Professional Documents
Culture Documents
Aha
Aha
Liber CCXLII
A
H
A
!
HRUMACHIS XI OAZA
O.T.O.
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
KOMENTAR
I samo odabiranje tako neobinog naziva kao to je AHA! za jednu skoro epsku pesmu o
misticizmu mora zahtevati jedan udno konstituisan um. A to se, naravno, u najveoj meri moe
odnositi na Alistera Krolija, engleskog pesnika roenog u Limingtonu 1875. godine. Kao rezultat
dugogodinjeg koncentrisanog prouavanja uporednih religija, mitologije, misticizma svih vrsta i
magijskih postupaka pokupljenih u dalekim delovima sveta, njegov um se razvio u jako sloen
mnemoniki aparat. Jedna re ili fraza bi odmah posluila kao prekida za aktiviranje dugog niza
asocijacija koje se neprimetno uvlae u ivotnu kolekciju fascinirajuih ideja. Najveim delom,
one bi prenerazile svakog pridolicu u njegova bezbrojna dela.
Re AHA! za njega je morala imati bezbroj znaenja. Neka su izvedena iz Kabale koju je on
prouavao preko Hermetikog Reda Zlatna Zora. Ta re ima gematriju ili brojanu vrednost
sedam, to je povezano sa sferom Venere na Drvetu ivota i elementom Vatre. U jednom
dokumentu tog Reda o Tarotu, sedmice se opisuju kako pokazuju "silu, koja nadmauje
materijalni plan, i slina je kruni koja je zaista mona, ali zahteva i nekog sposobnog da je nosi".
Ostale asocijacije potiu iz Biblije, koju je on dugo intimno prouavao - naroito Otkrovenje Sv.
Jovana. Ovo se vidi, na primer, iz podnaslova koji je Kroli odabrao za ovu pesmu, iji jedan deo
glasi: "Sedmostruka misterija neizrecive ljubavi; Dolazak Gospoda u Vazduhu kao Kralja i Sudije
ovog iskvarenog sveta..." Glavna zamka u koju se Kroli uhvatio bila je u pretpostavci da bi um
obinog itaoca trebao biti jednako dobro obaveten kao to je bio njegov, ili da bi bar trebao
funkcionisati slino njegovom. Naravno, to je retko bio sluaj.
Istorijski sled dogaaja iza stvaranja ovog dela je zauujui. Pre svega, poto je pomenuta Zlatna
Zora, trebalo bi navesti da je taj Red, osnovan 1887. godine, bio izdanak neto starije Engleske
Masonske organizacije. Na nepoznat nain, uspostavljeni su kontakti sa nekim Evropskim
drutvima koja su verovatno imala izvesne veze sa Rozenkrojcerima. Od tada, Red je vrio mnogo
vei uticaj na rast i irenje okultizma nego to to veina studenata zna. Njegovo lanstvo je
regrutovano iz svih krugova, i ukljuivalo je lekare, svetenike, umetnike i skromne ljude i ene iz
svih ivotnih sredina.
Kao organizacija, ona se uvek radije ogrtala neprobojnim ogrtaem misterije. Njena uenja i
metodi upuivanja bili su strogo uvani putem raznih kazni pripisanih najneverovatnijim
dunostima kako bi se osigurala tajnost. Te dunosti su bile tako dobro potovane, uz par
izuzetaka, da javnost godinama nije skoro nita znala o Redu i zbog ega je on postojao. Danas je
opte poznato da su S.L. MekGregor Meters, Wiljem Vin Vestkot, V.B. Jejts, Artur Mahen, A.E.
Vejt, Florens Far i Dion Fortune bili lanovi, zajedno sa mnogim drugim poznatim piscima i
umetnicima.
Kroli je iniciran u ovaj Red pred kraj 1898. godine. On je napravio brz uspon u razvoju. Meutim,
veoma znaajan dogaaj tokom njegovog lanstva bio je susret sa jednim od naprednih
posveenika Reda pod imenom Alan Benet. Benet je uzeo mladog pesnika pod svoje okrilje,
obuavajui ga u zamrenostima Kabale i Magije u svim fazama. Alan je bio dobar uitelj, jer se
tragovi njegovih instrukcija pojavljuju skoro u svemu to je Kroli napisao.
Izbila je pobuna unutar Reda, poprilino ga rasturajui. Alan Benet je otputovao na Istok,
primajui budistiku veru pod novim imenom - Biku Ananda Metteya. Kroli je napustio Englesku
i otiao na planinarenje u Meksiko sa Oskarom Ekentajnom, uvenim planinarem tog vremena.
Planirali su napad na jedan od visokih Himalajskih vrhova. Ekentajn je morao da se vrati u
Englesku da bi obavio pripreme za uspon, poto je bio zaduen za ekspediciju.
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Na svom putu za Himalaje, Kroli se prvo zaustavio na Cejlonu, toboe da jo jednom sretne svog
biveg uitelja, Alana Beneta. Meutim, dok su bili na Cejlonu, njih dvojica su se podvrgla
intenzivnom vebanju Joge pod nadzorom ri Paranande, biveg Generalnog pravozastupnika
Cejlona. Ova runda Joga-prakse kod Krolija je kulminirala u prosvetljenju poznatom kao Djana
(Dhyana).
Kada je pisao AHA! ovu Djanu je nairoko opisao. Deo tog opisa glasi:
"I posle tog
Adept svoju finu ogradu uva
Od neprijateljskih strela razuma,
vrsto svoj um grabei
Kao to se rva ogromni,
Skupljenom snagom survava,
Nezaustavljiv ko svet kruei,
Svog protivnika uz pod pritiska
Veliki trenutak - i tu je kraj.
A onda - sunev sjaj!
U ivu kuglu svetlosti no je pretvorena.
I nema senke; niega nema,
Sem krajnjeg blaenstva.
Bie je eksplodiralo. Ono postoji."
Kroli je ovek paradoksa. Moglo bi se pomisliti da bi on, postigavi ovo stanje prosvetljenja,
mogao nastaviti dalje. Naprotiv, on je odbacio sve Joga-tehnike, nastavio planinarenje, doiveo
neuspeh u napadu na visoki Himalajski vrh, i vratio se u Englesku oajan i potiten.
Jedan njegov prijatelj umetnik, Derald Keli - koji je kasnije postao Predsednik Kraljevske
Akademije - upoznao je Krolija sa svojom sestrom Rouz (Rose). Ona je bila pred udajom za
oveka do koga joj nije bilo mnogo stalo. Dok ju je odvraao od tog braka, Kroli ju je impulsivno
zaprosio - i smesta su utekli.
Brani ivot je bio ekstatino srean period radosnog erotizma, dugih putovanja, raznih
ekspedicija i lovakih izleta sa njegovom suprugom. Poetkom 1904. godine, za vreme safarija na
Cejlonu, Rouz je zatrudnela. Kroli je odmah prekinuo lov i odluio da se vrati u Englesku,
zaustavljajui se na putu u Kairu, uglavnom da bi izbegao hladno vreme u Engleskoj. U to vreme,
po njegovoj linoj proceni, odustao je od svih njegovih ranijih interesovanja za magijske i Joga
tehnike, ivei na trenutak ivot obinog engleskog porodinog oveka.
Meutim, ba tokom njihovog boravka u Kairu desili su se nizovi najznaajnijih dogaaja. Rouz,
koja je bila odana i povrna druevna osoba kada ju je Kroli prvi put sreo, spontano je razvila svoj
psihiki ili medijumski talenat. Tokom tog nastupa psihizma, ona je rekla Kroliju "Oni ekaju na
tebe". Iako je tada bio zaljubljen u svoju enu, veoma malo je cenio njene intelektualne
sposobnosti ili njene psihike darove. Odbacivi magiju i Jogu, postao je ubeeni skeptik i
slobodni mislilac, tako da ju je podvrgao mnotvu testova zasnovanih na njegovom linom znanju
i ranijem magijskom iskustvu.
Celovit izvetaj o ovoj sasvim znaajnoj epizodi isprian je u Krolijevoj knjizi "Ravnodnevnica
Bogova". I ja sam to takoe razmotrio u mojoj biografskoj studiji o njemu nazvanoj "Oko u
Trouglu" (Llewellyn Publications, St. Paul, Minn. 1969.) Ovde nije potrebna duga pria.
Dovoljno je rei da je on dobio uputstvo da sedi sam u dnevnoj sobi njihovog apartmana u Kairu.
Po itav sat u tri uzastopna dana poev od osmog aprila, neki Glas mu je diktirao ono to je
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
nazvano "Knjiga Zakona", ponekad pisano kao "Liber Al vel Legis". Taj dokument je objavio
nizove novih moralnih, religioznih, mistinih i filozofskih dogmi. Sa nekima od njih on je ve bio
upoznat i mogao ih je prihvatiti bez dvoumljenja. Mnogi pasusi su se odnosili na uenja Zlatne
Zore iji su rituali najavljeni kao nitavni i neuskladivi sa svitanjem novog doba. Drugi su bili
toliko revolucionarni i odvratni za njega tako da je na ovo neuobiajeno psihiko iskustvo
odgovorio klasinim Frojdovskim mehanizmom. Zakopao je holografski rukopis sa mnotvom
raznovrsnih materijala smetenih na tavanu njegove kue u Boleskinu, u kotskoj, i onda sve to
brzo zaboravio.
Jo uvek je nejasno zato je on zaista odbacio Knjigu Zakona. Istina, ona ga je hvalila do neba.
Nazivala ga je prorokom koji je otkrovitelj Novog ona koji svie ljudskom rodu. "Blagoslov i
oboavanje proroku ljupke Zvezde."
Skroman ovek bi se lako mogao uvrediti ovim nedvosmislenim uzdizanjem ega. Ali Kroli ni u
kom sluaju nije bio skromna, povuena vrsta stvorenja, uprkos injenici da je teoretski shvatao
zablude ego-orijentisane filozofije kao to to AHA! jasno pokazuje.
"Prestani teiti!
Uniti pristrasno Ja,
Urlik e uti - zver je ranjena! ...
Zaista, to "Ja" koje nije Bog
Samo je lav sa puta tvog!"
Razmatranje njegove line istorije veoma oito pokazuje da je njegov ego bio u znatnoj meri
hipertrofiran. Bio je ambiciozan, sjajan i samoljubiv - i imao je sve prirodne mogunosti za
ispunjenje tih ambicija.
Bio je pravi buntovnik. Ta karakteristika vue korene iz fanatinog religioznog treninga koji su
mu besmisleno nametnuli njegovi roditelji, pripadnici sekte poznate kao Plimutska Braa. On se
nikada nije sasvim oslobodio svog prvobitnog protivljenja njihovoj gluposti; to ga je uinilo
pakosnim pobunjenikom protiv bilo koje i svake vrste ortodoksne religioznosti. Skoro da nema
nijednog dela od njegovog obimnog pisanog opusa koji je bez ovog podrugljivog neprijateljstva
prema Hrianstvu, koji on nikada nije bio u stanju da odvoji od puke crkvene slube.
Imao je veoma avanturistiki duh, i voleo je isprobavati sreu, merei svoju snagu sa svim to je
izgledalo da bi trebalo savladati. Kao deak bio je boleljiv i slabaan. U nekoliko engleskih kola
u koje je upisivan, bio je prirodna meta razmetljivaca. Tinjajua mrnja, kasnije potpomognuta
mudrim uputstvima nekog tutora u njegovom mladikom dobu, omoguili su mu da se odbrani i
pobrine sam o sebi.
Siguran sam da ga je to usmerilo u pravcu planinarenja i divljih avantura da bi tako mogao
dokazati svetu, a ponajvie sebi, da nije slaba kukavica. Tako se uspinjao na Alpe, Meksike
vulkane, Himalaje, prepeaio pustinju Saharu, lovio veliku divlja irom sveta, i izvodio opsena
ispitivanja i sloene eksperimente sa drogama, meditacijom i magijom. Teko da bi se mogao
nazvati beznaajnom osobom.
Uprkos ovome, bio je usamljen ovek. On je to znao, i uivao je u samotnjakim vidovima svog
ivota. Kasnije, kada je pronaao svoj privatni unutranji svet preko svojih mistikih iskustava,
sebe je smatrao Alastorom, Duhom Samoe, Pustinjskom Lutalicom.
Pa ipak, bio je egoista. Nikada se nije ustruavao od sveprisutnog nagona za propagandom, nikada
ne vodei rauna o tome da li je to dobra, loa ili beznaajna - samo da je propaganda.
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Istovremeno, bio je snob. Mada se podsmevao britanskom niem plemstvu, jasno je da je udeo
da postane jedan od njih. Postoje neke napomene u njegovim spisima koje pokazuju da je on, iako
potie iz bogatijeg sloja srednje klase zanatlija, familije uspenih pivara u jednom delu Engleske,
bespravno sebi pripisivao izmiljenu aristokratiju. Nije se zadovoljavao samo time to e sebe
smatrati sa titulom pera u viim inovima aristokratije duha.
Zabavljao se nestajanjem u srcu Londona, preuzimajui kitnjasta imena (nom-de-plumes) koja su
obezbeivala tajnost ili anonimnost. Dobar primer je Grof de Swareff! Poetkom veka, bio je
ukljuen, mada sa strane, u pokuaj panskog ustanka, za to ga je Don Karlos zaviteio - sasvim
beznaajno. Kada sam ja upoznao Krolija, njegova potsetnica je imala malu plemiku krunu i ime
"Ser Alister Kroli".
Godine 1904. tokom posete Kairu, on se nije hteo upisati u hotelsku knjigu kao g. Alister Kroli.
To bi bilo previe prozaino. Umesto toga, izabrao je ime Princ Chia Khan (izgovara se Hiua
Kan). Bio je dovoljno poten da napie: "voleo sam da se epurim okolo sa turbanom sa
dijamantskim perjanim nakitom i irokim svilenim odorama ili zlatom izvezenim platom, sa
ukraenim talwar-om pored mene, i dva divna trkaa koja raiavaju put za moju nosiljku
ulicama Kaira..."
U samoodbrani, nije se libio borbe svim raspoloivim sredstvima, ak i "prljavom igrom" kada bi
mu to odgovaralo. To mu je uvek polazilo za rukom, sem kod nekih bednijih novinaria i lovaca
na skandale koji su uivali da izvru svako njegovo odstupanje od prihvaenih normi
Viktorijanske Engleske. Tu su ga pobeivali. Nemajui nikakve odbrane protiv svih tih
klevetanja, razvio je oklop samozadovoljstva kao karakternu masku kako bi prikrio svoju
preosetljivost i bolni oseaj uvrede.
Uprkos svemu tome, odustao je od uloge koja potresa svet, a koja mu je predstavljena u Knjizi
Zakona; on je nije prihvatao.
Pet godina je vodio svoje poslove - bio mu i otac, pisac mnogih poetskih dela, planinar druge
Himalajske ekspedicije, itd. - kao da nikada nije bio primalac novog otkrovenja. Meutim, polako
i kao u pariima, nadljudski zastupnici koji stoje iza diktata ovog magijskog dokumenta slamali
su njegov tvrdoglavi otpor. Deavale su se, jedna za drugom, naizgled sluajne pojave sa stranom
uestanou sve dok konano nije postao voljan da preuzme plat proroka koji je baen na njega.
Jednog dana, dok je za svog prijatelja traio par skija na tavanu njegove kue u kotskoj,
iznenada je nabasao na rukopis Knjige Zakona. Bio je preneraen. Kao da je to sluajno otkrie
1909. godine bilo poslednja slamka. U jednom spontanom inu kako divljenja tako i pokoravanja,
on je pristao. Prihvatio je odgovornosti koje su detaljno navedene u tom dokumentu. Jedan od
nekoliko rezultata proizalih iz tog, preobraenitvu slinom, prihvatanja, bio je i spis AHA!
U ovoj poduoj poemi, pokuao je da zajedno povee jedan broj slobodnih niti u njegovom
ivotu, kao i da potvrdi vrhunsku injenicu da je on glasnik koji nosi poruku. Poema je sa velikom
celovitou i vanrednom snagom i reitou opisala mistiku stazu u svim njenim varijantama sa
kojima je Kroli bio upoznat sa praktinog i eksperimentalnog stanovita. U dugom pasusu opisano
je osam udova Joge, koje su, uzgred, koristili mnogi pisci bez trunke znanja. Ovaj pasus poinje
ovako:
"Za veliku kapiju kljueva je sedam,
Ko osam u jednom i jedan u osam."
A zavrava sa:
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
"Ovde te naputam:
Ti si Majstor.
Potujem Tvoj sjaj koji se prostire,
O Brate Zvezde Srebrne!"
Ovome slede neki opisi ranih faza magijske prakse, to se u Zlatnoj Zori posebno zove "zurenje u
duhovnoj viziji", koje, ako se pravilno privede loginom kraju, moe voditi ka viim mistinim
stanjima:
"Da, prvi pravi. I tada oblici sjajni
Bistar um zasipaju; gomila Bogova,
Trupa, sjaja, pejzaa;
Glasni odjeci Svetlosti.
Al to su snovi, stvari u umu, fantazija, idoli.
Da tu nema spokoja tad e videti.
Prethodna tri (sunce, mesec, munja)
Dvorane Istine prag su velianstveni.
A s njima e biti zaista
Jo i braa njihova.
I vizija zvana Lav Svetlosti,
Nalik na plam crveno-smaragdan,
Nevidljivom Rukom ustalasan.
Tu je jo i Pehar, iz kojeg
Bukti pljusak krvi blaenstva Bojeg.
O, da pevamo te zvezdane arije!
Od milion meseina hladnije!
O vode vestalske! Vino ljubavi
Ko lirska mu dua kopni!
Tu je Vetar, ma kovitlavi,
Vazduha zanos podivljali
Van prostora i vremena izbaeni.
Boe moj, ak i sada Te u tom
Kretanju vidim beskonanom!
A iza je Disk, toak stvari;
Ko dragulj crni bezgranini
to milionima krila zuji!"
Ova poema sadri i druge opise mistikih stanja svesti koji su jedinstveni u analima religijske
literature. Naroito imam na umu izvetaj o razornom iskustvu za koje verujem da se desilo 1906.
ili 1907. godine tokom ili odmah nakon njegovog prolaska junim delom Kine blizu sadanje
Vijetnamske granice. Ovaj izvetaj se moe uporediti sa Ser Edvin Arnoldovim prevodom
Bhagavad Gite koji je nazvan Nebeska Pesma. U tom poreenju, moglo bi se rei da Krolijev
izvetaj ne zaostaje ni za tren.
"Priaj mi o tome!
O tome ne!
U Bojem vrtu od svih cvetova
Taj cvet nema imena.
Usne zaneme na taj Klju Univerzalni
Koji lei u njegovoj tajni.
Ali ove vizije daju, znaj,
Slab i nestalan nagovetaj,
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Mistici svih vremena su na razne naine opisivali to glavno razjedinjenje, proienje ili
pokoravanje due pre njenog suoavanja sa Bogom pri sticanju kosmike svesti. Ali nigde nije
opisano tako reito, kao jedna vrsta ludila, kao to je u ovoj naoj pesmi.
"Crna je zamka u koju sam upao!
Kako dalje teko da bih znao.
Moda vreme nikad i ne brie trag.
Crno, crno, nepodnoljivi mrak!
Odlazi, odlazi, vekova utvaro!
Dovoljno je to sam prekoraio.
Otkrio sam tajnu veze misli za misao
Kroz godine nebrojene,
U sferama raznim, kroz ivote mnoge,
Dovedene do take crnog oblika
Mog sadanjeg postojanja.
Svoju sam tajnu otkrio.
Sve to sam oduvek bio
U staklo za paljenje sam uneo,
To arite svetlosti i toplote
Sve to Ja jesam ugljenisalo je.
Runa je potpuna
Kad sve to u biti ja
Bljesne ko na nebu senka.
Tada sam odbacio rasuivanje.
Bednu i prokletu stvar!"
Odmah nakon opisivanja ovog prelaska pristupio je pouavanju osnovnih tehnika, i konano
tumaenju Zakona kao to je ve izloeno u Liber Legis.
"ini to ti volja! jedina je re Zakona
Koju sam uo u postignuu svom. "
Ovde je dato centralno jezgro otkrovenja iz 1904. i kojem je on posvetio, na ovaj ili onaj nain,
preostale godine svog ivota.
"Ustani, stavi taku na Ogranienja!
Greh je to:
Drati unutra sveti duh svoj!"
Ostatak dela bavi se prepisivanjem i opisivanjem delova iz tri poglavlja te razarajue Knjige.
Formu pesme ini dijalog izmeu uitelja Marsijasa i njegovog uenika, Olimpasa. Kroli ukratko
opisuje svoju nameru u uvodnom pregledu pesme nazvanom "Argumentacija", koji zapoinje
reima:
"Pred samo Svitanje, uenik dolazi da pozdravi svog Majstora, i trai pouku."
Uzgred, moram pomenuti da 1932. godine, kada sam pisao Drvo ivota (Weiser Inc., New York,
1969) - knjigu koja je izraavala moje shvatanje Krolijeve magije do tog vremena - posveta je
glasila "Marsiasu, sa otrim seanjem na ono to je moglo biti". Tokom poslednje tri-etiri
decenije nisam sreo nikoga ko je bar naslutio znaenje posvete, to prosto znai da je ova divna
poetska saga Krolijeve line odiseje, koja se moe nai u Ekvinoksu III, bila poznata alosno
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
malom broju ljudi. Ustvari, ona je izrazila tugu i aljenje s moje strane to se Kroli nije strogo
posvetio magijskom vebanju kako mi je obeao 1928. godine kada sam bio s njim u Parizu.
Olakanje tom razoaranju dolo je kasnije, kada sam shvatio da je on bio privremeno u jednom
stanju koje bi se moglo nazvati spiritualna pralaya i neka psiho-socijalna dezorganizacija koja je
proizala iz pritisaka i napora prethodnih godina u kojima ga je Musolini proterao iz Italije,
toboe zbog veza sa Masonima.
Meutim - vratimo se naoj pesmi. Izlaganje u formi dijaloga predstavlja neke manje tehnike
tekoe. Ne bih mogao rei da je ova naroita forma najadekvatnija za svrhu koju je imao na umu.
Pa ipak, te tekoe su razreene i nadvladane; a sadre manje kritike i beznaajne nedostatke.
Sutina dela je uzviena, ukljuujui snanu i velianstvenu poeziju koju treba sauvati za
potomstvo kojem e, nadam se, biti isto toliko puna znaenja i nadahnua kao to je bila meni.
Izrael Regardie
22. Avgust 1969.
Studio City, Calif.
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
AHA!
Sedmostruka Misterija Neizrecive Ljubavi; Dolazak
Gospoda u Vazduhu kao Kralja i Sudije ovog
iskvarenog Sveta;
U kojoj je
U obliku Razgovora izmeu Adepta Marsiasa i
Olimpasa, njegovog Uenika, itava Tajna Puta
Inicijacije izloena od Poetka do Kraja; kao
Instrukcija za Malu Decu Svetlosti.
Napisao u Drhtajima i Poniznosti za Brau AA
Njihov veoma pokoran Sluga, Aspirant za njihov
Uzvieni Red,
Alister Kroli
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
ARGUMENTACIJA
Pred samo Svitanje, uenik dolazi da pozdravi svog Majstora, i trai pouku.
Nadahnut svojim Anelom, on trai Uenje o metodu uznoenja u Znanje i Razgovor sa Njim.
Majstor otkriva doktrinu Pasivne Panje ili ekanja.
To Ueniku izgleda teko, objanjava se dalje, a Metod Povinovanja, Postojanosti i Strpljenja se
pouava. Paradoks Ravnotee. Neophodnost potpunog predavanja sebe novom elementu.
Egoizam je na meti.
Majstor, da bi prikazao ovo Razaranje Ega, opisuje Vizije Djane.
Zatim opisuje odbranu Due od spopadajuih Misli, i pokazuje da je dvojnost Svesti bogohuljenje
protiv Jedinstva Boga; tako da je ak i misao koja je nazvana Bog poricanje Boga-kakav-je-Onpo-Sebi.
Uenik ne vidi nita sem bezizrazne ponoi u ovom Pranjenju Due. Govori mu se da je to
neophodan uslov za Prosvetljenje. Zatim se pravi razlika izmeu ove tri Djane, i one tri ranije
vizije u kojima se stvari pojavljuju kao objektivne. Pored ove tri Djane tu su, tavie, i etiri
druge od etiri Elementa; i mnogo vie.
Iznad ovih je Veo Paroketa. Njegovi uvari.
Ruin Krst lei iza ovog vela, i s tim vizija zvana Vivarupadarana. Pored nje, tu je Znanje i
Razgovor sa Svetim Anelom uvarem.
Beskonaan broj i raznovrsnost ovih Vizija.
Nemogunost otkrivanja svih ovih istina spoljanjem i neiniciranom svetu.
Vizija Univerzalnog Pauna - Atmadarana. Konfuzija Uma, i Percepcija njegove samoprotivrenosti.
Neophodnost nadmaivanja Razuma, kao to je Razum nadmaio ula.
Drugi Veo - Veo Ponora.
Uzaludnost Govora.
Rasprava o sredstvima pomou kojih se vizija pojavljuje u istoj Dui je beskorisna; dovoljno je
rei da se u neistoj Dui nee nikakva vizija pojaviti. Praktina obuka je stoga oistiti Duu.
etiri moi Sfinge; ak i adepti jedva dolaze do jedne od njih!
Konano Razaranje Ega.
Majstor priznaje da je on namamio uenika obeavanjem Radosti, kao jedine stvari koja mu je
razumljiva, mada su bol i radost prevazieni ak i u ranijim vizijama.
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Ananda (blaenstvo) - i njena suprotnost - oznaavaju prve korake staze. Konano sve stvari su
prevaziene; pa ak i sad, ovo postignue Mira je ba kao graevinska skela za Kraljevu Palatu.
Omotai due. Naputanje svega je nuno; adept opoziva svoje vlastite muke, poto je razneto sve
to je voleo.
Iskuenje Vela Ponora; Razotkrivanje Fabrike Uma, i njen krah.
Razlikovanje izmeu filozofske vere i unutranjeg ubeenja.
Samasati - trans u kojem adept opaa svoju uzronu vezu sa Svemirom; prolost, sadanjost i
budunost.
Upravljajui razumom, on postaje poput malog deteta i priziva svog Svetog Anela uvara,
Augoeidesa.
Atmadaranu koja se javlja unitava Otvaranje ivinog Oka; ponitavanje Svemira. Adept je
razoren, i tu se pojavljuje Majstor Hrama.
Uenik, pogoen strahopotovanjem, objavljuje svoju odanost Majstoru, na to mu ovaj nareuje
da se pre sjedini sa Augoeidesom.
Ipak, nakon velikog ponitenja, adept se ponovo pojavljuje kao Aneo da bi upuivao ljude u ovu
doktrinu.
Opisana je Velianstvenost Majstora.
Uenik, pogoen udom, zaklinje se na postignue, i trai dalje instrukcije.
Majstor opisuje Osam Udova Joge.
Uenik jadikuje o tekoi postignua, Majstor izlae dra samotnjakog ivota.
Preostaje jedna sumnja: nee li svet biti u stanju da odmah prepozna Sveca? Majstor odgovara da
se samo nesavreni Sveci otkrivaju kao takvi. Meu njima su osobenjaci i arlatani, i oni koji se
plae i poriu ivot. Ali, usredsredimo svoje misli na Ljubav, a ne na greke drugih!
Majstor priziva Augoeidesa; uenik je putem saoseanja skoro uznet.
Augoeides je Majstoru predao poruku; naime, da objavi Novi Put Ravnodnevice Horusa, kao to
je otkriveno u Liber Legis.
On to i radi, i usklauje ga sa Starim Putem pristupajui Testu Eksperimenta. Trebali bi stoga
otii u Pustinju ili u Planine - ne! ovde i sada to e biti uinjeno.
Mir svim biima!
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA
Olimpas. O majstore, pre nego rumena Zora
Pozlati rosu lista i polja,
I pozove latice nebeske rue
Nikada uvele da se isprue,
A hrabri glasnici u daljini razviju barjake
Zvezde tajne i samotne,
Dooh da te pozdravim! Pognuu evo,
Ka zemlji posveeno elo!
I ko to ljubavnik mesec miluje
Dok u srebrnoj nesvesti boluje,
Ka stopama tvojim pruam usne moje,
Prosei mistike blagodati tvoje!
Marsias. ta stvarno eli ti?
Olimpas. Da mi se Aneo obrati!
"Da budem uznet sasvim!"
Marsias. Odakle, kuda i kako?
Olimpas. "Iz doma onog u ovaj - u ovaj
Poljupcem mojim!"
Krilima svojim!?
Marsias. Ti krila nema. Ali gle orla
to dolee iz Beline u kojoj boravi Bog,
Neka te on otrgne i nosi
Do blaenstva beskrajnog!
Olimpas. Kako da dozovem? Kako da izustim zov?
Marsias. Tiina je od Govora prea.
Samo na drvo bez vetra
Rosa se sputa, Srea!
I talas mali na vodi dovoljan je
Da magino ogledalo Zvezda razbije.
Olimpas. Dua se moja povija pod jakim pritiskom
Besmrtne ljupkosti Boga.
Reci, kako da pamet pomogne glupom
Da spozna blizinu Boga svoga?
Marsias. Najpre, nek dua u ravnotei bude,
Pero istine na otrici brijaa uma;
Svako oseanje, seanje i nadu zaboravi
Njeno nebo bez zvezda nedirnuto ostavi.
Konano, neka bude zadovoljna, dvaput prazna;
Nek ne bude ni srena ni tuna;
Nepokretna, slepa, gluva, bez govora moi
I tek tada ona moe u kraljevstvo svoje doi!
Olimpas. Uitelju dragi, je l mogue to? Nektar vino
Zagorano strogom disciplinom?
Jer dua voli svog dragana, um.
Marsias. Taj brak je jalov.
Duu mora braniti od neprijatelja,
Od stvorenja to ud im nena, sirenska,
Na opasnu mami hrid!
Olimpas. Ali, ti napomenu:
"Bog je u svemu."
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Marsias. Zaista.
Olimpas. Pa zato se onda
Boanstva plaiti?
Marsias. Bog je poput misli,
Potuj to i zapamti.
Dua je ta to stvara duhove zle,
Mujake rodoskvrne. Pobij ih sve:
Luna vene ljubavi
Lane senke ne pravi.
Olimpas. Koja je misao vredna?
Marsias. Sem jedne stvarno nijedna,
I u njoj jedno je samo.
Postojan um mora zadrati;
Tada e neiskazano blaenstvo ugledati.
Zategni volju, i ve e saznati
Njena se snaga moe zatezati.
Otpusti volju; sa tetive njene
Ta strela volje krila dobie
I iz pustog boravita svoga
Pronai bezgreno srce Boga.
Olimpas. Izgleda teko.
Marsias. Svaka stvar pobuuje
Sebi jednake i suprotnosti svoje.
Budi veliki, i bie - tako mali!
Budi nita, i bie Sve!
Nemoj jesti; i usta e puna hrane biti;
Pij, i dua e od ei umreti!
Napuni se; i ono to si traio
Do najblaeg se razblailo.
Isprazni se; i duhovi noi beae
Ispred Svetlosti ive.
Ko se za slamku hvata davi se;
Al onaj koji tajnu mora otkrije,
ivi svom strau svojih udova,
U zagrljaju vode, i pliva.
Gle, kako albatros nezgrapni
Nespretno na zemlji klima
Ali, jedan zamah krila, i on leti
Ko najljupkiji kavaljer u nebesima!
I ti misli svoje odbaci, teei svom
Elementu novom plemenitom!
Zbaci okove zemlje, i uhvati se
Za ono neprolazno to uzdie se
Pokidaj veze iz temelja
Venane smrti vlastitog Ja.
Olimpas. Zar je ivotni dah pustinjski vetar?
Radost je prola sva,
emu tenja?
Marsias. Prestani teiti!
Uniti pristrasno Ja,
Urlik e uti - zver je ranjena!
Rane eanjem ive. Zdravlje je mir.
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Najvie su Podudarnosti
Neznano i neiskazano, jer su spokojni.
Smrt je dakle "postignue" tvoje?
Sem da mrem - ta bih mogo bolje?!
Zaista, to "Ja" koje nije Bog
Samo je lav sa puta tvog!
Zar ne vidi (ak ni sad!)
Prvog okova Ogranienja pad?
Sopstvo nema udela
U zanosu srca.
Majstore dragi, kai mi
Kako pupoljak izbija u bljetav cvet;
I kakva ekstaza mozga i krvi
Peat lomi na grobnici onoga
iji dobitak teta je za svet,
Naeg oca - Kristijana Rozenkrojca!
uj, ovek je ko vornati hrast stari
Na pustari, gde vetar kripavo urla.
I no zemlju pritiska. Oluja se kovitla
Da stegne tiine grlo! A tik iza njega
Gomila oblake crnje od svega.
Ali gle! gle! Oluja kuglu izdie
Vatre uarene. Pucanj. Bi munje
Uvi se oko njega. Gromovit tresak
Rascepi drvo staro. Kidanja urlik!
I no je crnja no to je bila pre.
O ne, majstore, ne! Zar uas vezan je
Tako vrsto za put?
ivot mora smrskan ostati
Otkos crni ugljenisani,
U tom obraunu etve crvene!
ivot traje. Oluja prolazi. Oblak nestaje.
No jasna postaje. I tada se onome koji istraje
Blagoslov neizmerne meseine daje.
Oko adepta, vazduh se u kristal mrzne, zgunjava;
Jedan ubod igle srce mu probada;
I tad se beskrajno ist
I nean sjaj prolama...
- Led ga u dubine odvlai!
Ali, moe li glina sirova,
Okvir na drhtavi,
Takav jad podneti?
I u crvu se skriva
Identina klica nepobediva.
Razaranje Svega
Bee i vrapca pad!
I vie jo; to svo umee prevazilazi
Zanos takav da verno izrazi.
Uzbuenje u seanju zgasne kao svetlo nekog
Na rtu svetionika dalekog
Gde svetlosti ima samo na grebenima
Velikih talasa, i pene odsjajima!
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Poniava me.
Zaista,
Na oltaru nema boanstva!
Al sva iluzija nestade,
Gledaj Onoga koji jeste!
Kraljevski uvijen,
U vazduhu udnu muziku ujem!
To je hor anela,
Svestan velikog Iskuenja
U koje se upustio i izvrio
Jo jedan Brat Sunca!
Majstore, velike ptice krik
S bujicom groma se mea.
To je rei odjek
Koji svemir cepa.
Majstore, tvoj stas nebo premoava.
Zbilja; ali to nisam ja.
Adept se rastvara - fantomski oblik bled
Izdahnut iz crnih usta oluje.
To je neko drugi to die se!
Al, ipak u tebi, kroz tebe!
Ja ne.
Za mene to si ti.
I to je dovoljno da zapeati
Volju tvoju? Zar da u krilo Boga
Baci sudbu svoju? Onda, dobro!
Da, nema ini monije.
Kroz ivot i smrt, zemljom i vodom
Slediu te najistrajnije.
Sledi sebe, ne mene.
Svetog Anela uvara ima ti,
Dunog da te vodi iz gorke pustoi
Prema dubini nedokuivoj
Njegovoj zemlji zavetanoj.
Ti koji si upoznao kljueve majstorstva
Od stvaranja svih misterija,
Reci mi, ta sledi velikoj Bojoj oluji
Koja njegov svet u prah pretvori?
Ja, ak i ja - ovek, postadoh
Ko veliki ma plamena blistavog.
Moj ivot, svetou protkan,
Sopstvene lepote svestan,
Poput izvora koji se izliva
Sa granice snegova,
Poslao je svoj potok kristalni
Da obraduje srca ljudi,
Da njihove ivote izludi
Opojnim blaenstvom
(Vina pomeanog sa mirom i ambrom!)
Ovog mirisa slatkasto-gorkog,
Bljeska vresovog cveta bodljikavog
Koji predstavlja Mudrost Puta.
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
Olimpas.
Marsias.
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
POGOVOR PREVODIOCA
ini po svojoj volji, i to treba da bude sav Zakon.
Kao prevodilac ovog prekrasnog dela, ne mogu odoleti a da ne kaem nekoliko rei.
Najpre, neka je blagoslov i oboavanje Majstoru Terionu koji nam je ostavio u naslee jedan
ovako uzvien spis.
Zatim, zahvaljujem se Atena - Kampu na podrci - moralnoj, magikoj i materijalnoj, i samoj
realizaciji ovog poduhvata, kao i na njihovom strpljenju i poverenju.
Konano, neizmerno mnogo puta - ak Tri i Devedeset puta - zahvaljujem se Sestri Animo Atman
koja je, ne alei svoj ogromni trud i znanje, zasluna to je moj prevod obogaen poetskom
rimom, ritmom i lepotom. to se nas tie, trudili smo se da damo sve od sebe, u ovom radu koji
nije bio nimalo lak za prevod a o prepevu da i ne govorimo, a koliko smo u tome uspeli prosudie
sami itaoci.
Ipak, srdano preporuujem svakome ko vlada engleskim jezikom da ovo delo ita u originalu, jer
tek tu se mogu videti sva njegova uzvienost, dubina i lepota.
Ljubav je zakon, ljubav pod voljom.
Frater Deikraft
Athena Kamp
_______________________________________________________________________________________________________________________