TEORIJA TROKA

Klasi
Klasina funkcija tro
trokova izvodi se iz
klasi
klasine proizvodne funkcije, koju je na
temelju svojih istra
istraivanja u
poljoprivredi 1768. godine postavio
Turgat,
Turgat, ministar financija Ludwiga XVI.

Ovako definirana proizvodna funkcija daje ovisnost

prinosa i proizvodnih faktora.
Dvodimenzionalna proizvodna funkcija
fiksni proizvodni faktor "zemlja"
(obradiva povr
povrina),

koji je preduvjet proizvodnje, ali koji samostalno ne utje

utjee na
visinu prinosa i

varijabilni faktor "rad" (radna snaga),

koji direktno utje

utjee na razvoj prinosa i
to po jednoj prirodnoj zakonitosti tako da u po
poetku porastom
prinos raste progresivno, zatim gotovo proporcionalno i
na kraju digresivno u obliku funkcije SS-oblika.

Ako se koliine faktora proizvodnje pomnoe

s cijenama faktora, dobit e se funkcija istog
oblika - monetarna proizvodna funkcija.
Apscisa predstavlja ukupne trokove kao
monetarni izraz za koliinu faktora
proizvodnje.
Dio troka koji se odnosi na fiksni faktor
proizvodnje tvori fiksne trokove, a dio koji
se odnosi na varijabilni faktor, varijabilne
trokove.

Proizvodna funkcija u monetarnom obliku

KOLI
KOLIINA
PRINOSA

FIKSNI
FAKTOR

VARIJABILNI
FAKTOR

VRIJEDNOST
FAKTORA
PROIZVODNJE

Da bi klasina proizvodna funkcija postala

klasina funkcija trokova, treba apscisu
zamijeniti ordinatom, odnosno rotirati
funkciju oko pravca koji pod kutom od 45
izlazi iz ishodita koordinatnog sustava.
Dobije funkcija sa suprotno usmjerenim
zakrivljenjima tako da je sada degresivni
razvoj funkcije na poetku, a progresivni na
kraju.

Tu
PROGRESIVNI
TRO
TROKOVI

FIKSNI
TRO
KOVI
TRO

45o

TRO
KOVI
UKUPNI TRO

TRO
KOVI
VARIJABILNI TRO

DIGRESIVNI
TRO
TROKOVI

Industrijska proizvodnja
fiksni trokovi predstavljaju grupu
trokova nepromjenjivog karaktera
(najam, amortizacija i dr.)
varijabilni trokovi predstavljaju grupu
trokova varijabilnog karaktera
(sirovine, energiju i dr.).

Ovaj oblik klasine funkcije troka polazi od

homogene proizvodnje, odnosno od
proizvodnje jednog proizvoda kod kojih se
proizvodnja iskazuje u jednoznanim
jedinicama (komada, t, m3 i dr.)
Pored apsolutnih trokova (npr. u kn) u
ekonomskim analizama naroito su
interesantni jedinini trokovi
(npr. u kn/ m3).

Jedinini trokovi mogu biti:

prosjeni fiksni trokovi

prosjeni varijabilni trokovi
prosjeni ukupni trokovi
granini ili marginalni trokovi

Prosjeni fiksni troak (tf) se dobije kada

se apsolutni fiksni troak (Tf) podijeli s
proizvodnjom (x).
Oito je taj odnos tanges kuta sekante
().
Ako je x=1, onda je Tf = tf.

Funkcija fiksnih tro

trokova

Tu

TA
AN
K
SE

tf

Tf

Prosjeni varijabilni trokovi (tv) dobiju

se kada apsolutni varijabilni troak (Tv)
podijeli s proizvodnjom (x).
Ovdje ovaj odnos predstavlja tanges
kuta sekante ().
Ako je x = 1, onda je i Tv = tv.

Funkcija varijabilnih tro

trokova

SE
KA
N
TA

TA
N
GE
N
TA

Tv

tv
1
Tv

x2

Prosjeni ukupni troak (tu) dobije

se kada se apsolutni ukupni troak
(Tu) podijeli s proizvodnjom (x).
I ovdje je ovaj odnos tanges kuta
sekante ().
Ako je x = 1 onda je i Tv=tv.

SE
KA
NT
A

TA
N
G
EN
TA

Funkcija ukupnih tro

trokova

Tu

tu
1

Tu

x3

Granini ili marginalni troak (tm) je stvarni

jedinini troak svake jedinice, odnosno
gledano sa stajalita prirasta proizvodnje,
posljednje proizvedene jedinice.
Prikazano u smislu "stepenica, marginalni
troak je promjenjive visine "stepenica", pri
emu je "stepenite" sama funkcija
apsolutnih varijabilnih trokova.

Grani
Granini tro
trokovi kao tro
trokovi posljednje jedinice

TA
EN
G
N
TA

TANG
ENTA

Tu

tu

Marginalni troak tm je takoer je tanges kuta (),

ali ne sekante, nego tangente u svakoj toki
funkcije. Ako se radi o vrlo maloj jedinici proizvoda
u mnotvu proizvoda, onda se moe rei da je
marginalni troak:
dTv
tm =
dx
dakle derivacija funkcije varijabilnih trokova,
tj. tanges tangente u svakoj toki te funkcije.

Prirastom proizvodnje kut tangente (), a time i

tanges tog kuta, odnosno marginalni troak
postaje sve manji (trokovi su digresivni).
Najmanji kut je kada se radi o tangenti u toki
infleksije, odnosno prijevojnoj toki, a to je kod
proizvodnje x1, tu su dakle marginalni trokovi
najmanji.
Daljnjim prirastom proizvodnje (x) kut postaje sve
vei, a time rastu i marginalni trokovi (trokovi su
progresivni).

Tu

TRO
KOVI
UKUPNI TRO

TRO
KOVI
VARIJABILNI TRO

Tf

FIKSNI
TRO
KOVI
TRO

x1

x2

x3

tm
tu

tm = tvmin; tm = tumin

tm

tv

tu

tf

tv
tf
x1

x2 x3

tf
tv

tu

tf

10

Ukupni tro
trokovi:

Tu = Tf + Tv
Tf = Fiksni tro
troak, Tv = Varijabilni tro
troak
Prosje
Prosjeni
fiksni tro
trokovi:

Prosje
Prosjeni
varijabilni tro
trokovi:

Grani
Granini
(marginalni) tro
trokovi:

tf = tg
Tf
tf =
x

tv = tg
Tv
tv =
x

tm = tg
dTv
tm =
dx

Prosje
Prosjeni ukupni tro
trokovi:

tu = tf + tv =

Tf
Tv
Tu
+
=
x
x
x

Ako se kod izrauna prosjenih ukupnih trokova

izostave svi oni jedinini trokovi (tu) koji se ne
mijenjaju prirastom proizvodnje, a to su
nepromjenjivi dijelovi, tj. proporcionalni dijelovi
varijabilnih trokova (tu, tp) (npr. sirovina,
energije i dr.), dobit e se nova funkcija prosjenih
ukupnih trokova (tu') kod koje e minimum biti kod
iste proizvodnje (x3). Funkcija prosjenih ukupnih
trokova smanjena ja za veliinu tu=tp.

11

Tu
Tf
tpmax Tv

Tu

tpmax
1

Tf
x3
ZA
tu = tp = tpmax = tP

tm
tu
tu

tv
tf

x3

tpmax
tu
tf

ZAMJENA STROJA
Zamjena dvaju istih strojeva zbog
istroenosti vri se kod ukupnog
uinka rada stroja (vremena rada)
kod kojih se postigne minimum
prosjenih ukupnih trokova.

12

Harmonizacija agregata
tu

tu A+B
tuA
tuB

x = x3A = x3B = x3
tu
tu A+B
tuB
tuA

x3B

x3 x3A

Prag u
uinka
tu

tuB

POVOLJNIJI STROJ A

tuA

POVOLJNIJI STROJ B

13

IZBOR STROJA
Izbor izmeu dva stroja koja slue istoj
svrsi, a razliitih su kapaciteta, odreuje se
prema njihovim prosjenim ukupnim
trokovima u ovisnosti o planiranoj
proizvodnji. U kalkulaciji trokova
uobiajeno je uzeti troak kamate na
prosjenu vrijednost stroja, koja za vijek
trajanja stroja iznosi polovicu nabavne
vrijednosti. Na ovaj nain se u stvari uzima
u obzir dobit (kamate), koju dotini stroj
treba ostvariti.

PRIMJER:
Ulazni podaci:
Proizvodnja

Varijabilni
tro
troak za stroj A

Varijabilni
tro
troak za stroj B

- stroj A = 232.500 kn

100 kom

74.400 kn

60.450 kn

- stroj B = 316.200 kn

200 kom.

134.850 kn

116.250 kn

Stopa amortizacije 10 %

300 kom.

390.600 kn

199.950 kn

Kamatna stopa 6 %

400 kom.

967.200 kn

349.680 kn

Ostali fiksni tro

trokovi:

500 kom.

2.176.200 kn

1.028.850 kn

Nabavna vrijednost:

- stroj A = 120.900 kn
- stroj B = 279.000 kn

14

Fiksni tro
trokovi (kn):

232.250

316.200

23.250

31.620

Kamate = N/2 x 6 %

6.975

9.486

Ostali fiksni tro

trokovi

120.900

279.000

Ukupni fiksni tro

trokovi

151.125

320.106

Stroj
Nabavna vrijednost (N)
Amortizacija = N x 10 %

Prosje
Prosjeni fiksni tro
trokovi (kn/kom.):
STROJ A

tv =

Tv
tf =
x

STROJ B

Tf
Tv
tf =
=
t
t
=
t
+
t
v
x u f v
x

Tf
t =t +t
x u f v

100

744

1.511

2.255

605

3.201

3.806

200

674

756

1.430

581

1.601

2.182

300

1.302

504

1.806

667

1.067

1.734

400

2.418

378

2.796

874

800

1.674

500

4.352

302

4.654

2.057

640

2.697

15

kn/kom
5000

4000

3000

2000
1000

100

200

POVOLJNIJI STROJ A

300

285

400

500

kom

POVOLJNIJI STROJ B

LINEARNA FUNKCIJA
TROKA

16

FIKSNI
TRO
KOVI
TRO

TRO
KOVI
UKUPNI TRO

TRO
KOVI
PROPORCIONALNI TRO

Tu
Tf

tu

tP
tf

tu

tP

tf
tf

x1

x2 x3

tf

tu
tP
X

Ukupni tro
trokovi:

Tu = Tf + Tp
Tf = Fiksni tro
troak,
ak, Tp = Proporcionalni tro
troak
Prosje
Prosjeni
fiksni tro
trokovi:

Prosje
Prosjeni
proporcionalni tro
trokovi:

tf = tg
Tf
tf =
x

tp = tg
Tp
tp =
x

Prosje
Prosjeni ukupni tro
trokovi:

tu = tg = tf + tp =

Tf
Tp
Tu
+
=
x
x
x

17

LINEARNA FUNKCIJA
PRIHODA

Prosje
Prosjeni
prihodi (cijena):

p = tg
P
p=
x

P = prihod
x = u
uinak

p
X

18

BREAK-EVEN ANALIZA

DOPRINOS POKRIA
Pod doprinosom pokria misli se
na doprinos za pokrie fiksnih
trokova, a podrazumijevamo
prihod umanjen za proporcionalne
trokove.

19

DP
P

Tf

DOPRINOS
POKRI
A - DP
POKRI

PROPORCIONALNI
TRO
TROKOVI Tp

FINANCIJSKI
REZULTAT - FR
FIKSNI
TRO
TROKOVI - Tf

X0

Prosje
Prosjeni doprinos pokri
pokria:
DP
= tg =
dp =
x

Doprinos pokri
pokria:
DP = P - Tp

P - Tp
P
T
- p
=
x
x
x

= p - tp

Funkcija doprinosa pokri

pokria za homogenu proizvodnju

dp

DP0

DOPRINOS
POKRI
A - DP
POKRI

X0

FINANCIJSKI
REZULTAT - FR

FIKSNI
TRO
KOVI - Tf
TRO

FR

tft

Prag dobitka:

tf

x0 =

tf

Tf
Tf
=
dp
p - tp

dft
X

20

Izra
Izraunati prag poslovanja:
Fiksni tro
troak: Tf = 93.000 kn
Prosje
Prosjeni prihod (cijena): p=2.323 kn/kom
Prosje
Prosjeni proporcionalni tro
troak: tp = 465 kn/kom
FR

kn

X
kom.

X0

Tft= 93.000

Prosje
Prosjeni doprinos za pokri
pokrie fiksnih tro
trokova:

dp = tg = p tp = 2325 465 = 1860 kn/kom.

Prag poslovanja:

Tf
93.000
dp = 1.860 = 50 kom.

x0 =

Izra
Izraunati proizvodnju kod koje se ostvaruje
rentabilnost ukupnog kapitala od 20%:
Ukupni kapital UK = 279.000 kn;
kn; dp=1860
dp=1860 kn/kom.; Tf = 93.000 kn
FR

kn

FR20

X
X20

Tft= 93.000

kom.

Financijski rezultat ( dobit) pri rentabilnosti od 20%:

FR20 = 279.000 20% = 55.800 kn
Prag rentabilnosti:

x20 =

93.000 + 55.800
1.860

= 80 kom.

21

Izra
Izraunati rentabilnost za zadanu proizvodnju :
Proizvodnja X = 93 kom.
kom. ; dp=
dp= 1860 kn/kom.

FR

kn

FR93
X93

Tft= 93.000

X
kom.

DP93

Doprinos za pokri
pokrie fiksnih tro
trokova za x = 93: DP93 = 1860 93 = 172.980 kn
Financijski rezultat za x = 93: FR93 = DP93- Tf = 172.980 93.000 = 79.980 kn
Rentabilnost za x = 93: r93 =

FR93
UK =

79.980
= 28,7%
279.000

PRAENJE POSLOVANJA
- CONTROLLING

22

Ulazni podaci:

PLAN

OSTVARENJE

Prihod

103,00 kn/kom

109.740 kn

Proporcionalni
tro
trokovi

36,60 kn/kom.

73.526 kn

Fiksni tro
trokovi

18.135 kn

32.922 kn

Proizvodnja

939 kom.

1.214 kom.

GODINA
2000

PLAN
kn /
kom

OSTVARENJE
kn

kn /
kom

kn

PRIHOD (p, P)

103,00

109.740

PROPORCIONALN
I TRO
TROKOVI
(tp, Tp)

36,60

73.526

ODSTUPANJE
UTJECAJ
ODSTUPANJA
PROIZVODNJE

UTJECAJ
ODSTUPANJA
CIJENA

UKUPNO

DOPRINOS ZA
POKRI
POKRIE
FIKSNIH
TRO
TROKOVA
(dft,
dft, DFT)
FIKSNI
TRO
TROKOVI
(tf, Tf)

18.135

32.922

FINANCIJSKI
REZULTAT
(fr,
fr, FR)
PROIZVODNJA
(kom.)

939

1.214

PRAG
POSLOVANJA

23

GODINA
2000

PLAN

OSTVARENJE

ODSTUPANJE

kn /
kom

kn

kn /
kom

kn

UTJECAJ
ODSTUPANJA
PROIZVODNJE

UTJECAJ
ODSTUPANJA
CIJENA

UKUPNO

PRIHOD (p, P)

103,00

96.717

90,40

109.740

+28.325
275 103,00

-15.302
1214 12,60

+13.023

PROPORCIONALN
I TRO
TROKOVI
(tp, Tp)

36,60

34.367

60,57

73.526

+10.065
275 36,60

+29.094
1214 23,97

+39.159

DOPRINOS ZA
POKRI
POKRIE
FIKSNIH
TRO
TROKOVA
(dft,
dft, DFT)
FIKSNI
TRO
TROKOVI
(tf, Tf)

18.135

32.922

FINANCIJSKI
REZULTAT
(fr,
fr, FR)
PROIZVODNJA
(kom.)

939

1.214

+275

PLAN

OSTVARENJE

ODSTUPANJE

PRAG
POSLOVANJA

GODINA
2000

kn /
kom

kn

kn /
kom

kn

UTJECAJ
ODSTUPANJA
PROIZVODNJE

UTJECAJ
ODSTUPANJA
CIJENA

UKUPNO

PRIHOD (p, P)

103,00

96.717

90,40

109.740

+28.325
275 103,00

-15.302
1214 12,60

+13.023

PROPORCIONALN
I TRO
TROKOVI
(tp, Tp)

36,60

34.367

60,57

73.526

+10.065
275 36,60

+29.094
1214 23,97

+39.159

DOPRINOS ZA
POKRI
POKRIE
FIKSNIH
TRO
TROKOVA
(dft,
dft, DFT)

66,40

62.350

29,83

36.214

+18.260

-44.396

-26.136

FIKSNI
TRO
TROKOVI
(tf, Tf)

18.135

32.922

FINANCIJSKI
REZULTAT
(fr,
fr, FR)
PROIZVODNJA
(kom.)

939

1.214

+275

PRAG
POSLOVANJA

24

GODINA
2000

PLAN

OSTVARENJE

ODSTUPANJE

kn /
kom

kn

kn /
kom

kn

UTJECAJ
ODSTUPANJA
PROIZVODNJE

UTJECAJ
ODSTUPANJA
CIJENA

UKUPNO

PRIHOD (p, P)

103,00

96.717

90,40

109.740

+28.325
275 103,00

-15.302
1214 12,60

+13.023

PROPORCIONALN
I TRO
TROKOVI
(tp, Tp)

36,60

34.367

60,57

73.526

+10.065
275 36,60

+29.094
1214 23,97

+39.159

DOPRINOS ZA
POKRI
POKRIE
FIKSNIH
TRO
TROKOVA
(dft,
dft, DFT)

66,40

62.350

29,83

36.214

+18.260

-44.396

-26.136

FIKSNI
TRO
TROKOVI
(tf, Tf)

19,31

18.135

27,12

32.922

+14.787

+14.787

FINANCIJSKI
REZULTAT
(fr,
fr, FR)

47,09

44.215

2,71

3.292

+18.260

-59.183

-40.923

PROIZVODNJA
(kom.)

939

1.214

+275

PLAN

OSTVARENJE

ODSTUPANJE

PRAG
POSLOVANJA

GODINA
2000

kn /
kom

kn

kn /
kom

kn

UTJECAJ
ODSTUPANJA
PROIZVODNJE

UTJECAJ
ODSTUPANJA
CIJENA

UKUPNO

PRIHOD (p, P)

103,00

96.717

90,40

109.740

+28.325
275 103,00

-15.302
1214 12,60

+13.023

PROPORCIONALN
I TRO
TROKOVI
(tp, Tp)

36,60

34.367

60,57

73.526

+10.065
275 36,60

+29.094
1214 23,97

+39.159

DOPRINOS ZA
POKRI
POKRIE
FIKSNIH
TRO
TROKOVA
(dft,
dft, DFT)

66.40

62.350

29,83

36.214

+18.260

-44.396

-26.136

FIKSNI
TRO
TROKOVI
(tf, Tf)

19,31

18.135

27,12

32.922

+14.787

+14.787

FINANCIJSKI
REZULTAT
(fr,
fr, FR)

47,09

44.215

2,71

3.292

+18.260

-59.183

-40.923

PROIZVODNJA
(kom.)

939

1.214

+275

PRAG
POSLOVANJA

18.135 /66.4=273
66.4=273

32.922 / 29,83 =
1.103

+830

25

x = +275 kom. uklju

ukljuenje novih tr
trita
Tf = +14.787 kn nerealno planiranje fiksnih tro
trokova
tp = +23,97 kn/kom. nastao kart
p = -12.60 kn/kom. pala cijena proizvoda zbog pojave
konkurencije

KALKULACIJE U
GRAEVINARSTVU

26

OSNOVE
KALKULACIJA
Kalkulacije slue u prvom redu da se
odredi cijena proizvoda, koja je zbroj
ukupnog jedininog troka i udjela dobiti u
jedinici proizvoda. Kako dobit ovdje ima
fiksni karakter, jer ovisi samo o visini
kapitala i ciljnoj rentabilnosti, u kalkulaciji
ima isti tretman kao i fiksni troak
(neizravni troak).

Kod kalkulacije se lako mogu odrediti

proporcionalni troak (izravni troak). Prosjeni
fiksni trokovi i prosjena dobit ovisi o ukupnom
uinku poduzea. Zato se kod kalkulacija polazi
od jednog odreenog pretpostavljenog ukupnog
uinka poduzea.
Uz ovu pretpostavku moe se stvoriti relacija
izmeu fiksnih (neizravnih) i proporcionalnih
(izravnih) trokova.
Tf
Tp

tf
tp

tf = tp

Tf
Tp

27

MODELI KALKULACIJA

Kalkulacijom definiramo cijenu prodaje, a ona se

moe prikazati u obliku funkcije trokova i dobiti
prema slijedeem:
Cp= TRi + A
i

Cp - cijena prodaje
TRi - tro
trokovi
A - dobit

28

Tro
Trokovi se u graditeljstvu strukturiraju na slijede
slijedei na
nain:
Cp = DTR + ITR +A
CK = DTR + ITR
CP = CK + A
DTR - izravni tro
trokovi
ITR - neizravni trokovi
CK - cijena ko
kotanja

Izravni trokovi se sastoje od trokova

rada (izvedba objekta i unutarnji transport na
gradilitu), materijala i strojeva.
Neizravni trokovi se izraunavaju pomou
kalkulacijskog koeficijenta s kojim se mnoe
trokovi rada. Kalkulacijski koeficijent se
sastoji od opeg koeficijenta poduzea i
gradilinog koeficijenta.

29

U praksi se za proraun prodajne

cijene koriste razliiti postupci,
meutim dva temeljna pristupa su:

metoda prodajne satnice i

metoda obraunskog faktora.

PRORAUN CIJENE POMOU

PRODAJNE SATNICE
Prodajna satnica izravnog rada na izradi
proizvoda sagledava se na slijede
slijedei na
nain:

PS =

INtr + Pldir
N

= Kuna / sat

PS - prodajna satnica
INtr - zbroj svih neizravnih tro
trokova
PIdir - pla
plae djelatnika iz neposredne proizvodnje (izravni tro
troak)
N broj sati iz neposrednog rada potreban za izradu jedinice proizvoda
proizvoda

30

Cijena kotanja jedinice proizvoda iznosi:

CK = DTR1 + PS x n = Kuna / jedinica proizvoda
CK - cijena ko
kotanja jedinice proizvoda
DTR1 - ostali izravni tro
trokovi
n - broj sati iz neposrednog rada potreban
za izradu jedinice proizvoda

Prodajna cijene jedinice proizvoda je:

CP = CK + Ajp = Kuna / jedinica proizvoda
Ajp - dobit po jedinici proizvoda

PRORAUN CIJENE POMOU FAKTORA:

Obraunski faktor ili faktor cijene kotanja fck,
izraunava se na slijedei nain:

fck =

Tf + Pl
Pldir

dir

Tf

+1

Pldir

Tf - tro
trokovi faktora
(tro
(trokovi sredstava rada + re
reijski tro
trokovi +
pla
plae posrednih djelatnika + posredne pla
plae +
posebne naknade)

31

Kada se faktoru cijene ko

kotanja doda planirana dobit Apl
i odnosu na pla
plae iz neposrednog rada
dobije se prodajni obra
obraunski faktor fp:

fp = fck + Apl

Tada je prodajna cijena po jedinici proizvoda:

proizvoda:

Cp = DTR1 + (BS x n) x fp = Kuna / jedinica proizvoda

BS vrijednost bruto satnice za neposredni rad na proizvodu

32