SEMINARSKI RAD

IZ OSNOVA ELEKTROTEHIKE I

Studenti:

Slobodan Mamula,
Slaven Kati.

Zadatak 2.88. Dielektrici 1 i 2 , uz 1 0,6 2 nalaze se izmeu dvaju paralelnih ploa.

Ako je probojna vrstoa dielektrika 1 1,5 puta vea od one za 2 ,
odredite
u kojem e dielektriku doi do proboja ako stanemo poveavati napon izvora
prema sve veim vrijednostima. Koji e dio maksimalnog mogueg iznosa
imati polje u onom drugom dielektriku u tom trenutku?
Skica:

|
|
|
|
|
|

1
E1

2
E2

Izmeu dvaju ploa nalaze se dva dielektrika razliitih dielektrinosti povezana serijski.
To znai da elektrino polje nije jednako u oba dielektrika i mijenja svoju jakost pri
prijelazu iz jednog dielektrika u drugi. Iz izraza koji povezuje dielektrinosti vidi se da
je dielektrinost 1 manja od dielektrinosti 2 . Iz izraza
E 1 1 E 2 2 ,

koji povezuje elektrina polja u dva dielektrika vidimo da su elektrina polja obrnuto
proporcionalna dielektrinostima i da e pri bilo kakvom poveavanju jakosti polja
izmeu ploa (radi poveavanja napona) jakost E1 uvijek biti vea od jakosti E 2 . Ako
poveavamo napon ka sve veim vrijednostima, poveavamo elektrino polje
(elektrina polja) i u jednom trenutku e jakost u jednom od dielektrika dostii
maksimalnu 'doputenu' vrijednost za taj dielektrik. Ta maksimalna doputena vrijednost
naziva se probojna vrstoa dielektrika. Probojne vrstoe u ovom sluaju povezane su
izrazom
E max 1 1,5 E max 2 .

Kako je

1 0,6 2

E1 1,67 E 2 ,

vidimo da kada elektrino polje u 1 dostigne kritinu vrijednost uslijed poveavanja

napona, jakost polja u drugom dielektriku jo uvijek ne prelazi doputenu granicu
(1,67>1,5). To nam govori da e do proboja doi u dielektriku 1 . Ako dakle stavimo
E1 E max 1 1,5 E max 2 ,

i to uvrstimo u 'openiti' izraz koji povezuje polja, dobivamo

1,5 E max 2 1,67 E 2 ,

a iz toga
E 2 0,9 E max 2 .

Kada jakost polja u prvom dielektriku dostigne kritinu vrijednost, u njemu e doi do
proboja,
a u drugom e dielektriku u tom trenutku jakost polja dostii 90% maksimalne vrijednosti za
taj dielektrik.