I IX

REGIONE
MARCHE

Republiki pedagoki zavod Republike Srpske

u saradnji sa Educ Aid-om

MONITORING INKLUZIJE U OSNOVNIM KOLAMA U REPUBLICI

SRPSKOJ OD I - IX RAZREDA

Banja Luka, mart 2009 . godine

Jelena ipka

I MONITORING INKLUZIJE U OSNOVNIM KOLAMA U REPUBLICI SRPSKOJ

1. Uvodne napomene
1.1 Problem terminolokih odrednica:
Kada su u pitanju djeca s posebnim obrazovnim potrebama u svakodnevnoj praksi u
Republici Srpskoj koriste se razliite terminoloke odrednice i klasifikacije.
Takav pristup dovodi do razliitih tumaenja kako u strunim krugovima tako i u svakodnevnoj
praksi.
Terminologija oteenja je nezamjenjiva kao pomo u komunikaciji i praksi, odravanju
preciznosti u korespodenciji i publikacijama. Naalost u Republici Srpskoj i BiH (kao i u
zemljama u okruenju) ne postoji jedinstvena definicija osoba sa smetnjama u razvoju. Razliiti
sistemi koriste razliite koncepte to ponekad rezultira praktinim problemima
Prema vaeem Pravilniku o razvrstavanju (Slubeni Glasnik Republike Srpske broj
58/02) licima sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju u skladu sa meunarodnom
klasifikacijom bolesti (ICD- 10,1990.) smatraju se lica:
1. sa oteenjem vida- slijepa i slabovida lica razvrstana u 5 kategorija na osnovu
otrine vida i irine vidnog polja,
2. sa oteenjem sluha- gluva i nagluva lica razvrstana u 5 kategorija na osnovu stepena
oteenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja,
3. sa smetnjama u glasu, govoru i jeziku- razvrstanih u 6 kategorija kao lica kod kojih je
dolo do poremeaja u razvoju ili oteenja ve steenih komunikativnih sposobnosti
usljed razliitih etiolokih faktora,
4. sa tjelesnim oteenjima - smatraju se lica sa oteenjima, deformitetima funkcionalnim
ili motorikim smetnjama, zbog kojih im je potrebna zatita i osposobljavanje za ivot i
rad pod posebnim uslovima, a koji nastaju usljed oteenja lokomotornog aparata,
centralnog i perifernog nervnog sistema, kao i oteenja nastalih kao posljedica hroninih
bolesti drugih sistema ili kao posljedica povreda
5. sa mentalnom, zaostalou-lica sa mentalnom zaostalou razvrstana u 4
kategorije na osnovu testiranja intelektualnog nivoa izraenog u IQ jedinicama,
6. sa viestrukim smetnjama - kod kojih postoje dvije ili vie smetnji predvienih ovim
pravilnikom i ostalih smetnji u skladu sa ICD- 10
7. autizam- djeiji i atipini
8. sa drugim smetnjama u skladu sa ICD- 10.1990, podrazumijeva sve onesmetnje
propisane ICD- 10.1990, koje nisu obuhvaene ovim pravilnikom. U ovu grupu, izmeu
ostalih, spadaju: specifini razvojni poremeaji, poremeaji ponaanja i emocija, psihoze
razvojnog doba, poremeaji raspoloenja, razvojne disharmonije, poremeaji
prilagoavanja, zlostavljanje i zanemarivanje djece, zloupotreba supstancija, suicidalnost
u razvojnom periodu, poremeaji ishrane, poremeaji spavanja, epileptini napadi i dr.

Prema navedenom Pravilniku terminolsoki za sve navedene kategoije u upotrebi je naziv

Djeca sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju

Naprijed navedene kategorije djece sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju u

redovnim osnovnim kolama bile su predmet analize i istraivanja Monitoringa inkluzije
od I IX razreda u osnovnim kolama Republike Srpske
Nae zakonodavstvo poznaje i odrednicu,
dijete s posebnim potrebama
Ovaj termin oznaava dijete sa tjelesnim, mentalnim i senzornim oteenjem; poremeajima
u ponaanju; hroninim oboljenjima; emocionalnim poremeajima, kombinovanim
smetnjama, hronino bolesnu djecu i djecu koja imaju potekoe u uenju i kojima je
potrebna dodatna struna pomo i poseban vaspitno-obrazovni program.
Terminologija koja je u meunarodnoj upotrebi
Svjetska zdravstvena organizacija napravila je razliku izmeu tri koncepta:
Impairment-oteenje (psiholoke, fizioloke ili anatomske strukture)
Disabilty- ogranienje ili gubitak funkcionalnih sposobnosti
Hendicap ogranienje kao posljedica interaktivosti sa nepripremljenom sredinom
Terminologija koja je u okruenju u upotrebi
Djeca sa smetnjama u razvoju - djeca sa tjelasnom, mentalnom i senzornom
smetnjom i djeca sa kombinovanim smetnjama;
Djeca sa tekoama u razvoju djeca sa poremaeajima u ponaanju; tekim
hroninim oboljenjima; dugotrajno bolesna djeca; djeca koja imaju potekoe u
uenju i druge tekoe uzrokovane emocionalnom, socijalnom, jezikom i
kulturolokom deprivacijom itd.
Napomena : U daljem tekstu koristie se sljedee terminoloke odrednice: djeca sa
smetnjama u fizikom i psihikom razvoju i djeca s posebnim potrebama.

1. 2. kolovanju djece sa smetnjama u razvoju u Republici Srpskoj

Analiza stanja: resursi ( ljudski, kadrovski, finansijski, materijalnotehniki...)
Obrazovanje, vaspitanje i rehabilitacija uenika s posebnim potrebama u Republici Srpskoj
organizovano je na tri naina i to u:
a) specijalnim kolama (ustanovama) za djecu koja su sa mentalnim, tjelesnim i
senzornim oteenjima (slijepa, slabovida, sluno oteena, sa poremeajima u glasu,
govoru i jeziku).
b) u posebnim-specijalnim odjeljenjima u redovnim kolama na osnovu rjeenja sa
kojim se utvruje vrsta i stepen ometenosti u razvoju,
c) u redovnim kolama prema programima prilagoenim njihovim individualnim
potrebama sa djeliminom ili potpunom podrkom i prilagoavanjem njihovim
posebnim potrebama.
Od velikog znaaja za kolovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama su i zdravstvene i
socijalne ustanove. U zdravstvenim ustanovama zapoinje identifikacija problema, dijagnostika,
zatim lijeenje i tretman, a ponekad i smjetaj i kolovanje.
Socijalne ustanove pruaju i druge usluge kao to je ostvarivanje prava koja se odnose na
razvrstavnje, smjetaj i druge vidove socijalne zatite. Ovo ukazuje da je u Republici Srpskoj
sistem kolovanja djece s posebnim obrazovnim potrebama kompleksan i sloen.
a) specijalne kole (ustanove)
Specijalne ustanove (kole, zavodi, centri, domovi) su posebne, izdvojene ustanove koje se bave
obrazovanjem, vaspitanjem, rehabilitacijom i/ili smjetajem i radnim osposobljavanjem djece i
omladine sa smetnjama razvoju. Obino su organizovane u skladu sa kategorijama razvojnih
tekoa. Realizuju posebne NPP-e za odreene kategorije i tip oteenja
Iako su dio redovnog vaspitno-obrazovnog sistema one funkcioniu kao nezavisan i paralelan
sistem u odnosu na redovan, bez povezanosti i meusobne saradnje.
Na osnovu nalaza i miljenja strune komisije i rjeenja o razvrstavanju (kategorizaciji) u ovim
se ustanovama koluju djeca sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju koja na osnovu
donesenog rjeenja ostvaruju odgovarajue mjere zatite i naine kolovanja
Ove su ustanove uglavnom dobro organizovane i opremljene. U njima djeca prema
mogunostima dobijaju obrazovno-vaspitne i rehabilitacione usluge, a neke imaju organizovan i
predkolski tretman.
U ustanovama socijalnog tipa (domovi za djecu i omladinu ometenu u razvoju) smjetena su tee
ili teko mentalno retardirana lica koja u ovim ustanovama ponekad ostaju do kraja ivota,
potpuno iskljuena, segregirana i bez komunikacije sa spoljnjim svijetom. U njima ogranieno
djeluju profesionalna, socijalna i zdravstvena sluba, ali i obrazovanje.
U proloj kolskoj godini u Republici Srpskoj u est specijalnih ustanova kolovalo se 383
uenika sa razliitim smetnjama.
5

Sa njima je radilo 125 strunjaka raznih profila. Od ovoga broja 61 ili 48,80% su defektolozi, a
64 ili 51,20% su ostali. Evidentno je da broj zaposlenih defektologa ne odgovara kadrovskim
potrebama ovih ustanova kao i to da :
o nastava u specijalnim ustanovama nije u potpunosti struno zastiupljena. Nedostaje struan i
verifikovan kadar-defektolozi potrebnih profila
o neke od ustanova su vie socijalne, a manje vaspitno-obrazovne( domovi, zavodi...). Bave se
i trajnim zbrinjavanjem osoba sa smetnjama u razvoju, pa se zanemaruju drugi aspekti rada.
Obrazovni programi u socijalnim institucijama sa trajnim smjetajem zatvorenog tipa se
sporadino ili se uopte ne realizuju.
o zbog specifinosti u radu na postojei broj uenika u ustanovama (383), zaposleno je 125
nastavnika-defektologa to rad ovih ustanova ini skupim i ekonomski neisplativim.
o praksa odvajanja djece s posebnim potrebama od porodice i smjetaj u ustanove zatvorenog
tipa, domove pri specijalnim kolama ima loe mentalno-higijenske efekte posebno na
mlaem uzrstu.
o neka istraivanja ukazuju na postojanje neagtivnih stavaova, stereotipa i predrasuda prema
uenicima iz ovih ustanova to moe ostaviti velike posljedice na emocionalni i socijalni
razvoj ovih uenika, a ponekad i do potpune izolacije.
Komentar: Obrazovanje djecu sa smetnjama u razvoju u specijalnim ustanovama ima za rezultat
podvojenost i izolaciju. Ove ustanove su uglavnom smjetene u gradovima, pa su djeca koja se u
njima koluju ili borave otuena od porodinog ivota, ranjiva i izolovana. Sistem nastave je
skup, a strunjaci su dostupni samo malom broju uenika.
b) posebna, specijalna odjeljenja u redovnim kolama
U Republici Srpskoj, djeca sa smetnjama u razvoju koluju se i u posebnim, specijalnim
odjeljenjima u redovnim osnovnim kolama. U toku kolske 2007/08 godine u 187 osnovnih
kola ukoliko ih je u Republici Srpskoj (bez muzikih i specijalnih) bilo je 37 specijalnih
odjeljenja u kojima je radilo 28 defektologa i 9 ostalih.
kolovanje uenika sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju u specijalnim odjeljenjima
optereno je nizom prolema:
- nedostaje struan defektoloki kadar,
- prostor i oprema nisu odgovarajui,
- u potpunosti se ne realizuju odreeni nastavni sadraji predvieni NPP-om za ovu
kategoriju uenika kao to su: logopedski tretman, psihomotorna redukacija, korektivna
gimnastika, peripatologija...
Prednosti koje se navode u kolovanju djece s PP-a u specijalnim odjeljenjima u redovnim
osnovnim ili srednjim strunim kolama su da su blie svojim porodicama, da u kolskim
aktivnostima mogu biti ukljuena sa ostalom djecom, druiti se sa njima u igri, kolskim
manifestacijama, izletima...

c) djeca sa smetnjama u razvoju u redovnima kolama-inkluzivni pristup

U 187 redovnih osnovnih kola u Reublici Srpskoj (bez osnovnih muzikih i specijalnih kola)
u kolskoj 2007/08 godini bilo je upisano 116 451. Od ovog broja 836 ili 0,72% je razvrstano
sa urednom dokumentacijom. Prema internim evidencijama kola, bez potpune dokumentacije
(slubeno nisu razvrstani-kategorisani) upisano ih je bilo jo 1.731 ili 1,50 %*
Tabela 4.

383

836

1731

BROJ UENIKA O U RS 116451

I

Specijalne ustanove

II

Redovn kole - kateg.

III Redovn kole - bez kateg.

113501

IV Ostali -redovna kola

U provoenju koncepta inkluzivne nastave u redovnoj koli uoeni su i drugi problemi koji se
odnose na:
- ranu identifikaciju i rani tretman,
- timski pristup,
- predrasude i stereotipe,
- needukovanaost postojeeg kadra,
- materijalno-tehniku opremljenost kola,
- barijere (tehnike i socijalne),
- slabu saradnja nadlenih institucija,
- slabu podrku od strane lokalne zajednice,
- mehanizme za praenje i evaluaciju,
- provoenje zakona i potpisanih dogovora...
1.3 Analiza pravne regulative i institucija:
Zakonska regulativa u Republici Srpskoj
Pravaci razvoja kvalitetnog i dostupnog obrazovanja uenika sa smetnjama u razvoju definisani
su Ustavom Bosne i Hercegovine i Republike Srpske kao i drugim vaeim dokumentima koje
je usvojila Vlada Republike Srpske u skladu sa preuzetim obavezama i potpisanim
dokumentima.
Prema navedenim zakonima obrazovanje djece s posenim obrazovnim potrebama
sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema Republike Srpske.
___________________________________________________________________
* prema podacima RPZ
Vaei zakoni pruaju mogunost djeci s posebnim potrebama boravak u redovnim vrtiima,
zatim sticanje osnovnog i srednjeg obrazovanje i vaspitanja kao i visokog obrazovanja u
skladu sa mogunostima i prema postojeim i utvrenim organizacijskim oblicima.
7

Zakoni koji to reguliu su:

Zakon o predkolskom vaspitanju i obrazovanju u RS ( ( Slubeni glasnik Republike

Srpske, br. 119) od 18 decembra 2008. godine
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, od 30. 6. 2003. godine.
Zakon o osnovnom obrazonanju i vaspitanju u RS (Slubeni glasnik Republike Srpske,
broj 74/08 ) od 12. avgusta 2008. godine.
Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju u RS ( Slubeni glasnik Republike Srpske, broj
74/08) od 12. avgusta 2008. godine.
Zakon o visokom obrazovanju
Pravilnik o vaspitanji i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebamau osnovnim i
srednjim kolama (Slubeni glaasnik Republike Srpske, broj 85/04) od 29. septembara
2004. godine.
Pravilnik o razvrstavanju lica sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju (Slubeni
glasnik Republike Srpske broj 115/03)
(donosi ga i propisuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske)

kolovanje uenika sa smetnjama u razvoju i rad vaspitno-obrazovnih ustanova: vrtia, osnovnih

i srednjih kola kao i fakulteta u Republici Srpskoj normativno je regulisan naprijed navedenim
zakonima
Prema Zakonu o osnovnoj koli djeca s posebnim obrazovnim potrebama stiu osnovno
obrazovanje i vaspitanje u redovnim kolama prema programima prilagoenim njihovim
individualnim potrebama u skladu sa zakonom. Prema istom zakonu djeca sa ozbiljnim
smetnjama upisuju se u specijalnu kolu ili specijalno odjeljenje pri redovnoj koli.
Zakonom o srednjoj koli pruena je mogunost djeci s PP-a da se upisuju u redovne srednje ili
ako je to u interesu djeteta u srednje specijalne kole.
Pravilnikom o djeci s posebnim obrazovnim potrebama blie je odreena inkluzija uenika s
posebnim obrazovnim potrebama i kriteriji prema kojima Ministarstvo utvruje uslove i naine
formiranja vaspitno-obrazovnih grupa i odjeljenja.
Prema Pravilniku o razvrstavanju lica sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju proceduru
klasifikacije i procjene sposobnosti osoba sa smetnjama u razvoju pokree centar za socijalni rad
Ovim Pravilnikom propisuje se nain otkrivanja, postupak ocjenjivanja sposobnosti,
razvrstavanja djece, omladine i odraslih lica sa smetnjama, sastav i rad strunih komisija,
sadraj nalaza i miljenja, te obrasci za rad komisije.
Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci u BiH tek treba da se usvoji. Sada su
potrebni znaajni napori da se usvoje preostali zakoni i osigura njihova propisna primjena, ime
bi se postigao napredak u provoenju ciljeva EU na podruju cjeloivotnog uenja.
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju iz 2003. godine koji sadri obavezu uvoenja
devetogodinjeg osnovnog obrazovanja u kolama se primjenjuje u potpunosti.

Komentar: Pored navedenih rezultata u oblasti donoenja i provoenja zakona postoje i izvjesna
ogranienja:
ne postoji dobra koordinacija i umreavanje socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog
sektora u kreiranju i donoenju zakona kada su u pitanju djeca s smetnjama u razvoju
redovne osnovne kole za uenike sa smetnjama u razvoju esto primenjuju
zakone kojima su propisani uslovi za rad u redovnim osnovnim kolama ne uzimajui u obzir
posebne potrebe ovih uenika u smislu posebne opreme i nastavnih sredstava s obzirom na vrstu
i stepen ometenosti, npr. maine za obuavanje na Brajevom pismu za slijepe i slabovide;
vibracioni stolovi za gluve i nagluve uenike; sobe za senzornu stimulaciju za viestruko
ometene uenike itd. .
nema zakonske regulative kada je u pitanju obrazovanje odraslih u kontekst
cjeloivotnog uenja
II PREDMET ISTRAIVANJA
U sadanjem trenutku provoenja inkluzije u skladu sa potrebama kola, Republika Srpska
pokuava iznai najbolja rjeenja. U tom cilju Ministarstvo prosvjete i kulture i Republiki
pedagoki zavod Republike Srpske podravaju i uestvuju u svim aktivnostima koje se odnose
na uenike s posebnim obrazovnim potrebama.
Jedna od znaajnijih aktivnosti je saradnja sa nevladinim sektorom koji daje znaajan doprinos u
promovisanju inkluzije u naim kolama.
Meu najznaajnijom je saradnja sa EducAid-om italijanskom nevladinom organizacijom u
okvirima projekta Zatita i ponovno ukljuenje maloljetnika sa posebnim fizikim i psihikim
potrebama i promocija preduzetnitva u sektoru socijalnih poslova u BiH koja je
osmiljenim programom u toku etvorogodinjeg djelovanja i saradnje dala znaajan doprinus na
polju provoenja inkluzije.
Educ Aid je svoje aktivnosti fokusirao na prenoenje pozitivnih iskustava i primjera dobrih
praksi putem predavanja, studijskih posjeta i razmjene iskustava, zatim kroz materijalnu
podrku kolama, pokretnje Dokumentacionog centra u RPZ-u i posebno promoviui model
obuke na daljinu (e-learning i izrada materijala za obuku) .
III CILJ:
Monitoring inkluzije u osnovnim kolama u Republici Srpskoj ima za cilj sagledati i
postojee stanje u osnovnim kolama u Republici Srpskoj u provoenju inkluzije,
identifikovati probleme i predloiti rjeenja
Podciljevi:
formiranje baze podataka na nivou BiH
Preuzimanje primjra dobrih praksi
Upoznavanje pedgoke javnosti sa relevantnim podacima

IV SADRAJ UPITNIKA

Monitoring inkluzije u osnovnim kolama od I - IX razreda proveden je u 174 kole od ukupno

187 kola koliko ih je u Republici Srpskoj (bez specijalnih i muzikih). Trinaest kola nije
pristupilo monitoringu. Devet kola je dalo nepotpune podatke, a sa etiri kole nije bilo mogue
ni na koji nain uspostaviti komunikaciju.
Uee u popunjavanju upitnika uzeli su: direktori, pomonci, pedagozi, psiholozi,
defektolozi i nastavnici.
Upitnikom su bili obuhvaeni sljedei elementi:
1. Osoblje u koli (kolska sprema, profesija...)
2. Pristupanost (arhitektonske barijere i oprema za podrku)
3. Uenici s posebnim potrebama (ukupan broj uenika i odjeljenja, ukupan broj uenika sa
PP-a sa i bez dokumentacije...)
4. Prilagoeni programi (ukupan broj IIP-a,osoblje koje je uestvovalo u njegovoj izradi i
veza IPP-a sa redovnim programom olakavajui i otravajui faktori...)
5. Odnosi sa drugim institucijama (s kim sarauje osnovna kola, razmjena podataka sa
predkolskim ustanovama i srednjim kolama)
6. Odnosi sa porodicom
7. Projekti za inkluziju/radionice (svega realizovanih projekata, kome su bili namjenjeni..)
1. OSOBLJE U KOLI
1. 1. Prema dostavljenim podacima u Republici Srpskoj u osnovnim kolama sa djecom s PP-a* rade
sljedei profili i broj vaspitno-obrazovnih radnika:
I.1 kolska
sprema
Nastavnici
razredne nastave
Nastavnici
predmetne nastave
Pedagog
Psiholog
Defektolog
Logoped
Socijalni radnik
Drugo
Ukupno

SSS

VS

VSS

Ukupno

246

329

315

890

193

1413

774

2380

0
0
0
0
0
9
448

0
0
19
2
0
13
1776

143
34
31
13
3
13
1326

143
34
50
15
3
35
3550

Tabela br.1
Iz tabele br 1 i grafikona br 1 vidljivo je da sa uenicima s PP-a najvie rade nastavnici
predmetne i razredne nastave. U radu sa ovim uenicima u174 osnovne kole angaovano je
3270 nastavnika razredne i predmetne nastave (ukupan broj svih nastavnika u RS je 7897)**.
______________________________________________________________________
* djeca s posebnim potrebama
** podaci Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske

Od oukupnog broja nastavnika predmetne i razredne nastave koji rade sa djecoms PP-a, 439
ih je sa srednjom strunom spremom,1742 sa viom i 1089 sa visokom strunom spremom.
10

to se tie pedagoga u osnovnim kolama u Republici Srpskoj 13 kola nema zaposlene

pedagoge, tri kole imaju pedagoge sa viom strunom spremom, tri su zaposlena magistra
pedagogije, a 168 kola ima zaposlene pedagoge sa visokom strunom spremom* . Prema
rezultatima ankete u 143 kole pedagozi aktivno uestvuju u radu sa djecom s PP-a i na razliite
naine im pruaju podrku.
Kada su u pitanju ostali profili strunog osblja koje je ukljueno u rad s djecom s PP-a iz
podatka je vidljivo da kolama nedostaju sljedei struni kadrovi: psiholozi, defektolozi,
logopedi i socijalni radnici koji su prema lanu 107. Zakona o osnovnom obrazovanju i
vaspitanju u RS predvieni u osnovnim kolama za obavljanje strunih poslova pa samim tim i
rad s djecom s PP-a.
Trenutno je u RS-oj stalno zaposleno osam defektologa /ili logopeda i 21 psiholog u 22
osnovne kole. Ostali koji se u ovim rezultatima pojavljuju u veem broju su iskazani
defektolozi koji su angaovani u specijalnim odjeljenjima ili timovima za podrku unkluzivnom
ovrazovanju (54 kole imaju ovu podrku) ili su volonteri (psiholozi i socijalni radnici)

Grafikon br.1.
Zakljuak je da kole nemaj kompletne strune timove to oteava rad sa djecom koja su sa
smetnjama u razvojiu u redovnim osnovnim kolama u Republici Srpskoj.

________________________________________________________________________
*podaci Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske

1. 2. Dodatni kursevi -obuka

11

Poznato je da je u proteklom periodu uz podrku Ministarstva prosvjete i kulture Republike

Srpske, Pedagokog zavoda, NVO i drugih institucija jedan broj kola- nastavnika proao
odgovarajue seminare i obuke na temu inkluzija u obrazovanju
Prema dostavljenim rezultatima od ukupnog broja anketiranih kola 43 kole ili 24,71% su imale
ovu obuku, a 131 kola ili 75,29% je odgovorila da nije bila organizovana nikakva dodatna
obuka ili kursevi iz ove oblasti u njihovoj koli to se moe vidjeti iz grafikona br. 2

Grafikon br.2
1.4. Ukupan broj kola u kojima je angaovano nenastavno osoblje da radi sa djecom s PP-a
kao to su personalni asistenti, volonteri, roditelji je 32 ili 18, 39% , a u 142 osnovne kole ili
81% niije bilo nikakve pomoi nenastavnog osoblja- grfikon br.3

Grafikon br.3
2. PRISTUPANOST (arhitektonske barijere i oprema za podrku)
12

Od ukupno aanketirane 174 kole 89 ili 51,15% je navelo da nema problema sa

arhitektonskim barijerama dok je 85 ili 48% reklo da ima navedene probleme, tabela 2.
to se tie opreme za podrku 170 kola (97,70%) je navelo da nema nikakvu opremu za
podrku, dok su samo etir kole ili 2,30% navele da imaju potrebnu opremu, tabela 3.
II.1 Otklonjene
arhitektonske
barijere
DA
NE
UKUPNO

neprilagoen ulaz u
kolu, stepenice,
nepristupaan WC,
nema lifta
85
48,85%
89
51,15%

II.3
Oprema za
podrku

174

100,00%

aparati SUVAG,
Verboton, Brajevi
tampai, softveri..

DA

2,30 %

NE

170

97.70%

UKUPNO

174

100%

Tabela br. 2
Tabela br.3
Navedeni rezultati mogu ukazivati na to da kole nisu u potpunosti razumjele ta su sve
arhitektonske barijere jer je mali broj kola u Republici Srpskoj koji je rijeio ovaj problem.
Pretpostavka je da su kole koje su navele da nemaju arhitektonske barijere pravljene prizemno
pa je miljenje anketiranih da je samim tim rijeen ovaj problem. Nijedna kola u Republici
Srpskoj nema prilagoen WC, potreban lift itd.
Broj kola koje navode da imaju potrebnu opremu za podrku u radu sa uenicima s PP-a je
veoma mali, samo 4 kole ili 2,30%. Ovi rezultati odnose se na nepotpunu opremu i skromna
nastavna sredstva i pomagala koja imaju navedene kole vidjeti grafikon 4 i 5.
Oprema za podrku
4

2.30%

DA
NE

170
97.70%

Grafikon br. 4

Grafikon br. 5

Oekivati je da e se u narednom periodu ovaj problem rjeavati u skladu sa potrebama uenika s

PP-a i njihovim pravima koja im garantuju pristupanost, opremu i uila za rad s obzirom na
tip, vrstu i stepen oteenja koja imaju.
Ukupni rezultati po pitanju arhitektonskih barijera i opreme grafikon 4 i 5 mogu negativno
uticati na ukljuivanje djece s PP-a u redovan vaspitno-obrazovni proces.

13

3. UENICI S POSEBNIM POTREBAMA U REDOVNIM OSNOVNIM KOLAMA

(ukupan broj uenika i odjeljenja, ukupan broj uenika sa PP-a sa i bez dokumentacije...)
U Republici Srpkoj u 174 osnovne kole upisano je 108 028 uenika. Sa ovim brojem radi
5568 nastavnika, tabela br. (Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske
ukupan broj svih uenika koji se koluju u osnovnim kolama je 113 269 uenika, a ukupno
zaposlenih nastavnika sa ovim brojem uenika je 7897).Vidjeti podatke iz kola koje su
anketirane, tabela br. 4

3. 1.

Ukupan broj svih uenika u

174 osnovne kole
Ukupan broj svih odjeljenja

108026
5568

Tabela br 4
3.2. U tabeli broj 5 prikazan je ukupan broj uenika sa posebnim potrebama i urednom
dokumentacijom o razvrstavanju u Republici Srpskoj prema polu i u procentima uzajamni
odnosi, broj individualno prilagoenih programa u odnosu na broj evidentiranih uenika sa
posebnim potrebama.

Uenici sa posebnim potrebama sa dokumentacijom razvrstani (kategorisani)

UKUPNO PROCENAT
Muki
582
61,59%
Pol
enski
363
38,41%
Ukupno
945
100,00%
Da
568
60,11%
IEP (Individualni
NE
edukativni program)
377
39,89 %
3. 2.

Tabela br.
U 174 osnovne kole od ukupnog broja razvrstanih uenika (945) je sa posebnim potrebama i
oni imaju urednu dokumentaciju o tome: rjeenje i nalaz i miljenje komisije za razvrstavanje.
Od ovoga broja 582 ili 62 % su djeaci, a 363 ili 38 % su djevojice. Za 568 ili 61,69% uenika
nastavnici izrauju individualno prilagoene programe (IEP), a za 377 uenika ili 39,89 %
nastavnici ne rade IEP-e.

14

Grafikon 6.
Podaci iz grafikon br. 6 ukazuju na prevalenciju djeaka u odnosu na djevojice to se uklapa u
zvanine statistike pokazatelje
Broj uenika sa posebnim potrebama prema vrsti oteenja:
Utvrena preostala
sposobnost i kategorizacija
malodobnih uenika ometenih
u psiho-fizikom razvoju
Oteenje vida
Smetnje govora, glasa i jezika
Viestruke smetnje
Oteenje sluha
Tjelesna oteenja
Psihika zaostalost
Poremeaji u ponaanju
Ostalo u skladu sa ICD 10
Autizam
SVEGA

Broj
uenika
44
50
215
17
87
482
0
42
8
945

U odnosu na ukupan
broj uenika sa
smetnjama (945)
4,66 %
5,29%
22,75%
1,80%
9,21%
51,01%
0,00%
4,44%
0,85%
100,00%

U odnosu na ukupan
broj svih uenika u 174
osn. kole (108 026)
0,041%
0,046%
0,20%
0,016%
0,081%
0,45%
0,000%
0,039%
0,007%
0,88%

Tabela br.6
Iz podataka je vidljivo da je u odnosu na ukupan broj razvrstanih uenika najvie onih sa
psihikom zaostalou i to 482 ili 51,01%, zatim sa viestrukim smetnjama ih je 215 ili 22,75
%. Sa smetnjama govora, glasa i jezika evidentirano je 50 uenika ili 5,29%, sa oteenjem vida
je 44 ili 4, 66 %, sa oteenjem sluha 17 ili 1,80 % , osam ili 0.85 % je sa autizmom i 42 ili 4,
44% su ostali poremeaji u skladu sa ICD-10, tabela br _Broj svih uenika koji su razvrstani u
174 anketirane kole u procentima iznosi 0,88% to je u odnosu na zvanine pokazetelje
(Svjetske zdravstvene organizacije) nedovoljno.
Ovi odnosi su prikaazani u grafikonu br.7

15

Grafikon br.7
Prema statistikim pokazateljima broj osoba sa posebnim obrazovnim otrebama u odnosu na
redovnu populaciju: mentalna retaradcija oko 2,3 % (1,5 % sa lakom i 0,8 % sa teim
oblicima), a prema kriterijima SZO oekuje se da je oko 8% djece kolskog uzrasta sa
odstupanjima u govoru*, %. Tajkoe prema navodima SZO na uzrastu od 0-18 godina 0,02 %
je populacije slijepo, a 0,2% je slabovido * poremeaji ponaanja npr. ADHD e se javlja kod
3-5% djece mladje kolske dobi , oteenja sluha, tjelesna oteenja autizama se isto tako
javljaju u veem broju ... Mali broj identifikovanih pod nazivom Ostalo u skladu sa ICD-e-10
ukazuje da nisu prepoznati u koli ili nemaju potrbnu medicinsku dokumentaciju, a odnose se na
hrinino oboljelu djecu, djecu sa poremeajem u ishrani, spavanju, epileptiare i druge.
to u ukupnim pokazateljima iznosi do 10 % u odnosu na redovnu populaciju (prema navodima
Svjetske zdravstvene organizacije)
3. 3. Uenici sa posebnim potrebama bez dokumentacije.
Poznato je da je u redovnim kolama upisan jedan broj uenika sa PP-a bez dokumentacije Ovi
uenici redovno prate nastavu. Ponekad su to skriveni ljudi jer nisu prepoznati od strane
nastavnika i /ili su strunog tima u koli. Roditelji najee ne ele dati potrebnu medicinsku
dokumentaciju koja je prvi korak u razvrstavanju ili je sa roditeljima teko uspostaviti bilo
kakavu komunikaciju. U tabeli broj 7 prikazan je broj ovih uenika.
________________________________________________________________________
*Golubovi, S. (2005) Smetnje u razvoju kod djece kolskog uzrasta, Defektoloki fakultet Beograd

16

Tabela 7

III.3 Uenici sa posebnim potrebama

bez dokumentacije/
nekategorisani
POL

Ukupno
Muki 1078
enski 620
Ukupno 1698

Procenat
63,49 %
36,51 %
100,00 %

IEP

Da
Ne

251
1447

14,78%
85,22%

Svega upisanih uenika sa posebnim potrebama u 174 osnovne kole bez potpune dokumentacije
je 1698 (grafikon br. 8)

Grafikon br.8
Dakle, bez potpune dokumentacije u osnovnim kolama upisano 1698 uenika to je prikazano
grafikonom br. 8.Od ovoga broja mukih je 1078 ili 63,49%, a enskih 620 ili 36,51%.
Po prilagoenom programu nastavu prati 251 uenik ili 14,78, dok njih 1447 ili 85,22% nema
IEP-e
Ukupno
U odnosu na
U odnosu na
Opservacija i
dijagnostika djece omet. uenika s PP-a ukupan broj uen. ukup. broj svih
uenka u koli
u psiho-fizikom razvoju bez document.
Oteenje vida
364
21,44 %
0,34 %
Smetnje govora, glasa i
413
24,32 %
0,38 %
jezika
Viestruke smetnje
158
9,31 %
0,15 %
Oteenje sluha
58
3,42 %
0,054 %
Tjelesna oteenja
82
4,83 %
0,076 %
Psihika zaostalost
457
26,91%
0,42 %
Poremeaji u ponaanju
30
1,77 %
0,028 %
Ostalo u skladu sa ICD 10 135
7,95 %
0,12 %
Autizam
1
0,06 %
0.0009
100%
1698
1,57%
Tabela br. 8

17

Podaci i komentari osoblja koje je radilo na ispunjavanju ovog upitnika ukazuju da dostavljeni
podaci o broju uenika sa posebnim porebama koji nemaju urednu dokumentciju nije
konaan. Ovaj broj je sigurno vei u odnosu na ukupan broj uenika sa urednom
dokumentacijom kao i u odnosu na ukupan broj svih uenika u koli. Ukupan broj uenika s
PP-a u odnosu na sve uenike iznosi 1,57%, tabela br 8.
Iz tabele je takoe vidljivo da postoje velike razlike u broju identifikovanih uenika po
pojedinim vrstama i oteenjima, (kojinisu zvanino razvrstani).
kole iznose podatak da je npr. oteenje vida, glasa govora i jezika mnogo uestalije nego to
se to zvaninom dokumentacijom potvruje. Ovi podaci ukazuju da nastavnici ne prepoznaju
problem (vrstu oteenja) poto o tome kako sami navode nisu uili na fakultetima.

Grafikon br. 9
Iz i grafikona br. 7 i 9 je takoe vidljivo da postoje velike razlike u broju uenika koji su
zvanino razavrstani po pojedinim vrstama oteenja i onih koji nisu razvrstani, ali su
prepoznati da su uenici s PP-a

4. Prilagoeni programi
( Ukupan broj IEP-a, osoblje koje je uestvovalo u njegovoj izradi i veza IPP-a sa redovnim
programom ollakavajui i otravajui faktori...)

18

4.1. Ukupan broj IEP-a

Grafikon br.10
Od ukupnog broja 2 643 ukljuenih uenika za 819 se rade IEP-i dok za preostalih 1824
uenika sa posebnim potrebama nastavnici ne rade nikakve posebne programe, grafikon 10.
Ovaj podatak govori da nastavnici nisu zainteresovani za dodatne aktivnosti kao to je izrada IEP
a u radu sa ovim uenicima. Pravdaju to argumentima da nemaju znanja iz oblasti specijalne
pedagogije, ali ne predlau ni druga rjeenja.
U izradi individualno prilagoenih programa uestvovalo je sljedee struno osoblje:

Grafikon br.11
19

Prema rezultatima (grafikon br.11) nastavnici u 108 osnovnih kola uestvuju u izradi IEP -a,
pedagozi u 83 kole, psiholozi u 21 koli, defektolozi u 45 kola, i u 15 kola u ovim
aktivnostima angauju se logopedi. Dvadeset i jedna kola navodi da u izradi IEP uestvuju i
roditelji koji se sa svojim skromnim znanjem angauju i daju svoj doprinos.
U izradi IEP uee defektologa i logopeda i psihologa je mnogo vee, u procentima iznosi
oko 100 % s obzirom na ukupan broj svih zaposlenih strunjaka ovih profila u naim kolama.
4.3. Veza IEP-a sa redovnim programoma- olakavajui i oteavajui faktori
kole su iznijele oprene stavove o olakavajuim i oteavajuim faktorima kada je upitanju
veza izmeu redovnog i prilagoenig programa, grafikon br 12.

Grafikon br. 12
Analizom upitnika dolo se do zakljuka da se nastavnici nisu dublje ukljuili u razloge koji
dovode do olakavajuih ili oteavajuih faktora u izradi IEP-a. Primjeeno je da su neke
ponuene odgovore skoro isto vrednovali npr. postojenje asistenata u nastavi idr. tako da su
odgovori jedan drugi iskljuivali. Do ovakvih odgovora moglo je doi zbog nerazumijevanja
pitanja ili njihove pogrene interpretacije
5. Odnosi sa drugim institucijama
(s kim sarauje osnovna kola, razmjena podataka sa predkolskim ustanovama i srednjim
kolama)
5. 1. kole sarauju na sljedei nain sa dolje navedenim institucijama koje su od znaaja za
kvalitetno provoenje inkluzije vidjeti tabelu br.8

20

5. ODNOSI SA DRUGIM INSTITUCIJAMA

5.1
NAZIV
INSTITUCIJE
Dom zdravlja

KOLA SARAUJE
NE
DA
66 (38%

Centar za mentalno 94 (54%)

zdravlje
Centar za socijalni 28 (16%)
rad
Republiki
50 (29%)
pedagoki zavod
Univerzitet
130 (75%)
Struna udruenja
123 (71%)
Udruenja lica sa 116 (67%)
pos. potrebama idr.
Druge institucije
158 (91%)
kola nije ocjenila UKUPNO
saradnju
DA
19
NE
155

OCJENE
3
4

108 (62%)

15

28

38

19

80 (46%)

12

14

27

16

11

146 (84%)

15

45

48

29

124 (71%)

11

37

40

29

44 (25%)
51 (29%)
58 (33%)

27
23
20

8
3
8

4
11
13

1
8
8

4
6
9

16 (8%)

PROCENAT
10, 92 %
89,08 %

Tabela br.8
Iz dostavljenih podataka je vidljivo da kole imaju najbolju saradnju sa Centrom za socijalni
rad, (146 kola). Ovu saradnju ocijenilo je sa odlinom ocjenom 29 kola, sa ocjenom vrlodobar
48 kola, ocjenom dobar 45 kola, itd
Drugim mjestom vrednovana je saradnja kola sa institucijam RPZ, a na treem mjestu su
medicinske ustanove (domovi zdravlja i centri za mentalno zdravlje)
Najslabije je ocjenjena saradnja sa univerzitetom, 130 ili 75 % kola je reklo da ne
saradjuje sa univerzitetom, a 44 kole su rekle da saradjuju .
Od ukupnog broja kola (44) koje saradjuju sa univerzitetom 20 ih je ovu saradnju ocijenilo
ocjenom nezadovoljava, tabela br. 8 i grafikon br. 13

21

Grafikon br. 13
5.2. Sa srednjim kolama i predkolskimm ustanovama podatke razmjenjuju 44 kole ili 25,29%
Podatke ne razmjenjuje 130 kola ili 74,71% , grafikon br. 14

Grafikon br.14
Uzroke slaboj saradnji treba traiti u izolovanosti navedenih institucija i/ili nezainteresovanosti
za saradnju i globalno rjeavanje preoblema djece sa posebnim potrebama???

22

6. Odnosi sa porodicom
Odnosi sa porodicom oituje se kroz razliite vidove saradnje. U svojimm aktivnostima kole
najvie saradjuju putem individualnih sastanaka i konsultacija to su anketari u 165 kola ili
94,83% potvrdili. Ovaj vid saradnje je veoma uestao i moe biti od koristi pogotovo za rad sa
djcom s PP-a. Rezultat takoe moe ukazivati na dobru i kvalitetnu saradnju roditelja sa
kolama i spremnost u rjeavanju problema na ovaj nain.
Sto dvadeset i dvije kole ili 70,11% sarauju putem roditeljskih sstanak, zatim putem savjeta
roditelja, roditelja koji su asistenti u nastavi itd , tabela 14

Grafikon br.14
Zakljuak je da kole kroz naprijed navedene vidove saradnje imaju dobru komunikaciju sa
roditeljima
7. Projekti za inkluziju/radionice
7. 1. Od ukupno navedenih 174 osnovne kole 64 ili 36,78 % su realizovale projekte iz
oblasti obrazovne inkluzije, dok ove aktivnosti nije imalo ostalih 110 kola ili 63, 22%

Grafikon br 15
23

7.2 Radi projekta za inkluziju kole su saraivale sa sljedeim institucijama

Grafikon br. 16
Prema prikupljenim podacima 28 kola iz Republike Srpske navodi da je najvie projekata iz
inkluzije realizovalo putem meunarodnih organizacija i to 39 projekata (grafikon br.16).
Na drugom mjestu ili 23 kole su realizovale 43 projekta kroz saradnju sa udruenjima i NGO-a
Na treem mjestu, 21 kola je saraivala sa RPZ-om i realizovala 31 projekat iz oblasti inkluzije
Na etvrtom mjestu je saradnja kola sa CZR . esnaest kola je reklo da je sa ovom ustanovom
saraivalo na projektima iz oblasti inkluzije kroz realizaciju na 29 projekata iz navedene oblasti
Radi projekata iz oblasti inkluzije 13 kola je saraivalo sa Ministarstvom prosvjetei kulture i
u realizaciji na 17 projekata. Trinaest kola je samostalno realizovalo 28 projekta.
Prema rezultatima ankete veliki broj kola (110 kola ili 63, 22%) je naveo da nije bilo
aktivnosti po pitanju ove realizacoije.
Meutim, bez obzira na tvrdnje da nije bilo nikakvih projektnih aktivnosti po pitanju inkluzije u
pojedinim kolama vidljivo je da su 64 kole realizovale 199 projekata iz oblasti inkluzije,
preuzimajui iskustva i primjere pozitivne prakse.
7. 3 Kome su bili namjenjeni relizovani projekti

Grafikon br.17
24

Navedeni projekti su bili najvie namjenjeni (grafikon br.17) uenicima s posebnim potrebama463, roditeljima uenika s posebnim potrebama 298, drugim uenicima 3074, roditeljima ostalih
uenika 1485, nasatvnicim 584, strunim saradnicima 78 ...
Uzimajui u obzir ukupne pokazatelje o broju svih uenika u osnovnim kolama u Republici
Srpskoj, o broju uenika s posebnim potrebama, broju nastavnika ...moe se rei da realizovani
broj projekata nije dovoljan , ali je u svkom sluaju od velike pomoi nastavnicima,
roditeljima, uenicima i podizanju svijesti i kompetencija...
UOENI PROBLEMI:

U svakodnevnoj praksi koriste se razliite terminoloke odrednice i klasifikacije

osoba sa smetnjama u razvoju-ovaj problem zahtijeva strunu raspravu
kole su nepristupane- nisu otklonjene arhitektonske barijere
Nema posebne opreme i didaktike za rad sa uenicima sa PPa
Nedostaju struni timovi: psiholozi,logopedi, defektolozi...
kolsko osoblje nije dovoljno edukovano
Postoji potreba za profesionalnim usavravanjem nastavnika, to zahtijeva dodatno
finansiranje kako bi se podigao vii nivo u profesionalizaciji struke
kole nisu materijalno i tehniki osposobljene za prihvat djece s PP-a
Kasni identifikacija, razvrstavanje i rani tretman, izostaje saradnja zdravstvenog,
obrazovnog, socijalnog sektora.., Veliki broj djece nije razvrstan.
Ne postoje podzakonski akti koji blie propisuju uslove u pogledu prostora,
opreme, ubenika i nastavnih sredstava za ostvarivanje planova i programa u redovnim
osnovnim kolama za uenike odreene vrste i stepena ometenosti
Redovne osnovne kole esto ne uzimaju u obzir posebne potrebe ovih uenika u
smislu opreme i nastavnih sredstav a( npr. maine za obuavanjena Brajevom pismu,
vibracioni stolovi za gluve i nagluve, sobe za senzornu stimulaciju za viestruko ometene
uenike itd. .)
Nije ukljueno nenastavno osoblje kako bi se olakao rad koa to je uvoenje asistenta,
nastavnika za podrku... Sredstva za te i druge aktivnosti esto nedostaju pa se koi
njihova realizacija.
Nema organizovane saradnje kola sa predkolskim institucijama i srednjim kolama u
cilju izmjene informacija

U redovnim kolama nalazi se veliki broj uenika sa smetnjama u razvoju kao to su:
uenici sa graninim stepenom intelektualnih sposobnosti, sa tekoama u receptivnom i
ekspresivnom govoru, blae tjelesno invalidna, hronino oboljela, hiperaktivna,
hipoaktivna, deca sa emocionalnim smetnjama, deca sa poremeajima u ponaanju, deca
iz socijalno nerazvijenih sredina... Za ove uenike uglavnom se ne rade dodatni
programi.
Roditelji esto nisu stvarni partneri to oteava situaciju i umanjuje rezultate
Realizovan je veliki broj projekata. Njihova realizacija nije bila ravnomjerna

25

Zakljuak:
Podaci govore da se jo uvijek nisu stekli dovoljni uslovi za kvalitetan pristup u vaspitanju i
obrazovanju djece sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju u redovnom vaspitnoobrazovnom sisitemu. Nedostaje timski pristup i struni kadrovi, psiholozi defektolozi i logopedi
ija je uloga od znaaja u podrci uenicima, nastavnicima i njihovim roditeljima.
Nema programa dodatne obuke nastavnika iz oblasti specijalne nastave i inkluzije. Nije
osigurana dosljedna primjena savremenih principa obrazovanja ove djece na svim nivoima:
individualno prilagoeni programi, programi produenog strunog tretmana, programi radionica
za okupacioni rad... Nisu osigurani uslovi za nesmetan pristup i kretanje itd.

26

REPUBLIKI PEDAGOKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE

Jelena ipka, struni savjetnik za specijalnu nastavu i inkluziju

MONITORING INKLUZIJE UENIKA SA POSEBNIM POTREBAMA U BiH

KVALITATIVNI DIO- REALIZOVAN PUTEM INTERVJUA PRIVILEGOVANIH
SVJEDOKA
Cilj: Kroz raznovrsnost odgovora i ispitanika putem intervjua i prikupljanja podataka koji se
odnose na jedan sluaj inkluzije unutar odreene kole doi do vanih podataka koje se tiu
organizovanja i strategija koje kola provodi kako bi omoguila efikasnu inkluziju djece s
posebnim potrebama u redovnim kolama
Istarivanje se odvijalo kroz metodologiju poznatu kao studija sluaja, odnosno putem intervjua i
prikupljanja podataka koji su se odnosili na jedan sluaj inkluzije unutar kole koji na
reprezentativan nain predstavlja edukativni model kole.
Opisani sluaj/evi fokusiran je /su na situacijukoja je sainjena od doivljenih i preprianih
iskustava, sa razliitih taaka gledita vezanih za subjektivnu ocjenu od strane onih koji imaju
vanu ulogu u navedenom sluaju koji se analizira, a to su bili:
nastavnik (uitelj ili razredni starjeina),
pedagog,
defektolog u timu za podrku,
direktor kole,
roditelji (jedan od roditelja),
drug iz razreda
PREDUSLOVI
Kvalitataivno istraivanje i prikupljanje podataka obavljeno je putem intervjua, sa unaprijed
pripremljenim pitanjima. Odgovori su se biljeili u formular koji faktiki predtavlja upitnik
(prilog).
Ispitivanje je realizovano za odabrani sluaj i sa gore navedenim akterima
Duina trajanja intervjua bila je od 30-60 minuta. Pitanja su se odnosila na specifine argumente
o kojima se diskutovalo (inkluziju uenika s posebnim potrebama) uz maksimalnu slobodu u
odgovorima svih intervjuisanih (anketiranih)
Preko upitnika intervjua kao instrumenta za prikupljanje podataka moglo se doi do vanih
informacija i za kratko vrijeme mogli su se prikupiti podaci o velikom broju pojava, dogaaja,
elja i uvjerenja.
Polo se od pretpostavke da je:
a) ispitanik voljan (motivisan) da saopti podatke
b) da je u stanju da prui relevantne informacije
27

v) da ispitiva (istraiva) i ispitanik imaju dobru komunikaciju

Nastojali smo da pitanja budu razumljiva i prilagoena ispitaniku (nastavnik, pedagog, roditelj,
uenik...) osloboena tekih i strunih izraza (uenici i roditelji) uz odgovarajui referentni okvir
(putem uputstva)
Kako bi se izbjegli i prevazili prigovori u vezi sa verbalnom formulacijom pitanja ona su
postavljena kombinacijom vie razliitih kategorija pitanja kao to su:
1. filter pitanja (pitanja za mjerenje obavjetenosti),
2. otvorena pitanja (pitanja sa slobodnim odgovorom),
3. pitanje zato (za utvrivanje razloga).
Zahvaljujui uputstvu Monitoring inkluzije uenika s PP-a u BiH postavljeni
ciljevi i zadaci ovog istraivanja su kroz uraeni upitnik prevedeni u specifina pitanja na koja
su se dobili potrebni odgovori koji sadre neophodne podatke za provjeru potavljenih hipteza i
eksploraciju oblasti odabrane ciljevima istraivanja o inkluziji u Republici Srpskoj i Bosni i
Hercegovini.
Nakon obavljenog intervjua dobiveni odgovori su klasifikovani u manji broj kategorija koje su
oznaene kljunim rijeima- indikatorima (osoblje u koli, prostor, oprema, dodnos sa
drugovima, neposredni rad, porodica...) koji su posluili kao trag tokom sintetizovanja izvjetaja.
U samom izvjetaju ponekad su navedeni tipini odgovori kao i reakcije koje su bile
registrovane u toku intervjua .

28

1. STUDIJA SLUAJA
OSNOVNA KOLA: DOSITEJ OBRADOVI BANJA LUKA
IME I PREZIME UENIKA/CE: O. K.
RAZRED: IX
KOLAKA GODINA: 2008/09.
OSNOVNI PODACI O UENIKU:
O. K. je rodjen u Banjoj Luci, 31. 7. 1994. godine od oca Predraga i majke eljke. Razvrstan je
kao lice sa oteenjem vida Dg: NYSTAGMUS ROTATORIS OU HYPOPLASIO PNO OC
UTO
Od I-VII razreda kolovao se u specijalnoj ustanovi za slijepe i slabovide Budunost u
Derventi gdje je bio na stacioniranom smjetaju i odvojen od porodice.
Na zahtjev roditelja poetkom 2007/08. kolske godine uenik O.K. je premjeten u redovnu
osnovnu kolu uz podrku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, Republikog
pedagokog zavoda i Nastavnikog vijea O Dositej Obradovi u Banjoj Luci u koju je
upisan.
Odmah nakon ukljuivanja u redovan vaspitno-obrazovni proces, kao podrka u inkluzivnom
obrazovanju ovom ueniku je dodijeljen defektolog- tiflolog koji mu je dva puta sedmino (pet
kolskih asova) pomae da savlada nastavno gradivo (na Brajevu pismu) ali isto tako da
savlada i novonastalu situaciju.
Ove kolke godine uenik O.K. pohaa deveti razred osnovne kole i esti razred osnovne
muzike kole. Vrlodobar je uenik. U koli je dobro prihvaen i omiljen. Konano O.K. je u
svom gradu i sa svojom porodicom.
IZ ANAMNEZE: Djeak je drugo dijete iz tree trudnoe. Porod i trudnoa tekli su uredno i
bez komplikacija. Rani psihomotorni razvoj tekao bez problema. Prohodao i progovorio na
vrijeme. Slijep je od roenja. Zbog problema sa vidom vie puta je boravio na stacioniranom
smjetaju u RS i ire.
ivi u etvorolanoj porodici (ima stariju sestru) u skladnim porodinim odnosima punim
razumijevanja i uzajamnog potovanja. Socioekonomska situacija
porodice
je na
zadovoljavajuem nivou.. Otac i majka nemaju stalno zaposlenje.
Nalaz komisije za razvrstavanje: Djeak je razvrstan po lanu 7. Pravilnika o otkrivanju,
ocjenjivanju sposobnosti i razvrstavanju djece i omladine ometene u fizikim i psihikom
razvoju i nalazi se u skupini lica sa oteenjem vida i preporukom kolovanje po specijalnom
programu za lica sa oteenjem vida
STATUS: (defektoloki, edukativni...)
Intelektualne sposobnosti djeaka su ouvane. Opta i diferencirana motorika dobro razvijene.
Govor bez odstupanja. Lateralizacija na vrijeme diferencirana.
Djeak je vedar, komunikativan i spreman na saradnju.

29

U skladu sa preporukama Komisije za razvrstavanje nastavne sadraje prati po specijalnom

programu za lica sa oteenjem vida. Ui uz pomo Brajevog pisma i uz maksimalno
angaovanje ostalih ula (sluh, taktilni putevi). Kod kue koristi raunar sa govornim
softverom. Uz podrku i pomo nastavnika koji mu predaju, pedagoga, nastavnika za podrku
(tiflologa) drugova pomagaa iz razreda i naroito roditelja uspijeva savladati nastavne sadraje
iz svih predmeta. Pohaa osnovnu muziku, svira klavir i pomalo komponuje.
Uzimajui u obzir sve relevantne i naprijed navedene injenice i rezultate dobijene putem
intervjua i drugih izvora evidentno je da je kolovanje ovog uenika u redovanom vaspitnoobrazovnom procesu zavisi od mnogo faktora. Kroz prikaz sluaja to je i pokazano i posluilo
je u sintetizovanju ovog izvjetaja.
Jedan od vanih faktora su naravno i ljudski resursi, naroito osoblje kole i njihove elje da se
pomogne ueniku s PP-a .
U navednom sluaju evidentno je da prisutno osoblje u koli u skladu sa ulogom, radnim
mjestom, zadatkom i eljom na razliite naine prua podrku ueniku s PP-a.
Direktor kole se angauje u stvoranju to boljih uslova za ukljuivanje uenika s PP-a,
potivanju zakonskih odrebi, prati vaspitno-obrazovni proces, koordinira i uestvuje u radu
strunih organa, a samim tim neposredeno prati napredovanje uenika s PP-a.
Afirmie nove pristupe i organizacione modele, favorizuje timski pristup i angaovanje
psihologa i defekologa u radu redovne kole. Podstie na razmjenu iskustava i promovie
inkluziju i kolovanje ovog i svih drugih uenika s PP-a u skladu sa zakonskim rjeenjima i
mogunostima uenika.
Pedagog svakodnevno prati aktivnosti uenika. Nastavnicima prua savjetodavnu pomo i
predlae rjeenja, podstie i hrabri roditelje i uenika s PP-a.
Nastavnici se u saradnji sa pedagogom, defektologom i roditeljima (majkom) trude da
uenik savlada nastavne sadraje u skladu sa NPP-om i preostalim mogunostima. U tom cilju
rade na prilagoavaju nastavnih sadraja postupaka i metoda. Dogovaraju se oko svih bitnih
pitanja kao npr. oko izrade IPP-a, ocjenjivanja, organizovanja uenikovog slobodnog vremenauea u sekcijama...
Pored dobre meusobne saradnje nastavnici u cilju afirmisanja inkluzije i kovanaja uenika
sarauju sa roditeljima i ostalim uenicima. Podstiu dobre odnose u odjeljenju, rade na
razvijanju uzajamnog povjerenja i potivanja razliitosti stvarajui prijatnu atmosferu i
empatijske odnose u odjeljenju.
Defekolog-tiflolog svojim znanjem iz oblasti, tiflologije poduava uenika specifinostima iz
odlasti tiflologije i tehnikama uenja na Brajevom pismu, peripatologiji, podstie
samopouzdanje, otvorenost i neposrednosti.
Defektolog takoe prua podrku roditeljima, ostvaruje saradnju sa pedagogom i pomae
nastavnicima u izradi PP-a.
Da bi se uenik lake kretao po koli i savladavao fizike i druge prepreke, u toku
odmora i nepredvienih situacija ukljuuje se i tehniko osoblje u rjeavanje ovih problema....
Si navedeni ljudski resursi od velike su pomoi ovom ueniku i njegovom kolovanju u
redovnim uslovima.
O svim bitnim pitanjima pa i inkluziji u ovoj se koli govori i raspravlja na strunim organimasastancima odjeljenjskog i razrednog vijea i nastavnikog vijea- zauzimaju stavovi i predlau
rjeenja.

30

Problemi koji se mogu uoiti odnose se na prostor koji nije prilagoen uenicima s PP-a
U koli ne postoji poseban prostor unutar koga bi se mogle odvijajati individualizirane aktivnosti
sa uenikom s PP-a, a da u isto vrijeme taj prostor ima vezu sa prostorom uionice i
aktivnostma ostalih uenika. Prema izjavama svih anketiranih za te aktivnosti svaki slobodan
prostor moe biti od koristi?
U koli ne postoji nikakva oprema koja bi bila od pomoi ovom ueniku. Nema kompjutera sa
govornim softverom, Brajevog tampaa i maine.... Uenik izjavljuje da Bajevu mainu donosi
od kue. Nikakvi tehniki i materijalni resursi nisu mu na raspolaganju
Kvalitet odnosa sa drugovima iz razreda na zavidnom je nivou . Uenik je potpuno
ukljuen i prihvaen Svi smo mu na usluzi (izjava druga iz razreda);
Odlino! Svi su dobro raspoloeni prema meni. Uzajamno se ispomaemo. Ja im pomaem oko
informatike, a oni meni npr. oko matematike(izjava uenika s PP-a)
Drugovi ga paze, nose mu torbu, zajedno silaze niz stepenice, prepisuju mu sadraje
sa table, ekaju sa njim roditelje, pjevaju, igraju.., jednom rijeju smatram da su uenici u
razredu dobili vie od samog O. izjava peadgoga
Aktivnosti koje favorizuju svjesnost drugova iz razreda o problemima i resursima u situacijama
prisutnosti osoba s PP-a odnose se na organizovanje radionica, osmiljene asove odjeljenjskih
zajednica, uee u sekcijama i javnim nastupima, grupne i individualne razgovore od strane
pedagoga i nastavnika, razvijanje svijesti o mogunostima i razliitostima, otklanajnje
predrasuda i stereotipa...
Poto navedeni uenik nastavu prati po NPP-u za slijepe uenike koji je skoro
identian sa redovnim u ovom konkretnom sluaju nije potrebno vee prilagoavanje. Ako se
jave problemi u pojedinim nastavnim predmetima vri se prilagoavanje i pristupa izradii IPP-a
koji moe, ali ne mora biti u vezi sa redovnim NPP-om. IPP-i rade se na posebnim i
preporuenim obrascima, a rade ih predmetni nastavnici u saradnji sa pedagogom i
defektologom u timu za podrku inkluzivnom obrazovanju.
Kako bi se nastava uinila interesantnijom, a navedeni uenik bio maksimalno angaovan
nastavnici koriste razliite metodologije aktivnog i kooperativnog uenja
Isto tako za ovog uenika povremeno se organizuje individualan rad i posebne vjebe za
razvijanje optih sposobnosti i kretanja u prostoru ( peripatologija)
Zbog toga to kola nema stalno zaposlenog defektologa ove vjebe se ne realizuju u skladu sa
brojem propisanih sati.
Za uenika s PP-a kao i za sve ostale uenike vodi se sljedea dokumentacija: dnevnik rada,
matina knjiga, aka knjiica i dosije uenika . Sastavni dio dosijea je i Rjeenje i nalaz i
miljene Komisije za razvrstavnje, medicinski nalazi, dijagnostike procedure i upitnici,
anamnestiki podaci, zapaanja o napredovanju, miljenja i preporuke nastavnika..itd.
Kvalitetan pristup u prvoenju inkluzije u ovoj koli potpomognut je projektnim aktivnostima
u koje je kola ukljuena direktnto ili indirektno, a koji na razne naine podstiu inkluziju.
Kroz projektne
aktivnosti obezbjeena je prisutnost vanjskih eksperata kroz razliite
modalitete aktiviranja. Tako je npr. EducAid omoguio priusustvo strunajaka iz Italije i
prenoenje teorijskih znanja i praktinih iskustva putem seminara i radionica, zatim studijske
posjete, nabavku pomagala i uila, usluga dokumentacionog centra, preuzimanje obrazovnih
paketa, literature...

31

Ovim projektnim aktivnostima omoguen je direktan kontakt i mougnost savjetovanja sa

strunjacima iz Italije. kola D. Obradovi u Banjoj Luci ukljuena je u ove projektne
aktivnosti i imala je na obuci nastavnika koji je prenio iskustva i koji radi na afirmisanju novih
pristupa, novih tehnologija i naina komuniciranja
Mogunost saradnje i savjetovana sa vanjskim strunjacima od velikog je znaaja. Ova
saradnja je usmjerena na centar za mentalno zdravlje, centar za socijalni rad, specijalne
ustanove, dom zdravlja...Prema izjavama anketrianih njihovo uee i saradnja sa kolom
trebaju biti jo kvalitatniji.
kola je ostvarila dobru saradnju sa RPZ i institucijom Ministarstva prosvjete i kulture RS to
smatra od velike vanosti u kolovnju uenika sposebnim obrazovnim potrebama.
Ukljuivanje porodice je od velikog znaaja u kolovanju ovog uenika. Ostvarena je dobra
saradnja na svim nivoima: roditelj-nastavnik; roditelj-pedagog; roditelj-defektolog; roditelj
roditelji...
Saradnja se odvija kroz svakodnevne kontakte i uee majke u svim aktivnostima koje su od
znaaja za napredovanje ovog uenika.
Umjesto zavrnog komentara slijedi prilog majke !

MUZIKA JE MOJA SVJETLOST

Svog sina sam rodila 31.07.1994.god. Imala sam lak porod. Poslije poroda nita nije
ukazivalo da se neto moe iskomplikovati. Trei dan beba i ja trebale smo da izaemo iz
bolnice. Tog jutra nisu mi donijeli sina. Bila sam zabrinuta sve do dolaska doktora u vizitu.
Saoptio mi je da se O. nalazi na intenzivnoj njezi jer je no prije toga imao visoku temperaturu
i konvulzije. Ostali smo sedam dana dok se nisu izvrsile sve pretrage i uzroci infekcije. Uraeni
su svi neuroloki pregledi i nita nije ukazivalo na mogue posledice. Po izlasku iz bolnice beba
se normalno ponaala, ali sam kao majka primjetila daneto nije uredu. Tek nakon tri mjeseca
doktori su mi saoptili najgoru stvar u mom ivotu koju nikada neu zaboraviti -moj sin ne vidi.
Mjesecima nisam mogla doi sebi. U mojoj glavi prolazile su mnoge slike i misli kako se suoiti
s tim i kako nastaviti dalje ivjeti. Prvo to sam uradila potraila sam pomo u svim klinikama u
Republici Srpskoj i Srbiji. Kada je navrio godinu dana bili smo u klinici''Fjodorov'' u Moskvi.
Dijagnoza je bila svugdje hipoplazija onog ivca gdje pomoi nije bilo. Tada sam shvatila da
njegov ivot za mene mora biti onakav kakav imaju sva normalna djeca.Valjda u ivotu kada ti
Bog neto uzme s jedne strane nadoknadi ti to na drugi nain. Bog mu je dao veliku upornost i
snagu koja ga kroz ivot gura naprijed da nikad ne posustane...
Prohodao je sa trinaest mjeseci to je bio veliki uspjeh. Svakodnevni dogaaji koji su
drugoj djeci bili uobiajeni mom sinu su predstavljali prepreke koje je on sa mnogo uloenog
truda uspjeno savladavao. Najtei period njegovog i mog ivota bio je polazak u kolu koji je
uslovljavao odvajanje od porodice. Poto u Banjoj Luci nema kole za slijepe bili smo
prinudjeni da ga odvedemo u Derventu. Prvih sedam dana ostala sam sa svojim sinom u koli
koja je ujedno i internat da bih mu pomogla da se prilagodi novom ivotnom okruenju.Tih par
dana bili smo podrka jedno drugom.
A onda je naalost osvanuo jo jedan veoma teak dan u mom ivotu. Morala sam ga
ostaviti da sam nastavi dalje. Toga dana ni sama ne znam kako sam se vratila kui ispunjena
tugom jer sam ostavila svoje dijete. Zahvaljujui mome suprugi i kerci uspjela sam sve to

32

prebroditi. Svakog petka sam odlazila po njega i dovozila ga kui da bi vikend provodio sa
svojom porodicom, a onda ga opet ponedeljkom vozila u kolu u Derventu. O. je jo kao mali
pokazivao interesovanje za muziku. Pored osnovne kole upisali smo ga u niu muziku kolu u
Derventi i tada se pokazalo da je talentovan.
Tako je prolazila godina za godinom dok nismo saznali da djeca sa posebnim
potrebama mogu pohadjati nastavu u redovnoj koli. Upisali smo ga u redovnu kolu, a onda se
ponovo pojavio problem prilagodjavanaj novoj ivotnoj sredini i okruenju.
Bilo je dosta potekoa, kako njemu tako i nastavnicima i ljudima koji su morali raditi s
njim jer je to bilo novo iskustvo za sve nas. U koli nije bilo odgovarajueg kadra koje je znalo
Brajevu azbuku. Traili smo pomo od Ministarstva prosvjete i dobili smo nastavnika
defektologa-tiflologa (njegovog razrednika iz Devente) koji dolazi jednom sedmino i prua mu
podrku.Tako je O. uz veliku pomo porodice, nastavnika, razrednice, direktora, pedagoga kole
''Dositej Obradovi'' i savjetnice iz Pedagokog zavoda uspio da se prilagodi novom nainu
ivota.Veliku pomo i podrku pruaju mu i njegovi drugari i drugarice iz razreda.
Inkluzija mog sina jo traje...
On napreduje. Svi se nadamo daljem uspjehu. Zato dajem podrku inkluzivnom obrazovanju.
Djecu ne treba razdvajati jednu od drugih, ukoliko je to mogue.
Mi smo sada srena porodica jer smo svi zajedno. Muzika mog sina postala je za mene svjtlost
ivota...

33

2. STUDIJA SLUAJA
UENIK: XX
Osnovna kola Branko opiu Prijedoru
Razred: II 3
kolska godina: 2008/09.
Iz anamneze
XX je roena 27.12. 2000. godine. Trudnoa i porod su protekli uredno i bez problema. Poslije
poroda majka je ostala u bolnici na lijeenju, a djevojicu su preuzeli otac i baka. Djevojica
nikad nije upoznala majku koja je duevni bolesnik i koja je jo uvijek na lijeenju. Rani
psihomotorni razvoj protekao u skladu sa hronolokom dobi
Na vrijeme prohodala i progovorila. Zdravstveno stanje je do sada u redu.
Nalaz Komisije za razvrstavanje lica sa fizikim ili psihikim smetnjama
Intelektualno na nivou gornje granice LMR. Vizuelna percepcija na nivou djeteta od 5 godina.
Dominantna lijeva lateralizovanost.
Prisutne blae neurotske pojave. Dezorjentisana u vremenu i prostoru.
Psihosomatsko i socijalno stanje uenice
Za starosnu dob iziki normalno razvijena. Koordinacija pokreta neusklaena, a mogunosti da
se prilagodi uslovima objektivnog prostora i socijalnog polja smanjene. Prepoznaje dijelove tijela
Lateralizacija nedovoljno diferencirana. Stie se utisak da je lijevoruka. Psihomotorno nije
organizovana sa prisutnim smetnjama u obavljanju voljnih aktivnosti. Grafomotorika nedovoljno
razvijena.
U artikulaciji glasova nema prisutnih omisija, supstitucija i metateza. Prozodijski elementi
dobri. Vokabular siromaan sa smanjenom sposobnou za verbalnom komunikacijom.
Saznajna oganizovanost je ispod oekivanog za uzrast. U svakodnevnim aktivnostima i
ponaanju ispoljava psihomotorni nemir. esto se vrpolji, rukama dodiruje uenike, mlati
nogama i nevoljno okree glavu. Emocionalno indifirentna, ne pokazuje radost ni tugu. Ne
reaguje na pohvalu i kritiku.
ivi u nedovrenoj kui sa ocem, bakom po ocu i oevim bratom. Porodica ivi od bakine
penzije i povremene zarade oca i strica kao i pomoi centra za socijalni rad.
Edukativni status na potku drugog razreda
Grafomotorika nedovoljno razvijena. Prostor u svesci ne koristi racionalno, pie u svim
smjerovima sa loe odreenim marginama. Boje imenuje i prepoznaje. Oblike nije u potpunosti
savladala.
Zna oko dvadeset velikih i malih tampanih slova koja imenuje i pie. Slova su loe oblikovana,
a prilikom prepisivanja ne uoava njihove dijelove niti njihov redosljed u

34

rijeima. U izgovoru i pisanju ne razlikuje frikative, afrikate i laterale. Nije u mogunosti da

memorie ni krae recitacije
Uz oigledn materijal prepoznaje vei od manjeg skupa. Brojeve kao oznke za koliinu ne
razlikuje. Mehaniki broji do 15. Prepoznaje cifre 1, 2, 3 i 5 koje pie obrnuto (ogledalski)
Iz neposredne okoline razumije ono to je vezano za vlastiti i neposredni doivljaj.
Likovno se tee izraava, brzo izvri zadatak, a onda radi ono to ona eli, ali ne po zadatoj
temi.
Uenica XX je ukljuena u Osnovnu kolu Branko opi u Pijedoru koja
potpunosti prua podrku u uenju i svim ostalim aktivnostima.

joj u

Osoblje
Osnovna kola Branko opi u Pijedoru ukljuuje uenike sa posebnim potrebama u
redovan vaspitno-obrazovni proces kojih je 40% u ovoj koli u redovnim odjeljenjima.
Nastavnici ih prepoznaju po tekoama u procesu uenja i usvajanja nastavnog gradiva.
Meutim, navde da nisu u mogunosti pruiti im u potpunosti strunu pomo zbog
nekompetentnosti za rad sa ovim uenicima
Osim toga navode i druge prepreke inkluzivnom obrazovanju kao to su otpori pojedinih
nastavnika za rad sa uenicima s posebnim potrebama...
U navedenom sluaju nastavnici su upoznati da je djevojica XX sa posebnim obrazovnim
potrebama. U cilju podrke i pomoi uspostavljena je dobra saradnja sa nastavnicima drugih
odjeljenja i razreda. Ova saradnja se ogleda u analizi odnosa drugih uenika i nastavnika prema
ovoj uenici, razmjeni iskustava, didaktikog materijala, praenju napredovanja, predlaganju
rjeenj itd.
Osim nastavnog osoblja podrku uenici prua i struna sluba kole naroito pedagog i
defektolog u timu za podrku inkluzivnom obrazovanju
Uenica je ukljuena i podrena u svim aktivnostima koje se tiu odjeljenjskog kolektiva i od
strane drugova u razredu. Idu zajedno na izlete, drue se u koli, dvoritu, na priredbama,
izletima...
Prostor
Uioniki prostor u kome se odvija nastavni proces je odgovarajui. U njemu se prua
mogunost organizovanja razliitih oblika nastave. Adekvatan prostor za individualizirane
aktivnosti ne postoji pa se najee izvode u kancelariji pedagoga.
Oprema
Za rad postoje odgovarajua sredtva i oprema koja su dijelom nabavljena preko NVO i
projekata, a dijelom ih izrauje uiteljica, defektolog i drugi uitelji.
Odnosi sa drugovima iz razreda
U navedenom odjenjenju ima 19 uenika od od kojih su jo dvoje sa posebnim potrebama.
Odnosi izmeu uenika su korektni i interakcijski.
Uenica sjedi sa boljim uenikom u prvoj polovini uionice. U toku nastavnih asova najee
eli raditi ono to radi i drug sa kojim sjedi. To je stimulie da to prije uradi svoje zadatke kako
bi stigla raditi to i drugi uenici

35

Spontano uestvuje u razgovoru, trai pomo od uiteljice, drugova, prilazi drugim uenicima
da vidi ta oni rade, ilji im olovku, posuuje gumicu, javlja se da odgovora...
Na ovaj se nain osvjeuje potreba za uzajamnim pruanjem i traenjem pomoi, uvianje i
uvaavanje razliosti.
Uenica je upotpunosti prihvaena. Odjeljenski kolektiv je upoznat da ona ima tekoe u uenju,
prihvataju je i svakodnevno joj pomau. Ona se drui sa svima, a najradije sa odlinim
uenicima.
Organizacija didaktike
Individualnim prilagoenim programima koji se rade za uenicu predvieno je u kojim
oblastima joj treba posebna pomo, a u kojim aktivnostima moe da uestvuje sa drugim
uenicima i na koji nain.
U toku samog asa uenici sjede u parovima, grupama, polukrugu. Razmjetaj stolova se mijenja
zavisno od planiranih aktivnosti kako bi uiteljica ovu uenicu ukljuila u kooperativne grupe
sa odreenim prilagoenim zadatkom za nju koji ini cjelinu sa zadatkom grupe i cijelog
odjeljenja ili u grupe u kojima moe da radi iste zadatke uz minimalnu pomo uenika iz grupe,
u grupu gdje e slijediti rad boljeg uenika, u grupu sa jo dva uenika sa posebnim potrebama u
kojoj rade prilagoene zadatke.
Obuhvaena je i individualnim radom koji izvodi uiteljica i defektolog. Za savladavanje
sadraja koriste se oigledna sredstva , nastavni listii, listovi razliitog formata, pribor za rad,
prirodno okruenje, prilagoeni sadraji, rad manjih cjelina, esta ponavljanja, zapaanja i
potkrepljenje uspjeha. O svemu se vodi dokumentacija koja se uva.
Posebni projekti aktivirani radi inkluzije
Prije polaska u kolu uenica je bila obuhvaena devetomjesenim projektom, sedmino dva
puta, u organizaciji Step by Step - Partnerstvo kole i porodice u pripremi za kolu. Projektom je
uenica prvi put uljuena u proces organizovane socijalizacije. Pokazalo se da ima posebne
potrebe ali da se moe uspjeno ukljuiti to je i uinjeno pri polasku u kolu.
Uiteljica ove uenice i jo nekoliko nastavnika uestvovali su na seminaru koji je organizovao
EducAid, a koji se odnosio na izradu didaktikih sredstava u nastavi Od posebne vanosti je
spomenuti studijsku posjetu Italiji u trajanju od 15 dana to je bilo od velikog znaaja za dalji
rad i angaovanje nastavnika u radu sa djecom s PP-a
Odnosi sa uslugama i podrkom nastavnicima
Mogunost savjetovanja sa vanjskim strunjacima skoro da ne postoji. Za sada je to samo sa
savjetnicima iz RPZ-a. Uiteljica ima podrku defektologa u planiranju, pripremanju i
upuivanju na literaturu i to samo jedan as sedmino. Tekoe su i u needukovanosti
postojeeg kadra, nepostojanju rehabilitacionih vidova pomoi kao to su logopedski tretman,
psihomotrna reedukacija, korektivna gimnastika....
Ukljuenje porodice
Porodica shvata problem, zaintresovana je za saradnju, ali nije u stanju da prui odgovarajuu
pomo u uenju to stvara tekoe u provoenju inkluzivne nastave

36

U daljim sadrajima i pristupu prikazani su dijelovi intervjua koji su slikovito i realno ukazali na
stvarno stanje u provoenju inkluzije u ovoj koli. Smtrali smo da intervju bake treba dati u
cjelosti pa ga nudimo kao prilog ovoj studiji sluaja.
(neki od odgovora)
INTERVJU-DIREKTORICA
Na pitanje Da li je kola pripremljena za inkluziju i kako?Direktorica je
odgovorila: kola nije potpuno pripremljena za inkluziju. Odjeljenja su
brojna, manjak je prostora, neobuen kadar...Nastavnici su sumnjiavi prema
uspjenom provoenju inkluzije i veina ih ne prihvata inkluziju..
Postoje li promjene i koje su osnovne tekoe u inkluzivnom procesu?
Promjene su oigledne. One su evidentne u sve boljem prihvatanju i razumjevanju uenika
sa PP-a, a tekoe su: neznanje nastavnika o inkluziji, struna pomo, prostor, oprema...
INTERVJU - PEDAGOG
Isto pitanje kao za direktora: Da li je kola pripremljena za inkluziju i kako? Odgovor pedagoga
: Nije, nisu otklonjene barijere, Ministarstvo nije odobrilo i zaposlilo potreban i struan
kadar, nedovoljno je edukovan nastavniki kadar . Veina odjeljenja je brojnija nego to bi
trebala biti za prihvatanje uenika sa PP-a. Iako kola nije pripremljena ona je prihvatila
inkluziju.
U kojim situacijama-asovima interakcijski odnosi nisu mogui?
Na matematici u procesu sabiranja i oduzimanja, i srpskom jeziku u procesu itanja i
pisanja
Prihvata li nastavno osobnje inkluziju?
Nastavnici nisu dovoljno senzibilirani za uspjeno provoenje inkluzije.
Meutim jedan broj se meusobno podrava, meusobno pomae, izmjenjuju se iskustva
iskustva to je dobro ipozitivno.
INTERVJU - UITELJICA
Koji su instrumenti, oprema, obrazovne strategije i didaktika usvojene za rad sa uenikom sa
PP-a?
Kroz razgovor, usmene odgovore, petominutne nastavne listie prilagoene ueniku,
pregledom svesaka, praenje angaovanja u aktivnostima.
Da li postoji prostor za individualne aktivnosti sa ovom uenicom?
Ne postoji, pa ih odravam u uionici izmeu smjena
Koliko prostora imaju interakcija i saradnja izmeu drugova u razredu u procesu inkluzije
uenika sa PP-a?
Interakcija se odvija u veini aktivnosti. Na svakom asu na poetku ili na kraju uenicu
prikljuujem zajednikoj aktivnosti, a zavisno od sadraja i u toku asa. esto joj pomae
neko od boljih uenika, a ona moe sama da pogleda ta i kako drugi rade
Koje aktivnosti favoriziraju svjesnost uenice i drugova iz razreda o problemima i resursima
uenice?

37

Aktivnosti kada joj pomae bolji uenik, vie moje pomoi nego ostalim uenicima, dodatni
rad sa njom od strane defektologa.
ta vam ukazuje na kvalitet odnosa uenice sa PP-a i njenih drugova?
Izmeu uenice sa PP-a i drugova nema svaa, tunjave, izolovanja, zajedno slave
roendane, posuuju jedni drugim olovku, iljalo, gumicu ili neto drugo. Kvalitet odnosa
treba stalno podizati, treba drugove uiti strpljenju da sasluaju uenicu sa PP-a kada
odgovara ili se igra sa njima.
Mogu li baka, otac i stric pomoi u uenju uenici XX sa PP-a?
Ne mogu, jer je i njihov obrazovni status nizak. Saradnja je kvalitetna u emocionalnoj brizi,
ali nekvalitetna u pomi pri uenj.
Koje su tekoe prevaziene u inkluzivnom obrazovanju?
Smanjene su predrasude o uenicima sa PP a i porasla je svijest nastavnika za dodatnim
obrazovanjem
Koje tekoe jo uvijek postoje?
Neznanje nastavnika kako konkretno provoditi inkluziju. Nedovonjna struna pomo,
neobrazovanost roditelja, nedostatak prostora za individualan rad, kome se obratiti za strunu
pomo....
INTERVJU DEFEKTOLOG
Da li je kola pripremljena za inkluziju i kako?
kola nije potpuno pripremljena za provoenje inkluzije. Veina nastavnog osoblja je
skeptina prema inkluziji i prihvata je sa nevjericom.
Koji su modaliteti upravljanja vremenom i prostorom usvojeni?
Uenica pohaa kolu poslije podne to je u skladu sa njenim eljama.Uvijek se trai
najoptimalnije rjeenje
Koliko prostora imaju interakcija i saradnja izmeu drugova u razredu u procesu inkluzije
uenika sa PP? U kojim aktivnostima se odvija interakcija izmeu uenika?
Na osnovu moga uvidu odnosi su dovoljno interakcijski izmeu uenice sa PP-a i drugih
uenika, a ostvaruju se kroz vjetine, igru, poznavanje prirode i drutva, izlete, odmore.
Treba li taj kvalitet podii?
Kvalitet odnosa treba podii tako da se odredi uenik mentor kojeg bi mijenjali jednom
mjeseno.
Koji je kvalitet odnosa izmeu porodice uenika sa PP i kole? U emu se ogleda saradnja?
Uenica nema majku. ivi sa bakom, ocem i stricem. Saradnja se ogleda u intresu kako ui,
redovnom pohaanju kole, nabavnjanju potrebnog materijala za rad.
Svi pokazuju brigu, ali nisu joj u stanju pomoi u uenju. Pomo trai znanje i strpljenje, a
oni to nemaju
INTERVJU - DRUGARICA
Da li je kola pripremljena za inkluziju i kako?
Jest, svi uenici idu u kolu. Uiteljica pomae vie onim koji slabije ue.
Imaju li veze individualizirane aktivnosti sa aktivnostima unutar razreda
Oni ue slova, itanje, brojanje, a mi radimo tee zadatke
Postoji li specifina oprema za rad sa uenicom sa PP-a?

38

Ima kruia, tapia, sliica, slika, bojica. Uiteljica donosi.

Pripremaju li nastavnici neto od materijala?
Ne znam je li uiteljica kupuje ili joj neko drugi da.
U kojim situacijama interakcijski odnosi nisu mogui?
Kad uimo neto novo.
Jesu li seminari za uiteljicu podigli njenu kompetenciju za inkluziju?
Zna uiteljica raditi.
Koji je kvalitet odnosa izmeu porodice uenika sa PP-a i kole. U emu se ogleda saradnja?
O XX se brine baka. Tata joj uvijek neto kupi. Brinu se oni o njoj.
Koje su tekoe prevaziene u inkluzivnom obrazovanju?
Mi smo se navikli na nju.
Koje tekoe jo uvijek postoje?
Uiteljica mora pokazati i nama i XX
PRILOG INTERVJU BAKA
1. Kako se organizuje inkluzija uenika sa PP u koli?
a) Da li je kola pripremljena za inkluziju i kako?
Jest. Ima ona u koli sve.
b) Prihvata li nastavno osoblje inkluziju?
Voli je uiteljica i brine o njoj.
v) Sarauju li nastavnici izmeu sebe?
Priaju esto o djeci. Moju drugaricu XX znaju i druge uiteljice. Javljaju joj se.
g) Postoji li saradnja izmeu odjeljenja?
Drue se djeca.
2. Koji su instrumenti, oprema, obrazovne strategije i didaktika usvojene sa
uenikom sa PP?
a) Na koji nain provjeravate usvojene sadraje?
Ne znam. Uiteljica je ispituje, gleda ta radi u sveskama, pokazuje joj.
b) Da li odgovara prostor u kojoj je uenica sa PP.a?
Da. Lijepa je uionica.
v) Mogu li se u tom prostoru organizovati razliiti oblici rada?
Sve moe, zato ne bi moglo.
g) Da li postoji prostor za individualizirane aktivnosti?
Ne znam, rade negdje sa njom.
d) Imaju li veze individualizirane aktivnosti sa aktivnostima unutar
razreda?
Pa ui ona koliko moe.
) Postoji li specifina oprema za rad sa uenicom sa PP?
Ima ona sve.
e) Kako ste doli do odgovarajuih sredstava za rad?
Kupila je kola, a neto je dobila i na poklon.
e) Pripremaju li strunjaci neto od materijala za nastavu?
Sigurno pripremaju.
3. Koji su modaliteti upravljanja vremenom i prostorom usvojeni?
a) Kada uenica pohaa kolu?

39

Ide poslije podne, i voli tako jer ujutro voli odspavati.

b) Zna li koji prostor pripada njenom razredu za rad?
Zna ona sve.
4. Gdje se preteno odvija didaktika sa uenikom sa posebnim potrebama?
a) U kom prostoru se najvie radi sa uenicom?
Rade u uionici.
b) Da li je dostupna fiskolturna sala ?
Pria da idu u salu.
v) Koji jo prostor koristi odjeljenje?
Njima uiteljica kae gdje smiju biti.
5. Koliko prostora imaju interakcija i saradnja izmeu drugova u razredu u procesu
inkluzije uenika sa PP?
a) U kojim aktivnostima se odvija (interakcija) saradnja izmeu uenika?
Djeca se igraju, ue zajedno, idu u kolu i iz kole zajedno.
b)Smatrate li da li je dovoljno interakcijskih odnosa-druenja ?
Drue se dobro.
v) U kojim situacijama (interakcijski) uzajamni odnosi nisu mogui?
Ne znam ja.
g) Koje aktivnosti favoriziraju svjesnost uenice i drugova iz razreda o
problemima i resursima uenice?
Vidim ja da ona ne moe sama raditi, zove i mene da joj pomognem, pa ta znam
kaem joj.
b)Jesu li seminari za uiteljicu podigli (njenu kompetenciju) znanje o inkluziji?
Jesu.
6. Koji je kvalitet odnosa izmeu uenika sa PP-a i njegovih drugova iz
razreda?
a) ta vam ukazuje na kvalitet odnosa uenice sa PP i njenih drugova?
Ona se sa njima drui, pria ta rade, ko je odgovarao.
b) Treba li taj kvalitet podii?
Njoj je dobro sa djecom.
7. Koji je kvalitet odnosa izmeu porodice uenika sa PP-a i kole?
a) U emu se ogleda saradnja?
Ja dolazim u kolu, ponekad otac, jer radi, uiteljica kad neto treba zove.
b) Moe li baka, otac i stric pomoi uenici sa PP-a?
Slabo joj mi moemo pomoi.
v) Smatrate li da je saradnja sakolom kvalitetna?
Ja mislim da je dobra, ta u , ne mogu bolje.
8. Koje su osnovne tekoe koje se mogu susresti u inkluzivnom procesu?
Koje su prevaziene i koje jo uvijek postoje?
a) Koje su tekoe prevaziene u inkluzivnom obrazovanju?
Samo da ne ide u specijalnu kolu.
b) Koje tekoe jo uvijek postoje?
Tee ona pamti, a voli ii u kolu. Upoznala je djecu, ispria kad joj pomau.
Jelena ipka i Vladan Popovi

40

41