Lalic - 2 God.-Sociologija Hrvatskog Drustva

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa
JOSIP UPANOV
POSLIJE POTOPA
I. DIO
KRAJ SEKULARNIH UTOPIJA
Uvodne napomene
TRI INITELJA PROPASTI JUGOSLAVENSKE IDEJE:
1) Prestnaak prijetnje germanizacije i maarizacije kojoj je Hrvatska bila izvrgnuta do
1918., a od kojih se pokuala obraniti promoviranjem jugoslavenske ideje. Poslije
1918. Pojavljuje se nova prijetnja: prijetnja Velike Srbije od Aleksandra
Karaorevia do Slobodana Miloevia, s dva prekida koji su omoguili da se
jugoslavenstvo odri vie od 70 godina: njemaka i talijanska okupacija te ruska
prijetnja (od 1948. Do Brenjevljeve smrti), a koje su privremeno ojaale
jugoslavensku ideju. S uruavanjem socijalistikog lagera ruska prijetnja, privremeno,
iezava, a izdie se prijetnja Velike Srbije. Ona je potkopala jugoslavensku ideju u
samim njenim temeljima.
2) U realizaciji Velike Srbije uniteno je socijalno tkivo zajednikog ivota Hrvata i Srba
zasnovano na primarnim drutvenim odnosima.
3) Kao rezultat kolapsa primarne socijalne strukture uniten je temeljni mehanizam
stvaranja "jugoslavenskog identitetra" kao nadnacionalne pripadnosti. To je bio
mjeoviti brak (loa zamaljena za ameriki "melting pot").
Trea ili etvrta Jugoslavija mogua je samo kao "Tamnica naroda".
-
Izmeu projekta i realizacije zjapi provalija

1. POGLAVLJE
KRAJ SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA
Je li socijalizam kao takav uope mogu?

POGRENA TEORIJA DRUTVENE PROMJENE
Pri konstrukciji samoupravnog projekta politika je elita polazila od socioloki pogrene
teorije drutvene promjene. Glavne toke te vie implicitne negoli ekspicitne teorije:
1. Drutvena promjena predstavlja iskljuivo diskontinuitet, otar prekid s
postojeom stvarnou
2. Promjenu otkriva i namee odozgo revolucionarna avangarda; ona ne nie iz
postojee stvarnosti
3. Proces promjene je visoko institucionaliziran; namee se putem novih institucija
4. Nove su instituvije glavni mehanizam drutvene promjene jer su definirane u
pravnim normama.
Proces promjene uzima oblik PROJEKT-REALIZACIJA
KRITIKE teorije drutvene promjene "projekt-realizacija":
a) Historijsko-socioloka kritika: nijedna velika drutvena promjena u povijesti nije
izvrena prema shemi projekt-realizacija.
1

b) Pravno-socioloka kritika: funkcija pravnih normi nije propisivanje drutvenih odnosa,
ve legaliziranje, sistematiziranje i sankcioniranje postojeeg stanja do kojega su se
drutveni odnosi autonomno razvili. Ako pravne normae ne korespondiraju sa
stvarnou one se ne ostvaruju. (u nas su pravne norme ideoloke deklaracije!
Samoupravni projekt koji ne nie iz drutvene prakse i realnih drutvenih odnosa ne
moe se realizirati. Neutemeljen je i nemogu.
"KONSTRUKCIJSKE POGREKE" U PROJEKTU SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA"
Samoupravljanje moe, teorijski, biti centrirano na tri organizacijske razine:
1) Mikrorazina razina radne grupe
2) Mezorazina razina poduzea (radne organizacije)
3) Makrorazina socijetalna razina, razina globalnog drutva
Socioloki kriteriji centriranja samoupravljanja: Samoupravljanje se centrira na onu razinu na
kojoj su informiranost radnika i motivacija radnika najvee.
Jugoslavenski "projket" potpuno zanemaruje razinu radne grupe. Samoupravljanje je
centrirano na razinu radne organizacije s tendencijom da se centrira na globalnu razinu.
Prenoenje samoupravljanja na globalnu razinu ima jo manje izgleda za uspjeh negoli
samoupravljanje na razini poduzea. To se odraava u potpunom neuspjehu delegatskog
sustava (koji zamjenjuje demokraciju u drutvu, ali je dobio regresivni karakter!)
Samoupraljanje koje nije ukorijenjeno u autonomnim radnim grupama ne moe "zaivjeti".
3 pogreke samoupravljanja na razini radne organizacije ili poduzea, kroz tri problema:
1) Definiranje poduzea:
U poetku uvoenja radnikog samoupravljanje jo uvijek postoji
definicija poduzea kao dravnog privrednog poduzea: ono nije
poduzee u ekonomskom smislu rijei (ostavljena mu je samo
proizvodna funkcija, dok su sve druge u rukama posebnog dravnog
organa AOR-a)
U daljnjem razvoju postoje tenedencije da se poduzee definira kao a)
ekonomski subjekt i tendencija da se poduzee tretira kao b) socijalna
grupa ili radni kolektiv. Nakon naputanja privredne reforma prevagnua
je b) tendencija, i institucionalizirana je. Poduzee je definirano kao
organizacija udruenog rada. OUR ne mora imati nikakvu imovinu da
funkcionirao kao takac, pojavljuje se poduzee bez vlastitog obrtnog
kapitala ("ekonomski monstrum"!)
Poduzee kako OUR = 1. Konstrukcijska pogreka.
2) Definicija menadmenta
Definiranje menadementa kao amaterske neprofesionalne djelatnosti
koju obavljaju svi radnici bez razlike = 2. Konstrukcijska pogreka
Dobiven je politiki menadment umjesto profesionalnog m. To se
odnosi i na birnaje menadera i na praksu upravljanja. Osnoni kriterija:
"moralno-politika podobnost". Neizbjean rezultat: potupna
neefikasnost poduzea. Glavni razlozi: Odravanje socijalnog mira i
preivljavanje poduzea po svaku cijenu, menaderski proces temeljen
na politikim i socijalnim konsideracijama, u vanjskotrgovinskom
poslovanju, amatersko jugoslavensko samoupravljanje izvlai krai
kraj; politiki m.ini proces donoenja odluka krajnje kompliciranim,
2

munim i dugotrajnim, poduzee ne moe brzo reagirati na promjene u
vanjskoj okolini.
Politiki je mendaemen i politiki neefikasana ne ostvaruje
demokraciju u poduzeu
3) Reguliranje industrijskog konflikta
Jugoslavenski institucionalni sustav samoupravljanja polazi od
pretpostavke da postoji jedinstvo i harmonija interesa, te da je konflikt
patoloka, a ne normalna, pojava. = 3. Konstrukcijska pogreka. (u
stvarnosti: konflikt je nemogue ukinuti, moe ga se samo regulirati!)
Pogrene pretpostavke o motivaciji ljudi za samoupravljanje:
1) Pretpostvka da su ljudi premotivirani
Maslowljeva teorija o hijerarhiji potreba: ljudi su premotivirani da
zadovolje svoje egzistencijalne potrebe, a ne potrebe vieg reda. One se
kativiraju tek kada su zadovoljene potrebe nieg reda.
Radniko samoupravljanje uvoeno je u trenutku kada su
egzistencijalne potrebe veeg dijela uposlenih bile nezadovoljene!
2) Pretpostavka da su svi ljudi jednako, tj. Maksimalno motivirani za samoupravljanje:
Svi ljudi nisu jednako zainteresirani za sva pitanja o kojima se odluuje
niti su svi jednako visoko kreativni! Kreativna je samo manjina. Prema
tome ni pretpostva
II DIO
ISTILITE ZVANO TRANZICIJA
4 POGLAVLJE
OD KOMUNISTIKOG PAKLA DO KAPITALIZMA S LJUDSKIM LICEM
REQUIEM ZA SOCIJALIZAM
Ruenjem Berlinskog zida -) sustav se uruio bez vanjskog udara -) Socijalizam je mrtav!
Ta se konstatacija odnosi na obje varijante socijalizma: Realni i Samoupravni! -) obje
varijante propale u isto vrijeme i iz istih razloga.. -) bio je to zapravo isti socijalizam: sustav
zasnovan na politiko-ekonomskom monopolu vladajue nomenklature. Ideoloki se taj
indetitet izraavao definicijom da je samoupravljanje oblik diktature proletarijata.
RAZLIKA -) u tome to su elementi trine ekonomije u samoupravnoj varijanti bili jae
izraeni nego u realsocijalistikoj varijanti.
Koliko je samoupravni socijalizam iznevjerio oekivanja domaih reformatora i inozemnih
simpatizera govore 2 temeljna podatka:
1) nije ni u emu izmjenio oligarhijsku distribuciju moi u poduzeu, ak su oligarhijske
tedencije u posljednjem razdoblju jo i pojaane;
2) samoupravljanje nije izmjenilo autoritarnu kulturu poduzea.
Socijalizam nije poloio ispit u zadovoljavanju ovjekovih potreba (od individualne potronje
do ekonomskog razvoja i politikih sloboda) i zato je morao otii u povijest.
Nakon propasti socijalizma kao da vie nema novih teorijskih ideja ili su vrlo rijetke. Jedna od
novih ideja, nastala neposredno uoi sloma, jest teorija MAXA GALLOA. --) on prihvaa
logiku kapitala i trita u ekonomskom sektoru (infrastrukturi), ali se zalae za to da se
sprijei prodor kapitalistikih odnosa i trita u superstrukturu, a posebno u znanost,
kulturu, prosvjetu, zdravstvo i sl. Te djelatnosti moraju biti organizirane i djelovati na
netrinim naelima. Njih treba financirati drava koja e prisiliti kapitalistiki ekonomski
sektor da alimentira socijalistiku nadgradnju. --) ne uzima u obzir da je logika kapitala i
3

trita ve uvelike prodrla u nadgradnju, pa kae nita o tome kako je izbaciti. U njegovoj
tepriji nema nikakvih provedbenih naznaka, ak ni pretpostavki.
Tranzicija i njezini otvoreni problemi? Tome se moe pristupiti na 2 naina;
1) opisati previranja i konfuziju to se zbiva u postkomunistikim zemljama, utvrditi neke
pravilnosti i formulirati preporuke za dalje;
2) koncentrirati se na neka otvorena, teorijski relevantna pitanja.
2 DIMENZIJE TRANZICIJE
Kapitalizam nije homogen pojam i postoje razliite verzije, pa je pitanje zemalja u tranziciji
koju e varijantu odabrati. S moralno.humanitarnog stajalita svakako ne ono to Ivan Pavao
II naziva divlji kapitalizam, ve kapitalizam s ljudskim licem (ako takav postoji). No, da
li teorijska mogunost izbora znai i stvarnu slobodu izbora unutar nekih prisila? sloboda
izbora ovisi o tome da li je tranzicija kontolabilan ili je to prirodni proces.
2 dimenzije : 1) trina ekonomija i 2) privatno vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju.
Dravni kapitalizam dravna intervencija u privredi, koja se uope ne oslanja na dravno
vlasnitvo. Dakako u kapitalistikim privredama postoji dravni sektor, postoje
nacionalizirana poduzea, ali nacionalizacija je uvijek ograniena samo na neke industrije;
nikada ne obuhvaa sve kljune industrije i financijske institucije, a u novije vrijeme se i te
industrije privatiziraju.
1) Tranzicija kao marketizacija
Tranzicija znai okretanje trenda: od perfektne komputacije prema perfektnoj kompeticiji. To
je naputanje monopola i vraanje tritu. Znai li to prijelaz na samoregulativni sustav trita
tj. Na ekonomiju kojom upravljaju tr.cijene, i samo cijene? Trina ekonomija Polanyi to
ej sustav koji kontrolira, regulira i njime upravlja samo trite; red u proizvodnji i distribuciji
dobara povjeren je tom samoregulativnom mehanizmu. Integrirajui je pojam roba. Roba se
proizvodi samo za trite- budui da je samoregulativnoi trite generalizirano trite- to znai
da su svi imbenici proizvodnje takoer roba. Npr. sirovine su roba, ali i dio prirode, iz ega
proizlazi fikcija da su svi imbenici proizvodnje takoer roba. Isto je tako ljudski rad roba, a
kako se radna snaga ne moe odvojiti od ovjeka, to znai da je i i ovjek roba proizvedena za
trite.
Ako se ljudsko drutvo organizira na bazi takvih fikcija postane trino drutvo - onda e
tr.ekonomija kao avolji mlin unititi ovjekov prirodni habitat to se u veoj mjeri ve i
dogodilo te razoriti odnose meu ljudima i degradirati ljude u samim temeljima njihove
egzistencije. Polanyi naglaava da korijeni degradacije ne lee ponajprije u ekonomiji ve u
unitenju naslijeene kulture, u prvom redu u unitenju tradicionalnih institucija.
2) Privatno vlasnitvo
Privatizacija -) prijelaz od sustava moi na sustav privatnog vlasnitva.
U praksi pod privatizacijom moemo razumijevati 2 stvari;
a) institucionalno priznanje privatnog poduzetnitva i time opu dozvolu da svaki graanin
moe osnovati i voditi privatno poduzee.
b) pretvorbu dravnih i drutvenih poduzea u privatne.
Prvi je proces konzumiran promjenom politiko-institucionalno sustava nakon viestranakih
izbora. No problem je u privatizaciji dravnih i drutvenih podizea.
Teorijski problem; da li se privatizacija uistinu sastoji od prelaska od sustava dr.politike
moi na sustav privatnog vlasnitva?
4

Proces prirodnog odabiranja meu poduzeima, neka propadaju neka uspijevaju i rastu.
Rast nastaje na bazi koncentraciji kapitala. Ali taj proces je spor i nije dovoljan za neke vee
pothvate koje trae tehnologija i druge okolnosti. Dolazi do centrlizacije kapitala, u prvom
redu putem trita kapitala i dionikih drutava. Uvodi se u ekonomiju i prilagoava, uz
odreena zakonska ogranienja, srednjovjekovni oblik organizacije korporacija. Uvoenje i
porast korporacija u poetku ne dovodi do ikakvih promejna u poduzeu i dalje funkcionira
kao privatno poduzee. No ubrzo dolazi do promjene koja nije dugo primjeena; dolazi do
fisije - kontrola (upravljanje) odvaja se od vlasnitva. No dogodilo se neto jo znaajnije, u
modernoj korporaciji je dolo do iezavanja privatnog vlasnitva. Titular vlasnitva nad
imovinom poduzea postaje korporacija kao apstraktna pravna osoba, a pojedina vlasnika
ovlatenja dijele se na mnogo ljudi od vratara do generalnog direktora. Akcionari nisu
vlasnici poduzea, oni su samo vlasnici papira koji ima daju odreena korisnika prava u
odnosu na korporaciju. Oni su zapravo korisnici.
BERLE dinamika isezavanja privatnog vlasnitva. 4 faze:
1) apsolutna kontrola - kad postoji veinski vlasnik koji posjeduje kontrolni paket
(vie od 50%dionica). --) postavlja i smejnjuje upravni menadment po volji, ali nema puna
vlasnika prava u odnosu na poduzee; ne moe mijenjati menaderske odluke dok je
menadment jo na kormilu.
2) radna kontrola - kad vlasnik znatnog ali ne i veinskog paketa utjee na upravljanje
poduzeem, ali samo u suradnji s upravnim odborom i menadmentom.
3) menaderska kontrola - kada na osnovi punomoi malih i nezainteresiranih dioniara
menadment ima potpunu kontrolu nad poduzeem., ak i nad upravnim odborom.
4) institucionalni investitor - te institucije ulau u kupnju dionica novac svojih korisnika.
One su dioniari iako uloeni novac nije njihov, a stvarni vlasnici dionica nisu ak ni formalni
vlasnici. Tu je privatno vlasnitvo potpuno isparilo.
80-ih godina osobito u SAD-u, ali trend i u Europi 5 faza: menadment privatizira
poduzee, odnosno postaje veinski vlasnik. Oslanjajui se na vanjsku financijsku potporu ili
financijsku polugu (leverage), koja je zapravo skromna veliina u odnosu na dioniki
kapital, menadment stjee kontrolni dio dionica. To preuzimanje poduzea pomou
financijske poluge tehniki se naziva leverage management buy-out (LMBO)
Mogue komplikacije:
a) da drutvena poduzea u procesu pretvorbe budu najprije etatizirana i da se nakon toga
privatiziraju (HR)
b) da se dravna poduzea prije privatizacije reorganiziraju kao dionika drutva, pa da onda
u procesu privatizacije drava postane veinski vlasnik u znatnom br.poduzea
c) da moe doi do masovnog pretvaranja dotadanjih menaera u (su)vlasnike putem putem
financijsek poluge, a to komplicira vlasniku strukturu i proces upravlajnja poduzeem.
d) da moe doi do masovnog preuzimanja poduzea od strane zaposlenih (employees buyout _EBO)
SUDJELOVANJE U MOI PARTICIPACIJA
Kada govorimo o podjeli moi, razlikujemo 2 tipa moi:
A) mo nada nekim (u poduzeu ona se izraava u hijerarhiji)
B) mo za neto ( sposobnost da se uini neto pozitivno da se rijei neki problem)
--) u vezi s time imamo i 2 tipa sudjelovanja u moi:
a) kada je rije o prvom tipu moi, sudejlovanje se sastoji u tome da se moi jednog aktera
suprostavi kontramo ili veto-mo drugog aktera, a rezultat je blokiranje akciej prvog aktera.
To je dakle, negativno sudjelovanje u moi.
5

b) kad je rije o moi za neto, tada sudjelovanje u moi znai ravnopravno sudionitvo u
procesu problem solving, tj. U procesu donoenja odluke. To se naziva PARTICIPACIJA.
PSEUDOPARTICIPACIJA- -) zapravo znai manipulacija, lana participacija je obino
umotana u neku ideoloku oblandu.
U procesu participacije u poduzeu moemo razlikovati 3 podruja:
a) uvjeti rada i zaposlenja
b) sudjelovanje u donoenju ekonomskih odluka u poduzeu
c) participacija na intermedijarnoj razini: humanizacija rada, autonomija i kreativnost na
radnome mjestu.
ak i kada uvoenje participacije ne bi bilo podlono rasparavi, zemlje u tranziciji susrele bi
se s golemim problemima u implementacije te ideje. Prije svega, to je problem lenjistikog
naslijea (naslijeena kultura), koje je u velikoj mjeri onesposobilo generacije roene u
socijalizmu i za trino poslovanje i za participaciju u poduzeu i politici. Ali tu je jo jedan
problem povezan s formiranjem nove kapitalistike klase. Ta klasa in statu nascendi sklona je
brzom zgrtanju bogatstva na naine koji u razvijenim trnim privredama nisu uobiajeni, ak
ni doputeni. Drugo, ona je sklona nekontroliranom ponaanju ne samo u osobnoj potronji
nego ak i u politici. To se najmanje odnosi na iste privatne poduzetnike koji su ve prije
stekli kapital, osobito radom u inozemstvu, a mnogo vie na protokapitaliste iz redova
menadmenta i novoformirane politike klase. ini se da su oni nosioci antiradnikog
raspoloenja u drutvu.
I jo jedno zapaanje iz HR: industrijski konflikti u dravnom sektoru mnogu su otriji negoli
u privatnom sektoru, i to naprosto zato to drava ne moe razdvojiti ulogu poslodavaca od
uloge javne vlasti, ve uvijek prevladava uloga vlasti koja sindikalnu borbu doivljava kao
pritisak, a trajk kao pobunu.
Orijentirati se na participaciju u zemljama u tranziciji znai zaputiti se na dugo i neizvjesno
putovanje. It2s a long way to Tipperary.
5 POGLAVLJE
TRITE: RAJSKI VRT ILI AVOLJI MLIN?
Kljuna rije socijalistikih reformi bila je upravo trite. Ako neku akciju moete opravdati
kao zahtjev trita, nije doputen protudokaz. No, trite tu maginu mo nije dobilo sve do
do sloma socijalizma. Provedene su brojne reforme ali bez uspjeha. ini se da glavni razlog
neuspjeha lei u tome to ni sami reformatori i zagovornici reformi nisu prihvaali koncept
integralnog trita. Oni su svakako prihvaali trite proizvoda i usluga, djelomice su
prihvaali i tr.rada, ali ne i tr.kapitala. bojali su se da prihvaanje integralnog tr. Bi znailo
kraj dravno-partijskog monopola u gosp.i drutvu, a to bi znailo i kraj socijalizma.
Glavna je prepreka reformama bio klasni interes nomenklature, odnosno nove klase ili
klase kolektivnih vlasnika.
TO JE TRITE
Trite moe naprosto biti dodatak ekon.ivotu kao sferi ukupne drutvene aktivnosti.
S prvom ind.revolucijom trite se razvija u samoregulativni sustav: trina ekonomija jest
ekonomija kojom upravljaju tr.cijene, i samo cijene. Polanyi: Trina ekonomija je sustav
koji kontrolira, regulira i njime upravlja samo trite; red u proizvodnji i distribuciji dobara
povjeren je samoregulativnom mehanizmu.

Odnos izmeu takvog tr. I drutva okrenuo se naglavce: tr.vie nije dodatak drutva, ve je
drutvo dodatak trita. Ljudsko drutvo pretvara se u trino drutvo kao medij u kojem bi
samoregulativni mehanizam mogao funkcionirati.
Samoregulativno trite je po definiciji generelizirano (integralno) trite. Ono obuhvaa ne
samo proizvode i usluge ve i sve proizvodne resurse te, na kraju; sve drutvene resurse u
tr.drutvu sve je na prodaju. Njegov integrirajui pojam je roba. --) to je svaki predmet
(materijalni i nematerijalni) koja se proizvodi za trite. Roba se proizvodi samo za trite.
POGUBNA SAMOZATITA
Polanyi spenhamlandski sustav. --) to je sustav subvencioniranja nadnica prema skali
ovisnoj o cijeni kruha, koja se osiguravala ljudima bez obzira na njihove zarade, pa ak i na
zaposlenost. Ona se osiguravala na mjesnoj razini. Iako je ta mjera nude uvedena neformalno
i nije nikad pretoena u zakon, sustav je trajao od 1795.-1834, kad je naglo ukinut, bez
ikakvih prelaznih mjera. Svrha je tog sustava bila da sprijei stvaranje trita rada, i da ojaa
poloaj lokalne zemljine aristrokracije. Meutim, to je pravo na ivot dovelo do pada
nadnica ispod svakog minimuma, pauperizacije, demoralizacije i degradacije velike mase
stanovnitva.
Socijalistika ekonomija- moe se takoer shvatiti kao svojevrsna zatita drutva od agresivne
samoregulirane trine ekonomije. I ona je nastojala sprijeiti razvoj tr.rada. Njezini se
uinci mogu u mnogoemu usporediti s uincima spenhamlanda: kao to je Spenhamland
doveo do odvajanja radnikova preivljavanja od njegove produktivnosti, neto slino se
dogodilo i u socijalistikih sustavima: kao to je lokalni paternalizam u Engleskoj prijeio
porast nadnica, tako i paternalizam socijali.drave prijei osjetniji porast nadnica i radnikova
standarda; kao to je Spenh. Odravao na ivotu predindustrijski drutveni poredak koei
drutv.promjenu, tako i socijalistiki paternalizam spreava radikalnu modernizaciju drutva
odravajui na ivotu zlosretni amalgam revolucionarnog karizmatskog sloja, koji se
sklerotizirao u nomenklaturu, i neiivljenog tradicionalnog drutva, koje je revolucionarna
karizma uvelike dezorganizirala, unitivi mnoge tradicionalne elite i razorivi njegove
tradicionalne institucije.
ZLOSRETNI AMALGAM
Tranzicija mora znaiti prijelaz od potpunog politiko-ekon. Monopola na regulirano, ak i
socijalno tr. ---) takvo tr.moe funkcionirati samo ako se prihvate i razviju odreene
kulturne vrijednosti i institucije u koje je ono utkano. To je velik gotovo nerjeiv problem.
Nagli slom lenjinistike kulture izazvao je u Rusiji, ali i u drugim socijalistikim zemljama,
socijalni kaos (poplava kriminala i mafijatva u nevienim razmjerima, velik porast
samoubojstava, znatno skraenje prosjenog trajanja ivota i uope ljudsku degradaciju).
6 POGLAVLJE
MALI DIONIARI I NARODNI KAPITALIZAM
Pretvaranjem samoupravnih poduzea u dionika drutva nastao je velik br.malih dioniara.
Tko je u HR zainteresiran za razvoj malog dionoarstva? --) Prvi interesant VLADA. --) ona
nastoji taj sloj spasiti od brzog nestajanja ---) za razliku od SAD-a mali dioniari u Hr nisu
osobe koje ulau svoje sitne uteevine u kupnju dionica. To su preteno zaposlene osobe u
poduzeu ili umirovljenici iz tog poduzea. Njima je odreeni br. Dionica njihova sadanjeg
ili biveg poduzea ponuen na otplatu uz popust. S obzirom na loe prihode, oni su stalno u
iskuenju da odustanu dalje od otplate. Vlada u tome nema neki interes, osim moda grinju
savjesti. Pretvaranjem drutvenih poduzea u dravna, ti su ljudi izgubili svoje utede koje su
7

u samoupravnom socijalizmu definirane kao minuli rad. Te utede radnika i umirovljenika
sad su faktiki nacionalizirane, oni ih sada moraju otkupljivati budui da drava nije
prihvatila rjeenje da se voucheri besplatno podijele stanovnitvu. Popust u kupnji dionica
neka je vrsta djelominog obeteenja, a to se odnosi i na olakanje otplate.
SMALL IS BEAUTIFUL
Drugi interesent mogli bi biti liberali. Poznata je averzija amerikih liberala prema velikom
biznisu. On se shvaa kao neprijatelj, njegovi interesi suprotni su interesima naroda.
Njihov je ideal malo je lijepo. Ako se ve ne moe ukinuti veliko poduzee, treba ga
dencentralizirati na manje jedinice. A u prvom redu treba decentralizirati vlasnitvo.
Trei interesent mogli bi biti socijaldemokrati i sindikalisti. Oni bi u poduzeima gdje veinu
imaju mali dioniari mogli vidjeti priliku za ekonomsku demokraciju zasnivanu na
kolektivnom poduzetnitvu, pa ak i za radniku participaciju.
PARTICIPACIJA U MOI
Participacija je sudjelovanje u provoenju moi (power sharing) i neovisno je o sudjelovanju
u vlasnitvu.
NARODNI KAPITALIZAM
Berle zasniva narodni kapitalizam ne samo na izravnim ve i na neizravnim dionicam kroz
institucije, a tih je mnogo vie. A kako su i direktni i indirektni dioniari zapravo
KORISNICI, a ne vlasnici, onda bi narodni kapitalizam bio korisniki, a ne vlasniki
kapitalizam. Njihov je utjecaj politiki utjecaj on se provodi preko demokratske drave.
Stoga u prvi plan izbija odnos izmeu privatnih korporacija i politike drave. Bitno da mo
korporacije bude ograniena na samo ekon sferui da se onemogui bilo kakvo spajanje
politike i ekon.moi. vlast mora intervenirat u korist zajednice, ali s druge strane ne smije
dopustiti uspostavljanje etatistike kontrole nad privatnom ekonomijom. To se moe postii
javnim konsenzusom. --) to je skup ideja koje su iroko zastupljene u zajednici, a esto i u
samoj organizaciji i meu ljudima koji je vode, a esto i u samoj organizaciji i meu ljudima
koji je vode, da su odreene upotrebe moi 'krive', tj. Protivne utvrenim interesima i
vrijednosnom sustavu zajednice.
Povredu tih ideja sankcionira sama zajednica gubitkom prestia, javnog ugleda i popularnosti
ljudi u samoj organizaciji i potkopavanjem lojalnosti organizaciji. Ako drutvene sankcije nisu
dovoljne, uslijediti e intervencije drave tj. Ona e prisilno nametnuti potivanje javnog
konsenzusa.
Javni konsenzus je proizvod korpusa misli i iskustava, dovoljno izraenog u nekom obliku,
tako da su njegova naela poznata i prihvaena od onih lanova zajednice koji su
zainteresirani za dano podruje. U taj konsenzus ne ulaze samo stavovi poslovnih ljudi, ve
mnogo vie zakljuci odabranih profesora, argumentirana miljenja strunjaka, komentari
odgovornih novinara, a katkad i solidne izjave uglednih politiara.
PSIHO-POLITIKA
U nedostatku bilo kakve djelotvorne javne sposobnosti da se politiki problemi prosuuju
kako zasluuju, politika postaje politika raspoloenja, psiho politika. --) Theodore H. Von
Laue
Marvin Harris -..) ameriki san --) to je razvoj malih privatnih poduzea kojima upravlajju
predani, uinkoviti timovi sudionika u profitu i koji proizvode dovoljno vika da plate
prvorazredne obrazovne i komunalne usluge, kao i brinu njegu bolesnih i starih ljudi.

7 POGLAVLJE
KAMO IDU HRVATSKI MENADERI?
Potkraj socijalistikog razdoblja prof.V.Pusi provela empirijsko istraivanje na manjem
br.hr.menaera. njezin je osnovni zakljuak da se u HR formirala autonomna menaderska
elita, koja bi mogla odigrati privremene alternativne elite u procesu politike tranzicije
hrv.drutva. nalazi govore o jakom trendu profesionalizacije hrv. Menadmenta. Koji su bitni
uvjeti za profesionalizaciju menadmenta? --) autonomija poduzea, a ona ovisi o ; 1) o
postojanju trita na kojem poduzee posluje i 2) privatnom vlasnitvu nad poduzeem.
Profesionalni menadment nastao je u veim dionikim drutvima kao rezultat procesa fisije,
tj.odvajanja upravlajnja od vlasnitva.
Javlja se i problem legitimiteta. Ako menader ujedno nije i vlasnik njegovu mo mogu
legitimirati samo dioniari kao (su)vlasnici poduzea. Proces legitimiziranja je poznat:
dioniari na skuptini biraju upravni odbor, a upravni odbor bira menadment. Tako izgleda
ono to Strauss naziva zamiljeni red. Ali ostvareni red je drukiji. U korporacijama pod
kontrolom menadmenta top management faktiki odabire lanove upravnog odbora, ne samo
unutarnej ve i vanjske.
Razmotrimo ukratko promjene initelja profesionalizacije nakon sloma samoupravnog
socijalizma.
TRITE
--) ukinuta su sva institucionalna ogranienja razvoju integralnog tr.
--) prije svega ogranienja koja su sputavala normalno djelovanje tr.rada (u prvom redu,
ukoinuto je vlasnitvo radnika nad radnim mjestom)
--) ukinute su institucionalne zapreke tr.kapitala; stvorene su prijeko potrebne institucije
tr.kapitala (dionice, burza i sl), a time su stvoreni i zameci tog tr.
U doba socijalizma poduzee se nije moglo prodati na tritu, a sad se prodaje.
Jedno tr.ne postoji ni u zaetku: trite menadera. U razvijenim zemljama, istaknuti
menaderi imaju odreenu trinu cijenu, oni kotiraju na tritu. U nas nijedan menader ne
kotira na tr. Danas u HR ima vie trita nego prije pa bi uvjeti za profesionalizaciju trebali
biti bolji.
PRIVATNO VLASNITVO
Istitucionalne restrikcije privatnog poduzetnitva koje su bile otre i krute, potpuno su
uklonjene i sada imamo golem br.privatnih poduzea. No ona su ipak manja, uz pokoje
srednje poduzee kojima ne upravljaju profesionalni menaderi. Vea poduzea prela su u
dravno vlasnitvo.
ODSUTNOST VLASNIKA
Tamo gdje postoji veinski vlasnik, nema uvjeta za profesionalni menadment. Jer tamo je
njegova volja osnovni zakon, a ne naela struke.
Veina hrvatskih menadera orijentirana je na stjecanje (su)vlasnitva nad poduzeem, a to bi
znailo da nisu orijentirani na profesionalizaciju vlastite funkcije. Ukratko privatizacija nije
ostvarila neki vei pomak prema profesionalizaciji menadmenta.
LEGITIMITET
Zato su hrv.menaderi orijentirani na stjecanje vlasnitva nad poduzeem? Motivacije
viestruke..) jedna je isto ekonomska: to je prilika koja se rijetko prua, da se praktino bez
gotovine stekne velika i znaajna imovina. Druga motivacija --) stei visok drutveni status
koji u dananjem hrv.drutvu ide uz veliko materijalno bogatstvo. Trea motivacija --) stei
9

institucionalnu sigurnost (legitimitet) svoga poloaja u poduzeu, a nju daje (su)vlasnitvo.
Da bi osigurali svoj poloaj, oni su imali 3 opcije: 1) ulaniti se u vladajuu stranku; 2)
pouzdati se u vlastitu strunost i sposobnost, 3) kupiti znatan paket dionica.
III DIO
U DRUTVU SIROMAHA
8 POGLAVLJE
MIT O SOCIJALNOJ BOMBI
socijalna bomba - ta se avet pojavljuje u SFRJ osamdesetih godina, kada je ekonomija
definitivno krenula nizbrdice prema konanoj propasti. Razgovori os soc.bombi obino se vrte
oko ovih pitanja: kada e eksplodirati; zato jo nije eksplodirala; koje su granice snoljivosti;
nakon kojih mora nastupiti eksplozija? I, napokon, otrenjujue pitanje: postoje li uope te
granice? Danas je soc.bomba, opa predrasuda. U nju vjeruje obian mali ovjek. On
smatra da srozavanje u bijedu i siromatvo nemoe trajati u beskonanost, da ono mora naii
na neku granicu gdej e se dogoditi big bang.
MARKSISTIKA TEZA
Ideja o soc.bombi potjee iz marksistike teorije o drutvu.
Tu su sadrane 2 temeljne ideje:
1) da pobuna nuno proizlazi iz objektivnih ekonomskih i drutvenih uvjeta (teorije apsolutne
deprivacije)
2) da su akteri pobune oni koji nemaju to izgubiti.
Marksistika teorija ne propituje te 2 osnovne pretpostavke ve dokazuje kako kapitalistiki
sustav nuno stvara te pretpostavke. Tako u svom Kapitalu Marx dokazuje da kapitalistika
akumulacija nuno proizvodi osiromaenje (pauperizaciju) radnike klase. --) apsolutni zakon
kapitalistike akumulacije. S druge strane, historijska je tedencija kapitalistike akumulacije
centralizacija kapitala u malo ruku, pa e preostati da se samo odsjee taj uski vrh i da nastane
tisuudodinje kraljevstvo boje na zemlji ili prema Fukuyama kraj povijesti.
S vremenom ta teorija pada u zaborav tj.transformira se u teoriju ope krize kapitalizma,
koju je prije rata formulirao Varga.
SOCIOLOGIJA I ZDRAVI RAZUM
Osnovne teze da e se revolt proizai iz objektivnih uvjeta i da e se pobuniti oni koji nemaju
to izgubiti nije izmislio marksizam. Te ideje proizlaze iz zdravog razuma (common
sense). Naime, kada ne znamo odakle dolaze nae ideje ili naemu se temelje, to nazivamo
zdravim razumom. Zdrav razum najee se sastoji od kolektivnih nagaanja, slutnja i
zbrkanog uenja pokuaj-i-pogreka. Mnoge zdravorazumske propozicije zdravi su, relistini i
korisni djelii znanja. Ali mnogi se zdravorazumski zakljuci zasnivaju na neznanju,
predrasudama i pogrenom tumaenju. Zdravi razum, kao i tradicija, sadri u sebi i puku
mudrost i puke besmislice, a zadatak je znanosti da ih sortira.
TEORIJA RELATIVNE DEPRIVACIJE
10

Sociologija polazi od relativne deprivacije. Kada val oekivanja zapljusne mnogo dalje od
onoga to su ljudi zajedniki postigli, tada se razvija relativna deprivacija, opi osjeaj ljudi
da su prikraeni za neko eljeno stanje ili stvar, u usporedbi s nekim mjerilom ili sa stvarnim
ili zamiljenim stanjem u kojem se drugi ljudi nalaze. Jednostavnije reeno, osjeaj relativne
deprivacije nastaje onda kada se ivotna situacija neke grupe popravila, a onda zaprijeti
opasnost da e ti dobici biti izgubljeni, ili kada dalje poboljanje ne dri korak s oekivanjima
u grupi.
Kako stojimo s relativnom deprivacijom u HR?
Iz godine u godinu smanjuje se udio ispitanika koji oekuju poboljanje svog poloaja, a
poveava udjel onih koji oekuju pogoranje. Val rastuih oekivanja proao je, ljudi sada
oekuju, u najboljem sluaju, da im u doglednoj budunosti nee biti loije, ali malo tko
oekuje poboljanje. U takvim uvjetima nema uvjeta za pojavu relativne deprivacije na
socioekonomskom planu. Jer se relativna deprivacija moe definirati pomou 2 rijei:
osujeena oekivanja.
NEKE POLITIKE IMPLIKACIJE
Obinom ovjeku valja otvoreno rei da se slobodni pad ivotne razine nee zaustaviti sve
dok ne krene novi val ekonomskog razvoja (investivcijski val). Pri tome je malo vjerojatno da
e val krenuti prije svretka rata. Hrvatskim sindikatima valja re da oni ne kontroliraju
nikakvu socijalnu bombu i da na tome ne mogu temeljiti nikakvo soc.partnerstvo- Vlada e ih
i dalje marginalizirati. Respektabilan imbenik mogu postati tek nakon to krene val
ekonomskog razvoja tek bi tada mogli igrati ulogu sigurnosnog socijalnog ventila.
9 POGLAVLJE
OTKUCAVA LI MORALNA BOMBA?
U situaciji sveopeg osiromaenja hrvatskog stanovnitva, pri emu je krajnja bijeda postala
stil ivota za velik broj ljudi, ponekad se uje pitanje: kako to da se ljudi ne bune? Koliko
pad ivotnog standarda moe ii a da ne izazove socijalnu eksploziju? Tu situaciju, za koju se
vjeruje da je bremenita socijalnim nemirima i buntom, neki metaforiki nazivaju socijalna
bomba.
Biva Jugosalvija 80-ih. --) u to je vrijeme standard vrtoglavito padao pa se postavlajlo
pitanje: kako to da ljudi me reagiraju, to ekaju? Ekonomisti su objanjavali da postoje
odreeni stabilizatori koji spreavaju eksploziju. 3 su najvanija: 1) rezerve stanovnitva
(novane, u prvom redu devizne) koje donekle amortiziraju utjecaj opadanja realnih
dohodaka, 2) siva ekonomija (osobito u fuu), 3) baza na selu (poljoprivredni prihodi
mjeovitih domainstava i opskrba nekih gradskih stanovnika kod roaka na selu). Neki
socijalni stabilizatori: 1) vrlo decentralizirana drutveno-instintucionalna mrea koja svoju
krivnju za nedae to ih doivljava pojedinac disperizira na razliite toke sustava, a to
iskljuuje kolektivnu akciju i upuuje ljude da se spaavaju sami-tj-kada je energija
disperizirana, ne moe doi do eksplozije. ; 2) odsutnost kondezatora kako bi tu rasprenu
energiju prikupili, kondenzirali i fokusizirali: osnivanje politikih stranaka nije doputeno, a
sindikati su jo bili transmisija jedine partije; 3) kooptacija velikog br.ljudi s potencijalom za
leadership u sam sustav.
to se dogodilo s tim stabilizatorima? Rezerve stanovnitva velikim su se dijelom iscrple.
Siva ekonomija je doivjela procvat, pomaknula se prema trgovini i vercu. Procvalo i narko
trite. Znatno se smanjila baza na selu zbog etnikog ienja i ratnih razaranja.
11

Pojavili su se neki novi stabilizatori, rat i ratna razaranja. Drugi je imbenik nacionalna
homogenizacija. Oslanjajui se na imbenik rata, ona stiava ljude: ostavimo trajkove i
socijalne pokrete za poslijeratno razdoblje. U sadanjem trenutku oni e koristiti neprijatelju.
Ekon.i soc. Stabilizatori mogu se onda zamisliti kao svojevrsni ventili koji spreavaju
eksploziju. Tako, npr.ekstremna bijeda moe sasvim onemoguiti socijalni bunt, a poboljanje
ekon.situacije moe pospjeiti eksploziju.
Meutim, zapaena pravilnost da do eksplozije dolazi kad ekonomska situacija nije tako loa
ili kad ekonomija doivljava oporavak, moe se objasniti i dr.teorijom--) Vilfredo Pareto--)
ukazuje da ljudi lake trpe siromatvo negoli moralni nered i cinizam. Znai umjesto socijalne
bombe, Pareto kao da sugerira moralnu bombu.
PARETOVA TEROJA REVOLUCIJE
Pareto dijeli drutvo na upravljaku klasu (governing class) i upravljanu klasu (governed
class). U svakoj od ovih skupina emo nai one koji su vie kompetentni (elita) i one manje
kompententne (ne elita). Tako dobivamo etverolanu tipologiju:
I Upravljaka klasa:
1. Upravljaka elita i
2. Upravljaka neelita.
II Upravljana klasa:
1. Neupravljaka elita i
2. Neupravljaka elita.
Ponekad se upravljaka klasa sastoji iskljuivo od ljudi koji imaju elitna svojstva, a ponekad u
njoj prevladavaju pojedinci bez elitnih svojstava. To je izvor temeljnog stresa u socijalnom
sustavu, jer je za odravanje ekvilibrija u sustavu potrebno neprekidno strujanje talenata i
vjetine iz neupravljake elite u upravljaku elitu. Ako se zbog bilo kojih razloga to strujanje
prekine, doi e do degeneracije upravljake klase. U njoj e prevladati lukavost, prijevara,
korupcija i nesposobnost da upotrijebi silu. Tu kombinaciju lukavosti, prijevare, korupcije i
mekustva Pareto naziva sarkastino humanitarizam. Ironija je da to mekanje vladara
stvara miopiju i isticanje vlastitog interesa u prvi plan. Konstatirajui i sam da revolt izbije
kad je podreena klasa u relativno dobrim ekon.uvjetima, Pareto to tumai tako da se
dekadentna upravljaka klasa, koja ima pred oima samo vlastiti interes, regutira u svoje
redove ljude koji se bave ekonomskim i financijskim poslovima pekulante. Aktivnost tih
proizvoaa bogatstva esto koriste zemlji, ali je na dugi rok potkopavaju. Proizvodnja
bogatstva postaje cilj iznad svih drugih, a rezultat je da se tom cilju rtvuju mnoge moralne
tradicije drutva. A ljudi su spremniji podnositi siromatvo negoli moralni nered i cinizam.
Otuda povezanost revolucija s relativno dobrim ekon.uvjetima.
Kada moralnom poretku zaprijeti dezintegracija kada se sustav sve vie udalji od ekvilibrija
mase mu dolaze u pomo. Jer mase su riznica snaga koje drutvo dre na okupu. Kada
drutvu prijeti pogibao da nestane zbog nesposobnosti vladara, puanstvo se pokazuje doraslo
situaciji i spaava ga propasti. U tom smislu, puka agresija protiv vladajue klase je u biti
moralni in. Puka je akcija posredovana vodstvom neupravljake elite koja e, kad jednom
postane upravljaka klasa, doivjeti isti kraj.
Znaimljiv je Paretov mehanizam revolta: degerenacija vladajue klase nuno je praena
moralnim rasulom drutva, a to e rasulo izazvati moralni revolt mase ak i kad je ekonomsko
stanje podinjene klase relativno dobro.
ETERDESOTORICA VELIANSTVENIH
12

U HR situacija ne odgovora potpuno onoj to ju je opisao Pareto. Ekonomija je par terre,
siromatvo i bijeda vrlo su izraeni. Pa ipak, moralni revolt kljua: gdje god doete, u svim
drutvenim krugovima ogoreno se rapravlja o istoj temi: o pljaki i grabeu drutvene
imovine. To se osobito vezuje za dosadanji tijek privatizacije. Dok se ekon.kolaps i socijalna
bijeda mogu pripisati ratu i agresiji, grabe i spektakularno bogaenje manjine preko noi
oito ne mogu. U prvom je planu, dakle, moralni problem.
U POTRAZI ZA SVETIM GRALOM
U socijalni mehanizam moralne borbe mora biti ukljuena ljudska zajednica. Tamo gdje te
zajednice nema, eksplozije nee biti. Moglo bi se rei da je sociologija i nastala kao
intelektualna reakcija na krizu zajednice. Sada bi se mogla formulirati hipoteza da se
moralna bomba moe pojaviti samo u onim zemljama u kojima su jo ive tradicionalne
zajednice. Tamo gdje nema zajednice nee biti revolta. Zajednice se trebaju traiti tamo gdje
postoje od pamtivijeka u obitelji i lokalnoj zajednici. No proces disolucije neumoljivo
otkucava i tim zajednicama. Stoga se sadanja potraga za zajednicom poistovjeuje sa
traenjem svetog grala u srednjem vijeku.
10 POGLAVLJE
POSTOJI LI ANTIRADNIKI SINDROM U HRVATSKOJ
OTPOR ELITE
Prof.Veselica: ako postoji antiradniki stav, treba ga traiti ponajprije u redovima politike i
menaderske elite, a ne u drugim slojevima, najmanje meu radnicima.
Desubjektivizacija radnika, koja je danas uoljiva i bez posebnih istraivanja, a koju neki
politiari i otvoreno propagiraju u javnosti, govorila bi o treoj (akcijskoj)* komponenti
proturadnikog stava.
*komponenta akcijske tedencije --)to je naa spremnost da djelujemo u odnosu prema objektu
ovisno o tome je li na stav pozitivan ili negativan.
RADNICI I DJELATNICI
Jezina promjena nakon izbora 1990.- do tada, radno zavisne osobe nazivale su se
radnicima, a nakon izbora djelatnicima. Danas je znak dobrog odgoja upotrebljavati rije
djelatnik. Iako je ta rije sama po sebi neutralna, ona je ipak ideoloki obojana, pripada u
politiki korektne, kako se takve rijei nazivaju u Americi.
DEZIDENTIFIKACIJA
Usporedimo te 2 rijei; radnik i djelatnik. Rije radnik, u svakodnevnom govoru,
oznaava ljakera koji obavlja preteno fizike poslove za plau. Ukupnost tih radno
zavisnih fizikalaca sainjava prilino brojnu skupinu, koja se naziva radnitvo ili radnika
klasa. Radnik je, dakle, indetifikacijska oznaka koja definira socijalni indetitet pojedinca.
Djelatnik uope nije indetifikacijska oznaka, jer djelatnik je svaki ovjek koji neto dela:
dakle, poslodavac, politiar, profesor i obrtnik.
to znai sada zamjena indetifikacijskog termina neindetifikacijskim? To je poricanje
socijalnog indetiteta jedne drutvene grupe. A osporavanje indetiteta je ozbiljna stvar.
DISKRIMINACIJA
13

Kad nekoj grupi osporite indetitet, to je nesumljiv znak da tu grupu elite podrediti, potlaiti,
diskriminirati, pa ak i istrijebiti. Pretvaranje radnika u neke bezbojne djelatnike znai
liavanje jedne drutvene skupine njezina socijalnog indetiteta. Jo nije jasno to se tom
pretvorbom eli postii. Prvo objanjenje moe biti da je to ideoloka reakcija na prijanju
ideologizaciju naziva radnik po naelu uini suprotno.
POVIJESNA MISIJA
Marx razlikuje klasu po sebi i klasu za sebe. Klasa po sebi je skupina ljudi koji imaju
zajednike ekonomske interese, slian drutveni poloaj i nain ivota. Tako definiranu
radniku klasu mogli bismo nazvati empirijskom radnikom klasom ili naprosto radnitvom.
No klasa po sebi treba da se pretvori u klasu za sebe, a to se zbiva tako da empirijska radnika
klasa razvije posebnu klasnu svijest, tj.svijest o svojim povijesnim interesima i poslanju,
koje se sastoji u unitenju kapitalistikog sustava i graanskog drutva te njegovoj zamjeni
socijalizmom, odnosno komunizmom.
POVIJESNI INTERESI
Uvoenjem samoupravljanja politokracija je izvrila vanu inovaciju. Ona je empirijsku
radniku klasu preobukla u odoru povijesne radnike klase i izvela je na pozornicu da
glumi povijesni interes.
SUDAR NAELA
Sredinom razdoblja dolazi do cijepanja neko jedinstvene jugoslavenske politokracije na 6
republikih politokracija. Republike politokracije trae, i nalaze, novi princip legitimiteta
nacionalni princip. Povijesnom interesu poinje konkurirati nacionalni interes. Poetkom
1970-ih meu tim 2 naelima dolazi do otvorenog sudara; Hrvatsko proljee i sjea u
Karaorevu. U prvi se mah inilo da je klasni princip definitivno pobijedio. Ali razbijeni
lonac vie nitko nije mogao sastaviti. I kao to je mlada politokracija vrsto zastupala klasno
naelo, mlada politika klasa u HR vrsto zastupa nacionalni princip legitimnosti. Ona eli
iskljuiti svaku konkurenciju klasnog principa. I ta skupina je prekinuta pretvaranjem radnika
u djelatnike.
KONKURENTNO NAELO
Sasvim je nerealno pretpostaviti da bi bilo koja drutvena elita ili politika stranka mogla
ponovo prizazvati fantoma povijesnog interesa radnike klase, i to zbog 2 razloga. 1) ta je
ideologija diskreditirana i definitivno potkopana. 2) u HR se legitimitet moe stei samo na
slobodnim izborima, a povijesna radnika klasa ne glasuje. Ali na klasnom interesu
empirijske radnike klase moe se stei legitimitet, jer je rije o velikoj skupini ljudi koji
glasuju na izborima. Taj klasni princip stvarna je konkurencija nacionalnom principu.
11 POGLAVLJE
BOGAENJE I NOVI BOGATAI JAL I MORAL
U 1991., osobito u drugoj polovici a vjerojatno i u prvoj polovici 1992., najvanija socijalna
tema bili su prognanici, njihov smjetaj i zbrinjavanje. Proces osiromaenja stanovnitva na
na neokupiranom dijelu HR, koji je zapoeo s ekonomskom krizom u 80-im, u punom je
zamahu, ali jo ne izbija u prvi plan, jer umutarnje rezerve stanovnitva jo nisu iscrpljene,
A zasjenio ga je val prognanika i izbjeglica. No u drugoj polvici 1992. i u '93 kada se broj
14

prognanika stabilizirao vjerojatno u prvi plan izbija pauperizacija, koja je zahvatila ne samo
radnitvo vei srednje slojeve. No ona se uglavnom pripisuje ratu i agresiji, a taj je argument
toan. Ali i za to ima objanjenje: nova vlast upozorava puanstvo da zaboravi socijalizam, da
uvai injenicu da smo uli u kapitalizam, a tamo vrijede druga pravila igre: uspjeni se ljudi
bogate, a lepeza socijalne diferencijacije iri se. Ali u kapitalizmu, postoje i ogranienja u
stjecanju bogatstva. Tako nije doputeno bogaenje vercom, utajom poreza, zapoljavanje
radnika na crno, nedoputenim makinacijama na burzi vrijednosnica itd. Pravila su stroga, a
kazne otre. Bogaenje u okviru normalnog poslovanja trai vremena. Tako ekonomisti
smatraju da se nitko tko ve nije bogat ne moe obogatiti u 5 godina.
Meutim, u HR postaje javna tajna da je preko noi iilio sloj novih bogataa ni iz ega,
tj.ljudi koji u 1991. nisu imali ni prebijenog dinara vlastitog kapitala, a obogatili su se u
godinu-dvije. Budui da u normalnom kapitalizmu to nije mogue, rije je o pljaki i
grabeu narodne imovine, odnosno o neopravdanom bogaenju. Javnost to povezuje s
dosadanjim tijekom pretvorbe i privatizacije, osobito s menaderskim kreditima, premda
sigurno postoji 1001 nain neopravdanog bogaenja, a o mnogima od njih javnost ne zna niti
nee saznati. Ali neopravdano bogaenje jest zero-sum-game: ako se pljaka obogati,
opljakani e osiromaiti. A to onda dovodi u pitanje prethodnu teoriju koja je pauperizaciju
stanovnitva objanjavala samo ratnim razaranjem. Iz propalog sociajlizma se na velika vrata
vratio poznati element socijalne i politike dinamike neopravdano bogaenje i socijalne
razlike.
TURCI I HAJDUCI
Tradicionalno drutvo koje je postojalo u drugoj polovici 19 i prvoj polovici 20.st (do 1945).
To vie nije bilo tradicionalno drutvo, jer su iz njega otpali feudalni elementi, a pridodani su
mu elementi robno-novane ekonomije i primitivnog kapitalizma. No ja ga i dalje smatram
tradiocionalnim jer vein astanovnitva ivi na selu (80%), a seljako gospodarstvo jo ne
funkcionira na naelima kapitalistikog tr.privreivanja.
Jedini imbenik koji je seljak mogao varirati bio je vlastiti rad. Ali uloiti vie rada na
ogranienoj parceli, uz istu tehnologiju, nije proizvodilo nikakav ekonomski viak. Prema
tome, bogaenje pomou normalne ekonomske aktivnosti nije bilo mogue. Poetkom
20.st.stvara se nova mogunost odlazak u inozemstvo (ponajprije u Ameriku) da bi se tamo
zaradio novac i njime povealo imanje.
Ali i u tom drutvu neki su se ljudi bogatili. Bili su to trgovci koji su seljakove proizvode
otkupljivali po ekstremno niskim cijenama, a industrijske proizvode prodavali mu po
ekstremno visokim cijenama. Bili su to lihvari koji su seljaku u nevolji davali zajmove uz
veoma visoke kamate, obraunavajui kamate i na neplaene kamate, ekonomski iscrpljivali
seljaka dovevi ga u neku vrstu dunikog suanjstva.
NEPODNOLJIVOST SOCIJALNIH RAZLIKA
Je li se pojedinac mogao obogatiti u institucionalnom sustavu socijalistikog privreivanja?
Odgovor je NE i to zbog 3 razloga:
1) institucionalna zabrana privatnog poduzetnitva, koja je ublaena tek uoi raspada sustava.
2) ukidanje ili bar znatna okljatrenost mehanizma trita rada. Ako je pojedinac imao
izvanredne sposobnosti, on ih nije mogao utriti. Svaki zahtjev za njihovu trnu valorizacijum
izazvao je ope negodovanje. Njegov trni zahtjev bio je smatran ucjenom, a odlazak iz
poduzea ili iz zemlje u inozemstvo bio je popraen olakanjem.
3) politika niskih nadnica, koja je bila zajednika svim sociajlistikim zemljama. Ekonomski i
soc.rezultati takvih plaa bili su katastrofalni.
Pa ipak, postojali su i neki legalni naini bogaenja. Npr.zarade gostujuih radnika u
inozemstvu. Ta se imovina, dijelom ili u cijelosti, mogla repatrirati i nije se smatrala
15

neopravdanim bogatstvom, ali nije se mogla produktivno upotrijebiti. Mogla je ii samo u
potronju ili na tednju uz realno negativnu kamatu. To bogatstvo steeno je izvan sustava pa
njegova potronja u zemlji nije ugroavala sustav.
Drugi legalni nain bogaenja bile su zarade zvijezda u sportu i showbusinessu. Ako su
steene u inozemstvu, vrijedi isti argument kao i za zarade gastarbajtera.
Ope pravilo: bogatstvo steeno izvan sustava nije podlono sistemskim sankcijama. Prema
tome, ostaje i dalje tvrdnja da se u okviru institucionalnog sustava socijalistikog
privreivanja ovjek nije mogao obogatiti.
Pojedinci su se ipak bogatili krei osnovne norme sustava. To su bili funkcionari (dravni,
partijski, privredni i dr.) koji su iskoritavali svoju mo da sebi priskrbe razne privilegije u
sferi potronje ( u poetku diplomatski magazini, zatim vile za odmor, posebna lovita,
ljetovalita i restorani, razni skupi darovi od poduzea i dr.) tu je pripadalo i izravno mito u
devizama. Za srednje i nie funkcionere, to su bili razni- potpuno legalni- bankovni krediti na
30 godina, uz nisku kamatu, koje je na kraju otplatila inflacija. Veliina tako steenog
bogatstva bila je proporcionalna politikoj moi: vea mo- vee bogatstvo.
U isto vrijeme nomenklatura je ispovijedala drutvenu jednakost. Na svaku drutvenu krizu
reagirala politikim kampanjama. Te bi kampanje zapoele revolucionarno dramatinim
pismima ili govorima druga Tita, a onda bi se ti materijali vrtjeli na niim razinama
sustava, osobito u masovnim medijima, donosili bi se prijetei propisi. U roku od 6
mj.kampanja bi se obino istutnjala, neke bi sitne ribe bile ulovljene. To bi s jedne strane
zabavilo narod, a s druge, drava bi pourila uzeti nove kredite i dijelom ih preliti u potronju,
tako da i obini svijet neto dobije.
Razvija se ambivalentan stav prema bogaenju: s jedne strane jal koji je i moralno obojen, a s
druge strane negativno divljenje. Onaj tko se obogatio postaje negativan drutveni junak.
AMERIKI SAN
1) Dok se kod nas podrijetlo svakog individulanog bogatstva izuzevi on to je steeno
izvan sustava - trai i nalazi u pljaki i otimaini, u Americi porijeklo bogatstva objanjava
kulturni mit Horatio Alger Image: mit o marljivom, tedljivom i pofuzetnom mladiu koji
je zapoeo kao ista cipela i dogurao do velikog tajkuna. Naravno danas to vie nije mogue:
dananja verzija HAI poinje sa siromanim, ali nadarenim kompjuteraem koji uz financijsku
pomo nekoliko roaka i prijatelja osniva malu softversku tvrtku to poslije izraste u veliki
biznis.
2) Dok je kod nas stjecanje bogatstva motivirano egoizmom i osobnom gramzivou, u SADu je stjecanje bogatstva moralni in i ostvarenje amerikog sna. Jal, dakako postoji i u
Americi, ali nema moralnih konotacija kao u nas. Nitko u Americi ne eli svoje susjede svesti
na svoju razinu, ali eli s njima drati korak, ako ih ve ne moe nadmaiti.
3) Bogat je ovjek u Americi kulturni heroj, a kod nas kulturni negativac.
Socioloki bi se moglo argumentirati da je uspon zvijezda sporta i showbusinessa upravo
idealno ostvarenje amerikog sna. One su svoj status stekle jedino na temelju priroenih
sposobnosti i marljivog vjebanja, svoje sposobnosti moraju uvijek iznova dokazivati na
tritu, a odluku o njihovoj popularnosti donosi najdemokratskiji kolektivni forum trite.
HRVATSKI SAN ILI HRVATSKA MORA?
Moe li bogaenje postati hrvatski san ili emo uvijek sanjati tisuogodinji san?
Prvi i neophodan korak je uinjen: instaliran je novi institucionalni sustav privreivanja koji
omoguuje bogaenje u okviru normalnog poslovanja. Takoer je oivjelo trite rada koje
doputa visokom strunjaku da zatrai i dobije visoku plau bar u privatnom sektoru.
16

Ali najozbiljnija prepreka drukijem vrednovanju bogatstva jest, s jedne strane, perzistencija
bitnih elemenata socijalizma kao realnog sustava, a s druge strane, ratna konjuktura koju
moemo najbolje opisati pukom poslovicom Komu rat, komu brat.
Stoga nam se na podruju kolektivne svijesti vratila ne samo socijalistika fobija
neopravdanog bogaenja i socijalnih razlika, nego su se ak vratili Turci i hajduci.
Kako uope i pomiljati na novi hrvatski san, ako saborski zastupnici kao moralni alibi
ponosno istiu da ne posjeduju nikakve dionice niti da su lanovi ikakvog upravnog odbora.
IV DIO
HRVATSKO DRUTVO KONTINUITET I PROMJENA
U posljednje etri godine (1990-'94) u HR su se odigrali burni dogaaji koji su, na prvi
pogled, doveli do velikih drutvenih promjena. U prvom redu, potpuno je izmjenjen ideoloki
sustav i njegova ikonografija: u znatnoj je mjeri promijenjen institucionalni sustav
privreivanja ukidanjem drutvenog vlasnitva i samoupravljanja te legalizacijom privatnog
poduzetnitva; u prilinoj je mjeri promijenjen politiki sustav zamjenom jednostranatva
viestranatvom. Meutim, manje su izraene promjene u vrijednosnom sustavu.
12 POGLAVLJE
JEDAN SINOPTIKI POGLED NA HRVATSKO DRUTVO DANAS
DRUTVENA STRUKTURA HRVATSKE
Drutvena struktura u vertikalnoj dimenziji obuhvaa: drutvene elite( u prvom redu politik
aelita, a zatim tehnokracija i druge elite), srednje slojeve (vii i nii) i profesionalnu strukturu,
koji ine sr industrijsko-potroake slojevitosti; nii sloj, koji ine radnitvo, seljatvo i
sirotinja.
Novi vladajui sloj --) nova politika klasa ili elita.
Najvanija slinost nove i stare elite, je ta to ni nova elita nije prihvatila pluralistiku
koncepciju elita( tj. da je politika elita samo jedna od drutvenih elita), nego je prihvatila
koncepciju vodee elite (avangarde). S obzirom na tu vodeu ulogu, nova je elita
nevjerojatno slina staroj. Takos e smjena politike elite dobrim dijelom ograniila na
promjenu ideolokog predznaka i na personalne promjene.
Ni ostale znaajne elite, kao to su nekadanja tehnika inteligencija i humanistika
inteligencija, nisu stekle mnogo veu autonomiju u odnosu na vladajuu elitu nego to su je
imale u socijalistikom sustavu. A to znai da u vrhu stratifikacijske piramide nije dolo do
bitnih pomaka promjene su se svele na promjenu ideologijskog predznaka i na personalne
promjene.
Trend pauperizacije srednje klase nastavlja se ak i produbljuje.
to se tie donjeg sloja, manualnog radnitva i seljatva, tu je proces pauperizacije jo
izrazitiji. Seljatvo je u proteklih 50 godina ne samo izgubilo politiki subjektivitet kakav je
imalo u predratnom, pa i ratnom razdoblju nego je, bioloki odnosno demografski degradirano
i svedeno na amorfnu masu. Proces degradacije seljatva se ubrzao.
Radnitvo je u posljednje dvije godine takoer desubjektivizirano. U starom socijalistikom
sustavu postojala je stanovita koalicija izmeu politokracije i radnitva, u kojoj je
politokracija osiguravala radnitvu odreene privilegije (socioekonomsku sigurnost u
zapoljavanju), a zauzvrat je radnika klasa, u funkciji povijesnog subjekata, davala
legitimitet politokraciji preputajui joj da upravlja drutvom kako eli.
17

Danas radnitvo nema svoje politike stranke, ostali su samo sindikati koji su preslabi da
djelotvorno zastupaju interese i potrebe radnika. Dalja je, dakle hipoteza da je dolo do velike
desubjektivizacije radnitva.
DRUTVENE VRIJEDNOSTI
Bitnu odrednicu sociolokog pojma kultura ini normativno-vrijednosni kompleks. Taj
kompleks obuhvaa drutvene norme, drutvene vrijednosti i ideologije.
Dominantne vrijednosti u suvremenom hrv.drutvu. 3 razine: individualna, socijetalna i
nacionalna.
Na individualnoj razini postojala je, ali je bila priguena, vrednota ulitarizma i profiterstva.
Sada je ta vrijednost buknula punom snagom zbog rasapa samoupravne ideologije i
prihvaanja slobodne ekon.utakmice. neogranieno bogaenje, kao glavna individualna
vrijednost, toliko je snano da ugroava i modernu tr.ekonomiju i moralni sustav drutva.
Na nacionalnoj razini gl.je vrijednost herojski kodeks. U revolucionarnim vremenima
herojski kodeks se pretvorio u autoritarnost, pri emu je autoritarnost poistovjeena s
ekonomskom i drutvenom efikasnou. Ta je autoritarnost u posljednjim godinama starog
reima, zbog pokuaja politokracije da se prilagodi novom vremenu, bila neto oslabila.
Meutim, dolaskom nove politike elite autoritarnost se opet pojaala.
Na socijetalnoj (globalnoj) drutvenoj razini glavna je vrijednost radikalni egalitarizam. U
ekon.ivotu, to je teorija jednakih trbuha, a na intelektualnom planu, teorija jednakih
sposobnosti. Tu je vrednotu socijalistika Jugoslavija naslijedila iz tradicionalnog drutva, a
HR ju je sada naslijedila iz soc.drutva.
S teroijskog gledalita, radikalni je egalitarizam najprimjerenija filozofija u vrijeme bijede i
oskudice. Stoga predlaemo ovu hipotezu: radiklani egalitarizam i egalitarni sindrom i dalje
e jaati nasuprot vrijednostima tr.ekonomije i poduzetnitva. Ukratko, pretpostavljamo da
e vrijednosni dvojac radikalni egalitarizam autoritarnost prevladati na hrv.drutvenoj sceni
i u doglednoj budunosti.
DRUTVENI PROCESI
Drutveni procesi predstavljaju repetitivne oblike ponaanja na koje nailazimo u drutvenom
ivotu. U literaturi se spominju slijedei procesi: 1) suradnja (kooperacija, solidarnost), 2)
natjecanje (kompeticija), 3) sukob (konflikt), 4) akomodacija, 5) asimilacija, 6) odravanje
granica grupe (boundary maintenance) i 7) sistemska povezanost (system linkage).
1)Proces kooperacije integrativni je drutveni proces koji se ekonomski temelji na drutvenoj
podjeli rada,a vrijednosno na grupnoj i drutvenoj solidarnosti. --) u svakom drutvu,
masovna je solidarnost na djelu, ona se propagira u medijima i visoko se drutveno cijeni.
2) Proces natjecanja bio je u komunistikom razdoblju priguen osobito u ekon., gdje
umjesto zdrave konkurencije prevladavaju monopoli. Na nekim se podrujima naglaava
kompeticija npr.prilikom popunjavanja radnih mjesta i prilikom izbora na razliite funkcije.
Ali kompetencija prema sposobnosti vie se naglaava nego to se uistinu primjenjuje.
Natjeaji su esto lairani, kandidati se biraju vie na temelju neformalnih veza negoli na
osnovi sposobnosti. Danas se formalno istie natjecanje kao princip u ekonomskoj i
18

dr.djelatnostima, ali u stvarnosti daleko smo od toga da se ekon.ivot vodi na osnovi slobodne
konkurencije.
3) Dok se proces natjecanja za odreena vrijena drutvena dobra dogaa u okvirima odreenih
propisa i pravila igre, konflikt je kompetencija za ta vrijedna dobra bez potivanja pravila
igre, primjenom sile ili prijetnje silom.
4) Akomodacija je proces razvijanja privremenih radnih sporazuma izmeu pojedinaca i grupa
u konfliktu. Rije je o tome da se utvrdi modus vivendi, pri emu temeljni konflikt ostaje
nerijeen. To je zapravo socioloki sadraj sintagme suivot (ivi i daj drugome da ivi).
DRUTVENA PROMJENA MODERNIZACIJA I TRANZICIJA
Koji su dometi modernizacije dosegnuti u kom.drutvu u HR? Tijekom poslijeratne
industrijalizacije izvrena je, u stanovitom stupnju, modernizacija drv.drutva u ovim
sektorima: demografska kretanja stanovnitva, urbanizacija sela, nacionalizam, nova podjela
rada, veliki bum na podruju obrazovanja, stvaranje moderne ind.stratifikacije, oekivanja
rasta standarda, transformacija obitelji. Proces nije tekao ravnomjerno i bio je povezan s
mnogim aberacijama i stranputicama. U posljednjoj dekadi pojavili su se trendovi
dezindustrijalizacije i devolucije drutvenog sustava. Trendovi retradicionalizacije hrv.drutva
nastavljaju se ne samo na sektoru materijalnog ivota drutva nego i u nekim drugim
podrujima drutvenog ivota. Proces tranzicije iz socijalistikog drutva u moderno
kapitalistiko drutvo, u drutvo tr.ekonomije i privatnog vlasnitva --) taj je proces muan i
neizvjestan u svim postkomunistikim zemljama.
Iskustvo HR pokazuje, da promjena plitikog vodstva i nova usmjerenja u prvi mah ne
mijenjaju mnogo na dubinskim drutv.strukturama i procesima. Nove institucije, ma kakav
bio njihov normativni obrazac, pokazuju tenju da se u nainu funkcioniranja priblie starima.
13 POGLAVLJE
DOMINANTNE VRIJEDNOSTI HRVATSKOG DRUTVA
Termin temeljne vrijednosti nosi u sebi vrijednosni naboj, tj.sadri nae vrednovanje samih
vrijednosti
Kluckhohn: drutvena vrijednost jest koncepcija poeljnog stanja u drutvu, koja prua opa
mjerila za ponaanje (dakle, postaje temeljem drutvenih normi) i slui za opravdanje ili
osuivanje odreenog stanja u drutvu.
Vrijednosti se pojavljuju u 2 oblika: kao eksplicitne i implicitne vrijednosti.
Eksplicitne su vrijednosti izrijekom formulirane i javno proglaene, dok su implicitne
vrijednosti konstrukti izvedeni ili, moglo bi se rei, destilirani iz promatranja stvarnog
ljudskog ponaanja. Eksplicitne vrijednosti mogu premda ne moraju biti puke deklaracije
po kojima se ljudi ne ravnaju u svom ponaanju, dok su implicitne vrijednosti uvijek stvarne
vrijednosti, jer su izvedene iz stvarnog ponaanja.
Drutvene vrijednosti centrirane su na razliite razine drutvenosti, 5 razina:
1) individualna razina, 2) grupna razina, 3) nacionalna razina, 4) socijetalna razina, 5)
opeljudska i ekoloka razina.
2 srodna termina, drutveno i socijetalno. --) Drutveno je generiki pojam za
objanjenje objektivnih fenomena: on je na istoj interpretativnoj razini kao i fizikalno,
kemijsko, bioloko, psiholoko itd. Sve vrijednosti bez obzira na razinu usmjerenosti
jesu drutvene. socijetalno je samo jedna razina drutvenog, to je razina globalnog
drutva. Socijetalno je, dakle, ui pojam od drutvenog.
19

INDIVIDUALNA RAZINA
Na razini pojedinca dominantna je vrijednost individualni utilitarizam: stjecanje materijalnih i
drugih drutvenih dobara, koristoljublje. --) bogaenje. --) postojalo kao vrijednosna
orijentacija i u vrijeme samoupravnog socijalizma, ali je ta vrijednost bila priguivana
implicitna. Sada je to postala eksplicitna vrijednost : stjecanje dobiti, profita, proglaava se
drutveno poeljnim i legitimnim. Kao eksplicitna vrijednost priznaje se bogaenje u okviru
zakona i poslovnog morala. Bogaenej se po svaku cijenu drutveno osuuje i stigmatizira
kao profiterstvo.
NACIONALNA RAZINA
Na nacioanlnoj razini dominantna je vrijednost heroizam, junatvo, samoprijegor, izgaraje,
rtvovanje u obrani domovine. Vera ST.Erlich --) nazvala tu vrednotu herojski kodeks. U
mirnodopsko vrijeme taj je kodeks latentan, ali se u kriznim razdobljima opet aktivira. Na taj
se kodeks moramo osloniti ne samo u ratu, ve i u prvim godinama mirnodopske obnove,
budui da puritanska etika i marljiv metodiki rad nije dio nae tradicije.
SOCIJETALNA RAZINA RADIKALNI EGALITARIZAM
Egalitarizam se odnosi na distributivni proces u drutvu, koji obuhvaa 2 stvari: 1)
distribuciju drutvenih poloaja i 2) alokacija drutvenih nagrada. Kad se egalitarizam
odnosi na distribuciju poloaja, moemo ga nazivati jednostavno egalitarizam: kada se pak
odnosi na alokaciju nagrada, tada ugeriram naziv radikalni egalitarizam. Glavna je ideja
radikalnog egalitarizma da nitko ne smije dobiti vie od onoga koji ima najmanje.
2 dimenzije rad.egal.: 1) teorija jednakih eludaca i 2) intelektualna uravnilovka.
Egalitarni sindrom sastoji se od ovih komponenta:
1) Perspektiva ogranienog dobra. (Foster). To je percepcija reda stvari u ljudskom drutvu
prema kojoj je koliina svih stvari to za ovjeka imaju pozitivnu vrijednost ograniena i ne
moe se ljudskim naporima poveati, ve se moe samo preraspodijeliti. Raspodjela
ogranienog dobra jest tipa zero-sum-game: ono to A dobiva, to B gubi. Korijeni te slike
svijeta lee u agrarnoj ekonomiji. Glavni je ekon.resurs zemlja, a ona se ne moe poveati.
2) Norma egalitarne raspodjele plaa. Ta norma vladala je u razdoblju samoupravnog
sociajlizma u bivoj Jugoslaviji. Postojao je neki drutveni plafon koji osobni dohoci nisu
smjeli prekoraiti. Danas ta norma vjerojatno pripada prolosti.
3) Redistributivna etika. U distributivnom procesu djeluju 2 etike: 1) akvizitivna i 2)
redistributivna. Akvizitivna je etika stjecanja ekon.dobara etika profita, tednje i
akumulacije. (protestantska etika i puritanska etika). Moralna je dunost ovjeka da
stjee, a ne da dijeli. Stjecanje, a ne redistribucija, daje ovjeku status u drutvu.
Nasuprot tome, redistributivna etika kae kako je moraln dunost ovjeka da ono to ima
podijeli s onima koji nemaju, dijeljenjem ulu ak unitavanjem (rasipanjem) vlastite imovine
ovjek stjee status u drutvu.
U velikim nacionalnim zajednicama glavna je redistributivna institucija drava.
U drutvima gdje je na snazi egalitarizam mogunosti susreemo obje etike, u zemljama
radikalnog egalitarizma postojim samo jedna redistributivna etika.
4) Antipoduzetniki stav a priori negativan stav prema poduzetnitvu kao obliku
ekon.ponaanja. naslijeen je iz naeg tradicionalnog, zadrugarskog drutva i ideoloki
uvren tijekom samoupravnog socijalizma.
5) Opsesija o privatniku - negativan stav prema privatnom privreivanju, koji je
prevladavao u samoupravnom socijalizmu.
6) Intelektualna uravnilovka: vjerovanje da su ljudske sposobnosti kod svih ljudi jednake,
jer svi zdravi mogu krampati. To je filozofija uprosjeivanja.
20

7) Antiprofesionalizam. To je negativna stav prema strunom znanju, profesionalnim
normama, prof.grupi i prof.organizaciji. porie autonomiju i indetitet profesionalne grupe.
Politiko-institucionalen promjene 90-ih nisu uklonile antiprofesionalizam. politika
podobnost ostala je i dalje neizreeni, ali djelatni kriterij odabira kadrova, ao alosnoj
deprofesionalizaciji novinara u dr.medijima da i ne govorimo.
8) Antiintelektualizam. Svaki egalitarizam sadri antiintelektualnu notu. Taj se
antiintelektualizam posebno izraava u deprecijaciji intelektualnog i glorifikaciji fizikog
rada. Deprecijacija se osobito izraava u bijednoj cijeni autorskog arka kao prirodne jedinice
intelektualnog rada. Takoer je oita u neg.stavu prema invetivnom radu, u tedenciji da se za
izume i tehnike racionalizacije ne plati nita ili da se plati bijedno malo. Taj je stav iao ak
do ikaniranja inovatora i njihova tjeranja iz poduzea.
SOCIJETALNA RAZINA SOLIDARNOST
SOLIDARNOST je zapravo grupna vrijednost i nalazimo je u svakoj ljudskoj grupi.
Kao grupni fenomen solidarnost je mehanikog tipa, prema tipologiji Durkheima, koji
razlikuje mehaniku i organsku solidarnost. Mehanika solidarnost temelji se na
zajednikom soc.indetitetu i kulturi primarne ljudske zajednice, a organska solidarnost na
osjeaju meuzavisnosti u okviru drutvene podjele rada. Mehanika je solidarnost centrirana
na grupu, a organska na globalno drutvo.
AUTORITARNOST
--) dragovoljno podvrgavanje pojedinca autoritetu, strahopotovanje pred hijerarhijom.
Njegovi su korijeni u agrarnom drutvu i totalitarnim sustavima.
F skala ---skala za mjerenje autoritarnosti.
Najvaniji rezultat autoritarne vrijednosti jest autoritarna politika kultura koja ini jednu od
glavnih zapreka razvoju moderne demokracije. Autoritarna politika kultura prirodno se
kristalizira u autoritarne politike institucije.
ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Vrijednosna prtljaga koju smo naslijedili iz tradicionalnog i socijalistikog drutva sa
stajalita funkcionalnosti --) individualni utilitarizam.
Utilitarnost je vrijednosna pretpostavka tr.ekonomije. ali pretjerana sirova utilitarnost
pogoduje i razvoju !sive, pa i tamne ekonomije, i u tom je smislu ta vrijednost
disfunkcionalna. Herojski je kodeks nesumljivo visoko funkcionalan za opstanak nacionalne
zajednice ali tendira pretvaranju u autoritarnost.
Radikalni je egalitarizam veoma disfunkcionalan ne samo za razvoj industrijalizma, nego za
razvoj tr.ekon.uope.
Autoritarnost je disfunkcionalna za razvoj politike demokracije u drutvu.
Strategija: mijenjati strukture. Staviti naglasak na stvaranje novih struktura, ali u njih odmah
ugraivati nove vrijednosti. Tada nee biti opasnosti od novih diktatura.
14 POGLAVLJE
TRAJK I JAVNO MIJENJE
Razlozi neg.stava javnosti prema trajku mogu se svrstati u 2 kategorije: opi razlozi
hrvatska je javnost protiv svakog trajka, pa onda i trajka prosvjetnih radnika,; posebni
razlozi hrvatska je javnost posebno alergina na trajk u prosvjeti, znatno vie no na trajk u
gospodarstvu.
21

PROTIV SVAKOG TRAJKA
Zbog ega je hrv.opinstvo protiv svakog trajka?
Moja je opa hipoteza da je prihvaanje ili odbacivanje konflikta u drutvu uvjetovano opom
percepcijom drutva tj. percepcijom drutvene strukture. Tu percepciju uvjetuju 2 odrednice:
povijesno iskustvo ivljenja u drutvu, izraeno u tradiciji, te ideoloka definicija drutva i
drutvene strukture koju namee vladajui sloj u drutvu bez obzira kako ga definirali. Tako
imamo situaciju da je trajk ustavno pravo pojedinca, a da ga javnost ne prihvaa. Ne prihvaa
ga ba ni postojei reim.
Svi su Hrvati jednaki kao Hrvati. Agresija i etniko ienje tu su jednakost na negativan
nain i potvrdili. Stoga je hrv.drutvo usprkos otroj ekon.podjeli percipirano kao
homogena zajednica. U toj zajednici ne moe i ne smije biti sukoba, a ako se sukob ipak
pojavi, onda je to dijelo unutarnjeg neprijatelja ili ak vanjskog neprijatelja. U najblaem
sluaju, trajk je rezultat pomanjkanja svijesti da to slui neprijatelju sve dotle dok rat nije
zavrio, a HR nije uspostavljena u svojim priznatim granicama. Ukratko, trajk narzava
nacionalnu homogenost hrv.drutva, pa je stoga neprihvatljiv uope ili barem dok rat jo traje.
PROSVJETARI NA UDARU
Javno raspoloenje prema sindikalnoj akciji ima svoje specifine razloge:
1) prvi problem sociolozi nazivaju seksizam, a feministice mizoginijom ili enomrnjom.
Prosvjetna je struka u socijalistikom razdoblju bila feminizirana. U patrijahalnoj maistikoj
kulturi feminizacija je siguran pokazatelj gubitka drutvenog ugleda dotinog zanimanja. Ako
se trajk uope moe priznati, moe se priznati samo mukarcima, a ne enama.
2) Iako nas ekonomija ui da nema besplatnog ruka, paternalizam soc.dr.utuvio je
ljudima u glavu da on postoji.
3) Ljudi se ljute na trajkae i zato to misle da prosvjetari ne zasluuju ni onu crkavicu to
dobivaju. Smatraju da oni ne obavljaju fiziki posao.
4) Emocionalno najsnaniji prigovor prosvjetarima, jest u tome to oni trae puniji tanjur u
vrijeme kada veina naroda jedva preivljava.
Nova elita estoko i javno odbacuje svaki egalitarizam. Sada se ta vrijednosna orijentacija
prilagodila nacionalnoj homogenizaciji: u homogenoj zajednici svi jednako moraju pasti
travu - nijednoj se skupini, pa ni prosvjetarima, ne moe dopustiti da iz toga iskae.
NEKI NEVESELI ZAKLJUCI
1) Bez projekcije i razvoja HR kao interesno izdiferenciranog i reguliranog konfliktnog
drutva nije mogua nikakva profilacija hrc.politike scene, pa stoga ni razvoj moderne
demokracije.
2) Seksizam veoma oteava, gotovo onemoguuje, mobilizaciju i racionalno koritenej oko 50
% ljudskog kapitala kojim raspolae HR.
3) Sve dok ideja o besplatnom ruku bude imala snagu vrste narodne predrasude, o
tr.ekonomiji moemo samo sanjati. Jer za funkcioniranje tr.ekon.nije dovoljno da samo
postoje tr.institucije, ve je potreban i trini nain rasuivanja stanovnitva. Najtei problem
tranzicije u bivim soc.zemljama.
4) Antiintelektualizam, ini sve velike rijei, kao to su visoka tehnologija, marketing,
dizajn pukim praznorjejem.
5) Radikalnio egalitarizam apsolutna zapreka na putu u postindustrijsko drutvo.
15 POGLAVLJE
22

ZNANOST I POLITIKA
NAPUSTITI VOLUNTARIZAM
Ljudski resursi obuhvaaju cjelokupno radno aktivno stanovnitvo, ali pozabavit emo se
uskim segmentom najkvalitetnijih resursa,a to su vrhunski strunjaci svih struka. Koritenje
njihovih znanja i sposobnosti potrebno je u svim drutvenim sektorima u prvom redu u
gospod.poduzeima, ali ovom e prigodom biti rijei samo o sektoru dr.politike i
administracije--)na zapadu ae to zove policy making. Iskustvo azijskih tigrova pokazuje da
bez dobro promiljene dr.intervencije spektakularni ekon.rast nebi bio mogu. Moramo se,
dakle, pomiriti s aktivnom ulogom drave, samo to ta uloga mora biti drugaija od uloge
socijalistike drave. To znai napustiti voluntarizam u donoenju politike odluke i
odluivanje utemeljiti na ozbiljnim znanstvenim i strunim analizama.
SMANJITI RAZLIKE
Poduzetniki rizik ili poslovni rizik. Dr.organi manje su spremni priznati rizik sadran u
njihovim odlukama, a za razliku od poslovnih ljudi, oni osobno i ne snose rizik snosi ga
cijela zajednica. ovjek je oduvijek nastojao smanjiti naizvjesnost u kojoj donosi odluke
razliitim sredstvima (od magiej do ideologije). No suvremeni ovjek raspolae
znan.spoznajama i metodama koje mu omoguuju da spozna pravilnosti u kaotinoj
situaciji te da predvidi mogue ishode i na osnovi toga izradi razliite scenarije, da definira i
evaluira razliite opcije, te da se opredijeli z aneki smjer akcije koji mu se u trenutku odluke
ini racionalnim i izglednim. Njegova odluka i dalje ostaje oklada, ali su mogunosti
promaaja znatno umanjene.
THINK TANK VELIK IZUM NA POLJU VLADANJA
Sudjelovanje visokih strunjaka u donoenju politike ima 2 faze: 1) pripremna faza i 2) faza
donoenja konane odluke.
Najvanije institucije za policy research u suvremenom svijetu, u prvom redu u Americi,
jesu think tanks. Thhink tank moe se definirati kao otok vrsnoe u kojem ljudi u punom
radnom vremenu primjenjuju interdisciplinarno znanstveno miljenje na dubinsko poboljanje
i donoenja politikih odluka to je most izmeu moi i znanja. Premda se think tankovi
meu sobom prilino razlikuju, svi imaju neka zajedniak obiljeja:
1) MISIJA. --) njihova glavna misija je da daju interdisciplinarne doprinose, utemeljene na
znanosti, donoenju politikih odluka.
2) KRITINA MASA --) minimalna kritina masa je 15-20 profesionalaca iz barem 5 do 6
disciplina, ukljuujui istaknute znanstvene mislioce, koji rade u otvorenim timovima na
problemima politike.
3) METODE --) metode su razliite. Zajedniko im je to to su to jedinice za miljenje, a ne
za laboratorijski ili terenski rad. Mozgovi, papiri i kompjutori to je glavna oprema think
tankova.
4) SLOBODA ISTRAIVANJA --) osnovna je potreba svakog think tanka sloboda istra.,ali
to je i njihovo gl.ogranienje. njihova sloboda nije apsolutna : oni dejluju na temelju
prihvaenih drutv.pretpostavki i drutv.politikih paradigmi.
5) OVISNOST O KLIJENTELI --) ograniavanje slobode istra.pojaava njihovu ovisnost o
klijentima: o klijentima ovisi financiranje, dostupnost informacija i povratna inf.
6) PROIZVODI I UTJECAJI --) Glavni nominalni proizvodi think tankova jesu pisani
dokumenti i usmeni izvjetaji koji sadre ideje, analizu i stavove o razliitim aspektima
23

problema politke, ukljuujui proces donoenja odluke, ime se ne smanjuje ve poveava
kompleksnost prouavanih problema.
ZNANSTVENIK U VRTLOGU POLITIKE
Najtei problem nastaje u fazi kada se znanstvenik mora izravno suoiti s birokracijom.
Vaan doprinos think tankova donoenju politikih odluka jest raskrinkavanje lanih ideja u
prihvaenim pretpostavkama i utvrivanje inovativnih i oito superiornih nacrta politikih
odluka. Oni su poprilino neugodni i esto kontraproduktivni i za birokrate i politiare.
Think tankovi temelje svoj rad na znanstvenom znanju i profesionalnoj analizi. Ako su u tome
uspjeni, oni podrivaju legitimaciju veine birokrata, zasnovanu na iskustvu, povreujui
njihovu sliku o samima sebi, kao i njihov vanjski image.
Ukratko, koliko god think tankovi obeavaju kad ih promatramo kao iste modele, nije ih lako
integrirati u sustave politikog odluivanja i oni su stvaran troak iz perspektive politikih i
birokratskih institucija.
DILETANTSKA FARSA
Kod nas nieg slinog think tanku nema. Jedva da se moe govoriti o ukljuivanju vrhunskih
strunjaka u proces politikog odluivanja.
HR danas raspolae veim strunim potencijalom nego prije 20 godina, ali taj potencijal je
slabo iskoriten. Nova elita ne zna, ili ne eli, koristiti vrhunske strunjake kao nezavisne
strunjake. Ona im nudi politike i administrativne funkcije, koje zahtjevaju drukiji nain
miljenja i drugi kod ponaanja.
Odbojni stav elite prema drutvenim znanostima te otpori na fakultetima prema uvoenju
drutvenih i humanistikih obrazovnih sadraja i dalje onemoguuju interprofesionalnu
komunikaciju i multidisciplinarna istraivanja. Voluntarizam, dilentatizam, birokratska rutina
i inercija i dalje su glavna obiljeja policy making procesa.
16 POGLAVLJE
MEDIJI : SLOBODA I TRITE POVIJESNI OSVRT
U prosudbi o slobodi medija sam iznio 2 teze:
1) da je potkraj komunistikog razdoblja hrvatski tisak bio stekao gotovo potpunu autonomiju
u odnosu na tadanju vlast., i
2) kako mi se ini da smo u postkomunistikom razdoblju uinili korak natrag, odbacujui
pritom paualne tvrdnje kako u HR uope ne postoji sloboda medija.
ANALIZA SADRAJA
Kako dokazati tezu o potpunoj autonomiji tiska potkraj sociajlistikog razdoblja i koraku
natrag u najnovijem razdoblju? --) znanstveno istraivanje.. metoda kvantitativne analize --)
analiza sadraja.
Ta je metoda posebno pogodna za ispitivanje javnih komunikacija. U tehnikom pregledu ona
je vrlo jednostavna. Na temelju formuliranja predmeta i odreivanja hipoteza, konstruira se
sustav kategorija koje e se promatrati. To mogu biti pojedine rijei, reenice, stavovi, vrijeme
emitiranja, veliina prostora u novinama, anrovi i sl. Istraivai tada moraju utvrditi
uestalost (frekvenciju) kojom se pojavljuju te kategorije u analiziranom materijalu. Te se
brojane frekvencije podvrgavaju statistikoj obradi i iz te se analize izvlae odreeni
zakljuci.
24
VISOKI TROKOVI
Ta metoda nikad nije primjenjena na hrvatski tisak iz razloga to je veoma skupa. Naime,
koliina proizvedenog simbolikog materijala enormna je, zahtjeva dugotrajni crnaki rad
velikog br.strunjaka koji dobro poznaju materiju.
KVALITATIVNA ANALIZA
Kvalitativna analiza moe nam dati znaajne uvide, ali pritom ne smijemo zaboraviti njezina
ozbiljnija ogranienja. Ponajprije, kvalitativna je analiza, u stanovitoj mjeri, uvijek
impresionistika, tj.subjektivna, i ovisi o strunim i intelektualnim kvalitetima samog
istraivaa.
JUGOSLAVENSKI TISAK NI ZAPAD NI ISTOK
Iznosei opu ocjenu jugoslavenskog tiska, Remet kae da on ne pripada ni zapadnom ni
istonom modelu, odnosno da ima odlike i jednog i drugog modela. Tako pribliavanje
zap.modelu vidi u konceptu i funkciji: naglasak nije na politikoj mobilizaciji itatelja, ve na
diseminaciji objektivnih i korisnih informacija; u izboru tema koje su rijetke u komunistikim
novinama; izvjea o eljeznikim nesreama, problemima droga, kriminalu i skupovima
neprijateljske emigracije; i u opem tonu prezentacije: lanci su zanimljivi, obino izraavaju
razlike u miljenjima i otvorene kontroverze, openito su pisani uravnoteeno, opi je ton
hladan s naglaskom na informiranju i uvjeravanju za razliku od istonoeuropskih glasila
kod kojih je ton vru, s naglaskom na agitaciji, a ne na inf.i uvjeravanju.
Postoje i tabu teme u odnosu na istonoeurop.tampu. u sferi vanjske politike zabranjena je
svaka kritika ili kvalifikacija nesvrstanosti. Drugo podruje zabrana je dravna mitologija.
Tree podruje zabrana odnosi se na pozitivno pisanje o vjerskim organizacijama i
aktivnostima, te o vjerskim voama. Tisak mora promicati ateizaciju. U meunacionalnim
odnosima tiak mora podupirati partijsku liniju bez i najmanje devijacije.
Postoje teme o kojima se ne moe raspravljati --) vojne i poslovne tajne, toan iznos vanjskog
duga, izbjeglice iz sovjetskog bloka.
MARKETIZACIJA TISKA I DEZAGREGACIJA ELITE
Pribliavanje tiska zapadnom modelu Remet objanjava pomou 2 imbenika. Prvi je
ukidanje dotacija novinama i prelazak na slobodno tr.poslovanje. novinari su sada morali
voditi rauna o tome to itatelji trae i rpitom su znali da se na tritu moe propasti, kao to
je propai VUS, ali i uspjeti kao Start. Prisiljeni da se bore za itateljstvo, jugoslavenski su
asopisi bili sve vie voljni da uu u politiku guvu, da objavljuju politiki marginalne
storije i da se upuste u meusobne polemike. Trite je, dakle, dalo poticaj da budu pobornici
slobode tiska.
Drugi je imbenik bila politika federalizacijaili, socijalna dezagregacija vladajue elite.
Novine su postale zastupnici lokalnih interesa, pa je to dovelo do toga da listovi iz razliitih
republika izraavaju dijemetralno razliita stajalita, a to je potkapalo centralno dirigiranje,
naviknulo ljude na razliite interpretacije u novinama iz razliitih sredina i povealo
kredibilitet tiska.
25

NOVINARSTVO U SLOBODNOJ HR
Prvi je imbenik rat i agresija, a on dovodi do suavanja medijskog prostora. Suzio se broj
tema, dominiraju ratne teme. Promjenio se ton izraavanja, vie nije hladan, nego vru.,
naglasak vie nije na objektivnoj inf., ve na politikoj, nacionalnoj mobilizaciji.
Drugi je imbenik politiko-kulturni transfer partijske draveiz socijalistikog razdoblja.
Partijska drava tei prema kontroli svih segmenata drutva, a osobito njegova
komunikacijskog sustava javnih medija. Ratna situacija pomae joj da tu kontrolu opravda.
Dolazi do pritiska i ograniavanja slobode medija. I to je taj korak unatrag.
PRITISAK TRITA
Proces profesionalizacije je neto usporen. Tr.medijskih inf.i dalje provodi pritisak u smislu
pune slobode medija. Sad je mogue osnivanje privatnih listova i privatizacija dr.listova, a to
u sociajlizmu niej bilo mogue. Jer privatizacija novinarstva jaa trinu komponentu i
direktno pridonosi slobodi medija. Usto rat prelazi u fazu niskog inteziteta, ivot na
slobodnim podrujima donekle normalizira pa to omoguuje iri izbor tema i stanovito
hlaenje tona novinske prezentacije. Dogaa se i stanovita diferencijacija unutar nove elite,
a to slabi pritisak na novinske medije. ---) jaa trend vee slobode medija.
ZAKLJUAK
POGLED U KRISTALNU KUGLU : SOCIOLOKA MORA
HRV --) opadanje nataliteta.. --) zbog procesa moderizacije tradicionalnog hrv.drutva.
--) odljev stanovnitva u inozemstvo.. --) emigracija
hrvatsko stanovnitvo --) stacionirano (s tedencijom i apsolutnog padanja) i staro!!!
Odlaenje strunog osoblja!!
26
DINKO TOMAI
DRUTVENI RAZVITAK HRVATA
ZADRUANA I PLEMENSKA KULTURA
SLAVENI--) u pradomovini sainjavali kulturnu skupinu, koja se poela diferencirati tek
poslije seobe.
Svaka se kulturna skupina razvija uslijed prilika i okolnosti koje se nalaze u njezinoj sredini,
ali ona isto tako moe i da posuuje kulturne osobine od okolnih, kulturno razliitih, skupina
ili da stvara nove kulturne spajanjem svojih kulturnih osobina s tuima. ---) slaveni bili u
doticaju s razliitim etnikim skupinama : skiti, sarmati, goti, huni, mijenjali su se kao
vladajui slojevi nad pojedinim slavenskim etnikim skupinama, ali su te skupine i zasebno
jo nezavisno razvijale svoej kulturne osobine.
2 tipa slavenskih seoba na Balkan:
1) jedan tip seobe se je sastojao u postepenom i mirnom prodiranju putem zauzimanja i
obraivanja manjih i izoliranih kompleksa zemljita. --)seljaci --) obrada zemljita--) na mirni
nain ekonomski i etniki osvojila Podunavlje i Balkan, a prodrla je na zapadu do Alpa i
preko njih. Kultura ove skupine --) zadruna --) prema tipinoj drutvenoj organizaciji.
2) drugi tip slavenskih seoba na Balkan se je sastojao u naglom i osvajakom prodiranju
pojedinih savenskih ratniko-nomadskih skupina, koje su zauzimale strateke poloaje u
27

blizini ratara i u blizini prometnih puteva, bavile se stoarenjem, ali su dejlomino ivjele i od
pljaka i gusarenja. Posjedovale pljakakoratniku tehniku--) nametale se i uvrivale na
odreenim podrujima i tako znale osnivati i drave. Politiki osvojile Balkan---) njima
pripadaju hrvatska i druga plemena--) njihova kultura --) plemenska!!
zadruna kultura (motiari):
--) ene velik utjecaj--) pripisuje im se izum motike. --) zato su mogle stei dominantni
utjecaj u porodinim i politikim donosima (MATRIARHAT) : ene, posjedovale vrtove koje
su obraivale--) mukarci su im se prikljuivali i osnivali porodice. --)matrilokalne porodice,
a eventualno i poliandrine (brana veza 1 ene i vie mukaraca), jer je rezidencija jednog ili
vie mueva bila u kui ene i njihova je uloga prema tome bila podreena.
Stoari --) PATRIARHAT --) mukarcinaroit utjecaj, jer se mukarcu kao lovcu pripisuje
pripitomljenje ivotinja. Stalno se selili s obzirom na prirodne nepogode, ivotinje i druge
nomadske skupine--) te je stoga mukarac kao fiziki jai i slobodniji, jer nije bio vezan
raanjem i dojenjem djece, doao do odlunog utjecaja. Vlasnitvo--) pokretnina (stoka,
orue). Otac--) postao gospodar nad ivotom i smrti svoje ene i djece.
--) otmicom dolazili do ena --) pologamija.
Kod obih kulturnih skupina otac zadrao neogranienu vlast nad unucima i praunucima--)
velike porodice--) formiranje rodova.
Storari i govedari su se isto diferencirali --) 2 skupine; konjari i govedari.
KONJARI --) imali veliki ekspazivni radius: razvili se u vjete osvajae i osnivae velikih
drava--) veina tursko-mongolskih naroda; naroito utjecali na kulturu slavenskih skupina
koje su razvile plemensku drutvenu organizaciju i ratniku tehniku.
GOVEDARI --) manje pokretniji od konjara, manji ekspanzivni radius, udruili se s
motiarima i razvili tehniku oranja (PLUG). --) kombinacija tih 2 kultura--) najvei korak u
razvitku civilizacije, jer se oranje po svojoj vanosti stavlaj usporedo uz pismo, kamene
gradnje i izum kotaa.
Spoj govedara i motiara --) poljodjelska kultura! Osnova ove kulture, zemlja i rad, a to je
prijeilo da se razviju patriarhalni porodini odnosi, egzogamija i rodovski sistem.
ZADRUA KULTURA U HR. ZAGORJU
U Hr. Zagorju i Prigorju moemo lako razabrati 3 kulturne razine, odnosno 3 osnovna utjecaja
kroz koje je proao drutveni razvitak ovih krajeva: autohtona zadruna kultura, feudalizam i
zapadnoeuropski kapitalizam.
Zadruga se u Zagorju naziva skupina a to znai skupni, odnosno kolektivni imetak i
zajedniki ivot. Izvorno nepokretna imovina skupine je bila nedjeljiva i kad je broj lanova
bio prevelik, jedan dio je odselio na novo zemljite i tamo je osnovana nova skupina. Tek za
vrijeme feudalizma, kada su nastala zemljina ogranienja, u nedostatku zemljita, nastala je
dioba nepokretnog imetka skupine. Zajedniku imovinu obrauje druina, iji lanovi ne
mora da budu u rodbinskim odnosima, mogu da se ene izmeu sebe, ne treba da podravaju
ni tradiciju ni fikciju o zajednikom podrijetlu i nisu pod upravom oca obitelji, nego pod
upravom na odreeno vrijeme izabranog gospodara, koji je jednak ostalima i moe biti u
svako doba svrgnut s poloaja.
U zadrunoj ej kulturi podjela rada diferencirana prema spolu, dobi i fizikim mogunostima i
prema sposobnostima. Npr.u nekim krajevima Zagorja vrtlarenjem se jo uvijek bave
iskljuivo ene. --) dokaz starosti te kulture, te tumai relativno visoki drutveni poloaj ena.
Mukarci --) oranje i koenje.
Sluge uzimali tek pod utjecajem feudalizma, ali je njihov poloaj u skupini bio povoljan, to
je posljedica zadrunih shvaanja o vrijednosti ljudskog rada i o potovanju ljudskog bia. --)
humano shvaanje .
28

Druina se diejli na 5 skupina: djeca (do 10 -12), pastiri (do 15 ili 16), poslenici /do 20 ili 24),
mu i ene (do 20 ili 60) i starci i babe (poslije 50-60). --) postoji i daljnja dioba rada prema
prirodi obavljanog posla.
U razvijenoj zadrunoj kulturi, lanovi druine dobili su od skupine sve to je bilo potrebno
za podmirenje njihovih potreba, a radili su za skupinu prema svojim sposobnostima. --)
potpuna ekonomska demokracija. --) postepeno naruavana pod utjecajem feudalizma i
kapitalizma --) tako da je uvedena institucija osebunjka, to jest prava na odvoejnu imovinu;
to je ujedno i prvi poetak raspadanja kolektivnog ivota.
Ekonomski se je utjecaj feudalizma kretao u pravcu reorganizacije zadrune ekonomije prema
potrebama feudalnog gospodarstva, koje je takoer od svoje autarhinosti prelazilo postepeno
na sistem proizvodnje za trite. Tim je putem feudalizam otvorio razvitku novane
ekonomije, razvijanju trgovine i prodiranju industrijskih dobara.
Zadruna kultura sadravala i potpuno socijalno osiguranje. --) otuda se i danas naroita
panja ukazuje trudnicama i porodiljama, bolesnicima i starcima. --) veliki fertilitet te slaba
raspostranjenost sredstva i metoda za nemjerno spreavanje trudnoe i poroaja.
Zadruna kultura za razliku od plemenske nije nasilno ekspazivna, nego ukoliko pokazuje
ekspanzivne tenje, te su vie putem ekon.i kulturnog prodiranja. Otuda je ova kultura
postepeno i neopaeno ekon.i etniki osvojila Podunavlje i Balkan i probila sve do Alpa i
preko njih, jo prije sonutka slovenskih politikih zajednica na Balkanu.
Na politko vodstvo u ovm kraju se gleda sa gledita zadrunog principa o diobi rada. Vodi
onaj koji se u kolektivu smatra najpodesniji, ali njegova je funkcija samo da izvruje
kolektivne tenje, a ne da daje nareenja.
Dok se u plemenskoj kulturi najvie cijeni podrijetlo, zatim bogatstvo, junatvo, stale i
zanimanje, u razvijenoj zadrunoj kulturi se cijene u prvom redu line sposobnosti, a zatm
dolaze razlike prema funkcijama, starosti, imovinskim prilikama i spolu. Trgovina se nije
mogla razvijati.
Seljaka svijest --) snana kod seljaka u Hr Zagorju. Izraava se u svjesnom antagonizmu
prema svima onima koji nisu seljaci ili ne ive kao seljaci, anaroito prema onima, koji ive
na raun seljaka ili ga izrabljuju.
Naroito istaknut poloaj u razvijenoj zadrunoj kulturi ima gospodarica. Njen poloaj je
ravnopravan poloaju gospodara skupine, i gospodarica ne mora biti gospodareva ena, nego
se esto posebno bira.
Izgleda da je u zadrunoj kulturi nastala pod utjecajem feudalizma i kapitalizma izvjesna
politika i formalna podreenost ena mukarcima. Tome je donekle doprinijela i sama
podjela rada, po kojoj je osnova zadrunog gosp.poivla na radu odraslih mukaraca.
Ekonomska i politika demokracija zadrune kulture bila je onaj vaan inilac, koji je
podravao hrvatsko seljatvo u konstantnoj bilo otvorenoj bilo prikrivenoj borbi protiv
feudalaca.
Ni djeca prema roditeljima i obrnuto ne pokazuju otovreno osjeaje privrenosti i njenosti.
--) to utie na slabljenje individualizma, agresivnosti i egoizma, utie na razvijanje osjeaje
usamljenosti, na tenju za intezivnim drutvenim ivotom i na smisao za kolektivan rad i
meusobnu pomo. --) u plemenskim kulturama, pretjerana panja i njenost se poklanjaju
mukoj djeci i time se razvija egoizam i agresivnost.
Zadruna drutvena organizacija zasnovana je prvenstveno na teritorijalnom principu, a tek
sekudarno na rodbinskom principu.
Gospodar skupine nije nikakav otac obitelji, niti je u njegovim rukama vlast nad
skupinom; on je samo organ skupine, koji se bira i moe biti svrgnut u svako doba
zakljukom druine. Nema sumnje, da je u izvjesnim okolnostima gospodar mogao uzurpirati
vlast u skupini i da je mogao da se trajno nametne ostaloj druini. To se oito deavalo u
29

feudalno doba i Vojnoj Krajini, kad je bilo u interesu feudalne gospode i krajike vojne vlasti,
da kontroliraju zadruni ivot, a to su mogli i najlake postii, ako su imali odluni utjecaj na
izbor gospodara, i ako su podravali u vlasti one gospodare, u koje su imali povjerenja.
Meutim, to je bilo sudbonosno za zadruni ivot, jer je time ustanova gospodara u skupini
izgubila svoju izvornu funkciju, skupina je prestala biti ustanova ekonomske i politike
demokracije i pretvarala se je postepeno u autokratsku politiku instituciju. Uslijed toga,
posliej pada feudalnog sistema, ili su se skupine odmah raspadale ili su mogle donekle jo da
se odre za izvjesno vrijeme, ako su uspostavile stari poredak. Ondje gdje je zadruna
organizacija dola pod utjecaj plemenske kulture, gospodar zadruge se je postepeno pretvarao
u oca obitelji i zadruga ej iz teritorijalno-politike instituciej pretvarala u rodbinskopatrijarhalnu i egzogiku zajednicu ili je nastala kombinacija ovih dvaju sistema, kao to je to
sluaj u Slavoniji. Seljaci iz ovih krajeva razvitak zadruen kulture vide u dravi ne
organizaciju sile, nego organizaciju kolektivnih ciljeva, organizaciju suradnje najirih slojeva
na osnovu principa potpune jednakosti pojedinih autonomnih dijelova i ustanovu socijalne
pravde. Centralistiko i autokratsko ureenje drave, izgleda, vie odgovara onoj kulturi, koja
se razvijala na patrijarhalnoj podlozi i na osnovnim rodbinske hijerarhije i plemenskog
despotizma.
KOLEKTIVNA SHVAANJA U HR ZAGORJU

Pojave koje su naroito uticale bilo na spajanje bilo na razbijanje izvornih kulturnih osobina,
ako i nastvaranje novih kulturnih tipova, su u prvom redu kranstvo, feudalizam i
kapitalizam.
Osnova je zadruen kulture Hr Zagorja bila skupina, to jest skupna imovina koju je
obraivla druina u cilju podmirivanaj potreba svojih domara. To je bilo zatvoreno i
samodostatno gospodarstvo (autarkija), dovoljno izolirano i tako zatieno od stranih
kulturnih utjecaja.
Skupinu treba strogo razlikovati od velike porodice ili velike kue, to jest od patriarhalne
porodine ustanove u kojoj postoji apsolutna vlast oca obitelji i gdje otac autokratski vlada
nad obitelji. Skupina je u prvom redu teritorijalna zajednica, u kojoj se moe, ali ne mora
postojati i rodbinska veza meu domarima. Osnova je ovakve zajednice kolektivno i
autarhino gospodarstvo, koje obrauej druina pod upravom izabranog gospodara.
U skupini je rad prvenstvena drutvena vrijednost, jer svaki lan doprinosi prema svojim
sposobnostima, a sudjeluje u potronji prema svojim potrebama, zato se i dioba ovakve
zajednice ne vri po lozama, nego po glavama. Sistem skupine je stabilan, demokratian i
autonoman.
Individualna nepokretnost i visoki fertilitet koji su uvjetovali prenapuenost ovih krajeva, a
time i indirektno i intezivnu parcelaciju zemlje i ekonomsko izjednaavanje, drutvene su
30

pojave, koje su usko povezane uz zadruna kulturna shvaanja. Takoer i pojava diobe sinova
od oca u cilju osnivanja zasebnih gosp.je utjecala na proces parcelacije.
Kolektivna su shvaanja u Zagorju utjecala i u pitanju politikog vodstva. Teko je nai neki
drugi kraj, gdje je otimanje o politiko vodstvo i gdje su line ambicije u politikim pokretima
tako minimalno razvijene kao ovdje. Politiko se vodstvo sa gledita zadrunih kulturnih
shvaanja ne smatra kao neka naroita vlast, nego jedino kao jedna od funkcije zajednice, i
vodstvu je zadaa da ne nareuje, nego samo da kordinira kolektivne interese.
BORBA ZA DRUTVENU PRAVDU
Jedna od osnovnih ideolokih podloga hrv.seljakog pokreta je ideja o ovjeanskoj pravici tj.
zahtjev za uspostavu drutvene pravde.
Snaga, organizacija i otpor seljatva u hrv.krajevima bila je tolika, d aje u toku nekoloko
vijekova stalno ugroavala politiku vlast i ekon.sigurnost gornjih slojeva, i to putem
organiziranih mjesnih i opih pobuna, koje su zauzimale i takove razmjere, da su prelazile
granice HR.
Milan Durman--) kae da se prve seljaek bune, koje su u pov.zabiljeene, spominju u XIII i
XVI vijeku, a povod im je bila tenja kranskog sveenstva, da enmaetnu seljacima crkvenu
desetinu i novani namet za papu i pokuaj, da tu desetinu i taj namet ubiru u nasilnim
sredstvima i moralnom presijom putem prijetnje o crkvenom prokletstvu. U ovim bunama
nalazimo sve osnove elemente koji e se i kasnije pojaviti kod svih buna swljaka u HR, i koje
su se periodino ponavljale u toku daljnjih vijekova pa sve do 20 st.; ovo su ti osn.elem:
Buni prethodi masovna propaganda, koja se vri putem javnih ili tajnih skuptina i sastanaka,
kao i putem podrugljivih pjesma kojima se omalovaava i umanjuje autoritet vladajuih
slojeva. Buna je masovni ustanak koji obuhvaa vie sela, kotareva ili itavih krajeva. Buna je
kolektivni otpor protiv zadiranja u postojeu drutvenu i ekon.organizaciju seljatva, borba za
obranu starih pravica. Pokret se sastoji u organiziranom nasilju protiv postojeeg nasilja ili
protiv oekivanog nasilja, a u cilju promjene postojeeg drutvenog poretka. Organizacija
pokreta provedena je na demokratskoj podlozi, jer redovito postoji izabrani sud, koj je
vrhovna vlast i kojem je podreeno vojniko vodstvo pokreta.
Do buna je dolazilo zbog oajnog stanja seljatva u to doba i pomanjkanja jae drutvene
diferencijacije na selu. Seljatvo je ivjelo kolektivistiki, organizirano ekon.i drutveno u
skupinama. Iz tih razloga seljatvo je bilo nepodijeljeno u svom stavu prema vladajuim
slojevima i samo je zato moglo pokazati upravo gigantski otpor u zatitu svojih prava, svojih
starih pravica.
Znai postoje 2 osnovna uvjeta koja osposobljavaju seljatvo u borbi za drutvenu pravdu:
ideoloka sprema i pomanjakanje jae drutvene diferenciajcije na selu.
PLEMENSKA KULTURA
Materijalna podloga plemenske kulture --) stoarenje i pljaka.
Nosioci plemenskih kultura zauzimaju strateke poloaje u blizini drugih stoara, poljodjelaca
ili u blizini prometnih i trgovakih puteva.
Jak osjeaj krvnog srodstva, privrenost i solidarnost meu bliim srodnicima. Ta svijest je
utjecala uz potrebu suradnje sa drugim rodovima, na postanak egzogamije. To je osnova
rodovske organizacije, koja e se odrati kao osnovna drutvena zajednica i onda kad se vie
rodova putem meusobnog oroavanja, osvajanja i etnikog izjednaavanja ujedini u pleme.
Naime i onda, kada se vie rodova ujedini u pleme, osjeaj solidarnosti i privrenosti je
pridran i dalje u prvom redu rodu, a tek posredno plemenu. Otuda rivaliteti i gloenja
pojedinih rodova unutar plemena, to znatno oteava ekspanzivne tedencije ovakve
plemenske organizacije. Istaknuti glavari snanijih rodova dolaze do uvaavanja i dolunog
31

uticaja u plemenu. Poloaj u rodu i plemenu, poto je zasnovan na ekon.razlikama, postaje
nasljedan.
Ovim putem smo doli do problema drutvenog razlikovanja unutar ove rodovsko-plemenske
skupine. Pojedine glavarske kue gospoduju rodom, a snani rodovi gospoduju plemenom:
pojedini rodovo i itavo pleme tim putem postaju orue u rukama istaknutih glavarskih
porodica, slue im u njihovim pljakako-ratnikim podvizima o podravaju njihove
nasilnike i autokratske tenje. U koliko je rod ili pleme zaposjelo zemljita, na koja su ranije
uselili ratari, s drukijim kulturnim osobinama i drutvenom organizacijom, doljaci su s
prezirom gledali na starosjedioce, smatrali ih za nii drutveni sloj i tako se prema njima i
odnosili; osvajai su naime bili plemii. Ista stvar je bila i sa obrtnicima i trgovcima.
Razlika meu spolovima--) dioba rada, pljaka se smatrala jedino mukarca dostojno
zanimanej, dok su se zanatstvom, vrtlarenjem, zemljoradnjom kao prezrenim zanimanjima
bavile uglavnom een i starosjedioci. U vezi s ovim okolnostima je i problem sklapanja
brakova. im su drutvene rezlike bile ovako snano naglaene u plemenskoj zajednici, jai
su se rodovi oroavali putem enidaba samo s jaim i uplivnijim rodovima, a to je sve
pojaavalo drutveno razlikovanje unutar plemenske zajednice.
Porodina organizacija --)oeva vlast apsolutna, hierarhijski odnos meu braom i sestrama
na osnovi spolnih razlika i godina.
Prvotna drutvena vrijednost --) junatvo, tj.isticanje u ubijanju i otimanju. esto je
dolazilo do krvavih sukoba i meusobnih istrebljivanja meu rodovima istog plemena.
Glavne odlike plemenske kulture -) sklona izgraivanju agresivnih linosti. Osvajakih
osobina i ratnike tehnike. Privrenost zajednici i solidarnost meu lanovima zajednice
ostaje usredotoena u rodu i nije prela na pleme--) pa dolazi do rivaliteta meu pojedinim
rodovima.
Radi toga kada su se ovakve ratnike skupine silom nametnule starosjediocima zadrunog
kulturnog tipa, pa kad su uz pomo kranskog sveenstva i okolnih politikih sila nastale
dravne tvorbe, one su uslijed ovih unutranjih rivaliteta i sukoba morale biti kratkog vijeka, o
emu svjedoi povijest slavenskih srednjovjekovnih drava na Balkanu. Ali ako ovaj kulturni
tip nije bio u stanju, da stvori snanije i stalnije dravne tvorbe, on je dao podesan materijal za
stvaranej feudalnog plemstva, koje je omoguilo prodiranej stranih politikih i kulturnih
utjecaja.
3 osnovna elementa, iz kojih e se sastojati gornji slojevi neke zajednice, koja je na prelazu iz
plemenske kulture u kapitalistiko drutveno ureenje i zapadno-europsku cicilizaciju, a to su:
vojnici, trgovci i profesionalci politiari. Ako se iz ovako sastavlejnih gornjih slojeva
formira pravna vlast, tj.ako doe do osnivanja drave, onda je jasno, da e se i vladajua
skupina sastojati iz istih elemenata s tiem, da u vezi sa raznim okolnostima, jedan ili drugi
elementmoe prevagnuti nad ostalima. Ovakva drava e pokazivati jake ekspanzivne tenje i
da e se u tom sluaju pravna vlast oslanjati prvenstveno na vojnike i trgovce, dok e zadaa
politiara biti, da formiraju ideologiej i teorije, kojima e opravdati ekspanzivne tenje
ovakve zajednice. Militarizam i nacionalni imepreijalizam e najvjerojatnije postati vodee
vrijednosti javnog ivota.
IVOT U PASIVNIM KRAJEVIMA
Priroda i kultura
Osnovna karakteristika naih pasivnih krajeva --) ekstenzivno stoarenje i zaostalost
poljoprivrede.
32

Drutvena uloga trgovaca u pasivnim krajevima --) stoarski krajevi uz zaostalu poljoprivredu
nuno su upueni na izmjenu dobara; od tuda veliko znaenej lokalnih sajmova u ovim
krajevima, a s tim u vezi formiranej trgovaca i trita.
Izmejna stoarskih proizvoda za itarske.
Izrabljivanje seljaka od strane trgovaca --) trgovci kupuju zemlju i akumuliraju posjed, seljaci
se zaduuju jer su primorani kupovati hranu, i kada ne mogu otplatiti dug, prodaju zemlju za
malu cijenu trgovcima.
--) tako dolazi do obogaivanja pojedinih seoskih porodica na raun sirotinej i drutveni ugled
tih porodica raste s obzirom na njihovo ekon.stanje. ugledne kue - oko tih porodica,
njihovih interesa i meusobnih sukoba esto je povezan sav politiki i kulturni ivot ovih
krajeva.
to su danas trgovci, to su raniej bile istaknute kue pojedinih rodovskih i plemenskih
glavara, a poslije njih feudalna gospoda.
Prirodne okolnosti ovih krajeva, koje su pogodovale ovarstvu, a prijeile razvitak
poljoprivrede onemoguile su razvitak autarhijskih tj.samostalnih gospodarstava. Prema tome
u ovim krajevima se niej mogla odrati niti razviti zadruna organizacija u smislu agrarnog
kolektivizma, nego jedino zadruga u smislu obiteljskog dobra, velike obitelji (kua), pod
upravom oca obitelji (starjeina), a ne pod upravom gospodara.
Prelaz od ekstenzivnog stoarenja na motiarstvo i poljoprivredu uvjetovan je u ovim
krajevima s jedne strane velikim padom stoarskih proizvoda u odnosu prema
poljoprivrednim proizvodima, a s druge strane je uvjetovan ogranienjem iseljavanja.
Psihologija sela
Selo u pasivnim krajevima jae diferencirano i ekon.i drutveno u pasivnim krajevima nego
to je to u Zagorju. To je zbog posebnih ekon.prilika i posebnog kulturnog razvitka ovih
krajeva. Kroz stoljea ovi su krajevi bili uglavnom stoarski, a takoer su bili izloeni i
posebnim politikim prilikama i promjenama, jer su bili poloeni najpriej na granici 2
Carstva, pa na granici 2 Crkava i konano na granici izmeu Islama i Kranstva, Istoka i
Zapada. Osim toga su to krajevi gdje se dugo odravala rodovski-plemenska drutvena
organizacija i gdje je ratnitvo, hajdukovanje i junatvo dugo vremena iskljuivo zanimanej
jednog dijela ovog stanovnitva.
Razvijena tenja za individualnim isticanjem, za razlikovanje od drugih bilo u emu. Ta se
tenja opaa u akumulaciji zemlje bez obzira na njenu rentabilnost i mogunost obrade, u
polaganju vee vanosti gradnji novih i prostranih kua, nego njegovanju stoke i
unapreivanju poljoprivrede, u velikim trokovima za odijelo pored slabe ishrane, u velokim
trokovima za svadbene i pogrebne obiaje, koje nisu u nikakvom razmjeru s ekon.stanjem
pojedinih seljaka.
Ta tenja za isticanjem utjecala je na broj iseljenika iz ovih krajeva.
Svi koji se vraaju, ako su utedili novac, a i oni koji su kod kue neto stekli, osim kupovanja
zemlje, grade velike kamene kue.
Potpuno narodno odijelo vrloje elaborirano i skupo.--) no nose seljaci i mnaje elaborirana
odijela --) i te razlike u odijelima su prilika da se pojedinci razlikuju i istiu od ostalih.
Tenja za prisvajanjem tuega--= posljedica drutv.odnosa u ovim krajevima.
Shvaanja koja su se odrala u ovim krajevima pojaana velikim siromatvom odrazuju se u
odnosima prema enama i uope u odnosim aprema slabijima i nezatienima, za razliku od
ratarsek kulture koaj redovito visoko cijene ene.
Promjenom ekon.i politikih prilika mijenjaju se i shvaanja i tenje, ako i drutvena
struktura pasivnih krajeva. Uslijed oteane emigracije, nastaje prenapuenost ovih
krajeva, a s tim u vezi parcelacija zemlje, opa osiromaenost, ublaivanje
drutv.razlikovanja, prelaz na agrikulturu i na intezivno stoarenje. Poljodjelstvo kao i
intezivno stoarenje zahtijeva vie rada, vie individualne discipline, a manje
33
plandovanja, pa se tim putem moraju ublaiti pretjerane tenje za individualnim

isticanjem, ekstremna egocentrinost, nemir i tenja z apromjenom i iseljavanjem, u
koliko to iseljavanje nije uvjetovano stvarnim ekon.potrebama. Time se psihologija
seljaka u pasivnim krajevima pribliava psihologiji seljaka iz Gornje HR.
Razvija se seljaka svijest i smisao za meusobnu pomo.
POSTANAK VLADAJUIH SKUPINA U RANIJEM DRUTVENOM RAZVITKU

HRVATA
Svaku ljudsku zajednicu moemo podijeliti na 2 skupine: na gornje i donje slojeve.
Gornji su slojevi oni, kojim apripada vei dio drutvenih dobara i vrijednosti. Ali redovito i u
ovim slojevima moemo razlikovati ili izdvojiti manju skupinu, koja vlada zajednicom i koju
nazivamo vladajua skupina; njoj pripada istovremeno i relativno najvei dio
drutv.vrijednosti.
Problem vladajuih elita moe se najbolje prouavati u razvitku rodovsko-plemenske
organizacije Hrvata. Ekonomski poloaj bio je od odlune vanosti za utjecaj u rodu ili
bratstvu i jednom steeno glavarstvo je ostalo naseljdno u istoj kui, u koliko se ekon.poloaj
te kue nije naglo pogorao. Isto se dogaalo i u plemenskim organizacijama, u kojima su se
mogle razlikovati ne samo imunije i utjecajnije kue, nego takoer i imuniji i utjecajniji
rodovi. Posljedica toga je bila, da su interesi i pogledi utjecajnijih rodovskih poglavara bivali
nametnuti itavom plemenu. Na plemenskim skuptinama odluke su se donaale
jednoglasno, ali ustvari su donaane onako kako su htjeli jai rodovi ili njihovi poglavari,
dok se ostali nisu smjeli ni usudili suprostaviti.
I istone i zapadne politike i vjerske vlasti traile su za sebe ovo podruje, ali su bile
nesposobne da uvrste trajniju vlast nad polunaseljenim i pokretnim plemenima, zatienim
prirodnim utvrdama njihove planinske zemlje. Ali su zato za poglavare ovih plemena bile tu
zgodne prilike, da se obogate i da postanu ugledni putem gusarenja na moru i putem
pljakanja na drumovima, dok su s druge strane bili nueni mitom, darovima i naslovima od
careva i od papa, a sami su pobirali danak od primorskih gradova. Gradovi su davali mito
rodovskim i plemenskim glavarima jer su samo na taj nain mogli osigurati za sebe plovlejnje
svojim trgovakim brodovima.
Meusobne plemenske borbe bile su zgodna prilika okolnim vlastima, da posreduju
meuplemenskim sporovima i da pogoduju nekim plemenskim poglavicama na raun drugih.
Ovako tieni i pogodovani poglavice za uzvrat lako su se dali pokrstiti, a to je znailo, da
sveenici dolaze, da ire kransku vjeru meu masama ali i da istovremeno i ostaju kao
trajna kontrola u zemlji. To je ba momenat, kada sretamo po prvi put u povijesti Hrvata
plemenske pooglavare, koji ve nose posebne naslove i u konanim su odnosima sa zapadnim
I istonim rimskim carstvom, sa zapadnom i istonom kranskom crkvom. Uz njih se
pojavljuje i nova elita --) kler. Uloga je klera s jedne strane da uvrsti politiku kontrolu
okolnih sila, a s druge strane, da osnai autoritet pojedinih plemenskih poglavica u njihovim i
okolnim plemenima.
Hrvatski su plemenski poglavice potpomognuti od sveenstva i kitei se velikim naslovima
uspjeli, da organiziraju izvjesnu administraciju, da poveaju svoje posjede i da dobivaju stalne
prihode. Oni su se razvijali u autokratske vladare i irili podruje svoga utjecaja na okolna
plemena.
Brojno sveenstvo zavisilo je od toga da bude to vie naseljenog stanovnitva koje bi
obraivalo zemlje na crkvenim i kraljevskim posjedima i koje bi davalo redovne prihode. To
je znailo, da naseljenike treba vezati uz zemlju i razbiti plemensku organizaciju, jer je samo
na taj nain mogla da se uvrsti trajnija autokratska vladavina. Tako je dolazilo do otpora
34

slobodnih stoara. U dalmatinskim dijelovima zemlje naseljeno je stanvonitvo obraivalo
zemlju i stvaralo prihode sveenstvu, kralju i njegovoj administraciji; ovdje su plemenske
veze bile poruane, a izgraivala se je privrenost religiji, kralju i zemlji.
Dok je u unutranjim dijelovima zemlje plemenska organizacija ostala netaknuta.
35

Lalic - 2 God.-Sociologija Hrvatskog Drustva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Lalic - 2 God.-Sociologija Hrvatskog Drustva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Izmeu projekta i realizacije zjapi provalija

Je li socijalizam kao takav uope mogu?

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

KOLEKTIVNA SHVAANJA U HR ZAGORJU

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

plandovanja, pa se tim putem moraju ublaiti pretjerane tenje za individualnim

POSTANAK VLADAJUIH SKUPINA U RANIJEM DRUTVENOM RAZVITKU

Sociologija hrvatskog drutva upanov poslije potopa

You might also like