UMJETNA INTELIGENCIJA

INTELIGENCIJA

Inteligencija lat. (inteligere razabirati, umom shvaati,

razumijevati) :
1.

2.

Naziv za radnike kod kojih prevladava umni rad nad

fizikim (inenjeri, lijenici, asnici, slubenici dravnog
aparata); povijesno je inteligencija nastala uslijed
odvajanja umnog rada od fizikog .
U dnevnom govoru: sposobnost snalaenja u novim
prilikama, sposobnost rjeavanja problema i iznalaenja
novih prilagoenih reakcija; pronicavost, pronicljivost,
razumijevanje, razboritost; otroumnost, bistrina uma,
pamet, obrazovanost, naobrazba, izobraenost, uenost,
visoka kvalificiranost;

UMJETNA INTELIGENCIJA

Inteligen(a)t, - nta, 2. mn. Inteligenata ovjek koji pripada

inteligenciji
Inteligentan, - tna, -tno U dnevnom govoru: razuman,
otrouman, pametan, bistar, koji lako shvaa i rasuuje,
obrazovan, kulturan
Inteligencija svojstvo uspjenog snalaenja jedinke u
novim situacijama.
Inteligencija opa sposobnost miljenja pri rjeavanju
problema.
Inteligencija svrsishodno i prilagodljivo ponaanje u danim
okolnostima
(Psihologija, grupa autora, K, Zagreb, 1992.).

UMJETNA INTELIGENCIJA

SUSTAV
Skup interaktivnih elemenata pasivnog djelovanja koji su
meusobno povezani vezama odreenog stupnja jaine
koji sadre tri osnovne funkcije i to:
funkciju upravljanja,
funkciju procesa rada i
funkciju kontrole roka
i ima za cilj da ulazne komponente transformira u izlazne
komponente.

UMJETNA INTELIGENCIJA

PROCES
Podrazumijeva djelovanje, aktivan rad, sustava odnosno
postupak promjene stanja elemenata sustava u vremenu. Pri
ovome se ima u vidu takva promjena stanja koja daje odreen,
potreban i dovoljan, efekt.
STANJE
Pod pojmom stanja podrazumijeva se skup podataka koji daju
potpunu informaciju o radu sustava i elementima okoline u
prolosti potrebnu za projektiranje ponaanja sustava u
budunosti. Stanje je prema tome funkcija vremena. Formalnim
razmatranjem ulazno-izlaznih relacija sustava dolazi se do
preciznije definicije stanja.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Ako je sustav odreen komponentama koordinatama vektora ulaza

Xu i izlaza Xi onda se sustav moe opisati relacijom:

S( Xu, Xi) = 0

Gdje su Xu i Xi vektorske funkcije vremena, odreene u vremenskom
intervalu
to < t < t 1

Pri ovom Xu i Xi uzimaju vrijednosti iz zadanih podskupova Xu i Xi
odgovarajuih funkcionalnih prostora, odnosno moe se napisati da je:

Xu Xu i Xi Xi

UMJETNA INTELIGENCIJA

Izuavanje sustava predstavlja u stvari proces izuavanja

relacija S tj. veza izmeu ulaza i izlaza i predvianja ponaanja
pojedinanih i sklopa komponenti s ciljem garantiranja
projektiranih efekata sustava. Priroda objekta pri ovim
izuavanjima nije od posebnog utjecaja. Sustav je najee
veoma sloena dinamika cjelina iji su parametri linearnih,
nelinearnog ili kombiniranog karaktera. Komponente ulaznih i
izlaznih veliina su razliite kvalitativno i kvantitativno a
funkcije su vremena, s obzirom na razlike u vremenu pojave to
odreuje potrebu sposobnosti akumuliranja sustava. Vremenske
razlike pojave stanja su odreene postupkom transformiranja
komponenti ulaza u komponente izlaza pri emu se ovdje pod
postupkom podrazumijeva nain transformiranja komponenti.
Potreba sposobnosti transformiranja i akumuliranja uvjetuje
osnovni oblik sustava prema slici 1.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slika 1. Osnovni oblik sustava

UMJETNA INTELIGENCIJA

Ovdje je :
S sustav iji je rad odreen procesom postupne promjene stanja u
funkciji vremena.

Xu ulazni vektor koji odreuje veliinu djelovanja na proces rada

sustava i utjee na ponaanje sustava a ima komponente
xu ( u = 1, 2, 3, m)
Komponente ulaznog vektora mogu biti, u opem sluaju
kontrolirane i nekontrolirane. Kontrolirane veliine su funkcija
vremena i stanja sustava. Nekontrolirane veliine su sluajnog
karaktera i na njih promatrani sustav nema utjecaja. Ulazne
veliine sustava za obradu su najee kontrolirane i po pravilu
se mogu mjeriti na relativno jednostavan nain. U osnovi su to
elementi:

UMJETNA INTELIGENCIJA
materijal
energija
informacija

Xi izlazni vektor koji predstavlja rezultat rada sustava i karakterizira procese u

sustavu a sadri komponente
xi (i = 1, 2, 3, n)

Zk vektor okruenja
U radu sustava osnovne izlazne komponente su:
Proizvod,
Transformirana i utroena energija i
Informacija o stanju

UMJETNA INTELIGENCIJA

Ako stanje sustava (prijenosnu funkciju) obiljeimo sa S tada

je mogue izmeu veliina sustava postaviti relaciju:
xi(t) = S xu(t)
pri emu su xu(t) i xi(t) komponente ulaznog, odnosno izlaznog
vektora u funkciji vremena.
Promjena ulaznih veliina uzrokuje promjenu izlaznih
veliina. Na ovaj nain ulazne veliine su uzroci a izlazne
posljedice procesa rada sustava.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Sustav u procesu rada elemenata sustava omoguuje

transformiranje ulazne u izlaznu veliinu pri emu se
nastoji da efekti transformiranja budu maksimalni.
Veliine efekata transformiranja ovise u prvom redu
od:

Kvalitete ulaznih komponenti,

Efekata rada elemenata sustava,

Kvalitete uklapanja elemenata sustava u cjelinu,

Utjecaja okoline na sustav

i rezultat su usvojenih postupaka ili aktivnosti:
Tehnolokog karaktera i
Karaktera ljudskog rada

UMJETNA INTELIGENCIJA

1. KLASIFIKACIJA I VRSTE SUSTAVA

Klasifikacija sustava predstavlja njihovo razvrstavanje u razrede
prema nastanku, cilju itd. a moe se predstaviti kao na slici 2.
Sustave moemo podijeliti prema:
Nainu nastanka (prirodni, umjetni)
Stupnju apstrakcije (apstraktni i realni)
Odnosu prema okolinu (otvoreni, zatvoreni i djelomino
otvoreni)
Funkciji vremena (statine, dinamine)
Stupnju
odreenosti
(
deterministiki,
stohastiki,
nedeterministiki)
Tipu funkcioniranja (linearni, nelinearni)
Stupnju sloenosti-kompleksnosti (jednostavni, sloeni)
Stabilnosti (stabilni, nestabilni, indiferentni)

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slika 2. Klasifikacija sustava

UMJETNA INTELIGENCIJA

Prirodni sustavi su sustavi koji su nastali neovisno od ovjekove volje,

odnosno bez utjecaja ovjeka, te se ponaaju, razvijaju, rastu i raspadaju
pod utjecajem prirodnih zakona. To su na primjer astronomski, geofiziki,
bioloki, ekoloki sustav itd.

Tehniki sustavi su takvi sustavi koje je napravio ovjek s namjenom da

olaka svoj rad i ivot u procesu ostvarivanja svojih ciljeva. Djeluju na
podlogama prirodnih zakona u okviru ciljeva koje je definirao ovjektvorac.

Organizacijski sustavi su sastavljeni od razliitih podsustava od

najprostijih do kompleksnih, a organizirao ih je ovjek koji je takoer dio
tih sustava, odredio im cilj, kvalitetu i funkcioniranje. Pod ovim
sustavima podrazumijevamo sve sustave kod kojih je uspostavljen odnos
ovjek-ovjek ili ovjek- stroj, s namjenom definiranja cilja. Cilj je glavno
obiljeje i kvaliteta organizacijskih sustava. U usporeenju s drugim
sustavima ciljevi organizacijskih sustava su dinamini i mijenjaju se u
funkciji djelovanja okoline u kojoj su postavljeni.

UMJETNA INTELIGENCIJA
Deterministiki i nedeterministiki sustavi
Prema kriteriju odreenosti sustave dijelimo na deterministike (odreeni) i
nedeterministike (neodreene).
Ponaanje deterministikih sustava mogue je predvidjeti i eksplicitno opisati
matematskim relacijama na temelju poznavanja strukture sustava, kao i zakona
djelovanja funkcije upravljanja na sustav. Na temelju poznavanja ulaznih
podataka i funkcije upravljanja (cilja) mogue je predvidjeti jednoznano
stanje u nekom vremenskom trenutku. U ovu kategoriju spadaju tehniki
sustavi: raunalni sustavi, servosustavi itd.
Nedeterministiki sustavi su takvi kod kojih na temelju podataka o stanju u
jednom presjeku i trenutku vremena pod djelovanjem funkcije upravljanja
(cilja) ne dobivamo jednoznano rjeenje u nekom drugom presjeku i drugom
trenutku vremena. U ovu kategoriju spadaju: meteoroloka prognoza, kretanje
cijena na tritu itd. Ovoj kategoriji pripadaju i organizacijski sustavi.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Otvoreni i zatvoreni sustavi

Otvoreni sustavi su oni sustavi koji izmjenjuju energiju, materiju i informacije
s okolinom. Promatrano iz ovog aspekta otvoreni sustavi imaju mogunost
organiziranja ili samoorganiziranja, odnosno prelaenje iz stanja nieg oblika
u stanje vieg oblika. U principu svi dinamini sustavi su otvoreni.
Zatvoreni sustavi su oni koji nemaju interakciju sa okolinom na razini
materije, energije i informacija. Ove sustave karakterizira porast entropije zato
to takvi sustavi tee termodinaskoj ravnotei.

Na slici 3. prikazani su elementi sustava i njihova meusobna povezanost, kao i

odnosi s okolinom.
Povezanost izmeu elemenata sustava i njihov redoslijed tvore strukturu sustava.
Elementi preko kojih okolina direktno utjee na sustav, su ulazni elementi a
oni preko kojih sustav direktno utjee na okolinu su izlazni elementi. Sustav
je zatvoreni jer nema ni ulaznih ni izlaznih elemenata.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slika 3. Uz otvorene i zatvorene sustave

UMJETNA INTELIGENCIJA

Jednostavni i sloeni sustavi

Kriterij sloenosti obzirom na kompleksnost nije jasno definiran.
Pojam sloenosti sustava predstavlja sustav, koji imaju veliki broj
razliitih objekata, koji imaju razliite veze meu sobom i
omoguavaju dostizanje postavljenog cilja sustava. Sloeni sustav
je taj koji za svoje djelovanje treba veliku koliinu upravljakih
impulsa, koji su proporcionalni broju objekata sustava.

Prirodni sustavi
Podjela
Osnovna podjela sustava prikazana je na slici 4.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slika 4. Podjela sustava

UMJETNA INTELIGENCIJA

Prirodni ivi sustavi: ljudi, ivotinje.

Prirodni neivi: voda, kamenje, staklo.
Umjetni neivi: kue, automobili, raunala
U drugoj skupini (nematerijalni) spadaju samo neivi
sustavi recimo raunalni programi (funkcije,
aritmetiki operatori, numerike konstante, logini
operatori, logine konstante..) Ureeni sustavi recimo
drava
takoer spada u ovu skupinu, jer ona
predstavlja umjetnu organizaciju koja opredjeljuje
(ureuje) temeljne odnose izmeu njenih elemenata.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Svaki sustav je ukljuen u okolinu, drugim rijeima on je

postavljen u okolini i u toj okolini vri svoju funkciju
kriterija. Sustav i okolina su kategorije koje se
neprestano mijenjaju dopunjuju i izmjenjuju
informacije. Veza izmeu sustava i okoline je esto
nejasna i veoma sloene.
Sustav se nastoji prilagoditi okolini i formirati
harmonian sklad u meusobnom djelovanju. Izloen
razliitim utjecajima sustav formira svoj takozvani
obrambeni mehanizam putem kojeg se sustav pokuava
usuglasiti s okolinom. Naziva se EVOLUCIJA. Slika 5.
prikazuje utjecaj okoline na sustav i obratno.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slika 5. Meusobni odnos okoline i sustava

UMJETNA INTELIGENCIJA

Sustav u vremenu sazrijeva i uvijek iznova se mora

prilagoavati utjecaju okoline. Naravno ovo je ujedno
uvjet opstanka sustava. U krugu neprestanog
prilagoavanja nema nieg stalnog jer znanost,
tehnologija i ostalo stalno se razvijaju i te promjene
treba pratiti i koristiti za ova prilagoavanja.
Evolucijsko sazrijevanje i rast sustava prouzrokuje:
samo organizacijsko povezivanje osnovnih komponenti
(kod ivih sustava) i
centralno usmjereno povezivanje osnovnih komponenti
(kod umjetnih sustava)

UMJETNA INTELIGENCIJA
Hijerarhijska struktura sustava

U prirodi sustava je da tee hijerarhijskoj strukturi. ive elije

(osnovne komponente) se povezuju u kompleksnu strukturu tkiva,
tkiva u organe, organi u organizme i tako sve do najrazliitijih
oblika. Takoer i umjetni sustavi koji su plod ovjekovog stvaranja
imaju na hijerarhiji zasnovanu izgradnju. Kod ivih sustava
hijerarhijska struktura je posljedica samo organizacijskih i
distributivnih tokova, koji potiu od osnovnih komponenti (ivih
elija) ka bolje organiziranim stanjima. Integracijski procesi teku
odozdo na gore i nisu centralno nadzirani. Osnovne komponente su
autonomne jedinke, koje s drugima komponentama tvore vrlo
sloene hijerarhijske strukture. Te strukture se odlikuju velikom
prilagodljivou i inteligentnim ponaanjem pod utjecajem
nepredvidivih dogaaja u okolini. Priroda najprije zasnuje sastavne
dijelove pa iz njih sastavlja sloenije uzorke. Slika 6 prikazuje
hijerarhijsku strukturu ivih sustava.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slika 6. Hijerarhijska struktura kod ivih sustava

UMJETNA INTELIGENCIJA

Za ive sustave je znaajno da tokovi izgradnje i zdruivanja teku u

istom smjeru i odvijaju se istovremeno. Oba procesa teku
spontano i bez unaprijed postavljenog cilja. Veliki broj
osnovnih komponenti i veliki broj individua u populaciji doputa
da evolucija ne izabire uvijek najracionalnije putove.

Kod umjetnih sustava, koji su plod ovjekovog stvaranja (na

primjer: proizvodi,
konvencionalni raunalni programi),
hijerarhijska struktura nastaje centralizirano i prisilno, odozgo
prema dole, deterministiki i s unaprijed postavljenim ciljem.
Slika 7. prikazuje hijerarhijsku strukturu umjetnih sustava .

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slika 7. Hijerarhijska struktura kod umjetnih sustava

UMJETNA INTELIGENCIJA

ovjek zamisli najprije proizvod (cjelinu) , a zatim njegove

sastavne dijelove. Pri razvoju i integraciji umjetnoga sustava
tokovi izgradnje i zdruivanja su suprotnih smjerova temeljena
na racionalnoj proizvodnji i odluivanju. Najprije se definira
konfiguracija cjeline, zatim slijedi stvaranje osnovnih sastavnih
dijelova i na kraju integracija sastavnih dijelova u cjelinu koja
vri funkciju cilja (sustav). Broj prouenih putova za izradu
umjetnoga sustava je zbog manjeg broja i unikatnosti osnovnih
komponenti razmjerno manja. Zato je razumski pristup pri
definiranju i izradi neizbjean i iz aspekta dananjeg naina
izrade je jedini mogu.
Dobra strana takvog racionalnog pristupa je u izvanredno brzoj
evoluciji od manje zahtjevnih konfiguracija do sloenih
hijerarhijskih oblika sustava. Slaba strana je da umjetni sustavi
nisu izloeni dovoljno dugo iroj okolini, koja bi kritino
vrednovala njihove uinke u duljem vremenskom djelovanju.