Smernice Za Projektovanje Gradjenje Odrzavanje I Nadzor Na Putevima

Bosna i Hercegovina
Javno preduzee
PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE
Banja Luka
DIREKCIJA CESTA
FEDERACIJE BiH
Sarajevo
SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE,

ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA
Knjiga II: GRAENJE
Dio 1: OPTI TEHNIKI USLOVI
Sarajevo/Banja Luka
2005
Smjernice za graenje puteva
Opti tehniki uslovi
SADRAJ
2.1
2.1.1
2.1.2
2.1.3
2.1.4
2.1.5
2.1.6
2.1.7
2.1.8
2.1.9
2.1.10
2.1.11
2.1.12
2.1.13
OPTI TEHNIKI USLOVI...........................................................................................3

OPTI DIO ...............................................................................................................3
TEHNIKA REGULATIVA ............................................................................................5
RIJENIK TERMINA.................................................................................................10
TEHNOLOKO EKONOMSKI ELABORAT .....................................................................33
TEHNOLOKO-EKONOMSKI ELABORAT ZA ZEMLJANE RADOVE .................................. 37
PROVJERAVANJE I OCJENA KVALITETA ....................................................................41
MJERENJE, PREUZIMANJE I OBRAUN RADOVA ........................................................45
MJERENJA RAVNOSTI..............................................................................................51
MJERENJA SPOSOBNOSTI TRENJA ...........................................................................59
MJERENJA GUSTOE I VLANOSTI POSTUPAK SA IZOTOPNIM MJERAEM ............... 69
MJERENJA GUSTOE DODATNI POSTUPCI .............................................................77
OSNOVE ZA SLUAJNI IZBOR MJESTA ZA MJERENJE I MJESTA ZA UZIMANJE UZORAKA91
UREENJE GRADILITA ..........................................................................................99
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
knjiga II - dio 1
strana 1 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1 OPTI TEHNIKI USLOVI

2.1.1
OPTI DIO
2.1.1.1
Opte
Opti tehniki uslovi (OTU) vrijede za sve vrste radova pri gradnji cesta koji su opisani u
predmjerima i predraunima odobrene projektne dokumentacije kao i za sve ostale radove koji bi
eventualno bili potrebni za cjelovito izvodjenje ugovorenog posla.
Za pojedinane objekte koji imaju odredjene karakteristike posebnog znaaja investitor moe
odrediti posebne tehnike uslove (PTU) za izvodjenje odredjenih radova.
2.1.1.2
Podjela radova
Radovi su pri gradnji cesta rasporedjeni na sledea podruja:

-
trasa,
devijacije,
prikljuci,
regulacije,
objekti za premotenje i zidovi,
tuneli.
U svakom podruju se mogu razlikovati slijedee grupe radova:

- prethodni radovi
- zemljani radovi i temeljenje,
- saobraajne konstrukcije,
- odvodnjavanje,
- gradjevinski i zanatski radovi,
- opremanje cesta,
- usluge vanjskih saradnika.
Pojedinani radovi predvidjeni u navedenim grupama radova, su veinom opisani u slijedeim
poglavljima:
- opis,
- osnovni materijali,
- kvalitet materijala,
- nain izrade,
- kvalitet izrade,
- kontrola kvaliteta,
- mjerenje i preuzimanje radova,
- obraun radova.
2.1.1.3
Oznaka radova
Cijeli sistem opisa radova i posebnih tehnikih uslova je uglavnom zasnovan na sljedeem
oznaavanju:
(-)
Podruje rada
-
grupa radova
--
podgrupa radova
---
vrsta rada
----
stavka
Primjer
-
Popis radova
(1)
trasa
2
zemljani radovi i temeljenje
2.1
iskopi
knjiga II - dio 1
strana 3 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.3
iskopi za temelje
2.1.3.1
iskopi za temelje irine do 1 m i dubine do 1 m
Posebni tehniki uslovi

(1)
trasa
2
zemljani radovi i temeljenje
2.1
iskopi
2.1.3
iskopi za temelje
2.1.3.1
opis
Oznaavanje podruja rada se upotrebljava uglavnom zbog odgovarajue podjele kod veih
radova.
Oznaavanje grupe radova, podgrupe radova te vrste rada po pravilu je jednako i kod opisa rada
kao i kod posebnih tehnikih uslova, tako da je omoguena potrebna jedinstvenost osnovne
podjele.
Detaljnije oznaevanje je prilagodjeno osnovnoj podjeli: kod popisa radova za raunarsku obradu
(provjera ponuda i obrauna te evidencije), kod posebnih tehnikih uslova i pregledne obrade.
2.1.1.4
Skraenice
U ovim tehnikim uslovima upotrebljene skraenice znae:

TP
- Tehniki propisi
OTU
- Opti tehniki uslovi
PR
- Popis radova
PTU
- Posebni tehniki uslovi
ST
- Stavka
br.
- broj
EN
- Evropska norma
EC
- Eurokoda
DIN
- Deutsche Industrie Norm
SN
- Schweizerische Norm
ASTM
- American Society for Testing and Materials
strana 4 od 175
knjiga II - dio 1
2.1.2
Opti tehniki uslovi
TEHNIKA REGULATIVA
U ovim tehnikim uslovima je vaea tehnika regulativa navedena kao evropske norme EN.
Pri izvodjenju radova, odredjenih sa ovim tehnikim uslovima, izvodja radova mora potovati sve
nacionalne propise, ako sa ovim tehnikim uslovima ili sa dodatnim pismenim uputstvima
nadzornog ininjera nije odredjeno drugaije.
Navedena tehnika regulativa vai toliko vremena, dok ne stupe u vanost novi zakonski propisi,
dopune ve postojeih propisa ili promjene, koje nadomjetaju sa ovim tehnikim uslovima
navedene odredbe. Odstupanje od navedenog naela je mogue samo tada, kada je to u ovim
tehnikim uslovima izriito navedeno, odnosno kada to pismeno odobri nadzorni ininjer.
U primjeru, da novi zakonski propisi, dopune, promjene ili standardi i druga zvanina uputstva
dozvoljavaju blae uslove od ovih tehnikih uslova, izvodja radova nema pravo odstupati od ovih
tehnikih uslova bez pismene soglasnosti nadzornog ininjera.
EN 196-1
EN 196-2
EN 196-3
EN 196-6
EN 197-1
EN 206-1
EN 445
EN 446
EN 447
EN 523
EN 771-1
EN 771-2
EN 771-3
EN 771-6
EN 772-1
EN 772-5
EN 772-11
EN 772-16
EN 772-18
Metode ispitivanja cementa - 1. dio:

Odredjivanje vrstoe cementa
Hemijska analiza cementa
Odredjivanje vremena vezivanja i stalnosti
zapremine
Odredjivanje finoe mliva
Cement - 1. dio: Sastav,specifikacija i
kriteriji uskladjenosti za obine cemente
Beton - 1.dio: Specifikacija, karakteristike
i kriteriji uskladjenosti
buka za prednaprezanje - Metode
ispitivanja
buka za prednaprezanje - Procedure
bukanja
buka za prednaprezanje - Specifikacija za
obini malter
Zatitne cijevi za prednaprezanje iz
elinih trakova Terminologija,
specifikacija i kontrola kvaliteta
Specifikacija za zidne elemente: Glineni
elementi
Specifikacija za zidne elemente 2. dio:
Krenjako pjeani elementi
Specifikacija za zidne elemente 3. dio:
Betonski elementi (kompaktni i laki
agregati)
Specifikacija za zidne elemente - 6.dio
Zidni elementi od prirodnog kamena
Metode ispitivanja zidnih elemenata - 1.
del: Odredjivanje tvrdoe na pritisak
dio: Odredjivanje vodotopivih soli u zidnim
elementima iz gline
Metode ispitivanja uzoraka maltera - 11.
dio: Odredjivanje upijanja vode agregata
betona,dijelova za zidanje obradjenog i
umjetnog kamena podesnih za kapilarno
penjanje i poetno vrijeme upijanja vode
dijelova sa glinom
dio: Odredjivanje mjera
dio: Odredjivanje otpornosti na mraz
Methods of testing cement - Part 1:

Determination of strength
Chemical analysis of cement
Determination of setting times and
soundness
Determination of fineness
Cement - Part 1: Composition, specifications
and conformity criteria for common cements
Concrete - Part 1: Specification,
performance, production and conformity
Grout for prestressing tendons - Test
methods
Grout for prestressing tendons - Grouting
procedures
Grout for prestressing tendons Specification for common grout
Steel strip sheaths for prestressing tendons
- Terminology, requirements, quality control
Specification for masonry units - Part 1: Clay
masonry units
Specification for masonry units - Part 2:
Calcium silicate masonry units
Aggregate concrete masonry units (Dense
and light-weight aggregates)
Natural stone masonry units
Methods of test for masonry units - Part 1:
Determination of compressive strength
Determination of the active soluble salts
content of clay masonry units
Determination of water absorption of
aggregate concrete, manufactured stone
and natural stone masonry units due to
capillary action and the initial rate of water
absorption of clay masonry units
Determination of dimensions
Determination of freeze-thaw resistance of
knjiga II - dio 1
strana 5 od 175
Opti tehniki uslovi
EN 772-20
EN 918
EN 921
EN 932-3
EN 933-1
EN 933-4
EN 933-5
EN 933-8
EN 933-10
EN 934-2
EN 934-4
EN 998-1
EN 998-2
EN 1008
EN 1015-11
EN 1015-18
EN 1015-21
strana 6 od 175
krenjako pjeanih zidnih elemenata

dio Odredjivanje ravnosti povrina
betonskih zidnih elemenata, te zidnih
elemenata iz umjetnog i prirodnog
kamena
Geotekstili i geotekstilima srodni proizvodi
Dinamiki test perforacije (test sa
padanjem klipa)
Plastini cijevni sistemi - Termoplastine
cijevi - Odredjivanje otpornosti na
unutranji pritisak pri konstantnoj
temperaturi
Metode ispitivanja optih karakteristika
agregata - 3. dio: Procedura i
terminologija za petrografski opis
Metode ispitivanja geometrijskih
karakteristika agregata - 1. dio:
Odredjivanje granulometrijskog sastava Metoda prosijavanja
Ispitivanje geometrijskih karakteristika
agregata - 4. dio: Odredjivanje oblika zrna
- Indeks oblika
Metode ispitivanja geometrisjkih
Odredjivanje procentualnog dijela
razbijenih zrna u grubo lomljenim zrnima
agregata
agregata - 8. dio: Odredjivanje finih
dijelova - Ekvivalent pijeska
agregata - 10. dio: Odredjivanje finih
dijelova - Zrnatost kamenog brana
(prosijavanje sa zranim pritiskom)
Dodaci za beton, malter i buku - 2. dio:
Dodaci betonu Definicije i zahtjevi
uskladjenost, stavljanje oznake i
obiljeevanje
Dodaci za beton, malter i buku - 4. dio:
Dodaci za punjenja za prednaprezanje Definicije, zahtjevi, uskladjivane,
stavljanje oznake i obiljeevanje
Specifikacija maltera za zidanje 1. dio:
Vanjska i unutranja malta
Specifikacije za malter za zidanje 2. dio:
Malter za zidanje
Voda za pravljenje betona Specifikacija
za uzimanje uzoraka, ispitivanje i procjenu
pogodnosti vode, ukljuujui vodu
recikliranu od industrijske proizvodnje
betona, kao vodu za pravljenje betona
Metode ispitivanja maltera za zidanje - 11.
dio: Odredjivanje vrstoe na savijanje i
vrstoe na pritisak stvrdnutog maltera
Metode ispitivanja maltera za zidanje
18. dio: Odredjivanje koeficjenta
kapiralnog upijanja vode stvrdnutog
maltera
Metode ispitivanja maltera za zidanje
21. dio Odredjivanje kompatibilnosti
jednoslojnih maltera s podlogama
knjiga II - dio 1
calcium silicate masonry units

Determination of flatness of faces of
aggregate concrete, manufactured stone
and natural stone masonry units
Geotextiles and geotextile-related products Dynamic perforation test (cone drop test)
Plastics piping systems - Thermoplastics
pipes - Determination of resistance to
internal pressure at constant temperature
Tests for general properties of aggregates Part 3: Procedure and terminology for
simplified petrographic description
Tests for geometrical properties of
aggregates - Part 1: Determination of
particle size distribution - Sieving method
particle shape - Shape index
percentage of crushed and broken surfaces
in coarse aggregate particles
Test for geometrical properties of
aggregates - Part 8: Assessment of fines Sand equivalent test
aggregates - Part 10: Assessment of fines Grading of fillers (air jet sieving)
Admixtures for concrete, mortar and grout Part 2: Concrete admixtures - Definitions,
requirements, conformity, marking and
labelling
Admixtures for concrete, mortar and grout Part 4: Admixtures for grout for prestressing
tendons - Definitions, requirements,
conformity, marking and labelling
Specification for mortar for masonry - Part
1: Rendering and plastering mortar
Specification for mortar for masonry - Part
2: Masonry mortar
Mixing water for concrete - Specification for
sampling, testing and assessing the
suitability
Methods of test for mortar for masonry Part 11: Determination of flexural and
compressive strength of hardened mortar
Methods of test for mortar for masonry Part 18: Determination of water absorption
coefficient due to capillary action of
hardened mortar
Methods of test for mortar for masonry Part 21: Determination of the compatibility
of one-coat rendering mortars with
EN 1097-1
EN 1097-2
EN 1097-4
EN 1097-6
EN 1097-8
EN 1367-2
EN 1401
EN 1426
EN 1427
EN 1504-1
EN 1537
EN 1636
EN 1744-1
EN 1852
EN 1926
EN 10025
EN 10080
EN 12350-2
Opti tehniki uslovi
Ispitivanja mehanikih i fizikih

Odredjivanje otpornosti na troenje
(mikro Deval)
karakteristika agregata - 2. dio: Metode
odredjivanja otpornosti na drobljenje
Odredjivanje upljina u suho zbijenom
kamenom branu
Odredjivanje zapreminske mase zrna i
upijanja vode
karakteristika agregata - 8. dio
Odredjivanje vrijednosti kolinika poliranja
kamenih zrna
Ispitivanje karakteristika agregata za
termike i vremenske uticaje 2.
dio:Ispitivanje s magnezijevim sulfatom
Plastini cijevni sistemi za podzemnu
drenau bez pritiska i kanalizacijski
sistem, - Nesavitljivi poli(vinilklorid) (PVC U) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, cijevne
prikljuke i sistem
Bitumen in bitumenska veziva
Odredjivanje prodiranja igle
Bitumen in bitumenska veziva Odredjivanje omekavanja - Metoda
prstena i kuglice
Proizvodi i sistemi za zatitu i popravke
betonskih konstrukcija - Definicije,
specifikacije, kontrola kvaliteta i
ocjenjivanje uskladjenosti - 1. dio:
Definicije
Izvodjenje posebnih geotehnikih radova Geotehnika sidra
drenau bez pritiska i kanalizacijski sistem
- Sa staklenim vlaknima ojaani duromerni
materiali (GRP), zasnovani na nezasienoj
poliesterskoj smoli (UP)
Ispitivanje hemijskih karakteristika
agregata - 1. dio: Hemijska analiza
drenau bez pritiska i kanalizacijski sistem
polipropilen (PP) 1. dio specifikacije za
cijevi, cjevne prikljuke i sistem
Ispitivanje prirodnog kamena
Odredjivanje vrdstoe na pritisak
Vrue valjani proizvodi iz konstrukcijskih
elika 1. dio: Opte tehniki uslovi
nabavke
Varivi rebrasti elik za ojaavanje betona
B 500 Tehniki uslovi za nabavku
palica, navoja i varene mree
Ispitivanje svjeeg betona - 2. dio:
Ispitivanje slijeganja
substrates
Tests for mechanical and physical properties
of aggregates - Part 1: Determination of the
resistance to wear (micro-Deval)
of aggregates - Part 2: Methods for the
determination of resistance to fragmentation
voids of dry compacted filler
of aggregates - Part 6: Determination of
particle density and water absorption
polished stone value
Tests for thermal and weathering properties
of aggregates - Part 2: Magnesium sulfate
test
Plastics piping systems for non-pressure
underground drainage and sewerage Unplasticized poly(vinyl chloride) (PVC-U) Part 1: Specifications for pipes, fittings and
the system
Bitumen and bituminous binders Determination of needle penetration
Bitumen and bituminous binders Determination of softening point - Ring and
Ball method
Products and systems for the protection and
repair of concrete structures - Definitions,
requirements, quality control and evaluation
of conformity - Part 1: Definitions
Execution of special geotechnical work Ground anchors
drainage and sewerage - Glass-reinforced
thermosetting plastics (GRP) based on
unsaturated polyester resin (UP)
Tests for chemical properties of aggregates
- Part 1: Chemical analysis
underground drainage and sewerage Polypropylene (PP) - Part 1: Specifications
for pipes, fittings and the system
Natural stone test methods - Determination
of compressive strength
Hot rolled products of structural steels - Part
1: General technical delivery conditions
Steel for the reinforcement of concrete weld
able ribbed reinforcing steel B 500 Technical delivery conditions for bars, coils
and welded fabric requirements
Testing fresh concrete - Part 2: Slump test
knjiga II - dio 1
strana 7 od 175
Opti tehniki uslovi

EN 12350-6
EN 12350-7
EN 12390-3
EN 12390-5
EN 12390-8
EN 12591
EN 12593
EN 12620
EN 12697-1
EN 12697-3
12697-5
EN 12697-6
EN 12697-8
EN 12697-11
12697-13
EN 12697-22
SIST EN 1269734
EN 12697-36
EN 12878
EN 13043
13108-1
strana 8 od 175
Ispitivanje svjeeg betona 6. dio

Zapreminska masa
Ispitivanje svjeeg betona - 7. dio:
Sadraj zraka - Porozimetrijske metode
Ispitivanje ovrslog betona - 3. dio:
vrstoa na pritisak ispitnih uzoraka
Ispitivanje ovrslog betona 5.dio
vrstoa na savijanje ispitnih uzoraka
Ispitivanje ovrslog betona - 8. dil: Dubina
upijanja vode pod pritiskom
Testing fresh concrete - Part 6: Density
Bitumen i veziva od bitumena Specifikacija za cestogradjevinske

bitumene
Bitumen i veziva od bitumena
Odredjivanje take loma po Fraassu
Agregati za beton
Bitumenizirane smjese Metode
ispitivanja vrue mijeanog asfalta 1.
dio: Sadraj rastvorivog veziva
dio: Obnavljanje (izdanost) vezivnih
sredstava
dio: Odredjivanje maksimalne gustoe
dio: Odredjivanje gustoe bitumenskih
uzoraka
dio: Odredjivanje karakteristika upljina u
bitumenskim uzorcima
dio: Odredjivanje afiniteta izmedju
agregata i bitumena
dio: Mjerenje temperature
ispitivanja vrue mjeanog asfalta: Test
nastajanja kolotraga
dio: Test po Marshallu
dio: Odredjivanje debljine bitumenskog
plonika
Pigmenti za bojenje gradjevinksih
materijala na osnovu cementa i/ili krea Specifikacije i metode ispitivanja
Agregati za bitumenske smjese i
povrinske prevlake za ceste, aerodrome i
druge saobraajne povrine
Bitumenizirane smjese specifikacije
materijala 1.dio: Asfalt beton
Bitumen and bituminous binders Specifications for paving grade bitumens
knjiga II - dio 1
Testing fresh concrete - Part 7: Air content Pressure methods

Testing hardened concrete - Part 3:
Compressive strength of test specimens
Testing hardened concrete - Part 5: Flexural
strength of test specimens
Testing hardened concrete - Part 8: Depth
of penetration of water under pressure
Bitumen and bituminous binders Determination of the Fraass breaking point

Aggregates for concrete
Bituminous mixtures - Test methods for hot
mix asphalt - Part 1: Soluble binder content
mix asphalt - Part 3: Bitumen recovery:
Rotary evaporator
mix asphalt - Part 5: Determination of the
maximum density
mix asphalt - Part 6: Determination of bulk
density of bituminous specimens
mix asphalt - Part 8: Determination of void
characteristics of bituminous specimens
affinity between aggregate and bitumen
mix asphalt - Part 13: Temperature
measurement
mix asphalt - Part 22: Wheel tracking
mix asphalt - Part 34: Marshall test
thickness of a bituminous pavement
Pigments for the colouring of building
materials based on cement and/or lime Specifications and methods of test
Aggregates for bituminous mixtures and
surface treatments for roads, airfields and
other trafficked areas
Bituminous mixtures Material
specifications Part 1: Asphalt Concrete

EN 13108-2
EN 13108-5
EN 13108-6
13108-7
EN 13179-1
EN 13242
EN 13263-1
Opti tehniki uslovi
Bitumenizirane smjese Specifikacije za

material 2. diol: Bitumenski beton za
veoma tanke slojeve
material 5. dio: Sitne u livanom asfaltu
materijal 6. dio: Livani asfalt
Bitumenizirane smjese Specifikacije
materijala 7. dio: Asfalt sa porama
Ispitivanje kamenog brana za
bitumenske smjese - 1. dio: Delta test
prsten kuglica
Agregati za nevezivei hidraulino vezive
materijale za upotrebu u ininjerskim
objektima i za gradnju cesta
Mikrosilika za beton 1. dil: Definicije,
specifikacije i kontrola uskladjenosti
13286-2
Nevezane i hidrauliki vezane smjese

2. dio: Laboratorijska metoda ispitivanja
gustine i sadraja vlage -Proctorjev ogled
EN 13383-1
Kamen za oplate kod vodenih objekata i

drugih gradjevunskih radova - 1. dio:
Specifikacija
Kamen za oblaganje - 2. dio: Metode
ispitivanja
Bitumen i veziva od bitumena
Odredjivanja elastinog povratka
modificiranih bitumena
Bitumen i veziva od bitumena Okvirne
specifikacije za s polimerima modificirane
bitumene
Tekstil - Metode ispitivanja vlaknina - 1.
del: Odredjivanje mase na jedinicu
povrine
Geotekstil Test natezanja na irokim
uzorcima (ISO 10319:1993)
Geotekstil i geotekstilu srodni proizvodi
Odredjivanje propusnosti za vodu
pravougaono na ravninu bez optereenja
(ISO 11058:1999)
Geotekstil i geotekstilu srodni proizvodi Statini probojni test sa igom (CBR test)
(ISO 12236:1996)
Odredjivanje karakteristinih veliina
otvora (ISO 12956:1999)
Odredjivanja kapaciteta protoka vode u
ravnini (ISO 12958:1999
Kalcijev aluminatni cement - Sastav,
specifikacija i mjerila uskladjenosti
Beton - 1. dio: Specifikacija,
karakteristike, proizvodnja i uskladjenosti
Pravila za upotrebu SIST EN 206-1
EN 13383-2
EN 13398
EN 14023
EN 29073
EN ISO 10319
EN ISO 11058
EN ISO 12236
EN ISO 12956
EN ISO 12958
1024
1026
14216
Cement Sastav, specifikacije i kriteriji

uskladjenosti za cemente sa snienom
hidratacionom toplotom za masivni beton
BItuminous mixtures material

specifications Part 2: Very thin layer
asphalt concrete
specifications Part 5: Stone mastic asphalt
specifications Part 6: Mastic asphalt
specifications Part 7: Porous asphalt
Tests for filler aggregate used in bituminous
mixtures - Part 1: Delta ring and ball test
Aggregates for unbound and hydraulically
bound materials for use in civil engineering
work and road construction
Silica fume for concrete part 1:
Definitions, requirements and conformity
criteria
Unbound and hydraulically bound mixtures Part 2: Test methods for the determination
of the laboratory reference density and
water content - Proctor compaction
Armourstone - Part 1: Specification
Armourstone - Part 2 : Test methods

Bitumen and bituminous binders Determination of the elastic recovery of
modified bitumen
Bitumen and bituminous binders
Framework specification for polymer
modified bitumens
Textiles - Test methods for nonwovens Part 1: Determination of mass per unit area
Geotextiles - Wide-width tensile test (ISO
10319:1993)
Geotextiles and geotextile-related products Determination of water permeability
characteristics normal to the plane, without
load (ISO 11058:1999)
Geotextiles and geotextile-related products Static puncture test (CBR-Test) (ISO
12236:1996
Geotextiles and geotextile-related products Determination of the characteristic opening
size (ISO 12956:1999)
Geotextiles and geotextile-related products Determination of water flow capacity in their
plane (ISO 12958:1999)
Calcium aluminate cement - Composition,
specifications and conformity criteria
Concrete - Part 1: Specification,
performance, production and conformity
Rules for the implementation of SIST EN
206-1
Cement - Composition, specifications and
conformity criteria for very low heat special
cements
knjiga II - dio 1
strana 9 od 175
2.1.3
Opti tehniki uslovi
RIJENIK TERMINA
U ovim tehnikim uslovima upotrebljene

strune izraze treba razumjeti ovako:
Akvaplaning (aquaplaning, Aquaplaning) je
razdvajanje kotrljajueg ili kliueg toka
vozila od mokrog kolovoza zbog vodenog
klina, koji prekine prijem (kontakt) izmedju
toka i kolovoza.
Analiza saobraaja (traffic analysis,
Verkehrsanalyse) znai snimanje, opis i
procjenu postojeeg stanja saobraaja.
Asfaltna kolovozna konstrukcija (asphalt

pavement, Asphalt - Fahrbahnbefestigung) je
dio uvrene prometne povrine s asfaltnim
zastorom; vrsta preostalih nosivih slojeva u
kolovoznoj konstrukciji nije odredjena.
Asfaltni (habajui) zastor (asphalt
surfacing, Asphaltdecke) je gornji dio
kolovozne konstrukcije i sastoji se iz
habajueg sloja i vezanog gornjeg nosivog ili
nosivohabajueg sloja iz bitumenizirane
(asfaltne) smjese.
Asfaltni granulat (milling/crushing residue
asphalt, Asphaltgranulat) je s glodanjem ili s
drobljenjem ponovno dobijen asfalt u manjim
komadima.
Asfaltni habajui i zaptivni sloj (asphalt
wearing and sealing course,
Asphaltverschleiss- und dichtungsschicht) je
sloj kolovozne konstrukcije i smjese
kamnenih zrna i bitumenskog veziva, koji je
ujedno habajui i zaptivni.
Asfaltni habajui sloj (asphalt wearing
course, Asphaltverschleissschicht) je gornji
sloj kolovozne konstrukcije iz smjese
kamenih zrna odredjenog sastava (punilo,
pijesak, sitne, ljunak) i bitumenskog veziva.
Asfaltni nosivohabajui sloj (BNOP)

(Asphalt base-wearing course, AsphaltRS-FB&H/3CS DDC 433/04
Bankina (shoulder, Bankett) je u pravilu

samo mehaniki stabilizirani dio uz kolovoz za
potporu kolovoznoj konstrukciji; nije
namenjena za vonju ili zaustavljanje vozila.
Benkelmanova greda (Benkelman-beam,
Benkelman-Balken) je sprava za odredjivanje
elastinog ili cjelokupnog ugiba vozne
povrine ispod toka vozila s odredjenim
statikim optereenjem (u pravilu 50 kN).
Asfalt (asphalt, Asphalt) je prirodno nastala

ili tehniki proizvedena (tj. prirodna ili
umjetna) smjesa bitumenskog veziva i
kamenih zrna, te eventualno potrebnih
dodataka, za obezbjedjivanje upotrebljivosti
kod gradnje cesta.
Asfaltni nosivi sloj (asphalt base,

Asphalttragschicht) je sloj kolovozne
konstrukcije iz bitumenizirane smjese
ugradjen kao vezani gornji nosivi sloj (u
jednom ili vie slojeva) ili kao vezani donji
nosivi sloj (bitumenska stabilizacija smjese
kamenih zrna).
tragdeckschicht) je sloj bitumenizirane

smjese, koji je u pravilu ugradjen kao jedini
vezani sloj na donji (nevezani) nosivi sloj;
bitumenizirana smjesa moe da sadri pored
bitumenskog veziva smjesu posve zaobljenih
ili posve drobljenih kamenih zrna.
Bitumen (bitumen /asphalt cement,

Bitumen) je kod prerade odgovarajueg
zemljanog ulja dobijena teko isparljiva
tamna smjesa razliitih organskih supstanci,
kod kojih se elastoviskozno ponaanje s
temperaturom mijenja; je vezivo za
bitumenizirane smjese.
Bitumenizirana smjesa (asphalt
mix/mixture, Asphaltmischgut) je smjesa
kamenih zrna punila, pijeska, sitnei i/ili
ljunka, te bitumenskog veziva i eventualno
potrebnih dodataka, u pravilu proizvedena po
vruem postupku u asfaltnoj proizvodnji.
Bitumenizirani drobljeni agregat
(bituminous well graded crushed stone,
bituminiertes Brechkorn - Mischgut) je
bitumenizirana smjesa za nosive slojeve,
sastavljena je iz potpuno drobljenih kamenih
zrna, obavijenih sa bitumenskim vezivom.
Bitumenizirani ljunak (bituminous gravel,
bituminierter Kiessand) je bitumenizirana
smjesa za nosive slojeve, sastavljena prije
svega iz prirodnih zaobljenih zrna, obavijenih
sa bitumenskim vezivom
Bitumenska emulzija (bitumen emulsion,
Bitumenemulsion) je u vodi s pomou
emulgatora dispergirani bitumen
(cestogradjevni, razrjedjeni ili polimerni); u
zavisnosti od vrste emulgatora razlikuje se
kationske, anionske in neionske emulzije.
Bitumenska malter (bituminous mortar,
bituminser Mrtel) je smjesa bitumenskog
veziva, kamenih zrna punila i pijeska (veliine
do 2 mm) i dodataka.
Bitumenski beton (asphalt concret,
Asphaltbeton) je s bitumenskim vezivom
vezana smjesa kamenih zrna odredjene
veliine, namijenjena za izradu habajuih i
zaptivnih slojeva.
knjiga II - dio 1
strana 10 od 175
Opti tehniki uslovi
Bitumenski mastiks (asphalt mastic,

Asphaltmastix) je gusta smjesa punila,
pijeska i bitumenskog veziva, kojeg je u
vruem stanju mogue ulijevati i zagladjivati.
Bitumenski mulj (bituminous slurry seal,
bituminse Schlmme) je smjesa
jednakomjerno sastavljenih kamenih zrna
pijeska i punila (izuzetno i sitne sitnei),
bitumenskog veziva i vode; upotrebljava se u
hladnom stanju.
Bitumensko vezivo (bituminous binder,
bituminses Bindemittel) je topiva, tekua ili
tvrda materija, dobijena iz zemljanog ulja ili
prirodnih asfalta.
Bitumizirana sitne (precoated chippings,
vorbituminierter Splitt) je sitne, tanko
obavijena s tekuim bitumenskim vezivom,
tako da ju je jo mogue posipati.
Brojanje saobraaja (traffic count,
Verkehrszhlung) je nain ustanovljavanja
broja i vrste vozila ili osovinskih optereenja,
koja prevezu izabrani presjek ceste u
odredjenom vremenu.
Bubnjasta mjealica za asfalt (asphalt
drum mixer, Trommelmischer) je mjealica
sa cilindrino oblikovanom posudom za
mjeanje;pri mjeanju se vrti oko nagnute
osi, pri emu se smjesa kamenih zrna sui
gorionikom, premie pa se u smjeru
pranjenja; moe da radi bez prekida.
Certificiranje (unutranje) kontrole

proizvodnje (certification of factory
production control, Zertifizierung der
werkseigenen Produktions-kontrolle) su
postupci i zadaci ininjera, ukljuenih u
potvrdjivanje uskladjenosti u sistemima
potvrdjivanja uskladjenosti; na osnovu njih
izdaje certifikacijski organ certifikat kontrole
proizvodnje kao pismenu garanciju, da je
kontrola proizvodnje uredjena u skladu sa
zahtjevima odgovarajue tehnike
specifikacije.
Certificiranje proizvoda (product
certification, Produktzertifizierung) su
postupci i zadaci organa, ukljuenih u
potvrdjivanje uskladjenosti u sistemima
potvrdjivanja uskladjenosti; na osnovu njih
izdaje certifikacijski organ certifikat o
uskladjenosti proizvoda kao pismenu
garanciju, da je proizvod uskladjen sa
zahtjevima odgovarajue tehnike regulative.
Certifikacijski organ (certification body,
Zertifizierungsstelle) je priznat organ, koji
vodi certifikacijski postupak i izdaje certifikat.
Certifikat o uskladjenosti (certificate of
conformity, Konformitts(bereinstimmungs-) zertifikat) je dokument,
izdat po pravilima sistema certificiranja i
svjedoi, da su tano odredjen proizvod,
proces ili uinak uskladjeni sa zahtjevima
odredjenog standarda ili drugog normativnog
dokumenta.
Buka (noise, Lrm) su jaki, medjusobno

pomijeani neskladni zvukovi, obino
razliitog izvora.
Cement (hidraulino vezivo) (cement,
Zement) je fino samljeven neorganski
materijal, koji pomijean sa vodom pravi
pastu; zbog reakcija i procesa hidratacije se
vee i stvrdjuje, i nakon stvrdnjavanja i pod
vodom zadri svoju vrstou i prostornu
postojanost.
Cestno tijelo (road body, Strassenkrper)

sastavljaju svi materijali, upotrebljeni za
nasipe i uvrenje ceste izmedju planuma
temeljnog tla i vozne povrine ili druge
zavrne povrine.
Cementni beton (cement concrete,

Beton/Zementbeton) je materijal, koji nastaje
mijeanjem smjese zrna, hidraulinog veziva
(cementa) i vode, po potrebi takodjer
hemijskih i/ili mineralnih dodataka, i razvija
svoje osobine s hidratacijom cementa.
Cementni beton visoke vrstoe (high
strength concrete, hochfester Beton) je
beton, iji je razred vrstoe na pritisak u
sluaju normalno tekog betona iznad
C55/67.
Certificiranje (certification, Zertifizierung)
je postupak, s kojim trea strana da pismenu
garanciju da su proizvod, posao ili uinak u

skladu s specificiranimi zahtjevima.
Cestnogradjevni bitumen (road bitumen,

Strassenbaubitumen) je u rafineriji
proizveden bitumen, koji odgovara
zahtjevima za kvalitet cestnogradjevinskog
bitumena.
Cisterna za vezivo s rampom (tank
sprayer with spray bar, Tankspritzwagen mit
Spritzbalken) je prevozna oprema za strojno
nanoenje kontrolisane koliine tekueg
veziva sa brizganjem (pod pritiskom) na
podlogu.
Crna taka (black spot, Unfallschwerpunkt)
je mjesto na cesti s nadprosjenom gustinom
nesrea iste vrste, zbog posebnih lokalnih
uslova (opasno mjesto).
knjiga II - dio 1
strana 11 od 175
Opti tehniki uslovi
elina vlakna (steel fibres, Stahlfasern) su

dijelovi hladno vuene eline ice, dijelovi,
izrezani iz lima, valjani dijelovi ili vlakna,
proizvedena direktno iz istopine postupkom
ekstrakcije, koji su primjerni za homogeno
umjeavanje u mlazni cementni beton i
maltu.
ista frakcija/razred zrna di/Di (particle
size fraction/class di/Di, Kornklasse di/Di) je
oznaka za smjesu kamenih zrna, koja prolazi
kroz vee sito (Di) i ostane na manjem od
dva sita (di).
istoa smjese zrna (aggregate purity,
Gesteinskrnungreinheit) znai da ta ne
sadri tetne primjese organskih materija,
soli ili drugih mineralnih zrna, koje bi zbog
nepostojanosti zapremine mogle tetno
uticati na kvalitet i trajanje.
vrstoa kidanja (pull-off strength /
adhesion, Abreissfestigkeit) je zatezna
vrstoa u pravougaonom smjeru na
povrinu, pri kojoj se premazni sloj raskine ili
otkine od podloge.
vrstoa prianjanja (tensile bond
strength/cleavage strength, Spaltfestigkeit) je
zatezna vrstoa u smjeru pravougaono na
povrinu, pri kojoj se sloj porui ili otkine od
podloge.
Debljinski indeks kolovozne
konstrukcije (D) (pavement thicknessindex, Dickenindex der Fahrbahnbefestigung)
je suma umnoaka faktora ekvivalentnosti (=
otpornosti protiv zamaranja) pojedinih
materijala (ai), ugradjenih u voznu
konstrukciju, i debljina slojeva tih materijala
(di).
Deflektograf (deflectograph,
Deflektograph) je sprava za mjerenje, za
kontinuirano automatsko odredjivanje
(mjerenje i zapisivanje) ukupnog ugiba vozne
povrine pod odredjenim optereenjem
tokova vozila u toku vonje.
Deflektometar (deflectometer,
Deflektometer) je sprava za mjerenje, za
automatsko odredjivanje (mjerenje i
zapisivanje) ugiba vozne povrine pod
odredjenim dinamikim optereenjem.
Deformacijski modul (modulus of
deformation, Verformungsmodul) je
parametar, koji predoava deformabilnost
ugradjenog materijala i odredjen je na
osnovu nagiba krivulje optereenje/sljeganje
kod probe pritiska sa optereujuom ploom.
Destilirani bitumen (straight-run bitumen,
Destillationsbitumen) je pri destilaciji sirove
strana 12 od 175
nafte (po predestiliranju lako isparljivih

sastojaka) preostali bitumen.
Dinamika viskoznost (dynamic viscosity,
dynamische Viskositt) oznaava vrijeme
uspinjanja tekuine (npr. bitumena) u
vakuumu u kapilari, utvrdjeno u odredjenom
(modificiranom Kopperjevom vakuumskom)
viskozimetru (apsolutna viskoznost).
Dinamiki deformacijski modul Evd
(dynamic modulus of deformation,
dynamischer Verformungsmodul) je
karakteristina vrijednost za deformabilnost
materijala kod definisanog sunkovitog
optereenja krune ploe s padajuim lakim
utegom, odredjena na osnovu izmjerene
amplitude "s" ugiba ploe.
Dinamiko optereenje kolovozne
konstrukcije (pavement dynamic loading,
dynamische Belastung der Fahrbahnbefestigung) je dodatno optereenje, kojeg
uslovljava stanje vozne povrine i/ili
saobraaj motornih vozila, ili odnos izmedju
stvarnog prometnog optereenja, koje djeluje
na voznu konstrukciju u toku vonje vozila i
njihovog statikog optereenja.
Dizanje tla zbog smrzavanja (frost heave,
Frosthebung) je lokalno dizanje kolovoza
zbog nastanka ledenih soiva u
neodgovarajuem materijalu, ugradjenom do
dubine smrzavanja.
Dizna (nozzle, Dse) je dio opreme za
prskanje, kroz koju se moe nanositi i
cementnobetonska mjeavina.
Dodatni rad (additional work, zustzliche
Arbeit) je rad, koji u nacrtu i ponudbenom
odnosno ugovornom predraunu nije
predvidjen.
Donja ispuna (bottom filler, Fugenprofil) je
u donjem dijelu razreza u prividnoj pukotini
ugradjen primjerno oblikovan umjetni
materijal, koji sprjeava utiskivanje smjese za
zaljevanje u prorez.
Donji stroj (subgrade, Unterbau) je
izgradjen dio tijela ceste (nasip) izmedju
temeljnog tla i kolovozne konstrukcije.
Dop (dodatak) (additive, Zusatzmittel) je
hemijski dodatak, koji je prema potrebi dodat
(npr. bitumeniziranoj smjesi) za poboljanje
odredjene osobine (npr. obavijenosti zrna sa
bitumenom).
Drenana sposobnost (drain capacity,
Drnfhigkeit) je osobina materijala, da kroz
medju sobom povezane upljine odvodi vodu.
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
Drenani asfaltni sloj (drainage asphalt

layer, Asphaltdrnschicht) je sloj
bitumenizirane smjese sa velikim sadrajem
upljina, u kojem su makroupljine medju
sobom povezane; namijenjen je za odvodnju
vode, za sprjeavanje akvaplaninga i za
smanjivanje buke kotrljajuih tokova
(pneumatika) vozila.
Drobljeni agregat (well-graded crushed
aggregate, gebrochene Gesteinskrnung) je
smjesa potpuno izdrobljenih kamenih zrna
veliine do 63 mm.
Drobljeni pijesak (crushed sand,
Brechsand) je smjesa kamenih zrna veliine
do 2 mm (fini) odnosno do 4 mm (grubi), koji
imaju sve plohe izlomljene.
Drobljenje (crushing, Brechen) oznaava
umjetno smanjivanje tvrdih materijala (npr.
stijena, razlomljenog asfalta, cementnog
betona) na eljenu veliinu zrna.
Drobljeno zrno (crushed/broken particle,
gebrochenes Korn / Brechkorn) je oznaka za
zrno, koje ima vie od 50 % povrine
izlomljene.
Dubina hrapavosti (roughness depth,
Rauhtiefe) je kolinik zapremine udubljenja
ispod vrha pica zrna na povrini kolovoza i
pripadne povrine; takodjer je mjerilo grube
hrapavosti, odredjeno sa razgrnuem pijeska
(Sand-patch-method) ili mjerenjem isticanja
vode (po Mooru).
Dubina smrzavanja (frost depth,
Frosttiefe) je najvea dubina, do koje dosee
izoterma 0C u dugotrajnom mrazu.
Dupla / trostruka osovina (tandem /

three axle, Tandem/ Dreiachsig) (v zaprezi)
su dvije ili tri uzastopne osovine vozila u
razmaku do 1,8 m.
Dvoslojna povrinska obrada (doublelayer surface dressing, zweilagige
Oberflchen- behandlung) je postupak
obrade povrine kolovoza, kod kojeg su
uporedno napravljene dvije jednoslojne
povrinske obrade: u pravilu prva sa grubim,
druga sa sitnijim zrnima kamene sitnei.
Ekvivalentno prometno optereenje

(equivalent traffic load, quivalente
Verkehrslast) je optereenje, izraeno s
jednakovrijednim brojem prelaza nazivnog
(nominalnog) osovinskog optereenja (u
pravilu 82 kN).
Ekviviskozna temperatura (equiviscous
temperature, Aequiviskositts Temperatur)
je temperatura, pri kojoj ima bitumensko
vezivo odredjenu viskoznost.
Elastinost (elasticity, Elastizitt) oznaava
sposobnost tijela, da promijenjeni oblik ili
zapreminu, koje prouzrokuju vanjske sile ili
momenti, kada oni prestanu, samo od sebe i
u cjelini vrati u prvobitni oblik ili zapreminu.
Elastomer (elastomer, Elastomer) je
umjetna tvar, pri normalnoj temperaturi s
elastinou gume, sa nepovezanom
mreastom strukturom molekula.
Evropska tehnika saglasnost (European
Technical Approval ETA, Europische
technische Zulassung) oznaava pozitivnu
tehniku ocjenu zadovoljivosti proizvoda za
predvidjenu upotrebu, koja temelji na
ispunjenju bitnih tehnikih zahtjeva za
gradjevinske objekte, za koje se proizvod
upotrebljava; dodijeli ga notificiran organ za
izdavanje tehnikih saglasnosti.
Faktor ekvavilentnosti (equivalency
faktor, Aequivalenzfaktor) oznaava
jenakovrijedan uticaj na zamor u odnosu na
nazivno (nominalno osovinsko) optereenje.
Filterska stabilnost (filter stability,
Filterstabilitt) je osobina kontakta dva, iz
razliitih materijala izgradjena sloja, i
uslovljena je sa njihovim zrnatim sastavima,
tako da pod uticajima stalnog ili
promjenljivog gradijenta vode, odnosno, pod
dinamikim optereenjem saobraaja, nije
mogu prelazak tvrdih djelia iz jednog u
drugi sloj.
Dubina utisnjenja (peat) (depth of

impression, Eindrucktiefe) je dubina (mm),
do koje se norminirani klip pod odredjenim
uslovima utisne u lijevani asfalt ili sline
bitumenizirane smjese.
Ekstrakcija bitumenskoga veziva

(bituminous binder extraction, Extraktion
bituminsen Bindemittels) je izdvajanje
veziva iz bitumenizirane smjese uz upotrebu

organskih topila.
Fini djelii (fines, Feinanteile) je oznaka za

frakciju smjese kamenih zrna, koja prolaze
kroz sito 0,063 mm.
Finier (spreader/finisher, Verteiler/Fertiger)
je maina (korito s puem) za ravnomjernu
raspodjelu bitumenizirane smjese ili
cementnobetonske mjeavine po cijeloj irini
ugradjivanja.
Frakcija kamenih zrna (aggregate graingroup, Korngruppe/Lieferkrnung) je oznaka
smjese zrna na osnovu donje (d) i gornje (D)
knjiga II - dio 1
strana 13 od 175
Opti tehniki uslovi
veliine stranice kvadratnog otvora sita, i

izraena je kao d/D; ta oznaka ukljuuje
mogunost, da neka zrna ostanu na gornjem
situ (nadmjerna zrna) i da prolaze kroz donje
sito (podmjerna zrna).
Glinasti naboj (clay (sealing) layer,
Tondichtungsschicht) je zaptivajui sloj
vezivog tla u zoni cestnog tijela i/ili sistema
odvodnjavanja za zatitu podzemne vode od
zagadjivanja sa odplakama sa kolovoza ili od
drugih tetnih materija.
Glodalica (milling machine, Frse) je maina
koja ima na rotirajoem cilindru namjetene
alate za glodanje (otkop) vezanih materijala.
Gradilite (construction site, Baustelle) je
podruje na kojem se gradi.
Gradjevinski dnevnik (construction diary,
Bautagebuch) je propisan djelovodnik, u
koga izvodja i nadzorni ininjer upisuju svaki
dan stvari vane za gradnju.
Gradjevinski poluproizvod (construction
semi product, Bauhalbprodukt) je
gradjevinski proizvod, koji sam jo nije
primjeran za upotrebu u objektu i koji tek u
ugradjenom stanju dobija zahtijevane
osobine.
Gradjevinski proizvod (construction
product, Bauprodukt) je svaki proizvod,
namijenjen trajnoj ugradnji u objekte.
Granina vrijednost (limiting value,
Grenzwert) je vrijednost kvaliteta, koja jo
zadovoljava zahtjeve ugovora.
Granine krivulje zrnatosti (grading curve
limit, Grenzsieblinien) su krivulje, koje
ograniavaju podruje dozvoljenog njihanja
sastava smjese kamenih zrna.
Gustoa (density, Dichte) oznaava masu
materijala, ukljuujui i vlagu i upljine, na
jedinicu zapremine (kg/m3 ili t/m3).
Habajui sloj (wearing course, Deckschicht)
je postojan i prometno sigurni gornji sloj
kolovozne konstrukcije na cesti ili obloga na
mostu; njegov sastav je zavisan od
saobraajnog i klimatskog optereenja te
osnovne upotrebne namjene.
Habajui sloj za smanjenje buke (noise
reduction wearing course, lrmmindernde
Deckschicht) je asfaltni sloj, koji sastavom i
teksturom povrine sloja smanjuje buku
kotrljanja tokova vozila.
Habajui zaptivni sloj (wearing and
sealing course, Verschleiss- und Sperrschicht)
je postojan i saobraajno bezbedan gornji
strana 14 od 175
sloj kolovozne konstrukcije, koji zbog sastava

sprjeava pronicanje vode.
Harmoniziran evropski standard
(harmonised European standard hEN,
harmonisierte europische Norm) je
standard, kojeg pripremi evropska
organizacija za standardizaciju (CEN) na
osnovu mandata Komisije EU, dodijeljenog
propisanim postupkom.
Hemijski dodatak (chemical additive,
chemisches Zusatzmittel) je materijal, koji se
doda u toku mjeanja cementnoga betona u
maloj koliini u odnosu na masu cementa, s
razlogom, da se modificiraju osobine svjeeg
i ovrslog cementnog betona.
Hidraulino vezivo (hidraulic binder,
hydraulisches Bindemittel) je fino samljeven
neorganski materijal, koji se nakon mijeanja
sa vodom stvrdne na zraku i u vodi, te nakon
stvrdnjavanja ostane i pod vodom vrst i
stabilan.
Hidroloki uslovi (hydrological conditions,
hydrologische Verhltnisse) su uslovi, koji
odredjuju stanje voda u zemljitima (u blizini
ceste).
Higroskopnost (water absorption capacity,
Wasseraufnahme) je osobina tvari, da na
sebe privlai vlagu iz okoline.
Hladni radni postupak (cold procedure,
Kaltverfahren) znai, da u postupku pripreme
(bitumenizirane) smjese nije ugrijana niti
smjesa kamenih zrna niti (bitumensko)
vezivo.
Homogen odsjek (homogenous section,
homogener Abschnitt) je odredjen s
odabranim kolinikom varijacije, tj. odnosom
izmedju standardnog otklona izmjerenih
datosti i njihove srednje vrijednosti.
Hrapavost (roughness, Rauheit) je
geometrijska oblikovanost (tekstura) vozne
povrine ili povrine kamenih zrna, koja bitno
utie na sposobnost trenja; moe biti fina i/ili
gruba.
Hvatljivost (adhesiveness, Kraftschluss)
oznaava sposobnost prenosa sila u
naleuoj povrini pneumatike trenjem sa
vozila na povrinu kolovoza.
Indeks mraza (frost index, Frostindex) je
suma srednjih (negativnih) dnevnih
temperatura vazduha od poetka do kraja
razdoblja smrzavanja; oznaava trajanje i
intenzivnost mraza na odredjenom kraju.
Institucija (third party/independent testing
institution, unabhngige Prfstelle) je struna
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
organizacija, koja pri gradnji objekta kao

trea strana izvodi propisane zadatke vanjske
kontrole u vezi sa potvrdjivanjem
uskladjenosti i preuzimanjem gradjevinskih
proizvoda.
Intaktni uzorak (undestroyed sample,
ungestrte Probe) je uzorak, koji nakon
uzimanja nije promijenio osobine.
IRI - mednarodni indeks neravnine (IRI
- International Roughness Index, IRI Internationaler Unebenheitsindex) je indeks,
koji opisuje stanje uzdune ravnine povrine
kolovoza, ocjenjeno s matematikom
simulacijom reakcije vozila na uzduni profil
kolovoza u jednom tragu toka, uzimajui u
obzir model simulacije etvrtine avtomobila.
Ispitivanje (investigation / examination,
Untersuchung) je tehniki posao, sa kojim se
prema tano odredjenom postupku ustanovi
jedna ili vie osnovnih osobina razmatranog
proizvoda, postupka ili posla.
Ispitivanje s ploom (plate bearing test,
Plattendruckversuch) je postupak probe, kod
koga je materijal sa krunom ploom i
odgovarajuom dodatnom opremom
optereen i rastereen; prosjena
optereenja ploe p i pripadajui ugibi s
odredjuju krivulju slijeganja (deformacije).
Izjava o uskladjenosti (declaration of
conformity, Konformittserklrung) je
dokument s kojim proizvodja potvrdjuje
uskladjenost proizvoda s tehnikom
specifikacijom; u zavisnosti od sistema
potvrdjivanja uskladjenosti je izdaje na
osnovu uvedenog sistema unutranje
kontrole proizvodnje ili na osnovu certifikata
o uskladjenosti proizvoda ili certifikata
kontrole proizvodnje.
Jedinina cijena (unit price, Einheitspreis)

je cijena za pojedinu postavku u ugovornom
predraunu, koja obuhvata sve trokove za
koliinsku i kvalitetnu izvedbu posla.
Jednakomjerno zrnata smjesa (regularsized aggregate, gleichmssig krniges
Mischgut) se sastoji iz odgovarajuih udjela
svih uzastopnih frakcija kamenih zrna u
smjesi.
Jednakozrnata smjesa zrna (single-sized
aggregate, gleichkrniges Mischgut) se
sastoji iz kamenih zrna vrlo sline veliine
(jednog razreda).
Jednoslojna povrinska obrada (single
surface dressing, einfache Oberflchenbehandlung) je postupak obrade povrine
kolovoza sa brizganjem bitumenskog veziva i
posipom zrna sitnea.
Jednostruka osovina (single axle,
Einzelachse) je pojedinana osovina vozila.
Kalcijev hlorid (calcium chloride,
Kalziumchlorid) je hemijski spoj, koji nastaje
kao sporedni proizvod kod proizvodnje sode
po Solvayevom postupku.
Kalibracija (calibration, Kalibrierung)
oznaava periodino umjeravanje rezultata
mjerenja sa vrijednostima unaprijed
poznatog i dogovorenog podruja (sa
umjernim testom u granicama poznatog
podruja oekivanih rezultata).
Kalibrirati
(calibrate/adjust,kalibrieren/justie-ren) znai
provjeriti srazmjernost odredjenih
karakteristika opreme i/ili njihovo
umjeravanje na zahtevanu mjeru.
Izotopi (isotope, Isotopen) su grupa

hemijskih elemenata sa istim rednim brojem i
razliitom atomskom masom.
Izotopni mjera (isotope gauge,
Isotopensonde) je sprava za nedestruktivno
mjerenje gustoe i vlage gradjevinskih
materijala; u osnovnom sastavu je iz izvora
zraenja (gama zraci, brzi nevtroni) i
detektora.
Izvodja (Contractor, Auftragnehmer) je
pravna ali fizika osoba, koja je s naruiocem
sklopila ugovor s obavezom, da e izvriti
odredjeni posao po odredbama ugovora,
odobrenih nacrta i drugih uslova, koji su
sastavni dio ugovora; takodjer je to i pravna
osoba, odgovorna za proizvod, postupak i
posao, koja je sposobna potovati uslove za

garanciju kvaliteta.
Kamena posteljica (mineral capping layer,

verfestigter Unterbau) je gornji sloj nasipa ili
temeljnog tla, koji je sastavljen iz mehaniki
stabilizirane prirodne, mjeane ili drobljene
smjese kamenih zrna.
Kameni materijal (stone material,
Gesteinsmaterial) je nekoherentan materijal
od kamenih zrna, ije mehanike, hemijske i
mineraloke osobine se pod uticajem
djelovanja vode, vazduha i/ili temperaturnih
promjena s vremenom ne mijenjaju, odnosno
mijenjaju u granicama, koje jo oznaavaju
mehaniku postojanost materijala; mogu biti
iz prirodnog li umjetnog kamena.
Kameno brano (stone dust, Gesteinsmehl)
je fino samljevena prirodna ili umjetna stijena
na veliinu zrna do 0,09 mm, s najvie 20
knjiga II - dio 1
strana 15 od 175
Opti tehniki uslovi
odnosno 35 m.-% nadmjernih zrna veliine

do 0,71 mm, koja ne sadri organskih i
nabubrivih sastojaka u tetnim koliinama.
Karakteristina vrstoa (characteristic
strength, charakteristische Festigkeit) je
vrijednost vrstoe, pod kojom je oekivati
najvie 5 % populacije svih moguih proba
vrstoe.
kod 100 %-tnog skliznog zaostatka (tj.

blokiranom toku).
Kolinik otpornosti protiv smrzavanja
(frost resistance coefficient,
Frostwiderstandkoeffizi-ent) je odnos
vrstoa na pritisak s hidraulinim vezivom
stabilizirane smjese kamenog materijala po
propisanim ciklusima smrzavanja i otapanja i
u suhom stanju.
Kategorija (category, Kategorie) oznaava

karakteristini nivo odredjene osobine smjese
kamenih zrna, koji je izraen kao podruje
vrijednosti ili kao granina vrijednost za
odredjenu namjenu upotrebe.
Kolotrag (rut, Spurrinne) je uzduni lijeb,

koji nastane u podruju traga tokova zbog
preoblikovanja u kolovoznoj konstrukciji i/ili u
podlozi ugradjenog materijala.
Klima (climate, Klima) je skup metereolokih

pojava, koji odredjuju atmosferu/okolinu i
njene promjene u odredjenom kraju.
Kolovoz (carriageway, Fahrbahn) je

jednakomjerno neprekinuti utvrdjeni dio
cestnog tijela, primjeran za vonju vozila.
Klimatski uslovi (climatic conditions,

klimatische Verhltnisse) su uslovi, koje
odredjuje temperatura vazduha u
odredjenom vremenskom razdoblju i u
odredjenom kraju ili podruju, kroz koje
prolazi cesta.
Kolovozna konstrukcija
(pavement/pavement structure,
Fahrbahnbefestigung) je dio utvrdjene
prometne povrine, koji se sestoji iz jednog ili
vie nosivih slojeva i habajueg sloja.
Klin (prelazni) (backfill wedge,

Hinterfllung) je podruje izmedju potpore
mosta i blinjeg nasipa; za obezbjedjenje
stabilnog prelaza izmedju njih mora biti
izgradjen po posebnim zahtjevima.
Klizanje (sliding/skidding, Gleiten) znai
kretanje vozila sa ukoenim (blokiranim)
tokovima.
Klizna oplata (slip form, Gleitschalung) je
sa strojem za ugradjivanje (finierom) vrsto
spojena oplata, tako da se kod ugradjivanja
mjeavine cementnog betona u zastor
uporedno vue sa sobom.
Knjiga obraunskih izmjera (ledger of
quantitative measurements, Bau Abrechnungsbuch) je propisan dokument, u
kojeg izvodja upisuje izmjere i koliine
izvrenih radova.
Koeficient zaptivanja (water retention
coefficient, Wasserhaftungskoeffizient)
oznaava uinak sredstva za njegu svjee
ugradjenog cementnog betona na
zadravanje vode u njemu.
Kolinik bonog trenja (sideway-friction
coefficient, Reibungsbeiwert am
schrglaufenden Rad) je odnos izmedju sile
bonog trenja, koje se aktivira izmedju
pneumatike i kolovozne povrine ukoso na
smjer vonje vodjenog toka, i normalne sile.
Kolinik kliznog trenja (coefficient of
friction, Gleitreibungsbeiwert) je kolinik
hvatljivosti (izmedju gume i vozne povrine)
strana 16 od 175
Konano preuzimanje superkolaudacija (ultimate take-over,

endgllige bernahme) je pregled, pri kojem
se utvrdi stanje objekta i odrede oteenja,
koja mora izvodja popraviti u odredjenom
roku; poslije toga izvodja nema vie
nikakvih obaveza prema naruniku.
Kontrola istovjetnosti (identity control,
Identifizierungskontrolle) su poslovi prije
ugradjivanja proizvoda, s kojim se po
propisanim mjerilima tehnike specifikacije
provjeri, da li rezultati proba istovjetnosti
odredjene osobine proizvoda pripadaju istoj
(statistinoj) populaciji, za koju je bila u
okviru kontrole proizvodnje u pogonu ve
ustanovljena uskladjenost.
Kontrola kvaliteta (quality control,
Qualittslenkung kontrolle) je provjera
kvaliteta kod pripreme (proizvodnje), prevoza
i izvodjenja radova.
Kontrola proizvodnje u pogonu (factory
production control, werkseigene Produktionskontrolle) je djelatnost proizvodjaa u okviru
unutranje kontrole, namijenjena
savladavanju proizvodnje u pogonu, koja
ukljuuje radove, postupke, unutranje
oglede i mjerenja u toku proizvodnje
(pripremu) odredjenog gradjevin-skog
proizvoda. Njen sastavni dio je stalna
kontrola uskladjenosti u pogonu dovrenog
proizvoda sa zahtjevima odgovarajue
tehnike specifikacije.
Kontrola uskladjenosti (conformity
control, Konformittskontrolle) su poslovi,
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
postupci i ogledi uskladjenosti u okviru

unutranje kontrole, namijenjeni ocjenjivanju
uskladje-nosti.
Kontrolni testi (control/random tests,
Stichprobenprfungen) su sluajni opiti i
mjerenja, sa kojim se na sluajno izbranim
uzorcima ili mjestima, provjerava tanost
rezultata testa uskladjenosti, ako izvodja
radova ili naruilac misli, da rezultati vanjske
ili unutranje kontrole ne pokazuju stvarno
stanje izvrenog posla.
Kontrolni organ (inspection body,
berwachungsstelle) je priznat organ,
ukljuen u potvrdjivanje uskladjenosti
gradjevinskih proizvoda, koji prema
propisanim mjerilima obavlja zadatke
kontrole na gradilitu ili u tvornici ili bilogdje,
kao to su ocjenjivanje i prosudjivanje
proizvodjaevih postupaka u okviru sistema
kvalitete u pogonu, te izbor i ocjenjivanje
uskladjenosti proizvoda prema propisanim
mjerilima.
Kontrolni urez (control notch,
Kontrollkerbe) je toprije, nakon ugradjivanja
cementno-betonskog zastora, urezan ljebi
(svaka trea ili etvrta prividna pukotina), da
se sprjei nekontrolisano pucanje
cementnoga betona.
Korisnik (user, Benutzer) je osoba ili
drutvo, koje upotrebljava materijal (smjesu,
mjeavinu, poluproizvod, proizvod idr.) kod
izvodjenja gradjevinskog objekta ili njegovog
sastavnog dijela.
Koarica (dowel-basket, Dbelstuhl) je od
elinih palica oblikovan podupira za
razvrstavanje modanika i sidara prije
ugradjivanja cementnoga betona u zastor.
Krajnja granina vrijednost (threshold
value, Schwellenwert) je vrijednost kvaliteta,
koja vie ne zadovoljava zahtjeve prema
projektnoj dokumentaciji ili tehnikim
uslovima.
Krenjak (limestone, Kalkstein) je
karbonatna stijena, koja se u cjelini ili
preteno sastoji iz minerala kalcita.
Kvalitet (quality, Qualitt) je stanje neke

tvari u odnosu na primjerenost, koja mora
da ispunjava odredjene i unaprijed
postavljene zahtjeve.
Kvalitetni razred (class of quality,
Qualittsklasse) oznaav kvalitet i
primjerenost uzorka u odnosu na stepen
poruenosti, odredjen sa laboratorijskim
istraivanjem odnosno ogledom.
Laboratorij za ispitivanje (testing
laboratory, Prflabor/Prfstelle) je laboratorij,
ukljuen u potvrdjivanje uskladjenosti
gradjevinskih proizvoda, koji mjeri,
isprobava, kalibrira ili drugaije odredjuje
karakteristike ili ponaanje materijala ili
proizvoda.
Laboratorija (laboratory, Laboratorium/
Labor) je struna organizacija, koja kod
gradnje objektata na javnim cestama izvodi
opite uskladjenosti i izpunjava propisane
zahtjeve.
Ledeno soivo (ice lens, Eislinse) je
karakteristian oblik porne vode, koji nastaje
kod smrzavanja zbog poveanja sadraja
vode v materijalu.
Lunker (bug hole / lunker, Lunker) je mala
praznina pravilnog ili nepravilnog oblika,
prenika do 25 mm, koja nastaje na povrini
cementnoga betona uz oplatu zbog vazduha,
uhvaenog u toku ugrajdivanja i zbijanja
cementnoga betona.
Magnezijev hlorid (magnesium chloride,
Magnesiumchlorid) je hemijski spoj, koji se
dobija isparavanjem otpadnih luina kod
proizvodnje kalijevoga hlorida.
Malta za popravke (repair mortar,
Reparaturmrtel) je proizvod za
nekonstruktivni popravak veih oteenja
povrine cementnoga betona.
Masa (mass, Masse) je fizikalna veliina,
koja je mjerilo za tene i ustrajnosne osobine
tijela.
Masa za izravnavanje (leveling compound,
Ausgleichsgemisch) je proizvod za
ispunjavanje lunkera, izravnavanje manjih
neravnina zagladjivanje povrine; nanosi se u
prosjenoj, debljini do 5 mm.
Kruti zastor (rigid surfacing, starre Decke)

sastoji se iz habajueg i vezanog gornjeg
nosivog sloja iz mjeavine s hidraulinim
vezivom (preteno cementom).
Krutost po Marshall-u (Marshall stiffness,
Steifigkeit nach Marshall) je odnos vrijednosti
stabilnosti i teenja bitumenizirane smjese,
odredjenih s postupkom po Marshall-u.
Medjufrakcija (intermediate additive

aggregate size, Zwischen-/Ergnzungskorngruppe) odredjuje smjesu kamenih zrna u
dodatnom razvrtavanju zrnatosti, prilagodjenoj specifinim tehnologijama.
Mikroarmirani mlazni cementni beton
(micro reinforced shotcrete, mikrobewehrter
knjiga II - dio 1
strana 17 od 175
Opti tehniki uslovi
Spritz-beton) je cementni beton, koji sadri

vlakna za armiranje, koja omoguavaju
poboljanje odredjenih osobina cementnoga
betona, npr. kohezivnosti svjeeg cementnog
betona, mehanikih osobina (vrstoe na
pritisak i savijanje, te ilavosti) ovrslog
cementnog betona, kao i ogranienje
skupljanja i poveanje krutosti
konstrukcijskog elementa nakon pojave prve
pukotine.
Mikroklima (micro climate, Mikroklima) je
skupina jednakih uslova, kao to su
temperatura, obasjanje suncem, vlanost,
padavine, snjene prilike i vjetar,
karakteristinih za ogranieno podruje.
Mikropore (micro pores / micro voids,
Mikroporen) su mikroskopski mali zrani
mjehurii, namjerno uneseni u cementni
beton pri mjeanju, obino uz upotrebu
povrinsko aktivnih tvari; mjehurii su
sfernog ili priblino takvog oblika, njihov
prenik iznosi u glavnom od 10 do 300
mikrometara.
Mineralni dodatak (mineral admixture,
Mineralzusatzstoff) je fino prosijan materijal,
koji se u cementnom betonu upotrebljava za
poboljanje odredjenih osobina ili za
postizanje posebnih osobina.
Mineralno vezivo (mineral binder,
Mineralbindemittel) je prainasta materija
neorganskoga izvora, koja pri mjeanju s
vodom tvori kau ili pastu, koja se nakon
dueg ili kraeg vremena stvrdne u kamenu
slinu tvrdu tvorbu; mineralna veziva slue za
povezivanje neaktivnih mineralnih zrna u
vrst konglomerat.
Mjerodavan ugib/defleksija (design
deflection, massgebende Durchbiegung) je
slijeganje vozne povrine pod odredjenim
optereenjem sa u obzir uzetim uticajima na
rezultat mjerenja (korekcijama).
Mjerodavno saobraajno optereenje
(design traffic loading, massgebende
Verkehrsbelastung) je karakteristinia
vrijednost za saobraajno optereenje
kolovozne konstrukcije jednog voznog pojasa
u planiranom razdoblju trajanja, odredjena
na osnovu prosjenog godinjeg dnevnog
saobraaja (broja vozila) i njegovog porasta
te dodatnih uticaja: broja i irine voznih
traka, najveeg uzdunog nagiba kolovoza i
moguih dinamikih uinaka; oznaava sumu
broja prelaza nazivnog (nominalnog)
osovinskog optereenja (82 kN).
Mjeavina (mixture, Mischgut) je ugradljivi
sastav smjese kamenih zrna (mineralnog
strana 18 od 175
agregata), hidraulinoga veziva i vode, kojeg

nakon vezivanja nije mogue rastaviti na
osnovne materijale.
Mlazni cementni beton (shotcrete,
Spritzbeton) je mjeavina cementa, smjese
zrna i vode, koja se pomou komprimiranog
zraka brizga kroz otvor na odredjeno mjesto,
tako da postane zgusnuta homogena
mjeavina; mlazni cementni beton moe da
sadri u razliitim kombinacijama hemijske i
mineralne dodatke, te vlakna.
Modificirana gustoa prema Proctoru
(modified Proctor density, modifizierte
Proctordichte) je pri ispitivanju postupkom
prema Proctoru dostina najvea gustoa
suhog zrnatog kamenog materijala,
postignuta sa radom za zgunjavanje
priblino 2,65 MNm/m3.
Modificirani bitumen (modified bitumen,
modifiziertes Bitumen) je bitumen, kojem su
poboljane osobine s dodatkom umjetnih
materija i/ili kauuka.
Modificirani postupak prema Proctoru
(modified Proctor compaction test,
modifiziertes Proctor-Verfahren) je ispitivanje
zbijanja smjese kamenih zrna pod
odredjenim uslovima za odredjivanje
zavisnosti izmedju udjela vlage i gustoe
suhe smjese.
Modul elastinosti (dinamiki) (modulus
of elasticity (dynamic), Elastizittsmodul
(dynamischer)) je kvocijenat normalnog
napona i elastinog razvlaenja (pod
dinamikim optereenjem).
Modul reakcije tla ks (modulus of
subgrade reaction ks, Bettungsmodul ks) je
karak-teristina vrijednost za deformabilnost
tla kod odredjenog optereenja krune ploe,
odredjena na osnovu nastalog slijeganja.
Modul stiljivosti ME (modulus of
compressibility ME, Zusammen-drckungsmodul ME) je karakteristina vrijednost za
deformabilnost materijala kod postupnog
jednokratnog optereavanja krune ploe,
odredjena na osnovu nagiba sekante krivulje
slijeganja u odredjenom podruju
optereenja.
Mokra naknadna obrada (wet
curing/aftertreat-ment,
Nassnachbehandlung) je postupak za
odravanje vlane povrine neposredno
nakon izrade (npr. cementneog betona).
Modanik (dowel, Dbel) je uloak (palica)
iz okruglog elika za ojaavanje ploa iz
cementnog betona na poprenim spojevima,
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
koji omoguava razmicanje i prenos

optereenja.
Na gradilitu zamijeani cementni
beton (in-situ concrete, Baustellenbeton) je
cementni beton, kojeg na gradilitu proizvede
korisnik za svoju upotrebu.
Na smrzavanje neosjetljiv materijal
(frost insensible material,
frostunempfindliches Material) je materijal, u
kom smrzavajua voda u porama ne
prouzrokuje zamanijeg dizanja niti otapanje
zamanijeg smanjenja nosivosti.
Nadgradnja (overlay, Hocheinbau) znai
ugradnju dodatnog sloja na (oteenu)
postojeu kolovoznu konstrukciju, prema
potrebi djelomino odrezanu, tako da je nova
povrina kolovoza via od prvobitne.
Nadmjerna zrna (oversize grain, berkorn)
je oznaka za udio smjese zrna, koja ostane
na gornjem situ, koje oznauje nabavnu
zrnatost (Di).
Nadomjesni postupak (substitute
procedure, Ersatzverfahren) je postupak, pri
kojem se gustoa materijala mjeri tako, da se
masa materijala odredi gravimetrijski
vaganjem iskopanog materijala, a zapremina,
koju je zauzimao izkopani materijal se odredi
sa nadomjetanjem iskopanog materijala s
drugim - nadomjestnim materijalom, ija
gustoa je tano poznata.
Nadzor (supervision, berwachung)
oznaava ocjenjivanje skladnosti nakon
dobijanja certifikata, s kojim certifikacijski
(kontrolni) organ provjerava trajnu
uskladjenost proizvoda s propisanim
zahtjevima.
Nadzorni ininjer (supervisor, Aufseher) je
od naruioca izabrana struna organizacija,
koja izvodi struni nadzor nad kvalitetom
gradjevinskih proizvoda i izvedenih radova te
nad izvodjenjem radova prema projektnoj
dokumentaciji, na osnovu koje je bila izdata
gradjevinska dozvola.
Naguravanje (shoving/swelling, Wulst)
predstavlja odstupanje iznad veze dviju taka
na niveleti kolovoza odnosno saobraajne
trake.
Nanos (coating, Beschichtung) oznaava
gusti tekui ili pastasti proizvod, koji se
mainski ili runo u veoj debljlini nanosi na
povrinu cementnog betona.
Narunik (client, Auftraggeber) je nadleni
dravni organ odnosno posebni upravni
organ za dravne ceste.
Nasip (embankment/fill, Damm) je dio

cestnog tijela izmedju posteljice i temeljnog
tla, vjetaki izgradjen iz zemlje i/ili stijena
tako visoko iznad povrine terena, da su obe
kosine pored ruba kolovoza nagnute nanie.
Natrijev hlorid (sodium chloride,
Natriumchlorid) je kemijski spoj, dobijen iz
morske vode ili rudnika soli.
Nazivno (nominalno) osovinsko
optereenje (NOO) (nominal axle load,
nominelle Achslast) je (standardno,
nominalno) optereenje jednostruke osovine
vozila sa 81,6 (82) kN, koje se prenosi sa
duplim tokovima (4 x 20,4 kN) na voznu
povrinu; odredjeno je kao osnova za
uporedjivanje uticaja razliitih osovinskih
optereenja.
Neravnost (unevenness, Unebenheit) je
odstupanje stvarnog oblika povrine
pojedinog sloja u kolovoznoj konstrukciji od
planiranog oblika.
Nevezani habajui sloj (unbound wearing
course, ungebundene Deckschicht)
predstavlja nabajui sloj kolovozne
konstrukcije za veoma lako saobraajno
optereenje ili privremeno uredjenje
kolovozne povrine iz tovie skeletne i
zaklinene smjese zrna na kolovoznoj
povrini.
Nevezani nosivi sloj (subbase, untere
Tragschicht) je u pravilu najnii nosivi sloj u
kolovoznoj konstrukciji, koji je mehaniki
stabiliziran i sastavljen iz smjese prirodnih,
izdrobljenih ili mjeovitih kamenih zrna.
Nevezana smjesa (kamenih zrna)
(unbound mixture (mineral aggregate),
ungebundene Mischung (Gesteinskrnung))
je oznaka za zrnati materijal, uobiajeno
odredjene zrnatosti, prije svega
upotrebljavan za donje nosive sloje u
kolovoznim konstrukcijama.
Nevidljiva povrina cementnog betona
(hidden concrete surface, unsichtbare
Betonoberflche) je povrinski sloj
cementnog betona, koji je zatien sa
debljom oblogom, npr. sa slojem asfalta,
nasipom zemlje isl.
Nosivi sloj (bearing course/layer,
Tragschicht) je (nevezani ili vezani) sloj u
kolovoznoj konstrukciji izmedju habajueg
sloja i posteljice ili planuma podloge,
ugradjen prije svega za omoguavanje
primjerne raspodjele prometnih optereenja.
Nosivost (bearing capacity, Tragfhigkeit)
oznaava mehaniku otpornost planuma
knjiga II - dio 1
strana 19 od 175
Opti tehniki uslovi
ugradjenog materijala protiv (kratkotrajnih)

optereenja.
Novogradja (new construction, Neubau) je
izgradnja nove ceste.
Objekat (structure/work, Bauwerk) je sve,
to je odnosno e biti izgradjeno ili je,
odnosno e biti, rezultat gradjevinskih radova
prema odredjenom gradjevinskom projektu.
Obogaenje s maltom (mortar
bleeding/enrichment, Mrtelanreicherung) je
istupanje (bitumenske ili cementne) malte na
povrinu kolovoza.
Obogaenje s vezivom (bleeding,
Bindemittelanreicherung) znai istupanje
veziva na povrinu kolovoza.
Obraun (final account, Abrechnung) je
privremeni ili konani zbir umnoka izvrenih
koliina i pripadajuih cijena.
Obrnuta dvoslojna povrinska obrada
(reverse two-layer surface dressing,
umgekehrte zweilagige Oberflchenbehandlung) je postupak uzastopne izvedbe dviju
jednoslojnih povrinskih obrada: prve sa
sitnijim i druge s grubijim zrnima sitnei.
Ocjenjivanje uskladjenosti (conformity
evaluation, Bewertung der Konformitt)
oznaava sistematino ocjenjivanje rezultata
ispitivanja uskladjenosti u odnosu na
propisana mjerila (kriterije) uskladjenosti, s
kojim se ustanovljava, do koje mjere
odredjena vrsta gradjevinskog proizvoda
izpunjava propisane zahtjeve.
Ouvanje (maintenance, Erhaltung) je
zajedniki pojam za intervencije, koje su
namjenjene ouvanju supstance i upotrebne
vrijednosti objekta.
Ovrsli (cementni) beton (hardened
concrete, erhrteter Beton) je (cementni)
beton u vrstom stanju, kojeg nije vie
mogue obradjivati i koji je razvio mjerljivu
vrstou.
Ovravanje (hardening, Erhrtung)
oznaava nastanak stabilne strukture iz
reakcijskih komponenti (npr. cementa in
vode).
Odglodani materijal (milling residue
material, Frsgut) je glodanjem
odgovarajuim mainama dobijen postojei
materijal odgovarajue velikih zrna.
Odsjek za probu (test section,
Versuchsbahn) je dio istraivanog podruja,
koji u pravilu nema nepravilnosti, koje bi
oteavale ili onemoguavale pouzdano
strana 20 od 175
ustanovljavanje istraivanih parametara;

mjerenja, koja slue postizanju ciljeva
istraivanja, ograniena su izkljuivo na to
podruje.
Odsjek za opaanje (monitoring section,
Beobachtungsbahn) je dio ceste, izgradjen
prema vaeim propisima i smjernicama, na
kojem se strunim metodama ustanovljava
ponaanje gradjevinskih materijala i/ili nain
izgradnje po uobiajenim gradjevinskim i
prirodozatitnim uslovima.
Odstranjeni asfalt (removed asphalt,
beseitigter Asphalt) je glodanjem (u manjim
dijelovima), razkopavanjem, odguranjem ili
na neki drugi nain (u veim dijelovima)
dobijena bitumenizirana smjesa iz postojeeg
asfaltnog zastora.
Oglodati (milling, Abfrsen) znai s
mainom sa vrteim alatkama odkopati
povezani materijal na povrini sloja (u
razliitoj irini i debljini).
Ojaana povrinska obrada (strengthened
surface dressing, verstrkte Oberflchenbehandlung) je obrada kod koje je za posipanje
upotrebljena sitne, predthodno obavijena sa
bitumenskim vezivom.
Ojaanje (strengthening, Verstrkung) znai
ugradnju jednog ili vie dodatnih slojeva
materijala na postojeu konstrukciju za
poboljanje njene nosivosti i/ili ouvanje
njene upotrebljivosti na primjernom nivou.
Okruglo zrno (round grain, Rundkorn) je
prirodno zrno, koje ima najmanje 50 %
zaobljene povrine.
Optereenje toka (wheel load, Radlast) je
normalna sila tee, koje preko tokova
djeluje na kolovoznu konstrukciju.
Optimalni udio vode (optimum
water/moisture content, optimaler
Wassergehalt) je udio vode u materijalu kod
najvee gustoe, odredjen postupkom prema
Proctor-u.
Osnovna frakcija zrna (basic aggregate
size, Grundkorngruppe) opredjeljuje smjesu
zrna u temeljnom razvravanju zrnatosti.
Osnovna mjeavina (basic mixture,
Grundgemisch) je suha odnosno vlana
smjesa ili mjeavina materijala, smjeana u
pogonu.
Osnovni premaz (primer, Grundierung) je
premaz, koji se penetrira u podlogu i
pobolja prianjanje slijedeeg sloja.
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
Osovinsko optereenje (axle load,

Achslast) je sila, koja se preko tokova na
jednoj osovini vozila prenosi na kolovoz.
kojim se prije poetka redovne proizvodnje

provjeri, da li zadovoljava svim propisanim
zahtjevima.
Oteenje zbog smrzavanja (frost

damage, Frostbeschdigung) je oteenje na
objektu, koje je neposredna ili posredna
posljedica djelovanja mraza u vezi s vodom;
moe da znai ruenje objekta.
Poetni tipski test (initial type test,

Eignungs-/Erstprfung) je opit ili su opiti, sa
kojim se prije redovne proizvodnje ili kod
promjene porijekla sastojaka i/ili njihovog
udjela, te naina izrade, provjeri i potvrdi
dostizanje zahtjevanih osobina i prikladnost
proizvoda za namjeravanu upotrebu; zavisno
od propisanog sistema ustanovljavanja
uskladjenosti, je za njegovo izvodjenje
zaduen proizvodja, odnosno izvodja
radova ili institucija.
Otapanje (thaw, Auftauen) je skup fizikalnih

pojava, koje nastaju u materijalima, kada se
nakon perioda smrzavanja temperatura
popne iznad 0C.
Otklizavanje toka (wheel slip,
Radschlupf) je klizanje, koje nastaje, ako
okreui toak preveze dui put, od onoga
koji odgovara odsjeku na osnovu oboda
toka.
Podloga (substrate, Unterlage) je podruje

pod slojem ili slojevima, koje gradimo.
Penetracija bitumenskoga veziva

(bituminous binder penetration,
Bitumenpene-tration) oznaava dubinu, do
koje se probna igla pod odredjenim uslovima
ispitivanja utisne u istraivano bitumensko
vezivo ( u desetina-ma milimetra).
Podmjerno zrno (undersize grain,

Unterkorn) je oznaka za zrno, koje prolazi
kroz donje sito, koje oznaava zrnatost
isporuke (di).
Poissonov kolinik (Poisson's ratio,
Poissonische Querdehnungszahl) je odnos
poprenog i uzdunog iztezanja materijala.
Pijesak (sand, Sand) je smjesa kamenih

zrna u podruju veliina od (na donjoj
granici) 0 mm, 0,063 mm ili 0,09 mm do (na
gornjoj granici) 2 mm ili 4 mm.
Polimer (polymer, Polymer) je sintetika ili

prirodna materija za poboljanje odredjene
osobine bitumenskog veziva (npr. elastomer,
termoplast, termoelast idr.).
Plan ispitivanja (testing plan,

Prfungsplan) odredjuje vrstu i uestalost ili
broj provjeravanja uskladjenosti, koje treba
napraviti medju pripremom i/ili kod
ugradjivanja proizvoda u odnosu na zahtjeve
tehnikih specifikacija ili zahtjeve uslova
ugovora.
Polimerni bitumen (polymer bitumen,

Polymerbitumen) je vezivo, dobijeno sa
mijeanjem polimera (elastomera,
termoplasta, termoelasta idr.) u
cestogradjevni bitumen za poboljanje
karakteristinih osobina.
Planum (formation, Planum) oznaava

povrinu sa odredjenim propisanim
karakteristikama kvaliteta (visina, ravnost,
zbijenost, ugib).
Plodno tlo /humus/ ivica (fertile soil,
Oberboden) je gornji sloj tla, nastao zbog
fizikalnih, hemijskih i biolokih procesa, koji
pored anorganskih materija sadri takodjer
organske materije, potrebne za rast.
Popis uzorka (description of sample,

Probenbeschreibung) su s uskladjenim
standardiziranim izrazima opisane glavne
karakteristike materijala.
Popravak (repair, Instandsetzung) je skupni
pojam za sve mjere za zamjenjivanje slabih ili
oteenih mjesta na objektu, koji se
povremeno ponavljaju.
Poboljanje (improvement, Verbesserung)

oznaava postupak, pri kojem je sa dodatim
odgovarajuim materijalima (kamenim
zrnima ili anorganskim vezivom) poboljava
ugradljivost i zgustljivost osnovnoga
materijala te olakava izvodjenje
gradjevinskih radova.
Poetni test prikladnosti (initial standard
suitability test, Eignungsnachweis) je test
predvidjenog, odnosno od strane izvodjaa
predlaganog, sastava smjese ili mjeavine, sa
Ponovna upotreba / recikliranje

(recycling, Wiederverwendung / Recycling)
oznaava upotrebu materijala, koji su bili ve
bar jednom upotrebljeni kao gradjevinski
materijali i ponovo se upotrabljavaju za
ugradjivanje.
Popreni nagib (crossfall/cross slope,

Querneigung) je razlika u visini rubova
promet-ne trake pravougaono na osovinu
ceste (u %).
Popreni presjek (profil) (cross section,
Querprofil) je presjek kroz tijelo ceste,
pravougaono na uzdunu osovinu ceste.
knjiga II - dio 1
strana 21 od 175
Opti tehniki uslovi
Pora (pore / void, Pore) je zatvoreni prostor

u tvrdom materijalu, ispunjen vazduhom.
referentne linije izmedju dvije take na

povrini kolovoza.
Porueni uzorak (destroyed sample,

zerstrte Probe) je uzorak, kojem se je pri
uzimanju ili kasnije promijenila struktura,
udio vlage ili druge osobine.
Potpuno drobljeno zrno (totally crushed/

broken particle, vollstndig gebrochenes
Korn) je oznaka za zrno, koje ima vie od 90
% povrine izlomljene.
Posteljica (capping layer, verfestigter

Unterbau) je gornji (zakljuni) sloj nasipa ili
temeljnog tla, debeo do 50 cm, sa posebnimi
osobinama (poveana nosivost, smanjena
osjetljivost na uticaje mraza), postignut s
odgovarajuim gradjevinskotehnikim
zahvatima (poboljanje, uvrenje
stabiliziranje).
Potpuno zaobljeno zrno (totaly rounded

particle, vollstndig gerundetes Korn) je
oznaka za zrno, koje ima vie od 90 %
povrine prirodno zaobljene.
Postojanost bitumenske smjese

(durability of asphalt mixture, Bestndigkeit
des Asphaltmischgutes) je otpornost
bitumenizirane smjese protiv tetnih
promjena u periodu trajanja.
Postrojenje za mjeanje (mixing plant,
Mischanlage/Mischwerk) je mainska oprema
za doziranje (po potrebi i za suenje) i
mijeanje smjese kamenih zrna sa vezivima
(bitumenskim ili hidraulinim).
Postupak "prsten - kruglica" (PK)
(procedure "ring and ball" (R&B), "Ring und
Kugel" (RuK) Verfahren) je laboratorijski
postupak za odredjivanje temperature
omekavanja bitumena (sa elinom
kruglicom i prstenom).
Postupak mijeanja u centralnom
pogonu za mijeanje (mix-in-plant
procedure, Zentralmischverfahren) je
postupak cjelovite pripreme smjesa i
mjeavina zrnatog materijala i veziva, te
drugih potrebnih dodataka u odgovarajuem
centralnom pogonu za mijeanje.
Postupak mjeanja na mjestu
ugradjivanja (mix-in-place procedure,
Baumischverfahren) je postupak za
poboljanje, uvrenje ili stabiliziranje
materijala, kod kojeg vozi mjealica po
pripremljenom sloju materijala, te ga die i
pomijea s vezivom i potrebnom vodom.
Postupak po Proctor-u (Proctor
compation test, ProctorVersuch) je
ispitivanje zbijanja tla ili smjese kamenih zrna
pod odredjenim uslovima za odredjivanje
zavisnosti izmedju udjela vlage i gustoe
suhog materijala.
Postupak sa letvom (measuring rod
method, Messverfahren mit Latte) je
postupak za odredjivanje dubine kolotraga ili
za mjerenje ravnosti/odstupanja od prave
strana 22 od 175
Potvrda o uskladjenosti (statement of

conformity, Konformittsfeststellung) je
dokument, s kojim dobavitelj daje pismenu
garanciju, da su proizvod, proces ili posao u
skladu s propisanim zahtjevima.
Potvrda uskladjenosti (conformity
attestation, Konformittsbesttigung) je
posao, kojim se na osnovu pozitivne ocjene
uskladjenosti potvrdi, da je gradjevinski
proizvod uskladjen sa zahtjevima tehnike
specifikacije. Zavisno od propisanog sistema
ustanovljavanja uskladjenosti to uradi
proizvodja sa izjavom o uskladjnosti ili
institucija s potvrdom o uskladjenosti.
Potvrdjivanje uskladjenosti (attestation
of conformity, Besttigung der Konformitt)
oznaava poslove i zadatke proizvodjaa i
ukljuenih priznatih organa za potvrdjivanje
uskladjenosti, sa kojim se s promjenljivom
vjerovatnoom garantira postizanje
propisanih osobina proizvoda odnosno
njegova uskladjenost sa zahtjevima
odgovarajue tehninke specifikacije.
Povrinska obrada (surface dressing,
Oberflchenbehandlung) oznaava izradu
zatitnog sloja povrine sa prskanjem
bitumenskog veziva i posipom zrna sitnei;
oznaava, takodjer, ime za napravljeni sloj.
Prebaaj (change of quantity, vergrsserte
Arbeit) je rad, koji je u planu i ponudbi u
ugovoru inae predvidjen, ali je predvidjena
koliina prebaena.
Premaz (coating material, Anstrichstoff) je
tekui proizvod, koji se nanosi na povrinu
prije svega sa etkom, valjkom ili prskanjem i
zatim stvori neprekidan film debljine od 80
mikrona do 5 mm.
Premazni sistem (coating system,
Anstrichsystem) ine proizvodi, koji se kod
popravke ili zatite konstrukcije
upotrebljavaju zajedno ili uzastopce prema
odredjenoj tehnologiji.
Preostali period trajanja (residual lifetime,
Restlebensdauer) je vremensko razdoblje
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
izmedju izvrenog mjerenja (npr. slijeganja

vozne povrine) i zamorenosti (ruenja)
ugradjenog materijala.
gornjnjem dijelu cementnobetonskog zastora

(u pravilu u poprenom smjeru), da na tom
mjestu nastane kontrolisana pukolina.
Preporuka (reference, Referenz) je

dokument tehnike regulative, koji izraava
savjet ili uputu za odredjeni postupak.
Privremena-konana situacija
(interim/final payment certificate, Vorlufige
Abrechnung/ Endabrechnung) je privremeni
ili konani obraun izvrenih radova.
Prethodni sastav / istraivanje smjese

(preliminary investigation of mixture,
Voruntersuchung des Mischgutes) oznaava
paljiv izbor materijala i njihov odnos u
sastavu (npr. bituminizirane smjese),
potreban za garantiranje planiranih osobina.
Privremeno preuzimanje (preliminary

take-over, vorlufige Abnahme) je svako
preuzimanje koliine i kvaliteta izvrenog
rada do konanog preuzimanja.
Priznati organ (approved body, anerkannte
Stelle) je certifikacijski organ, kontrolni organ
i laboratorij za ispitivanja, koji izpunjuje
odgovarajue uslove.
Preuzemna ispitivanja (acceptance tests,

Abnahmeprfungen) su testovi odredjene
osobine proizvoda u ugradjenom stanju, da
bi se potvrdila ili opovrgla postojea ocjena
uskladjenosti proizvoda u odnosu na
propisanu osobinu u neugradjenom stanju.
Preuzimanje radova (taking-over of works,
Abnahme der Leistung) je aktivnost, koju
izvrava nadzorni ininjer (prema pismenoj
obavijesti izvodjaa o zavrenju radova) na
osnovu potvrde ili izjave o uskladjenosti
izvedenih radova i u skladu sa zahtjevima u
tehnikim specifikacijama i eventualnim
dodatnim zahtjevima u projektu, koji su
predmet ugovora o izvodjenju radova.
Prianjanje/adhezija (adhesion, Adhesion)
je zbir svih veznih sila medju slojevima.
Prirodni asfalt (natural asphalt,
Naturasphalt) je u prirodi nastala smjesa
prirodnog bitumena i sitnih zrna (npr. na
otoku Trinidad, u Selenici, u dravi Utah).
Prirodni bitumen (natural bitumen
Naturbitumen) je bitumen u smjesi prirodnog
asfalta; prema potrebi moe biti
odgovarajue preien (odstranjena kamena
zrna).
Prirodni ljunak (bank gravel, Grubenkies)
je naziv za smjese prirodno zaobljenih zrna
neodredjene veliine bez obzira na nalazite
(ljunkara, prudite).
Pritisnuta (radna) spojnica
(compressed/con-struction joint, Pressfuge
(Arbeitsfuge)) oznaava zbog uslova rada
prekinut gradjevinski element u cijeloj
debljini (dnevna, uzduna, poprena), u
pravilu s ljebiem u gornjem dijelu.
Prividna gustoa (apparent density,
scheinbare Rohdichte) je koliina suhe mase
zbijenog materijala i njegove zapremine,
ukljuujui i pore u tvrdoj materiji.
Prividna spojnica (contraction / dummy
joint, Scheinfuge) je urez (ljebi) na
Proba uskladjenosti
(conformity/autocontrol test,
Konformittsprfung) je sluajna proba, s
kojom proizvodja na sluajno izbranim
uzorcima ili mjestima provjerava uskladjenost
proizvoda sa zahtjevima tehnike
specifikacije.
Proba, ispitivanje, opit, testiranje (test,
Prfung/Versuch) je tehniki posao, sa kojim
se prema tano odredjenom postupku izvede
provjera jedne ili vie osobina razmatranog
proizvoda, postupka ili posla.
Probno polje (test area, Versuchsgelnde)
je dio gradilita, na kojem se u odnosu na
postavljeni cilj sa mijenjanjem pojedinih
parametara sa strunim postupcima ispituju
gradjevinski materijali, postupci ili naini
gradnje.
Probno tijelo (test specimen / test sample,
Prfkrper) je uzorak ili dio uzorka,
upotrebljen za istraivanje ili ogled u
laboratoriji.
Profil za spojnice (sealer, Profil fr
Fugenabdichtung) je unaprijed oblikovan
elastini gradjevinski element za zaptivanje
spojnica ili pukotina.
Profilometar (profilometer, Profilmessgert)
je sprava za mjerenja profila kolovoza na
pojedinanim prometnim trakama u
poprenom ili uzdunom smjeru.
Prognoza saobraaja (traffic forecast,
Verkehrsprognose) je ocjena stanja
saobraaja u budue (u odabranom
razdoblju).
Proizvodja (producer, Hersteller) je osoba
ili drutvo, koje proizvodi smjese, mjeavine,
poluproizvode, proizvode idr.
knjiga II - dio 1
strana 23 od 175
Opti tehniki uslovi
Projektant (designer, Konstrukteur) je

ovlatena pravna ili fizika osoba za izradu
nacrta za gradnju, rad i ouvanje cesta i
objekata na njima.
Granulatgrssenverteilung) je po razredima
zrna razlanjen sastav zrna granulata (ne
predstavlja raspodjelu veliine u granulatu
sadranih kamenih zrna).
Prosjeni godinji dnevni saobraaj

(PGDS) (average annual daily traffic (ADT),
durchschnittlicher tglicher Verkehr (DTV)) je
na osnovu podataka brojanja saobraaja
ocijenjen prosjeni dnevni broj motornih
vozila, koji je u odredjenoj godini provozio
odabrani presjek ceste.
Raspodjela veliine kamenih zrna

(particle size dispersing,
Korngrssenverteilung) oznaava na osnovu
razreda zrna razlanjeni sastav smjese
kamenih zrna.
Prostorna gustoa (volume density,

Raumdichte) je kolinik mase (zbijenog)
materjiala i njegove zapremine, zajedno sa
upljinama i u tvrdom gradivu ukljuenim
porama.
Prostorna spojnica (expansion joint,
Raumfuge) je s odgovarajuim materijalom
izpunjen prostor izmedju dva gradjevinska
elementa, koji omoguava njeno iztezanje.
Protona mjealica (run-through mixer,
Durchlaufmischer) je mjealica (koritasta ili
bubnjasta), koja moe da mjea neprekidno
(kontinuirano).
Provjera propisnosti (certification of
conformity, Zertifizierung der
bereinstimmung) je postupak, s kojim
institucija provjerava, da li postoji
zadovoljavajua vjerovatnoa, da
nedvosmisleno izabran (tano odredjen)
proizvod, postupak ili aktivnost odgovara
zahtjevima u predmetnom standardu ili
drugom normativnom dokumentu.
Punilo (filler aggregate, Fller) je smjesa
kamenih zrna, iji preteni dio prolazi kroz
sito 0,063 mm, u cjelini pa kroz sito 0,09
mm, i moe biti dodana gradjevinskom
materijalu za postizanje odredjenih osobina.
Radioaktivni izotopi (radioactive isotope,
radioaktive Isotopen) su izotopi, ija jezgra
su nestabilna; pri razpadanju odaju
unutranju energiju u obliku emisije (alfa,
beta, gama zraci, brzi neutroni).
Radna spojnica (construction joint,
Arbeitsfuge) je zbog uslova rada uradjen
uzduni i popreni dodir istog materijala
(bitumenske smjese, cementnobetonske
mjeavine)
Ravnost (vozne povrine) (evenness/

smoothness, Ebenheit) je geometrijska
osobina (vozne povrine), koja utie na
sigurnost vonje i trajnost kolovozne
konstrukcije; mjerodavna je takodjer za
udobnost vonje.
Razgradnja (degradation, Abbau) je
oteenje, koje nastaje (npr. na habajuem
sloju) zbog prekoraenja sila vezanja.
Razred saobraajnog optereenja (traffic
loading class, Verkehrsbelastungsklasse)
oznaava razvravanje u odnosu na
saobraajno optereenje.
Razrez za pukotinu/fugu (joint cut,
Fugenspalt) je poveana irina ureza (npr. u
cementnom betonu) za zaptivanje pukutine
odnosno kontakta sa prikladnim materijalom.
Reciklirana smjesa kamenih zrna
(recycled mineral aggregate, Recycling
Gesteinskrnung) je prema shodnom
postupku pripremljena smjesa zrna kamenog
materijala, koja je ve prije bila upotrebljena
kao gradjevinski materijal.
Referentni mlazni cementni beton
(reference shotcrete, Referenz Spritzbeton)
oznaava mlazni cementni beton iz
predvidjenih materijala, ali bez ubrzivaa
stvrdnjavanja, u odnosu na koga se
odredjuju razlike u mehanikim osobinama
(npr. smanjenje vrstoe).
Remix (remix, Remix) je postupak za
poboljanje sastava habajueg sloja, kod
kojeg se bitumenizirana smjesa ugrije,
odgloda i raztreseni materijal sa dodatim
novim materijalom za poboljanje postojee
bitumenizirane smjese smjea in ponovo
ugradi.
Raspad bitumenske emulzije (breaking of

bitumen emulsion, Brechen der
Bitumenemulsion) je njena razgradnja u
vodenu fazu i bitumensko vezivo.
Repave (repave, Repave) je postupak za

poboljanje ravnosti i sposobnosti trenja
habajueg sloja, kod kojeg se bitumenizirana
smjesa ugrije, odgloda i raztresena smjesa sa
nadgradjenim jednakomjernim debelim
slojem nove (bez mijeanja) ponovo ugradi.
Raspodjela veliine granulata (milling

crushing residue size dispersing,
Reshape (reshape, Reshape), je postupak

za poboljanje ravnosti habajueg sloja, pri
strana 24 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
emu se bitumenizirana smjesa ugrije,

odgloda i raztresena, bez dodatka nove
bitumenizirane smjese izravna u profil i
ponovo ugradi, a eventualni viak odgurne.
Silikatna stijena (silicate rock,

Silikatgestein) je stijena, koja se sastoji iz
preteno, ili iskljuivo iz silikatnih minerala.
Sistem potvrdjivanja uskladjenosti
(conformity attestation system, System der
Konformittsbesttigung) je kombinacija
metoda za kontrolu uskladjenosti, koja je
zavisna od prirode proizvoda, vanosti
proizvoda za ispunjenje bitnih zahjteva i
uticaja promjenljivosti osobina proizvoda na
njegovu upotrebljivost.
Rezani bitumen (cutback bitumen,

Verschnittbitumen) je bitumen, kome je bila
sa teko isparivim dodacima privremeno
smanjena viskoznost.
Rezultirajua smjesa (resulting mixture,
resultierendes Mischgut) je smjesa novog i
ponovo upotrebljenog (recikliranog)
materijala.
Rubna traka (marginal strip, Randstreifen)
je vidljivo oznaen dio ceste, utvrdjen isto
kao kolovoz pored njega, i u pravilu ugradjen
pored njega u istoj visini.
Sadraj upljina (void content,
Hohlraumge-halt) je odnos izmedju
zapremine upljina i cjelokupne zapremine
materije (V.-%).
Saobraajna traka (traffic lane,
Verkehrsstreifen) je dio kolovoza, primjerno
irok za kretanje jedne vrste vozila u jednom
smjeru, ukljuujui tu i oznake.
Saobraajno optereenje (traffic loading,
Verkehrsbelastung) je optereenje, izraeno s
brojem vozila (PLDP) ili brojem prelaza
nazivnog (nominalnog) osovinskog
optereenja (NOO 82 kN), koje e prei
izabrani presjek ceste u izabranom periodu
trajanja.
Sastav smjese zrna (particle size
distribution, Korngrssenverteilung) oznaava
u razrede razdijeljenu smjesu kamenih zrna,
predstavljenu krivuljom u odgovarajuem
dijagramu.
Sastavljena / prirodna smjesa kamenih
zrna (all-in aggregate, Korngemisch) je
smjesa grubih i sitnih kamenih zrna (pijeska),
proizvedena bez separiranja na frakcije ili sa
mijeanjem frakcija grubih i sitnih kameniih
zrna, ili je nastala u prirodi.
Sastavljeni bitumen (composite bitumen,
zusammengesetztes Bitumen) je vezivo,
proizvedeno iz standardiziranoga bitumena i
prirodnog asfalta ili polimera koje odgovara
zahtjevima za kvalitet cestogradjevnog
bitumena.
Sitne s bitumenskim mastiksom (stone

mastic asphalt, Splittmastixasphalt) je sa
cestnogradbenim bitumenom odnosno sa
smjesom cestogradbenog bitumena i
dodataka (polimeri, prirodni asfalti,
stabilizirajui dodatci) povezana smjesa
kamenih zrna; veliki udio sitnei garantuje
skelet zrna, koja se unutranje podupiru,
upljine izmedju njih pa su u velikoj mjeri
izpunjene sa bitumenskim mastiksom.
Sitne za posipanje (spread chipping,
Streusplitt) su drobljena kamena zrna
primjerne veliine za posipanje prometnih
povrina, prije svega za poveanje
sposobnosti trenja.
Sitni ljunak (gravel, Kiessand) je smjesa
naravnih zaobljenih kamenih zrna veliine do
63 mm.
Slabo nosivo tlo (soft soil/soil of low
bearing capacity, schlecht tragfhiger Boden)
je tla, koje ima zbog velikog udjela vode
neodgovarajue fizikalne i/ili mehanike
osobine i koje sporo odaje vodu.
Sloj (course, Schicht) predstavlja jedan ili
vie slojeva materijala sa slinim osobinama.
Smjerni kolovoz (one-way / carriageway,
Richtungsfahrbahn) je onaj, po kojem se
smiju kretati vozila naprijed samo u
odredjenom smjeru.
Smjesa (mix / mixture, Gemisch / Mischgut)
je ugradljivi sastav materijala, koji je nakon
ugradjivanja mogue rastaviti na osnovne
materijale.
Sidro (anchor, Anker) je umetak (palica) od

rebrastog elika za ojaanje u uzdunim
fugama izmedju ploa od cementnog betona,
koji sprjeava njihovo razmicanje.
Sitne (crushed aggregate, Splitt) je smjesa

potpuno drobljenih kamenih zrna veliine od
2 mm do 63 mm.
Smjesa drobljenih kamenih zrna

(crushed mineral aggregate, gebrochene
Gesteinskrnung) je sa mainskim
drobljenjem prirodnih kamenih zrna, stijena
ili lomljenih materijala (asfalt, cementni
beton, cigla itd.) proizvedena smjesa, koja
sadri samo zrna sa najmanje 90 %
knjiga II - dio 1
strana 25 od 175
Opti tehniki uslovi
izlomljene povrine (sitne, drobljeni pjesak,

kameno brano).
Smjesa grubih kamenih zrna (coarse
aggregate, grobe Gesteinskrnung) je oznaka
za smjese veih prirodnih i/ili zdrobljenih
kamenih zrna (frakcija); veliina najveih
zrna (D) je zavisna od namjere upotrebe, no
veliina zrna ne smije biti manja od 2 mm
(preteni udio kamenih zrna mora ostati na
situ 2 mm (d)) i ne vea od 63 mm.
Smjesa kamenih zrna za zaklinjavanje
(mineral aggregate for wedging,
Gesteinskrnung fr Verkeilung) je smjesa
drobljenih ili naravno zdrobljenih kamenih
zrna, u pravilu zrnatosti 0/8 mm, koju je pri
izradi nevezanih habajuih slojeva potrebno
razprostrijeti na ve ugradjeni sloj skeletne
osnove u koliini, potrebnoj za potpuno
izpunjenje upljina na povrini sloja i za
prekrivanje.
Smjesa kamenih zrna/mineralni
agregat (mineral aggregate,
Gesteinskrnung/Mineralstoffgemisch) je
zrnati kameni materijal, koji se upotrebljava
pri gradnji; smjese kamenih zrna mogu biti
prirodne, umjetne ili reciklirane, sastavljene
iz jednog ili vie razreda zrna ili frakcija.
Smjesa prirodnih kamenih zrna (natural
mineral aggregate, natrliche
Gesteinskrnung) je zrnati materijal
mineralnog izvora, koji je bio podvgnut
izkljuivo samo mehanikim uticajima u
prirodi.
Smjesa sitnih kamenih zrna/pijesak
(fine mineral aggregate/sand, feine
Gesteinskrnung/Sand) je oznaka za frakcije
sa gornjom veliinom D zavisno od namjene
upotrebe: za bitumenizirane smjese mora
preteni dio sitnih kamenih zrna u smjesi
proi kroz sito 2 mm i ostati na situ 0,063
mm.
Smjesa umjetnih kamenih zrna (artifical
aggregate, knstliche Gesteinskrnung) je
smjesa zrna mineralnog porijekla, koja je
nastala u industrijskom postupku pod
uticajem toplotne ili druge promjene.
Smrzavanje (freeze, Frieren) je skup
fizikalnih pojava, koje nastaju u materijalima,
kada temperatura iznosi manje od 0C.
Sonda (izotopna) (sound (isotope), Sonde
(Isotopen)) je pokretljiv element izotopnog
mjeraa sa izvorom jonizirajueg zraenja
(gama zraci) u pici poluge.
Spojnica (joint, Fuge) je prostor (ljebi) na
dodiru izmedju dva gradjevinska elementa ili
strana 26 od 175
u njima, za sprjeavanje nekontrolisanih

pukotina ili za izravnavanje promjena duine
zbog uticaja temperature.
Sposobnost trenja (skid resistance,
Griffigkeit) oznaava uticaj kvaliteta
materijala i geometrijske oblikovanosti vozne
povrine na veliinu pogonskih, koionih i
bonih sila, koje se mogu prenositi sa
pneumatike na toku vozila na kolovoz.
Sredinja spojnica (central joint,
Mittelfuge) je dodir (spojnica) na kolovozu
izmedju saobraajnih traka.
Srednja vrijednost (mean value,
MIttelwert) je aritmetika sredina rezultata
ravnomjerno razporedjenih uzoraka.
Sredstvo za zatitu (protection agent,
Schutzmittel) je tekua materija, koja
poprskana na povrinu (npr. svjeeg
cementnog betona) napravi zatitni film s
unaprijed odredjenim osobinama.
SRT vrijednost (Skid Resistance Tester
value, SRT Wert) je standardna vrijednost
za sposobnost trenja, koja predstavlja trenje
izmedju probne povrine i kliznika mjerne
sprave.
Stabilizirajui dodatak (stabilizing
additive, stabilisierender Zusatz) je dodatak
za poveanje postojanosti materijala (npr. za
smanjenje razmijeanja kod proizvodnje
bitumeniziranih smjesa, transporta,
ugradjivanja i zbijanja).
Stabiliziranje (stabilization, Stabilisierung)
je postupak, kod koga je mijeanjem veziva
(i vode) u postojei materijal i primjernom
gustoom pripremljene smjese ili mjeavine,
trajno poveana otpornost ugradjene smjese
ili mjeavine, protiv uticaja saobraajnih
optereenja, te protiv tetnih klimatskih i
hidrolokih uticaja.
Stabilnost bitumenizirane smjese
(stability of asphalt mixture, Stabilitt des
Asphaltmisch-gutes) je otpornost
bitumenizirane smjese protiv preoblikovanja.
Stabilnost po Marshallu (Marshall stability,
Stabilitt nach Marshall) je kod ispitivanja s
postupkom po Marshallu utvrdjena najvea
sila (u zavisnosti od visine uzorka), izmerena
kod opita na vrstou na valjkastom uzorku
bitumenizirane smjese s djelomino
ometanim bonim raztezanjem (kN).
Standard (standard, Standard/Norm) je na
osnovu opte saglasnosti zainteresiranih
uvedena tehnika specifikacija (dokument),
koji temelji na provjerenim rezultatima
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
nauke, tehnike i istraivanja, koju je potvrdio

priznati organ i garantira za optu i
ponavljajuu upotrebu pravila, smjernice ili
karakteristike za djelatnosti ili rezultate na
koje se odnosi; potovanje standarda nije
obavezno.
Standardni postupak prema Proctoru
(standard Proctor compaction test, Proctor
Standardverfahren) je ispitivanje zbijanja
vezivog tla pod odredjenim uslovima za
odredjivanje zavisnosti izmedju udjela vlage i
gustoe suhog materijala.
Staranje (ageing, Alterung/Altern) oznaava
promjenu osobina gradjevinskih materijala s
vremenom zbog hemijskih i/ili fizikalnih
uticaja; preteno znai pogoranje
mehanikih osobina, npr. vrstoe i itkosti
(ljepljivost i ilavost).
Statiki deformacijski modul Evs (static
modulus of deformation Evs, statischer
Verformungsmodul Evs) je karakteristina
vrijednost za deformabilnost materijala kod
postupnog viekratnog optereenja krune
ploe, odredjena na osnovu nagiba sekante
krivulje ugiba u odredjenom podruju prvog,
drugog ili treeg optereenja.
Stepen ispunjenosti upljina (rate of void
filling, Hohlraumfllungsgrad) oznaava
ispunjenje prividnih upljina u smjesi
kamenih zrna u zbijenim bitumeniziranim
smjesama sa vezivom (%).
Stepen zbijenosti (compaction degree,
Verdichtungsgrad) je odnos izmedju
izmerjene (suhe) gustoe i najvee (suhe)
gustoe materijala, odredjen odgovarajuim
postupkom (npr. prema Proctor-u), izraen u
%.
Struktura (structure, Gefge) je sastav u
odnosu na veliinu, oblik i odnos komponenti
i njihove medjusobne povezanosti.
Suha gustoa (dry density,
Trockenraumdichte) je masa suhog
materijala u jedinici zapremine, koju zauzima
materijal, ukljuujui pore u zrnima,
ispunjene vazduhom i/ili sa vodom (kg/m3
ali t/m3).
Suha smjesa (cementnog betona) (dry
mix (concrete), Trockengemisch (Beton)) je
smjesa suhih komponenti cementnog betona,
koja se upotrebljva za suhi postupak, u kojoj
najvei udio vlage ne prelazi 1,5 m.-%.
Svjei cementni beton (fresh concrete,
Frischbeton) je potpuno promijean cementni
beton u stanju, tako da se po izabranom
postupku jo mogue zbiti.
ljunak (coarse gravel, Kies) je smjesa

naravnih, zaobljenih kamenih zrna veliine od
2 do 63 mm.
upljine (voids/cavities, Hohlrume) su
nazvani prostori u materijalu, ispunjeni
vazduhom ili tekuinom, koji su dostupni
izvana i u koje moe da prodre voda.
upljine u smjesi zrna (voids in mineral
aggregate, Hohlrume im
Mineralstoffgemisch) znae sadraj praznih
prostora izmedju zrna u smjesi u odnosu na
cjelokupnu zapreminu (V.-%).
Taka loma po Fraass-u (breaking point
(Fraass), Brechpunkt (nach Fraass))
oznaava temperaturu, pri kojoj film
bitumenskog veziva - kod odredjenog
postupka ispitivanja po Fraassu - pukne ili na
njemu nastaju pukotine; je orjentacija za
ponaanje bitumenskega veziva pri niskim
temperaturama.
Tankoslojna obrada (thin overlay,
Dnnschichtbelag) je habajui sloj
bitumenizirane smjese male debeljine (u
pravilu do 20 mm) sa masom do 50 kg/m2.
Teenje po Marshallu (Marshall flow,
Fliesswert nach Marshall) je deformacija
oblike uzorka, dostignuta kod ispitivanja
postupkom po Marshallu kod najveeg
optereenja (mm).
Tehnika specifikacija (technical
specification, Technische Spezifikation) je
vaei dokument, koji propisuje tehnike
zahtjeve za gradjevinski proizvod, kao i
postupke unutranje i vanjske kontrole, te
postupke ustanovljanja i potvrdjivanja
uskladjenosti; tehnika specifikacija moe biti
standard ili njegov dio ili od standarda
neovisan dokument.
Tekstura (texture, Textur) je osobina (sitni
geometrijski oblik - hrapavost) povrine
kamenih zrna odnosno slojeva, odredjena
sastavom, razporedom, veliinom, udjelom i
karakteristikama minerala u zrnu odnosno
zrna u sloju.
Tekue sredstvo za njegu svjee
ugradjenog cementnog betona (liquid
membrane - forming compound for curing
concrete, flssiges Nachbehandlungsmittel)
je tekuina, koja se nanosi na povrinu
svjee ugradjenog cementnog betona i stvara
film, koji kod odgovarajueg i ravnomjernog
nanoenja sprjeava isparavanje vode iz
cementnog betona.
Temeljno tlo (underground/natural ground,
Untergrund) su tla ili stijene, u pravilu
knjiga II - dio 1
strana 27 od 175
Opti tehniki uslovi
prirodna, koja neposredno granie sa

nasipom, kolovoznom konstrukcijom ili
temeljem gradjevinskog objekta, odnosno se
nalaze neposredno ispod njega.
umjeavanjem veziva u postojee tlo i sa

zbijanjem pripremljene smjese ili mjeavine
trajno povea otpornost ugradjene smjese ili
mjeavine, protiv tetnog uticaja vode.
Teoretina dubina zastajanja vode

(theoretic water hold-up depth, theoretische
Wasserstautiefe) je dubina neravnine izmedju
zamiljene horizontalne linije, poloene iznad
toke grebena poprenog presjeka pored
kolotraga, i najnie take u kolotragu.
Udarna rupa (pothole, Schlagloch) je

oteenje asfaltnog habajueg sloja ili
zastora lokalnog znaaja, zbog kojeg nastaje
na kolovozu rupa sa otrim ivicama, velika do
2 m2 , te duboka vie od 2 cm.
Test istovjetnosti (identity test,

Identifizierungsprfung) je ispitivanje za
kontrolu istovjetnosti dostavljeneog
proizvoda.
Tlo (soil/earth, Boden/Erde) je vrni dio
zemljane kore (sedimenti i tvorbe troenja),
koji se sastoji iz nepovezanih ili slabo
povezanih mineralnih i/ili djelomino
organskih djelia, koje je mogue sa
mehanikim sredstvima razgraditi i bez
upotrebe sile (npr. s nasipavanjem u vodu).
Trag tokova (wheel pass, Radspur) je
podruje na kolovozu, gdje se najee
odvija saobraaj; na jednom saobraajnom
pojasu su dva traga tokova.
Trajnost (durability, Dauerhaftigkeit) je
vremensko razdoblje izmedju ugradnje i
zamora (ruenja) ugradjenog materijala (npr.
u kolovoznu konstrukciju).
Traka za preticanje (overtaking/passing
lane, berholspur/-streifen) je dodatna vozna
traka na oznaenom dijelu kolovoza,
namijenjena vonji brih vozila i preticanju.
Traka za zaustavljanje (emergency lane,
Standstreifen) je oznaena povrina kolovoza
du vozne trake, namenjena samo za
zaustavljanje (zadravanje) vozila u nudi.
Transportni cementni beton (ready mixed
concrete, Transportbeton/Fertigbeton) je
cementni beton, kojeg izvan gradilita
proizvede korisnik ili kojeg dostavi u svjeem
stanju osoba, koja nije korisnik.
Trea strana (third party, unabhngige
Stelle) je pravna osoba ili organ, koji je
priznat kao nezavisan u odnosu na
ukljuenog naruioca i proizvodjaa
gradjevinskog proizvoda odnosno izvodjaa
radova.
Uvrenje ceste (pavement structure,
Strassenbefestigung) je izraz za sve slojeve
materijala, ugrajdenih u kolovoznu
konstrukciju i u posteljicu.
Uvrenje tla (ground stabilization, Bodenverfestigung) je postupak, kod koga se s
strana 28 od 175
Udio kamenih zrna (aggregate content,

Gesteinskornanteil) znai udio mase kamenih
zrna odredjene veliine u smjesi (m.-%).
Udio veziva (binder content,
Bindemittelgehalt) je koliina topljivog i
netopljivog bitumenskog veziva u
bitumeniziranoj smjesi (u m.-%) u odnosu na
cjelokupni uzorak (bez vode).
Udio vlage (moisture content,
Feuchtigkeitsgehalt) oznaava udio vode u
odnosu na udio suhe materije (m.-%).
Ugib (deflection, Durchbiegung) je slijeganje
povrine pod odredjenim optereenjem kao
mjerilo stanja (razpoloive nosivosti)
konstrukcije za vrijeme mjerenja; sastoji se iz
elastine i plastine komponente.
Ugradnja po hladnom postupku (cold
procedure, Kaltverfahren) oznaav ugradnju
bitumenske smjese, koju je mogue zbog
vrste upotrebljenog bitumenskoga veziva
(emulzija, hladni ili rezani bitumen) mjeati i
obradjivati hladno (na temperaturi zraka).
Ugradjivanje (laying/placing, Einbau) je
postupak, koji obuhvata razprostiranje
materijala u odgovarajue debelom sloju, te
zbijanje.
Ugradnja po toplom postupku (warm
procedure, Warmverfahren) znai ugraditi
bitumeniziranu smjesu, koja u zavisnosti od
veziva doputa najniu temperaturu kod
ugradnje izmedju 30 C i 60 C.
Ugradnja po vruem postupku (hot
procedure, Heissverfahren) oznaava
ugradnju bitumenizirane smjese, proizvedene
u pogonu za pripremu smjese u vruem
stanju, koja u zavisnosti od vrste
bitumenizirane smjese i bitumenskog veziva
uslovljava kod ugradnje temperaturu izmedju
90 C i 250 C.
Ukupni udio vode (total water content,
Gesamtwassergehalt) oznaava dodatnu
vodu, ve sadranu vodu u agregatu i na
njegovoj povrini, vodu u hemijskim
dodatcima i u mineralnim dodatcima, koji se
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
upotrebljavaju u obliku bljuzgavice, te vodu

zbog dodanog leda ili zbog grijanja sa parom.
Uloak za zaptivanje (sealing strip,
Dichtungsprofil) je odgovarajue oblikovan
umjetni materijal, ugradjen u vrni dio ureza
u prividnim pukotinama, da bi sprijeio ulaz
tetnih materija u pukotinu.
Umjeana koliina (ara) (charge/batch,
Ladung/Charge) je koliina smjese ili
mjeavine, proizvedena u jednom radnom
ciklusu mjealice ili koliina, izpranjena iz
kotinuirane mjealice u 1 minuti.
Unutranja kontrola (internal/production
control, Eigenberwachung) su poslovi
proizvodjaa kod proizvodnje u pogonu i/ili
izvodjaa radova kod ugradjivanja proizvoda
na gradilitu, s namjerom savladavanja i
konstatovanja uskladjenosti proizvodnje.
Unutranje probe (production control
tests, Eigenberwachungsprfungen) su
probe i mjerenja, koje mora obaviti
proizvodja odnosno izvodja radova za
savladavanje proizvodnje te za kontrolu
uskladjenosti kvaliteta u proizvodnom
pogonu i kod ugradjivanja proizvoda.
Valjani cementni beton (roller-compacted

concrete, Walzbeton) je odgovarajue
ugradjen zemljano vlaan cementni beton,
zbijen sa valjcima.
Vanjska kontrola (external / third party
control, Fremdberwachung) su aktivnosti
institucije, namjenjene nadzoru nad
unutranjom kontrolom, koje vode ka
potvrdjivanju uskladenosti proizvoda ili
odobrenju unutranje kontrole proizvodnje
i/ili preuzimanju ugradjenog gradjevinskog
proizvoda; ukljuuje poslove, postupke,
vanjske oglede i mjerenja u toku proizvodnje
i/ili ugrajdivanja gradjevinskog proizvoda.
Vanjski kontrolni test (external control
test, Stich- probenprfung) je test, sa kojim
certifikacijski organ na sluajno izabranim
uzorcima ili mjestima provjerava tanost
rezultata ispitivanja kladjenosti, napravljenih
u okviru kontrole proizvodnje.
Vezani donji nosivi sloj (base course,
mittlere Tragschicht) je smjesa ili mjeavina
kamenih materijala ujednaene zrnatosti u
kolovoznoj konstrukciji, vezanih s
hidraulinim ili bitumenskim vezivom.
Ustanovljivanje uskladjenosti
(conformity assessment,
Konformittsfeststellung) su poslovi
proizvodjaa odnosno izvodjaa radova i
institucije, s kojima se neposredno ili
posredno ustanovljava, da li su ispunjeni
zahtjevi odgovarajue tehnike specifikacije.
Vezani gornji nosivi sloj (upper roadbase,

obere Tragschicht) je sa hidraulinim ili
bitumenskim vezivom vezana smjesa
kamenih zrna, ugradjena ispod habajueg
sloja (u gornji sloj).
Uticajno podruje (sphere of influence,

Einflussbereich) je podruje, na koje utie
gradnja odnosno podruje, koje utie na
objekat.
Vidljiva povrina cementnog betona

(exposed concrete surface, Betonoberflche)
oznaava povrinski sloj cementnog betona,
koji je izloen vremenskim uticajima.
Uvoziti (drive in, Einfahren) znai sa

prevozima (utiskivanjem) sa motornim
vozilima obezbjediti dostizanje normalne
povezanosti zrna na voznoj povrini sa
podlogom.
Viskoelastinost (viscoelasticity,
Viskoelasti-zitt) je naziv za ponaanje
viskoznog (ljepljivog) materijala sa elastinim
osobinama.
Viskoznost (viscosity, Viskositt) je osobina
tekuine, da zbog unutranjeg trenja daje
otpor dvjeju susjednjih slojeva protiv
suprotno usmjerenom laminarnom pomaku
(protiv promjene oblika); takodjer od
temperature zavisno mjerilo za ljepljivost
(itkost) bitumenskog veziva.
Uzduni presjek (profil) (longitudinal

section, Lngsprofil) je grafiki prikaz
razvijenog okomitog presjeka po uzdunoji
osovini ceste ili uporedno s njom.
Uzorak (sample, Probe) je reprezentativna
koliina materijala za ispitivanje pri
odredjivanju prosjenog kvaliteta ili
ustanavljanju odstupanja od njega.
Vaganje vozila (vehicle weighing,
Fahrzeugwiegung) je mjerenje mase ili teine
vozila.
Vaganje vozila u toku vonje (weigh-inmotion/WIM, Wiegen des rollenden Verkehrs)
je mjerenje optereenja, s kojim pojedine

osovine vozila u toku vonje djeluju na
kolovoznu konstrukciju (WIM).
Visokovrijedni cementni beton (high

performance concrete, Hochleistungsbeton)
je cementni beton, iji je razred vrstoe na
pritisak iznad C55/67 i koji je zbog niske v/c
vrijednosti tehniki nepropusan za tekuine i
gasove i zato iskazuje visoku otpornost protiv
agresivnih uticaja.
knjiga II - dio 1
strana 29 od 175
Opti tehniki uslovi
Vlaga (moisture, Feuchte) je masa vode u

jedinici zapremine materije (kg/m3 ali t/m3).
Vlasata pukotina (hairline crack, Haarriss)
je tanka pukotina u gradjevinskom elementu,
koja je nastala ili zbog prekomjernih zateznih
napona pod optereenjem ili zbog
prekomjernih unutranjih napona u
materijalu (npr. pri skupljanju zbog vezanja
ili hladjenja).
Vlana smjesa (moist mixture, feuchtes
Mischgut) je smjesa suhih sastojaka, koji se
upotrebljavaju za suhi postupak, u kojoj udio
vlage iznosi od 1,5 do 5,0 m.-%.
Vodocementni odnos (water - concrete
value, Wasser Zement Wert) oznaava
odnos efektivnega udjela vode i cementa u
svjeem cementnom betonu.
Vodopropusnost (water permeability,
Wasserdurchlssigkeit) je osobina povrine ili
sloja, da zbog medju sobom povezanih
(otvorenih) upljina proputa vodu.
Vodozatieno podruje (water protection
area, Wasserschutzgebiet) oznaava u
postupku odredjeno podroje, za koje je u
interesu javnog snabdjevanja s vodom ili
drugih namjera, koje uslovljavaju zatitu,
odredjeno ogranienje upotrebe.
Vozna povrina (pavement surface,
Fahrbahnoberflche) je ravnomjerna,
neprekinuto utvrdjena povrina habajueg
sloja kolovozne konstrukcije, po kojoj kree
saobraaj.
Vozna traka (traffic lane, Fahrstreifen) je
dio kolovoza, odgovarajue irok za kretanje
jedne vrste vozila u jednom smjeru.
Vozni plato (working / hardened field,
befahrbare Unterlage) je nasuti sloj nevezive
smjese kamenih zrna, ugradjene na temeljno
tla sa namjerom, da se omogui transport i
svi ostali tehnoloki postupci, koji su potrebni
za gradnju ceste.
Vrijednost CBR (California Bearing Ratio,
CBR-Wert) je karakteristina vrijednost
deformabilnosti materijala pri ugibu
pritisnutog cilindra, odredjena na osnovu
optereenja, koje prouzrokuje unaprijed
odredjeno slegnue.
Vrijeme raspada (breaking time, Brechzeit)
znai trajanje procesa razgradnje
(bitumenske) emulzije.
Vrijeme trajanja (life time, Lebensdauer)
je period, u kojem se osobine materijala u
konstrukciji sauvaju na nivou, koji oznaava
izpunjenje zahtjevanih osobina konstrukcije
strana 30 od 175
pri upotrebi (zahtjev za ponaanje

konstrukcije), ako je konstrukcija pravilno
odravana.
Vrijeme trajanja kolovozne konstrukcije
(pavement life time, Lebensdauer der
Fahrbahnbefestigung) je vrijeme planirane
primjerne upotrebljivosti vozne povrine u
odnosu na sigurnost, udobnost i
gospodarnost vonje.
Vrsta (tip) proizvoda (product type,
Produktart) je gradjevinski proizvod s
odredjenim osobinama i odredjenog
kvalitetnog razreda odnosno kvalitetnog
nivoa.
Vrsta cementnog betona (concrete grade,
Betonart/-gte) oznaava cementni beton
odredjenog (istog) razreda vrstoe i
odpornog na agresivne uticaje kod
odredjenog (istog) stepena izloenosti.
Vrui radni postupak (hot procedure,
Heissverfahren) znai, da je u postupku
pripreme (bitumenizirane) smjese
upotrebljeno (bitumensko) vezivo, koje
uslovljava kod ugra-djivanja temperaturu
izmedju 90 C i 250 C.
Zagladjivanje (smoothing, Gltten) znai
opadanje sposobnosti trenja zrna odnosno
vozne povrine zbog istroenosti otrine i
ivica te vhova kamenih zrna.
Zahtjev (requirement, Anforderung)
oznaava odluku, koja izraava kriterije, koji
morajou biti ispunjeni.
Zalivni premaz (impregnating pore filling
material/ impregnation, Imprgnierung /
Versiegelung) oznaava premaz sa materijom
male viskoznosti, koja penetracijom u
materijal (npr. cementni beton), djelimino
ispuni pore, smanji povrinsku poroznost
zrna i tvori neprekinut povrinski film debljine
od 10 do 100 mikronov.
Zaobljeno zrno (rounded particle,
gerundetes Korn) je oznaka za zrno, koje ima
50 % ili manje povrine izlomljene.
Zarez za spojnicu (joint notch,
Fugenkerbe) je predvidjeno mjesto preloma
u sloju vezanog materijala; u pravilu je
napravljen sa uskim urezom.
Zasipanje (backfill, Verfllung) oznaava
ispunjenje jarka (za instalacije) nad
instalacijom do planuma nasipa ili ispunjenje
praznih prostora iza potpora i krilnih zidova.
Zastor (surfacing, Decke) je vrni dio
kolovozne konstrukcije, u pravilu izgradjen od
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
habajueg i (s odgovarajuim vezivom)

vezanog gornjeg nosivog sloja.
Zavrno preuzimanje kolaudacija (final
take-over, Endabnahme) je preuzimanje pri
zavretku ugovorenih radova, kada poinje
tei garancijski rok.
Zbijanje (compaction, Verdichtung) je
postupak, pri kojem materijal, razprostranjen
u sloju, uz upotrebu sretstava za zbijanje
(valjaka, vibracijskih ploa) dostie
zahtjevanu zbijenost.
Zbijenost (compaction (degree of),
Verdichtungsgrad) oznaava dostignutu
gustou ugradjenog materijala nakon
zavrenog postupka zbijanja.
Znojenje (bleeding, Schwitzen) je zajedniki
pojam za obogaenje povrine sa vezivom ili
maltom.
Zrnatost / granulometrijski sastav
(granulometric composition, Kornzusammensetzung / Kornaufbau) znai raspodjelu
veliine zrna, izraenu sa masnim procentima
presijka kroz odredjeni sastav sita.
knjiga II - dio 1
strana 31 od 175
Opti tehniki uslovi
knjiga II - dio 1
strana 32 od 175
Opti tehniki uslovi
TEHNOLOKO EKONOMSKI ELABORAT
2.1.4
Osnove za izvodjenje cestogradjevinskih radova su odredjene u

Uputstvu za izradu tehnoloko-ekonomskog elaborata, u kom su navedene opte odredbe i u
Uputstvu za izradu tehnolokog elaborata za zemljane radove, u kojem su nevedene detaljne
odredbe za specifini posao.
2.1.4.1
Uputstvo za izradu tehnoloko-ekonomskog elaborata
Uputstvo za izradu tehnoloko-ekonomskog elaborata (TEE) odredjuje postupke i zadatke koje

izvodja gradjevinskih radova mora uraditi prije poetka izvodjenja radova.
Tehnoloki elaborat mora biti pripremljen za svaku od grupa sledeih radova:
- zemljani radovi
- kolovozne konstrukcije
- hidroizolacijski radovi
- izrada kanalizacija
- objekti za premotavanje, zidovi i drugi potporni objekti, ipovi
- ograde za zatitu od buke
- premjetanje komunalnih vodova i uredjaja (plin, elektrika, voda itd.)
- tunelski radovi
- sidrenje objekata s trajnim geotehnikim sidrima i
- drugi radovi koji nisu obuhvaeni ovim popisom.
2.1.4.1.1
Opti podaci
2.1.4.1.1.1 Opis
Opis mora sadravati:
-
opis objekta
opis vrste radova, na koje se odnosi TEE
preglednu situaciju s karakteristinim detaljima i fazama rada.
2.1.4.1.1.2 Organizacija gradilita

-
vidi poglavje 2.1.13 Optih tehnikih uslova
2.1.4.1.2
Materijali
2.1.4.1.2.1 Osnovni materijali

Popis osnovnih materijala mora sadravati:
-
vrste i izvor
potrebne koliine
nain transporta.
2.1.4.1.2.2
Poluproizvodi
Popis poluproizvoda mora sadravati:

-
vrste sa detaljnim oznakama
potvrdjene recepture (projekat cementnog betona, prethodni sastav bitumeniziranih

smjesa, receptura za poboljanje zemljita i/ili smjese kamenitih zrna itd.)
potrebne koliine
potrebnu opremu i postupke za proizvodnju
nain transporta.
2.1.4.1.2.3 Kvalitet upotrebljenih materijala i poluproizvoda

Za sve upotrebljene materijale i poluproizvode je potrebno obezbijediti vaee dokumente o
upotrebljivosti tj. certifikate koje je izdala odgovorna institucija, odnosno izjave proizvodjaa o
upotrebljivosti materiala ili poluproizvoda izdanih na osnovu certifikata kontrole proizvodnje.
2.1.4.1.3
Nain izrade
Potrebno je opisati:
knjiga II - dio 1
strana 33 od 175
Opti tehniki uslovi
tehnoloke postupke po pojedinanim fazama rada; postupak i faze je potrebno prikazati i

grafiki ukljuujui i detalje prije svega za izradu svih zahtjevnijih radova, npr.
prikljuivanje nasipa na padinu, uredjenje iskopanih padina, radne kontakte voznih
konstrukcija i objekata itd.
Priprema i uredjenje mjesta ugradjivanja
naine zatite od oteenja (npr.: kosina, ivica kolovoza, hidroizolacija itd.)
njegu (cementnog betona, izolacija itd.)
zatitu okoline (vazduha, podzemnih voda, od buke itd.)
i navesti
-
koordinatora posla te
strunu ekipu koja obavezno mora biti prisutna kod izvodjenja radova (odgovorni vodja
radova, tehnolog, pretstavnik laboratorija); barem jedan lan mora saradjivati ve kod
pripreme TEE.
2.1.4.1.4
Kvalitet izrade
Kvalitet izrade mora biti unaprijed detaljno odredjen s radnom strukturom i zahtjevanim
osobinama.
2.1.4.1.4.1 Probna proizvodnja i ugradjivanje

Izvodja je duan prije poetka izvodjenja pojedinane faze rada, za koju jo nije dokazao da ju je
sposoban izvesti na odgovarajui nain, u dogovoru s nadzornim ininjerom pripremiti probno polje
na kojem e biti dokazane zahtjevane osobine i postupci redovne proizvodnje, ugradjivanja i njege.
2.1.4.1.4.2 Provjeravanje kvaliteta izrade

Izvodja radova mora u TEE priloiti od naruioca potvrdjen program prosjene uestalosti internih
kontrolnih proba koje e biti osnova za provjeru kvaliteta izrade.
2.1.4.1.5
Ekonomski dio
2.1.4.1.5.1 Vremenski rokovi

Vremenski rokovi moraju prikazati:
-
plan napredovanja radova - po fazama i vrsti radova,
plan mehanizacije i radne snage:

-
po vrstama maina i radne snage
kapacitete maina po fazama i vrsti radova
radnu snagu po razama i vrsti radova
nabavku osnovnih materijala i
radno vrijeme.
U odnosu na obim radova i vremenski raspon planovi su mjeseni, sedmini ili dnevni.
2.1.4.1.5.2
Plan realizacije
Izvodja radova mora u TEE prikazati

-
plan realizacije i
ocjenu radova po predraunu ili dodatnim radovima na osnovu uslova ugovora.
2.1.4.1.6
Potvrdjivanje tehnolokog elaborata
Izvodja gradjevinskih radova mora s popratnim pismom poslati nadzornom ininjeru 2 primjerka
TEE najkasnije petnaest (15) dana prije poetka izvodjenja radova odredjenih u TEE.
Postupak potvrdjivanja tehnoloko-ekonomskog elaborata:
1
Jedan izvod TEE izvodja alje s popratnim pismom nadzornom ininjeru projekta
(projektantskom nadzoru) i istovremeno jedan izvod s kopijom popratnog pisma nadzornoj
strunoj slubi. Istovremeno mora izvodja kopiju popratnog pisma s kojim alje TEE poslati
i naruiocu.
Nadzorna struna sluba u roku od 8 dana dostavlja nadzornom ininjeru projekta

(projektantskom nadzoru) pismeno miljenje o tehnolokom dijelu TEE.
strana 34 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
3a
Nadzorni ininjer u roku od 12 dana od predaje izvodjaa s dopisom potvrdjuje elaborat

(moe i uslovno). Usluaju uslovne potvrde nadzorni ininjer mora odrediti rok u kojem
mora izvodja odkloniti nedostatke ili:
3b
Nadzorni ininjer u roku od 12 dana od predaje izvodjaa s dopisom elaborat odbija. To

znai da je potrebno prije poetka izvodjenja radova gore opisani postupak potvrdjivanja
TEE ponavljati sve dok nadzor TEE ne potvrdi.
Izvodja gradjevinskih radova je duan dostaviti potvrdjen TEE nadzornom ininjeru na gradilite
najmanj tri (3) dana prije poetka izvodjenja radova.
2.1.4.1.7
Zatita vlasnitva
Sve podatke u tehnoloko-ekonomskom elaboratu je dozvoljeno upotrebiti samo uz saglasnost

izvodjaa.
knjiga II - dio 1
strana 35 od 175
Opti tehniki uslovi
TEHNOLOKO-EKONOMSKI ELABORAT ZA ZEMLJANE

RADOVE
2.1.5
Uputstvo za izradu tehnolokog elaborata za zemljane radove (TEZR) detaljno odredjuje postupke i
zadatke, koje mora, prije poetka i pri izvodjenju zemljanih radova u sklopu gradnje ceste uraditi
izvodja gradjevinskih radova.
Uputstvo za TEZR detaljno odredjuje i razlanjuje osnove, navedene u Uputstvu za izradu
tehnoloko-ekonomskog elaborata.
2.1.5.1
Opti podaci
U TEZR moraju biti navedeni sljedei opti podaci o planiranim radovima:
2.1.5.1.1
Opisi
2.1.5.1.1.1 Opti opis objekta:

-
lokacija (pregledna situacija M 1 : 25.000)
terenski uslovi:
- geoloko-geomehaniki (stabilnost, nosivost)
- hidrogeoloki i hidroloki (podzemna voda, visoke vode)
- klimatski (temperatura, padavine).
2.1.5.1.1.2 Opis radova:

-
lokacija (trasa, devijacije, transportni putevi itd.)
vrsta radova (nasipi, iskopi itd.)
izvod glavnih koliina materijala za zemljane radove:

- izjednaenje masa na trasi (uzduni profil masa)
- manjkovi/vikovi (lokacije pozajmita/deponija)
rok izvodjenja (plan napredovanja radova).
2.1.5.1.1.3 Dokumentacija
-
projektna (projekat, karakteristini detalji iz geotehnikog izvjetaja)
sondane jame (obim sporazumno odredjuju nadzorni ininjer i izvodja gradjevinskih

radova)
tehnika regulativa kvaliteta
2.1.5.1.2
-
Organizacija gradilita
vidi poglavje 2.1.13 Optih tehnikih uslova
2.1.5.2
Materijali
2.1.5.2.1
Osnovni materijali
Prikaz stanja osnovnih materijala u okviru zemljanih radova mora sadrati:
2.1.5.2.1.1 Vrste (naziv kategorije) i koliine dobijenih osnovnih materijala:

-
dobijeni iskopavanjem trase:

-
vezani: upotrebljivi (prirodni, poboljani), neupotrebljivi
nevezani: upotrebljivi, neupotrebljivi
dobijeni iskopavanjima van trase (kamenolomima, ljunkarama, iskopima pored trase)

-
vezani: (prirodni, poboljani)
nevezani.
2.1.5.2.1.2 Vrste i koliine potrebnih osnovnih materijala

-
za uredjenje temeljnice tla
za voznu povrinu
za izravnavajue slojeve
za nasipe:
knjiga II - dio 1
strana 37 od 175
Opti tehniki uslovi
koherentni zemljani materijal
nekoherentni zemljani materijal
za nasipe i klinove
za posteljicu:
-
poboljanje koherentnog zemljanog materijala
nekoherentni zemljani materijal
za glinaste naboje
za armiranje (nasipa, padina)
za ozelenjavanje (humus).
2.1.5.2.2
Ostali materijali
Za ostale materijale u okviru zemljanih radova mora TEZR sadrati podatke o

-
svrhi upotrebe,
vrsti i porijeklu materijala i
potrebnoj koliini.
2.1.5.2.2.1 Vrste industrijskih materijala

-
kre
filc - voal
drenane trake
drenane cijevi.
2.1.5.2.2.2 Vrste sekundarnih sirovina

-
elektrofiltarski pepeo
ljaka
2.1.5.2.3
Kvalitet materijala
Za sve materijale koji e biti upotrebljeni, ukljuujui poboljane i utvrdjene materiale, u okviru
TEZR moraju biti priloeni odgovarajui
-
izvjetaji s rezultatima predhodnih ispitivanja i
dokazi o uskladjenosti s zahtjevima za predvidjeni nain upotrebe, uljuujui navodjenje

granine vrijednosti za uslovljene karakteristike.
Izvodja radova mora u okviru TEZR

-
priloiti potvrdjeni program prosjene uestalosti proba kvaliteta materijala za unutranju

kontrolu te
navesti izvodjaa unutranje kontrole i priloiti dokaz o njegovoj osposobljenosti za

predvidjene poslove.
2.1.5.3
Nain izrade
U TEZR mora biti detaljno opisane karakteristike pojedine faze izvodjenja radova, po potrebi
odvojeno za razmatrana podruja radova (trasa, devijacije, regulacije i dr.).
Za posebne in zahtjevnije izvedbe moraju biti priloeni odgovarajui grafiki prikazi.
U kratkom opisu svakog postupka mora biti odredjen predvidjeni nain izrade, ukljuujui potrebnu
mehanizaciju i upozorenje na mogue specifinosti izvedbe.
Odredjeni moraju biti prije svega postupci za sljedee podgrupe i vrste radova:
2.1.5.3.1
Iskopi
- plodni zemljani materijali:
- privremeno deponiranje potrebne koliine pored trase

- odvoz vikova (lokacija)
- koherentni zemljani materijali:

strana 38 od 175
- slabo nosivi (deponiranje)
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
- upotrebljivi (lokacija)
- nekoherentni zemljani
materijali:
- namjena
- lokacija in nain dobijanja
- lokacija upotrebe
- meke stijene:
- postupak iskopa
- svrha upotrebe
- tvrde stijene:
- postupak iskopa
- svrha upotrebe
- kosine:
- nagib
- zatita: - protiv erozije
- protiv ruenja
- berme:
2.1.5.3.2
- detalji
Uredjenje temeljnog tla
- utvrdjivanje, izravnavanje
- stepenice:
- detalji
- slabo nosivi:
- zamjena
- poboljanje (s kreom)
- dreniranje: - vertikalno
- vodoravno
- rebrima
- konsolidacija (opaanje)
- razdvajanje:
- geotekstil
- filterska smjesa zrna
2.1.5.3.3
Izrada nasipa
Karakteristike radova moraju biti opisane i odgovarajue dokumentirane situacijom i uzdunim

presjekom (M 1 : 5000 / 1: 500) te skicama detalja za sljedee postupke:
- kamenita stopa
- vozni plato
- klasini nasipi:
- od koherentnih zemljanih materijala

- od nekoherentnih zemljanih materijala
- od visokoplastinih koherentnih zemljanih materijala: - poboljanje
- ojaanje
- sendvi
nasipi iz umjetnih materijala: - veoma laki
- laki
boni nasipi
nasipi za zatitu od buke
armirani zemljani materijali
kamena obloga
kosine: - nagib
- zatita : - od erozije
- protiv ruenja
knjiga II - dio 1
strana 39 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.5.3.4
Posteljica
- iz koherentnih zemljanih materijala:
- poboljanje
- utvrdjenje
- iz nekoherentnih zemljanih materijala: - poboljanje

- utvrdjenje
- ojaanje
2.1.5.3.5
Odvodnjavanje
Za sve zemljane radove mora biti u TEZR detaljno odredjen nain odvodnje u toku izvodjenja
radova kao i nakon zavrene faze rada. Detaljno mora biti odredjen nain obezbjedjenja
odgovarajue vlanosti materijala kod ugradjivanja (vlaenje, suenje).
2.1.5.3.6
Uredjenje okoline
U okviru zemljanih radova treba urediti i okolinu, za ta moraju u TEZR prije svega biti odredjeni
postupci za
-
humiziranje
zatravljivanje i
zasadjivanje.
2.1.5.4
Kvalitet izrade
Kvalitet izrade svakog postupka kod zemljanih radova

zahtjevima za znaajna svojstva.
2.1.5.4.1
mora biti u TEZR detaljno odredjen sa
Probna polja
U TEZR moraju biti odredjena probna polja, koja je potrebno pripremiti za odredjenje odgovarajue
vrste radova.
Rezultate proba na probnim poljima, utvrdjene u podruju graninih vrijednosti, treba uzeti u obzir
kao osnovu za odredjivanje kvaliteta u redovnom postupku izvedenih radova.
2.1.5.4.2
Redovna proizvodnja
Za sve vrste, odnosno faze radova mora biti u sklopu TEZR

priloen potvrdjen program prosjene gustoe proba izvedenih radova za unutranju kontrolu
-
navedeni tehniki zahtjevi za pojedine specifinosti izvedenih radova po programu,

ukljuujui granine vrijednosti, i
navedeni izvodjai unutranje kontrole i priloene potvrde o njihovoj osposobljenosti za

odgovarajue poslove.
2.1.5.5
Potvrdjivanje TEZR
Izvodja gradjevinskih radova mora pripremiti TEZR po pravilu na osnovu stvarnog stanja na
terenu utvrdjenog sondiranjem i osobina postojeih materijala te ga mora predoiti nadzornoj
strunoj slubi najmanje petnaest (15) dana prije poetka izvodjenja radova, odredjenih u TEZR.
Struna sluba i nadzorni ininjer su duni najkasnije u roku od dvanaest (12) dana TEZR pismeno
potvrditi, odnosno u sluaju odstupanja odbiti.
Izvodja gradjevinskih radova je duan dostaviti potvrdjen TEZR nadzornom ininjeru na gradilite
najmanje tri (3) dana prije poetka izvodjenja radova.
2.1.5.6
Zatita vlasnitva
Sve podatke u tehnoloko-ekonomskom elaboratu za zemljane radove je dozvoljeno upotrebiti

samo uz saglasnost izvodjaa.
strana 40 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
2.1.6
PROVJERAVANJE I OCJENA KVALITETA
2.1.6.1
Opte
Kontrolu kvaliteta treba obezbjediti unutranjom i vanjskom kontrolom koju izvode izvodja radova
s jedne strane i institucija koju ovlasti naruilac radova.
Kontrola kvaliteta je sastavljena iz laboratorijskih i terenskih ispitivanja te s njima povezanih
analiza. Za izvodjenje ispitivanja se naelno upotrebljavaju evropske odnosno preuzete nacionalne
norme (EN, BAS).
Izvodja mora prije poetka upotrebe svakoga materijala (gradjevinskog proizvoda) za izvodjenje
ugovorenih radova predati nadzornom ininjeru elaborat, v kojem su svi zahtijevani dokazi o
upotrebljivosti razmatranog gradjevinskog proizvoda sa zahtjevima u projektnoj dokumentaciji i u
posebnim tehnikim uslovima.
Za ugovorene poslove izvodja moe poeti upotrebljavati odredjeni proizvod nakon to upotrebu
odobri ininjer nadzorni ininjer.
Mjesta uzimanja uzoraka i mjerna mesta naelno treba odrediti metodom sluajnog izbora.
U sluaju kada je kvalitet oigledno sumnjiv, nadzornik moe odrediti dodatne kontrolna ispitivanja,
i onda, kada su mu priloeni dokazi o zadovoljavanju uslova kvaliteta.
Izvodja moe biti prisutan kod uzimanja kontrolnih uzoraka kao i kod izvodjenja terenskih
kontrolnih mjerenja i kontrolnih ogleda.
Izvodja je duan pruati pomo pri uzimanju uzoraka za vanjsku kontrolu (za provjeravanje
rezultata unutranje kontrole na osnovu metode uzorka) odnosno kod utvrdjivanja kvalitete
izvedenih radova i objekata. Ta pomo obuhvaa radnu snagu, pomoni materijal, transport
materijala od mesta ogleda, odnosno mjesta uzimanja do laboratorija odnosno mjesta, koje odredi
nadzornik na gradilitu, ili u obrnutom smjeru. Trokovi terete izvodjaa radova. Sve te poslove
struno vodi nadzorni ininjer.
Izvodja je duan omoguiti nadzornom ininjeru stalnu kontrolu svih ogleda u okviru unutranje
kontrole, rezultate unutranje kontrole pa adekvatno obraditi i predoiti ih nadzornom ininjeru u
dogovorenom obliku i roku.
Cjelokupnu dokumentaciju provjere kvaliteta materijala i radova mora institucija obraditi kao
zakljuni izvjetaj o kvalitetu radova odnosno objekta.
2.1.6.2
2.1.6.2.1
Vrste ispitivanja
Prethodni laboratorijski sastav
S predhodnim laboratorijskim sastavom odredjenog materijala mora izvodja radova dokazati, da

se s razpoloivim materijalima moe postii kvalitet po zahtjevima posebnih tehnikih uslova.
Trokovi prethodnih ispitivanja terete izvodjaa.
2.1.6.2.2
Dokazna proizvodnja
Prije poetka redovne obrade materijala u mainama i spravama, od kojih je zavisan kvalitet
radova, potrebno je izvriti dokaznu proizvodnju, to jest probu strojeva in sprava u odnosu na
zahtjevanu jednakomjernost i kvalitet proizvoda, koja je odredjena posebnim tehnikim uslovima,
odnosno projektnom dokumentacijom.
Program dokazne proizvodnje mora priloiti izvodja radova najmanje tri dana prije planiranog
poetka radova nadzornom ininjeru koji ga potvrdi, odnosno dopuni.
Dokaznu proizvodnju nadziru nadzorni ininjer i ovlatena institucija.
Potrebna kontrolna ispitivanja za dokaznu proizvodnju obuhvaaju utvrdjivanje kvaliteta materijala
i proizvoda.
Trokovi dokazne proizvodnje terete izvodjaa radova.
U pravilu, dokaznu proizvodnju za materijale iz istoga izvora tj sa strojevima za istovrsne radove
treba napraviti samo jedanput.
2.1.6.2.3
Dokazno ugradjivanje
Na osnovu odgovarajuih rezultata ispitivanja prethodnog laboratorijskog sastava, te dokazne

proizvodnje (proba maina i sprava) nadzornik moe odobriti dokazno ugradjivanje.
knjiga II - dio 1
strana 41 od 175
Opti tehniki uslovi
Kontrolna ispitivanja kod dokaznog ugradjivanja obuhvataju odredjivanje kvaliteta proizvoda kod
transporta, ugradjivanja i u ugradjenom stanju.
Dokazno ugradjivanje nadziru nadzorni ininjer i ovlatena institucija. Trokovi dokaznoga
ugradjivanja terete izvodjaa radova.
Ako je kod dokaznog ugradjivanja postignuta zahtjevana kvaliteta radova, nadzorni ininjer odobri
daljnje izvodjenje radova.
2.1.6.2.4
Unutranja kontrola
U okviru unutranje kontrole mora izvodja izvriti sva ispitivanja koja su potrebna za provjeru
kvaliteta materijala, tehnologije i izvodjenje radova.
Obim tih ispitivanja mora biti odredjen u posebnim tehnikim uslovima. U sluaju da nadzorni
ininjer ispitivanjima u okviru unutranje kontrole utvrdi vea odstupanja od rezultata prethodnih
ispitivanja, moe minimalnu uestalost isspitivanja (po programu) poveati, a u primjeru
ujednaenih rezultata i na predlog izvodjaa i smanjiti.
Rezultate unutranje kontrole mora izvodja odgovarajue dokumentirati i o njima redovno
izvjetavati nadzorni ininjer i instituciju ovlatenu za obavljanje vanjske kontrole.
Mjesta za mjerenje i mjesta za uzimanje uzoraka za ispitivanja mora odrediti nadzorni ininjer u
pravilu statistiki sluajnim izborom.
U sluaju da izvodja utvrdi odstupanje kvaliteta od zahtijevanog u projektnoj dokumentaciji i
posebnim tehnikim uslovima, mora o tome odmah obavijestiti nadzorni ininjer i odgovarajue
intervenisati. Potrebne intervencije moe odrediti i nadzorni ininjer.
U sluaju da nadzorni ininjer kod unutranje kontrole utvrdi vea odstupanja rezultata od
navedenog u priloenim dokazima, odnosno od prethodnih tehnolokih ispitivanja, moe minimalni
obim ispitivanja jo naknadno poveati. U sluaju ujednaenih rezultata moe obim ispitivanja u
okviru unutranje kontrole i smanjiti.
Trokovi ispitivanja u okviru unutranje kontrole terete izvodjaa.
2.1.6.2.5
Vanjska kontrola
S vanjskom kontrolom se mora vriti nadzor nad unutranjom kontrolom i utvrdjivati uskladjenost
proizvedenog i ugradjenog materijala.
Program (vrste i obim) ispitivanja vanjske kontrole mora odrediti nadzorni ininjer, ako nije
odredjen u posebnim tehnikim uslovima.
Uzimanje uzoraka kao i ispitivanja i mjerenja na terenu u okviru vanjske kontrole morajo tei u
prisutnosti izvodjaa i nadzornog ininjera.
Rezultati vanjske kontrole, ukljuujui i izvjetaj o redovnom pregledu unutranje kontrole, u
pismenom izvjetaju institucije, su osnova za preuzimanje i obraun ugradjenog materijala.
Naruiocu i nadzornom ininjeru izvjetaj mora biti poslan blagovremeno prije tehnikog pregleda
izvrenih radova.
Trokovi vanjske kontrole terete narunika.
Ako izvodja misli, da rezultat vanjske kontrole nije reprezentativan za cjelokupni preuzeti posao,
moe zahtijevati dodatna ispitivanja na mjestima, koje zajedno odrede izvodja i nadzorni ininjer.
Za preuzimanje su mjerodavni rezultati oba ispitivanja (poetnoga i dodatnoga). Trokove dodatnih
ispitivanja snosi izvodja.
U sluaju da s utvrdjenim rezultatima dodatnih ispitivanja izvodja i institucija ne postignu
saglasnost, potrebano je ispitivanje vjetaka saglasno izbrane neutralne laboratorije. Trokove
vjetaenja snosi onaj, iji rezultati vie odstupajo od utvrdjenih rezultata.
2.1.6.2.6
Druga ispitivanja
Trokovi ispitivanja i izrade predloga za sanacije, koji budu potrebne u vezi s nepredvidjenim
terenskim okolnostima, terete naruioca.
Ispitivanja, prijedlozi za sanacije i mogue dopune, koje budu potrebne zbog tehnolokih greaka
izvodjaa i/ili neizpunjenja zahtijeva po ovim tehnikih uslovima, terete izvodjaa.
2.1.6.3
Laboratorija
Po ovim tehnikim uslovima je izvodja duan organizirati laboratoriju, koja mora zadovoljiti sve
potrebe unutranje kontrole, propisane u ovim tehnikim uslovima za pojedine radove.
strana 42 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
Laboratorija mora izvoditi ispitivanja u okviru unutranje kontrole u zahtijevanom obimu savjesno i
briljivo. Ako ustanovi odstupanje od zahtjeva, mora utvrditi uzroke tog odstupanja i odmah
intervenisati.
Izvodja je duan dati nadzornom ininjeru na upotrebu laboratoriju s pomonim osobljem i
pogonskim materijalom za potrebe terenskih ispitivanja u okviru vanjske kontrole. Trokovi terete
izvodjaa.
Laboratorija mora imati odgovarajue prostore za rad i odgovarajuu opremu. Pored toga mora biti
u laboratoriji stalno zaposlen odgovarajui broj strunih i pomonih radnika. U smislu ovih tehnikih
uslova izvodja mora predati naruiocu za odobrenje, prije poetka radova, kompletnu organizaciju
laboratorije sa spiskom opreme i radnika.
Laboratorijska oprema, potrebna za laboratoriju izvodjaa, mora biti pregledana i certifikovana.
2.1.6.4
Osnove za statistiku ocjenu kvalitete
2.1.6.4.1
Opte
Osnove za statistiku ocjenu kvalitete izvrenih radova po zahtjevima posebnih tehnikih uslova su
u pravilu
-
prosjene vrijednosti (i standardno odstupanje),
granine vrijednosti i
krajnje granine vrijednosti.
Prosjena vrijednost ( X ) znai aritmetiki prosjek vrijednosti, izraunan po jednaini

n
X = xi / n
i =1
gdje n znai broj rezultata.

Granina vrijednost (xm) oznaava zahtijevanu gornju (xmz) i/ili donju vrijednost kvaliteta (xms), koja
je uslov za garanciju predvidjenih osobina. Ako je postignuti kvalitet radova u zahtjevanim
granicama, znai da ima punu finansijsku vrijednost.
Krajnja granina vrijednost (xsm) oznaava onu vrijednost pri kojoj je dostignut kvalitet radova bez
finansijske vrijednosti.
Statistiki sluajni izbor garantira da za svaki materijal, proizvod ili mjesto mjerenja postoji jednaka
mogunost da bude odabran.
2.1.6.4.2
Uslovi ocjenjivanja
Za ocjenjivanje rezultata ispitivanja u okviru unutranje i vanjske kontrole vae sljedee opte
odredbe:
2.1.6.4.2.1 Prosjena vrijednost X

Prosjena vrijednost kvaliteta je u pravilu uslovljena.
2.1.6.4.2.2 Granina vrijednost Xm

Granina (zahtijevana) vrijednost je u pravilu uslovljena, a takodjer moe biti odredjena po
jednaini
Xm = X a
gdje znai:
a odstupanje granine vrijednosti od srednje vrijednosti.
Granina vrijednost moe biti odredjena kao konkretna brojana vrijednost.

Ako pojedini rezultati u pozitivnom smislu prevazilaze krajnju gornju graninu vrijednost (xsmz), u
pravilu ih je mogue priznavati kod statistike ocjene kvaliteta izvrenih radova samo do
odredjenog postotka iznad zahtijevane vrijednosti. Ako pojedini rezultati ne doseu odredjene
krajnje donje granine vrijednosti (xssm ), treba ih prije statistikog ocjenjivanja eliminisati.
Ako se sa dodatnim koracima prvobitno nekvalitetno napravljeni posao tako pobolja, da
ustanovljena vrijednost odgovara postavljenim zahtjevima za kvalitet, treba pri ocjenjivanju
potovati taj rezultat, a prvobitni (negativni) rezultat eliminisati.
knjiga II - dio 1
strana 43 od 175
Opti tehniki uslovi
U posebnim primjerima za provjeru kvaliteta izvrenih radova mogue je uvaavati kao graninu
vrijednost 1,96 s, koja kljuuje 95 % rezultata.
2.1.6.4.2.3 Krajnja granina vrijednost

Krajnja granina vrijednost je u pravilu uslovljena odnosno, odredjena s odstupanjem od prosjene
vrijednosti ili granine vrijednosti po jednaini:
X sm = X b
ali
X sm = X c
gdje znai:
b odstupanje krajnje granine vrijednosti od prosjene vrijednosti
c odstupanje krajnje granine vrijednosti od granine vrijednosti.
Krajnja granina vrijednost se moe u posebnim primjernima odrediti takodje sa vrijednosu 3s,
koja ukljuuje priblino 99,8 % rezultata.
2.1.6.5
Osnove za finansijsku ocjenu kvaliteta
Zahtijevi kvaliteta za pojedine osobine izvrenih radova su dati u posebnim tehnikim uslovima.
Za manjkavost kvaliteta izvrenih radova narunik moe uvesti finansijske odbitke.
Obim radova s kvalitetom izmedju granine vrijednosti i krajnje granine vrijednosti treba u pravilu
finansijski ocijeniti po jednaini:
FO = k C PD
gdje znai:
FO finansijski odbitak
K
koeficient uticaja manjkavog kvaliteta izvrenog posla na upotrebljivost, koji je za pojedinane radove odredjen
tehnikim uslovima
cijena za jedinicu koliine izvrenoga rada (KM/m2)
PD obim manjkavo izvrenoga posla (m2)
Finansijski odbici za pojedine nedostatke se sabiru do stopostotne cijene za jedinicu rada.

U sluaju prekoraenja cijene za jedinicu rada (zbog sabiranja pojedinih odbitaka) o postupcima
odluuje nadzorni ininjer.
Obim poslova, koje pokrivaju rezultati iznad, odnosno ispod krajnje granine vrijednosti, je bez
finansijske vrijednosti. Izvodja radova za takav kvalitet radova ne dobija isplatu, a tako izvrene
radove mora po uputama nadzornog ininjera sanirati na svoj raun.
strana 44 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
2.1.7
MJERENJE, PREUZIMANJE I OBRAUN RADOVA
2.1.7.1
Mjerenje radova
2.1.7.1.1
Opte
Koliine pojedinanih radova treba mjeriti na osnovu jedinstvenih mjera, koje su odredjene u
projektnoj dokumentaciji, ponudbenom odnosno ugovorenom predraunu i po odredbama ovih
tehnikih uslova.
Ako u ovim tehnikim uslovima nije odredjeno drugaije, treba koliine odrediti na osnovu stvarno
izvrenih radova i ugradjenih materijala u okviru projektne dokumentacije za pojedine radove. U
sluaju da projektant naknadno zahtijeva promjenu vrste ili koliine posla, mora priloiti
odgovarajuu dopunu projektne dokumentacije popisom radova. Sve koliine moraju biti odredjene
zaokrueno, najvie na dvije decimale, ako se nadzorni ininjer i predstavnik izvodjaa iz
opravdanih razloga ne dogovore drugaije.
Za radove, za koje se iz bilo kojeg razloga naknadno ne bi moglo vie bez posebnih trokova
ustanoviti koliina ili kvalitet, izvodja je duan na vrijeme zahtijevati od nadzornog ininjera
privremeno preuzimanje, koje treba pismeno skupa s nacrtima dokumentirati i upisati u
gradjevinsku knjigu. Izmjera i preuzimanje takve koliine radova su konani i samo se potvrde kod
konanog preuzimanja. U takvim primjerima se prije privremenog preuzimanja i izmjere ne smije
nastaviti sa radovima. Ako izvodja u takvom primjeru propusti privremeno preuzimanje, snosi sve
posljedice, koje bi nastale zbog naknadnih radova za utvrdjivanje stvarnih koliina i kvaliteta
izvrenog posla, tj. trokove naknadnog odstranjivanja svih nadgradjenih slojeva i nakon
odgovarajue kontrole trokove za zamjenu s odgovarajuim materijalima, te njihovu odgovarajuu
ugradnju.
Radovi, koji se obraunavaju po nabavljenim i ugradjenim koliinama, moraju biti uporedno
dokumentirani narudbenicama i odgovarajue evidentirani.
2.1.7.1.2
Graevinska knjiga
Ustanovljene koliine i izmjere izvedenih radova treba upisati u graevinsku knjigu. Moraju biti
upisane sve mjere i ucrtane skice za sve radove, koji se nakon izvrenog posla ne vide, kao i za
takve poslove, koji odstupaju od projektne dokumentacije.
Izvodja mora sve promjene, nastale pri gradnji, obiljeiti u odgovarajuim nacrtima. Takvi nacrti
postaju sastavni dio graevinske knjige.
Potpisanu graevinsku knjigu izvodja mora dostaviti nadzornom ininjeru na potvrdjivanje jednom
mjeseno, u pravilu prije sastavljanja privremenih mjesenih situacija.
Graevinsku knjigu treba voditi tekue. Ako podaci u knjizi nisu obostrano potvrdjeni, takvi podaci
nisu osnova za privremeni (mjeseni) obraun (situaciju). Ako su u privremeni obraun ukljueni
nepotvrdjeni podaci, nadzorni ininjer ima pravo takve, privremeno obraunate iznose iskljuiti iz
privremenog obrauna.
Nadzorni ininjer takodje ima pravo, da ne potvrdi koliinu za radove, za koje ima dokaz, da nisu
izvreni kvalitetno i ne odgovaraju pogodbenim uslovima, vaeim propisima i standardima. Isto
tako, nadzorni ininjer ima pravo, da ne potvrdi koliine za radove, kod kojih mu izvodja nije
omoguio uvid u radni postupak, pregled dokumentacije o nabavljenom materijalu ili ako je uprkos
protivljenju nadzornika pravio odredjene radne operacije te s tim ugrozio tehniku bezprijekornost i
sigurnost objekta.
Za kontrolu graevinske knjige je izvodja duan dati nadzornom ininjeru sve potrebne podatke,
kao i svu potrebnu strunu radnu snagu i opremu besplatno.
U graevinskoj knjizi moraju biti svi podaci, koji su potrebni za utvrdjivanje koliina, to znai
koliine prema projektnoj dokumentaciji, izmjere (ili ocjene) izvrenih radova, mjesene i zbirne
koliine te konana koliina za pojedinu postavku u ugovornom predraunu.
Ako izvodja nije obezbjedio kvalitet zahtijevan projektnom dokumentacijom i posebnim tehnikim
uslovima, iako su mu bili za to obraunani odbitci, sve obaveze prema ugovoru za njega ostaju
vaee.
knjiga II - dio 1
strana 45 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.7.2
2.1.7.2.1
Preuzimanje radova
Opte
Pod preuzimanjem radova se podrazumijeva koliinsko i kvalitativno preuzimanje pojedinih

ugovorenih poslova. U odnosu na stanje gradnje (objekta) razlikujemo tri vrste preuzimanja
radova i to:
- privremeno preuzimanje radova (za privremeni obraun radova)
- zavrno preuzimanje radova (kod kolaudacije),
- konano preuzimanje radova (kod superkolaudacije)
2.1.7.2.2
Privremeno preuzimanje radova
Za vrijeme gradnje objekta nadzorni ininjer privremeno preuzima izvrene poslove od

predstavnika izvodjaa. Pri tome utvrdjuje koliine izvrenih pojedinih radova po jedinicama mjere
iz ugovornog predrauna (po ugovoru izmedju naruioca i izvodjaa) i, u pravilu, i kvalitet u skladu
s tehninikim uslovima. Takvo preuzimanje radova je samo osnova za sastavljanje privremenih
situacija i za priznavanje privremenih periodinih obrauna za isplatu vrijednosti izvrenih radova
izmedju naruioca i izvodjaa.
Prebaaji tj. radovi koji prevazilaze u ugovornom predraunu planiranu koliinu, se mogu izvoditi
samo sa prethodnom pismenom saglasnou nadzornika. U sluaju, da bi prebaaj bio posljedica,
ili bi imao za posljedicu promjenu projektne dokumentacije, mora se s tim saglasiti i projektant.
Takodjer za svaki dodatni posao tj. posao, koji u nacrtu i ugovornom predraunu nije bio
predvidjen, a nastao je npr. zbog promjene postupka, mora izvodja pretodno pridobiti pismenu
saglasnost nadzornog ininjera i projektanta.
Kod privremenog preuzimanja radova nadzorni ininjer, u spornim primjerima po pitanju koliine i
kvaliteta radova, ne mora priznati sporne koliine i kvalitet, sve dok se komisijski ne odredi stvarno
stanje u smislu odredbi ugovora.
Svi privremeno preuzeti poslovi se upisuju u knjigu obraunskih izmjera i moraju biti
dokumentirani. Dokumentaciju sastavlja izvodja i mjeseno je preda u potvrdu nadzornom
ininjeru. Nadzorni ininjer je duan unesene upise u roku od sedam dana potvrditi ili
potvrdjivanje s obrazloenjem odbiti.
Za sve privremeno preuzete poslove se konana koliina i kvalitet utvrdjuju kod zavrnog
preuzimanja radova (kolaudaciji) odnosno kvalitet djelomino ak kod konanog preuzimanja
radova po isteku garancijskoga roka (superkolaudaciji).
2.1.7.2.3
Zavrno preuzimanje radova
Zavrno preuzimanje radova (kolaudaciju) objekta treba napraviti nakon zavretka radova na
osnovu odredbi ugovora izmedju naruioca i izvodjaa.
Kao osnova za zavrno preuzimanje radova se koristi konani obraun radova, kojeg priloi
izvodja po postupku, odredjenom pod takama 2.1.6.2.2 in 2.1.6.3, ako je dolo do sporazuma
izmedju nadzornog ininjera i izvodjaa u odnosu na koliine in kvalitet radova. U suprotnom
primjeru izvodja ima pravo priloiti kolaudacijskoj komisiji svoj konani obraun s potrebnom
dokumentacijom, koju je kolaudacijska komisija duna prouiti i u skladu s utvrdjenim
odgovarajue intervenisati.
Kod zavrnog preuzimanja radova, gdje se ocijeni takodjer i kvalitet izvrenih radova, zaraunava
naruioc finansijske odbitke za nedovoljno kvalitetno izvrene radove.
Zavrno preuzimanje je konano u odnosu na koliine i cijene te odbitke i premije, s tim da ne
obuhvata garancije, te popravke tete u garancijskom roku.
Izvodja ima pravo, da mjesto pojedinanih ili ukupnih odbitaka predloi produenje garancijskog
roka. Naruioc moe takav prijedlog uzeti u obzir u skladu s ustaljenom strunom praksom u
pogledu zahtijevane trajnosti za pojedine izvrene radove, kao i u odnosu na utvrdjene
nepravilnosti.
2.1.7.2.4
Konano preuzimanje radova
Konano preuzimanje (superkolaudaciju) kvaliteta radova treba komisijski izvriti po isteku

garancijskoga roka po odredbama ugovora izmedju naruioca i izvodjaa.
U garancijskom roku vae sve obaveze izvodjaa u smislu odredaba iz ugovora.
strana 46 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
Nakon odpravljanja nedostataka, koje je ustanovila komisija kod konanog preuzimanja, tj. nakon
isteka garancijskog roka, izvodja nema vie nikakvih obaveza prema naruiocu u vezi sa koliinom
ili kvalitetom izvrenega posla.
2.1.7.3
Obraun radova
2.1.7.3.1
Opte
Obraun koliine izvrenih radova mora pripremiti izvodja, koji mora izvrene poslove pregledno
prikazati, tako da je razvidna svaka pojedina izmjera te planirana i izvrena, cjelokupna koliina za
svaku postavku po ugovornom predraunu.
Pogodbeni poslovi se obraunavaju i plaaju na osnovu privremenih situacija i konane obraunske
situacije s obzirom na uslove ugovora. Osnova za obraun poslova su jedinstvene cijene za
pojedine radove po ugovornom predraunu i koliine radova, odredjene na osnovu take 2.1.6.2.
Kod obrauna treba uvaavati takodjer finansijsku ocjenu kvaliteta i koliine izvrenih radova na
osnovama, koje su date u takama 2.1.5.4 in 2.1.5.5.
2.1.7.3.2
Jedinstvene cijene
Pod jedinstvenim cijenama podrazumijevamo cijene iz ugovornog predrauna za pojedine poslove.

Ako u ponudjenoj cijeni nisu zahvaeni svi trokovi za izvedbu planiranog posla, to mora biti
posebno i vidljivo oznaeno. Ako nije ugovorom, gradjevinskim propisima ili s ovim tehnikim
uslovima odredjeno drugaije, moraju biti u jedinstvenim cijenama uvaeni svi trokovi za izradu
pojedinog posla, medju koje spadaju i
-
sve usluge iz opisa u ovim tehnikim uslovima i po detaljima iz projektne dokumentacije,
svi trokovi traenja izvora i dozvola za upotrebu materijala, potrebnog za izvodjenje

radova,
svi trokovi u vezi s potrebnim unutranjim i vanjskim prevozima materjiala i radne snage
kao i trokovi za opremu i drugo,
sve dobave materijala, koji su potrebni za izvrenje pojedinih radova,
svi trokovi za line dohodke sa svim doprinosima
svi dodatni trokovi, kao to su putni trokovi, dnevnice, terenski dodaci, dodaci za
odvojeni ivot
trokovi opskrbe i nastanjenja radnika i slino,
svi trokovi organizacije rada, reije gradilita i uprave preduzea sa svim doprinosima,
razne odtete za zemljita i drugo, montaa in demontaa opreme in sprava te maina s
dovozom in odvozom, izgradnja naselja za nastanjenje radnika i kancelarija te skladita,
komunikacijske sprave sa svim radom i materijalom, kao to su opskrba s energijom,
vodom, rasvjeta i slino, te sve drugo, to je potrebno za neometan tok organizacije posla,
svi trokovi upotrebe, odravanja i uredjenja dostupnih javnih prometnih povrina i

premjetenih javnih saobraajnih povrina do predaje,
svi trokovi za normalno odvodnjavanje padavinske, podzemne i rijene vode za vrijeme

gradnje,
svi preostali pomoni gradjevinski radovi, kao to su skele, oplate, privremene ograde i sve
drugo, to nije bilo navedeno u opisu ili predraunu, da e biti posebno obraunano,
svi trokovi odtete zbog napravljene tete, nastali zbog organizacije gradnje, kao i
trokovi za uredjenje koritenog ili devastiranog zemljita nakon zavretka radova, kada ga
izvodja vrati u prvobitno, besprjekorno stanje,
svi trokovi za odlagalita humusa pored trase i njihovo uredjenje,
svi trokovi za pridobivanje i uredjenje odgovarajuih deponija (povrina) za neupotrebljive

i suvine materijale,
svi trokovi odtete treim licima, koje bi u toku gradnje nastali a nisu obuhvaeni
osiguranjem kod odgovorne osiguravajue kue,
svi trokovi za prostore te opremu i redovni rad potrebnih terenskih laboratorija za

unutranju kontrolu,
svi trokovi za pridobivanje certifikata i ispitivanja tehnologije,
knjiga II - dio 1
strana 47 od 175
Opti tehniki uslovi
svi trokovi za unutranju kontrolu te pomo kod terenskih ispitivanja nadzornog ininjera,
kao to su odtete
-
za materijalne trokove ispitivanja,
za line dohodke zaposlenih sa svim doprinosima,
za potrebne prevoze,
za obradu podataka,
za izradu izvjetaja o izvrenim radovima,
svi trokovi potrebnih mjerenja ugradjenih koliina i kontrolnih mjerenja,
svi trokovi u vezi sa praenjem slijeganja objekata pri gradnji (u skladu s vaeim
tehnikim zakonima),
svi trokovi u vezi s izvedbom proba optereenja objekata,
svi trokovi izrade izvrnih nacrta u okviru projekta izvrenih radova,
svi trokovi za postavljanje, opremanje in odravanje objekta za nadzorne ininjere u

obimu, predvidjenim raspisom,
svi trokovi u zvezi s grijanjem, osvetljenjem i telefonom, potrebnim za nesmetano

poslovanje nadzornog ininjera,
svi trokovi nastali u vezi s zahtjevima propisa o zatiti na radu,
svi radovi predmjerenja, koji po tehnikim uslovima za pojedine radove iz ugovornog,

odnosno ponudbenoga predrauna spadaju pod ponudbenu jedinstvenu cijenu,
svi preostali trokovi, koji su predvidjeni u projektnoj dokumentaciji i koji su potrebni za

izvodjenje pojedinih radova, tako da izvodja nema pravo zahtijevati nikakvu doplatu na
ugovorenu jedinstvenu cijenu.
Ako je pri premjetanju materijal, odnosno proizvod vlasnitvo naruioca (npr. ivinjak, prometni
znak isl.), u jedinstvenim cijenama se mora uzeti u obzir rad za odstranjivanje, premjetanje i
njegovu ponovnu ugradnju.
2.1.7.3.3
Prebaaji in dodatni radovi
Osnova za obraun prebaaja su jedinstvene cijene za pojedine radove po pogodbenem

predraunu i ustanovljene, odnosno potvrdjene koliine izvrenih prebaaja.
Dodatni radovi izvan ugovornog predrauna se obraunavaju na osnovu pogodbenih odredbi. Ako
pogodba ne sadri takve odredbe, dodatni se radovi obraunaju na osnovu prethodno sporazumno
odredjenih jedinstvenih cijena. Nadzorni ininjer ima v takvom sluaju pravo zahtjevati od
izvodjaa detaljan izraun cijene, koji mora biti v skladu s cjenikom kalkulativnih osnova. Ako toga
nema, se uzimaju u obzir realne cijene materijala i linih dohodaka na tritu (sa svim
doprinosima). U spornih primjerima se spor rjeava na osnovu odredaba iz ugovora.
2.1.7.3.4
Medjufazni obraun
Medjufaznu kaznu uvodi naruioc po ugovoru za sve poslove, koji zbog neopravdanih razloga nisu
bili izvreni, a bili su planom napredovanja radova odnosno medjurokovima, potvrdjenim od strane
naruioca, predvidjeni.
Obraunatu medjufaznu kaznu u obimu predvidjenom po ugovoru moe naruioc vratiti
izvodjau, ako je taj napravio sve poslove u pogodbenom roku, a da za naruioca zbog kanjenja
medjurokova nisu nastali dodatni trokovi.
Za zakanjene radove izvodja ne moe uvaavati pozitivne razlike u cijeni,
kanjenja.
2.1.7.3.5
nastale zbog
Izmijenjeni uslovi
Na obraun po ugovoru moe uticati

-
poveanje ili smanjenje obima poslova i
skraenje ili produenje roka za izvrenje ugovorenih radova, ako je to izvan odgovornosti
izvodjaa.
Poskupljenja i pojeftinjenja se obraunavaju po metodologiji, odredjenoj u ugovoru.
strana 48 od 175
knjiga II - dio 1
2.1.7.3.6
Opti tehniki uslovi
Obraun nezadovoljivo izvrenih radova
Svi trokovi popravke nezadovoljavajue izvrenih radova terete izvodjaa, ukljuujui trokove za
sva mjerenja i ispitivanja, koji su pokazali neodgovarajui kvalitet izvrenih radova te je zbog toga
bilo potrebno, nakon izvrenog odgovarajueg popravljanja, ponovnim mjerenjem i probama
utvrditi kvalitet rada.
Za sve radove koji ne odgovaraju zahtijevima za kvalitet (prelaze granine odnosno krajnje
granine vrijednosti), odredjene ovim tehnikim uslovima, a izvodja radova ih nije popravio po
uputstvima nadzornog ininjera, izvodja ne moe dobiti nikakvu nadoknadu. Naruioc u takvom
primjeru ima pravo produiti garancijski rok za sve radove, koji su ovisni od nepopravljenih, za
najmanje 5 godina.
Ako izvodja ne popravi nezadovoljivo izvreni posao u roku, kojeg odredi nadzorni ininjer,
naruioc moe predati popravke drugom izvodjau, a za prekoraene i/ili dodatne trokove teretiti
prvoga izvodjaa.
knjiga II - dio 1
strana 49 od 175
2.1.8
MJERENJA RAVNOSTI
2.1.8.1
Predmet uslova
Opti tehniki uslovi
Smjernice Mjerenja ravnosti, odredjuju tehnike osnove za mjerenje i procjenu ravnosti voznih
povrina.
Namjena mjerenja ravnosti voznih povrina je odredjivanje sigurnosti vonje po njima i uticaj na
trajnost kolovozne konstrukcije te na udobnost vonje.
Mjerenja ravnosti u cestogradnji su uslov:
-
za odredjivanje uskladjenosti izvedenih radova na novoizgradjenim voznim povrinama i
za praenje stanja postojeih voznih povrina u okviru gospodarenja.
Izvedeni radovi su u skladu sa zahtjevima, ako su obezbjedjena projektovana vertikalna i

horizontalna ogranienja na kolovoznoj povrini.
Praenjem stanja postojeih voznih povrina potrebno je ustanoviti sljedee karakteristine oblike
neravnina:
-
povienje: greben, grba, naguravanje, nabranost
udubljenje: korito, jama, lijeb, spojnica
kombinacija povienja i udubljenja: valovi, korita, izboenje, uboenje
ostale: stepenica, pregib.
Za ocjenu neravnina na voznoj povrini je mjerodavan njihov uticaj na vozila odnosno putnike i to
ne samo oblik i veliina neravnina (visina, dubina, duina), ve i redoslijed (broj i raspored) i
usmjerenost (u odnosu na osovinu ceste).
2.1.8.2
Osnovni postupci mjerenja
Osnovni postupci mjerenja ravnosti kolovoza su

-
popreno na smijer osovine ceste,
uzduno, tj. u smijeru osovine ceste i
u bilo kojem smijeru u odnosu na osovinu ceste.
Ravnost vozne povrine treba provjeriti na osnovu

-
odstupanja ispod letve za mjerenje ili
snimka stvarnog presjeka.
Nain provjeravanja odredjuje i odgovarajuu opremu.

Mjerenjima ravnosti popreno, i u bilo kojem smijeru u odnosu na osovinu ceste, treba odrediti
-
razlike medju visinama prividne linije povezivanja (referentne linije) izmedju dvije take na
povrini kolovoza na izabranoj medjusobnoj udaljenosti (u pravilu 4 m) i povrine kolovoza
(u pravilu u tragovima tokova tj. dubine kolotraga),
visine grebena i dubine ljeba te
dubine zastajanja vode u kolotrazima.
Za ta mjerenja su prihvaeni postupci

-
s mjernom letvom i klinom, te
- s profilografom,
u odredjenim uslovima i niveliranje.
Mjerenjima ravnosti uzduno, tj. u smijeru osovine ceste treba odrediti
-
stvarni uzduni profil vozne povrine te
prekomjerne razlike izmedju planiranih i stvarnih visina povrine, ukljuujui njihovu

duinu,
i ocijeniti indeks ravnosti.

Za ta mjerenja su prihvaeni postupci
-
s mjernom letvom i klinom,
s profilografom i niveliranjem stajalita te
s profilometrom.
knjiga II - dio 1
strana 51 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.8.3
Oprema za mjerenje
Oprema za mjerenje poprene i uzdune ravnosti mora u grafikom ili digitalnom zapisu
obezbijediti tanost vertikalnog zapisa 1mm i horizontalne lokacije neravnina.
Sva oprema za mjerenje ravnosti mora biti po odgovarajuem postopku umjerena i za to
opremljena s vaeim certifikatom.
2.1.8.3.1
Oprema za mjerenje poprene ravnosti
2.1.8.3.1.1 Mjerna letva s klinom

Mjerna letva za mjerenja ravnosti mora biti duga 4 m. Za mjerenje dubine zastajanja vode u
kolotrazima je primjerna kraa mjerna letva (npr. duga 2 m), opremljena libelom.
Mjerna letva mora biti iz zdravog drveta (s metalnim mjernim rubom), lakog metala ili umjetne
materije. U pravilu mora imati pravougaoni presjek, irok najmanje 25 mm. Prerez mjerne letve
mora obezbijeditii odgovarajui moment otpora. Sredina mjerne letve mora biti oznaena.
Mjerni klin mora biti iz metala, dug do 300 mm i irok 25 do 35 mm. Nagib mjerne plohe mora da
iznosi 10 do 15, mjerna ploha mora biti oznaena s mjerilom za visinu (dubinu) u mm.
Mjerni rub letve i mjerna ploha klina nigdje ne smiju odstupati od umjerene ravnine za vie od
0,5 mm.
2.1.8.3.1.2 Profilograf
Profilograf je sastavljen iz dva osnovna sklopa:
-
mjerne letve sa stalcima i
opreme za grafiki zapis.
Mjerna letva mora biti iz zdravog drveta ili iz lakog metala. Povrina letve za nalijeganje opreme za
grafiki zapis mora biti ravna (referentna ravnina). Obrada mjerne letve mora obezbjedjivati
nesmetano vodjenje opreme za grafiki zapis.
Metalni stalci, prilagodjeni za privrivanje mjerne letve, moraju obezbijediti stalnu visinu povrine
letve, namjenjenu za nalijeganje opreme za grafiki zapis. Stalci mogu biti opremljeni sa tokovima
za vonju ili prilagodjeni za stabilno postavljanje.
Pomona oprema za grafiki zapis sastoji se od
-
kliueg pipala vozne povrine (u pravilu mjerni toak), pritvrdjenog na prenosnu ruicu sa
zapisivaem i
valjka za registrovanje profila.
Oprema za grafiki zapis mjerenja mora obezbijediti vjeran prikaz stvarnog profila (u
odgovarajuem mjerilu).
Grafiki zapis mjernog presjeka (profilogram) mora biti u mjerilu visina 1: 1 i odgovarajuem
mjerilu duina za tano odredjivanje neravnina..
Profilograf mora obezbijediti preciznost grafikog zapisa visina 1 mm i duina 5 mm.
2.1.8.3.1.3 Oprema za mjerenje uzdune ravnosti

Obzirom na brojne razliite izvedbe moderne opreme za mjerenje uzdune ravnosti, tj.
profilometara, uslovljene su sledee osnovne osobine:
-
primjerenost za mjerenje u toku saobraaja (npr. za brzine vonje 40 do 120 km/h)
digitalni zapis
registrovanje kratkih, srednjih i dugih talasa (npr. duine od 0,8 do 30 m)
interval uzorkovanja do 10 cm
tanost mjerenja razdaljina do 0,3 %.
U manjem obimu je mjerenja uzdune ravnosti vozne povrine mogue izvriti s opremom, koja je
u osnovi namjenjena mjerenju poprene ravnosti, tj. sa mjernom letvom i klinom ili sa
profilografom.
Uslovljene osobine profilometra, koji ispunjava navedene osnovne zahtjeve su
-
da mjerenja temelje na ustrajnosnoj referenci,
da je mjera vertikalnih ubrzanja namjeten na amortiziranoj masi standardnog osobnog

vozila i
strana 52 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
da je vertikalna razdaljina do povrine kolovoza mjerena bezkontaktnim mjeraem ugla

ruke klatna (mjernog) toka vozila.
Razlika analogno izraunanog dvojneg integrala ubrzanja i pomaka tokova daje elektrini signal
filtriranog uzdulnog profila kao funkciju puta u frekvennom pojasu od 0,4 do 12 Hz, to
predstavlja u podruju mjernih brzina duine valova (neravnina) od 0,8 do 30 m.
Voza mora imati na posebnem panelu prikaziva prevoenog puta (u m) i brzine vonje (u km/h).
Za oznaavanje znaajnih taka na ili pored ceste moraju biti tri razliita signala, koji mogu biti
zabiljeeni skupa s vremenskim mjeraem za kontrolu brzine vonje na posebnom kanalu
prenosnog raunara.
2.1.8.4
Izvodjenje mjerenja
Osnovni uslov za izvodjenje mjerenja ravnosti je prethodno oiena vozna povrina od svih stranih
tijela.
Svako mjerenje ravnosti mora biti dokumentirano sa sljedeim podatcima:
-
mjesto mjerenja: broj ceste, stacionaa, saobraajna traka, vrsta sloja
datum mjertenja
upotrebljena mjerna oprema: vrsta, osobine
nain mjerenja: popreno, uzduno, proizvoljno
rezultati mjerenja: najvea odstupanja ravnosti.
2.1.8.4.1
Mjerenja poprene ravnosti
Mjerenja poprene ravnosti kolovozne povrine moraju biti izvrena

-
na novoizgradjenoj voznoj povrini na dodirima i rubovima ugradjenih traka,
na postojeoj voznoj povrini tako, da je prije svega odredjeno odstupanje u oba traga
tokova.
Sve to je potrebno odrediti u odnosu na

-
odstupanje od planirnog poprenog presjeka i
dubinu zastajanja vode u kolotrazima.
Na novoizgrajenim voznim povrinama je potrebno izvriti mjerenja ravnosti prije putanja

saobraaja.
2.1.8.4.1.1 Mjerenja sa mjernom letvom

2.1.8.4.1.1.1 Postupak
Mjernu letvu treba poloiti na izabrano mjesto, tako da na najmanje dvije take dobro nalijee.
V primjeru mjerenja odstupanja od planiranog ili postojeeg presjeka moraju biti take nalijeganja
svaka na svojoj polovini mjerne letve, mogu i na proizvoljnom mjestu (crte 1 in 2), tako da je
mogue oitati vrijednosti h.
Crte 1:
povrini
Postavljanje mjerne letve za odredjivane odstupanja pojedinih neravnina h na kolovoznoj
Crte 2:
povrini
Postavljanje mjerne letve za odredjivanje odstupanja pojedinih neravnina h na klovoznoj
knjiga II - dio 1
strana 53 od 175
Opti tehniki uslovi
U primjeru mjerenja dubine zastajanja vode u kolotrazima mora vodoravno postavljena mjerna
leteva na jedenom kraju nalijegati na povrinu, druga taka nalijeganja mora biti na drugoj
polovini mjerne letve (slika 3), tako da je mogue oitati vrijednosti h.
vodoravna referentna linija = letva
Crte 3: Postavljanje (krae) mjerne letve za odredjivanje dubine zastajanja vode u kolotrazima
U primjeru mjerenja visine grebena mora mjerna letva nalijegati na povrinu na sredini i na nioj
polovini letve (izmjereno odstupanje = duple visine grebena slika 4).
ravnotena toka na
vrhu grebena
H = 2h
h
referenna linija
Crte 4: Postavljanje mjerne letve za odredjivanje visine grebena h

U sluaju mjerenja ulegnua ruba kolovovozne povrine mora biti dignuti kraj letve poravnat sa
rubom.
Postavljanjem mjernog klina ispod letve izmedju dvije blinje take nalijeganja, ili na kraju mjerne
letve treba utvrditi najvee odstupanje mjernog ruba letve od mjerene povrine.
2.1.8.4.1.1.2 Ocjenjivanje rezultata
Izmjerene vrijednosti odstupanja ravnosti kolovozne povrine treba navesti za svaku voznu traku
posebno i na jedinicu duine, te zaokruiti ih na mm.
Na osnovu propisanih graninih vrijednosti odstupanja ravnosti i izmjerenih vrijednosti treba
odrediti osnove za obraun.
2.1.8.4.1.2 Mjerenja s profilografom

2.1.8.4.1.2.1 Postupak
U zavisnosti od izvedbe stalka je mjerna letva profilografa postavljena na mjestu mjerenja
poprenog presjeka vodoravno ili uporedno sa referennom ravninom kolovozne povrine.
Opremu za grafiki zapis poprenog presjeka kolovozne povrine treba postaviti na povrinu letve,
prilagodjeno za odgovarajue vodjenje opreme, u pravilu na desni kraj.
U toku polaganog pomicanja opreme po letvi se sva odstupanja ravnosti, koje registruje mjerni
toak (klizee tipkalo), s prenosnom ruicom i zapisivaem na njenom drugom kraju neposredno
prenesu na valjak za registraciju.
Grafiki zapis mjerenog presjeka kolovozne povrine omoguava neposredno odredjivanje svih
znaajnih odstupanja ravnosti za svaku voznu traku posebno i jedinicu duine i na toj osnovi,
takodjer, odredjivanje osnova za obraun.
strana 54 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
Eventuelno potrebnu vodoravnu referentnu ravninu za odredjivanje poprenog nagiba kolovozne

povrine u mjerenom presjeku treba obezbjediti niveliranjem stajalita.
2.1.8.4.1.3 Mjerenja uzdune ravnosti

2.1.8.4.1.3.1 Mjerenja s mjernom letvom
Uslovi za mjerenje, postupak mjerenja i ocjenjivanje rezultata mjerenja uzdune ravnosti
kolovoznih povrina s mjernom letvom i klinom su u dobroj mjeri slini opisanim u t. 2.1.8.4.1.
Obim takvih mjerenja ravnosti je ogranien na krae odsjeke (duge do 20 m), u pravilu odredjene
na osnovu ocjene stanja kolovozne povrine s prethodnim prevozom vozila.
Kod mjerenja mjerna letva mora biti tako postavljena da je kod svakog postavljanja letve
obezbjedjen preklop polovine duine. Najvee odstupanje ravnosti treba odrediti kao mjerodavno
za ocjenu svaki put na objema polovinama mjerne letve. U obzir treba uzimati samo rezultate
ustanovljene s mjernim klinom izmedju dvije take nalijeganja letve.
2.1.8.4.1.4 Mjerenja sa profilografom

Postupak mjerenja uzdune ravnosti kolovoznih povrina s profilografom je jednak opisanom u
taki 2.1.8.4.1.2.1.
Na grafikom zapisu mjerene uzdune ravnosti kolovozne povrine treba s odgovarajupm
programskom opremom odvojeno odrediti odstupanja koja prelaze granine i krajnje granine
vrednosti, te odgovarajue duine tih odstupanja.
2.1.8.4.1.5 Mjerenja s profilometrom

Osnovni uslov za pouzdanost rezultata mjerenja uzdune ravnosti kolovozne povrine s
profilometrom je umjeravanje mjeraa profila i mjeraa prevoenog puta koje mora biti na
odgovarajui nain provjereno odnosno dokazano.
2.1.8.4.1.5.1 Postupak
Postupak mjerenja uzdune ravnosti s profilometrom treba voditi raunarski sa odgovarajuom
programskom opremom. Uslovljava pa sljedee poslove:
-
pripremu raunara u stanje pripremljenosti za zahvatanje podataka
obezbjedjivanje potrebne brzine vonje pri mjerenju u zavisnosti od karakteristika ceste
obezbjedjivanje poloaja mjernog vozila na sredini saobraajne trake
ukljuenje, i na kraju mjernog odsjeka, iskljuenje obuhvaanja podataka mjerenja.

Mjerenja uzdune ravnosti s profilometrom moraju za mjereni odsjek odrediti:
-
broj pojedinih odstupanja ravnosti i njihovu duinu u podruju izmedju granine i krajne
granine vrijednosti
broj pojedinih odstupanja ravnosti i njihovo duinu u podruju iznad krajne granine
vrijednosti,
vrijednosti indeksa IRI za odredjenu duinu ili jedinicu duine kao i prosjek za izmjereni
odsjek.
Zapis rezultata mjerenja mora biti sauvan u datoteci.

Raunanje indeksa IRI (International Roughness Index) mora tei prema algoritmu Svjetske banke,
koji je izveden za kretanje modela etvrtine vozila po izmerenoj voznoj povrini. Vrijednost indeksa
IRI mora biti ocijenjena kao prosjena vrijednost svih nagiba uzdunog presjeka RS u pojedinim
takama bez obzira na prethodnu taku, po jednaini
n
IRI = 1 RSi
n 1 i = 2
Vrijednosti indeksa IRI morajo biti ocijenjene za posjedine 50 m duge odsjeke i kompletno za
razmatrani odsjek ceste.
2.1.8.5
2.1.8.5.1
Kriteriji za ocjenu stanja
Odstupanje ravnosti kod novogradnji
Za odredjenje ravnosti povrina vezanih slojeva materijala, ugradjenih u kolovozne konstrukcije

kod novogradnji, su odredjene informativne granine vrijednosti. Ako u odgovarajuoj tehnikoj
knjiga II - dio 1
strana 55 od 175
Opti tehniki uslovi
specifikaciji ili ugovornim odredbama nisu odredjene drugaije granine vrijednosti, treba za ocjenu
ravnosti uzimati u obzir vrijednosti, navedene u tabeli 1.
2.1.8.5.2
Indeks IRI kod novogradnji
Informativne granine vrijednosti indeksa IRI su odredjenene u odnosu na gustinu saobraaja

(PLDP) i saobraajno optereenje (NOO 82 kN) u tabelama 2, 3 in 4.
2.1.8.5.3
Odstupanje ravnosti na postojeim cestama
Za odredjivanje nivoa upotrebljivosti postojeih kolovoznih povrina u odnosu na ravnost potrebno

je odrediti
homogene odsjeke, ako se mjerenja izvode kontinuirno ili
na svakih 100 m1 kolovoza najmanje 1 mjerno mjesto, ako se mjerenja izvode sa mjernom
letvom; prosjena vrijednost najveih oitanja (na pojedinom mjernom mjestu) na
homogenom odsjeku, dugom najmanej 300 m, je mjerodavna za ocjenu.
Informativne granine vrijednosti ravnosti za ocjenu upotrebljivosti kolovoznih povrina na

postojeim cestama u odnosu na veliinu nastalih neravnina su navedene u tabeli 5.
Tabela 1: Informativne granine vrijednosti neravnina hm in hsm za povrine vezanih slojeva u
kolovoznim konstrukcijama kod novogradnji
Vrsta sloja
Jedinica
Veliina neravnine
u kolovovoznoj konstrukciji
mjere
granina hm
krajnja granina
hsm
- vezani donji nosivi
mm
15
20
- vezani gornji nosivi
mm
10
15
- vezani habajuenosivi
mm
10
15
mm
41 / 62 / 83
61 / 82 / 103
- vezani habajuezaptivni
- vezani habajui
- vezani zaptivni
Legenda:
1
na AC i BC
2
na M i R1
3
na ostalim R in L cestama
2.1.8.5.4
Indeks IRI na postojeim cestama
Za odredjivanje nivoa upotrebljivosti postojeih kolovoznih povrina u odnosu na vrijednost indeksa

IRI treba odrediti homogene odsjeke, na kojim je na duini najmanje 300 m prosjena vrijednost
neravnina vea od granine vrijednosti hm u tabeli 1.
Informativne granine vrijednosti za ocjenu upotrebljivosti kolovoznih povrina na postojeim
cestama u odnosu na indeks IRI100 su navedene u tabeli 6.
2.1.8.5.5
Dubina zastajanja vode
Granine vrijednosti dubina zastajanja vode u kolotrazima na kolovoznoj povrini su navedene u

tabeli 7.
Tabela 2:
Informativne granine vrijednosti indeksa uzdune ravnosti IRI

novogradnji odredjenje pojedinanih neravnina
Razvrtavanje
saobraaja
20m
in IRI
kod
Vrijednost indeksa IRI

granina
krajnja granina
IRI20m
IRI20sm
srednja ili vea gustina (PLDP > 2000 vozila) i srednje ili tee
saobraajno optereenje (> 80 NOO 82 kN/dan)
2,0
2,6
mala gustina (PLDP do 2000 vozila) i lake saobraajno

optereenje (do 80 NOO 82 kN/dan)
4,0
4,6
strana 56 od 175
20sm
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
Tabela 3: Informativne granine vrijednosti indeksa uzdune ravnosti IRI

novogradnji
Razvravanje
saobraaja
srednja ili vea gustina (PLDP > 2000 vozila) i srednje ili tee
mala gustina (PLDP do 2000 vozila) i lake saobraajno optereenje
(do 80 NOO 82 kN/dan)
Tabela 4: Informativne granine vrijednosti indeksa uzdune ravnosti IRI
garancijske dobi 5 godina
Razvrtavanje
saobraaja
100m
in IRI
100sm
kod

granina
krajnja
granina
IRI100m
IRI100sm
1,2
1,8
3,8
in IRI
100
4,6
100sm
po isteku

granina
krajnja
granina
IRI20m
IRI20sm
srednja ili vea gustina (PLDP > 2000 vozila) i srednj ili tee
mala gustina (PLDP do 2000 vozila) i lake saobraajno optereenje
(do 80 NOO 82 kN/dan)
1,8
4,5
2,5
4,6
Tabela 5: Informativne granine vrijednosti ravnosti za ocjenu upotrebljivosti kolovozne povrine

na postojeim cestama u odnosu na veliinu neravnina h
Razvrtavanje saobraaja
srednja ili vea gustoa (PLDP > 2000

vozila) i srednja ili tee saobraajno
optereenje (> 80 NOO 82 kN/dan)
mala gustoa (PLDP do 2000 vozila) i lake
saobraajno optereenje (do 80 NOO 82
kN/dan)
Ocjena stanja
veoma
dobro
granino
dobro
Veliina neravnine h (mm)
6 do 10
10 do 14
14 do 18
> 18
<8
8 do 12
12 do 16
16 do 20
> 20
Ocjena stanja
veoma
dobro
dobro
Veliina indeksa IRI
srednja ili vea gustina (PLDP > 2000

vozila) i srednja ili tee saobraajno
< 1,2
optereenje (> 80 NOO 82 kN/dan)
mala gostina (PLDP do 2000 vozila) i lake
saobraajno optereenje (do 80 NOO 82 < 2,6
kN/dan)
veoma
slabo
<6
Tabela 6: Informativne granine vrijednosti indeksa uzdune ravnosti

upotrebljivosti kolovozne povrine na postojeim cestama
Razvrtavanje saobraaja
slabo
1,2 do
1,5
2,6
3,5
knjiga II - dio 1
IRI100
za
ocjenu
granino
slabo
veoma
slabo
1,5 do
2,2
2,2 do
3,1
> 3,1
100
do 3,5
4,3
do 4,3
4,9
do > 4,9
strana 57 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.8.5.6
Izraunavanje smanjene vrednosti
Za ocjenjivanje nezadovoljavajue ravnosti na mjerenoj novoizgradjenoj kolovoznoj povrini,

odnosno odredjivanje finansijskih odbitaka, treba uzeti u obzir da
kvalitet do granine vrijednosti hm znai potpuno zadovoljenje zahtjeva, tj. punu finansijsku
vrijednost i
kvalitet iznad krajnje granine vrijednosti hsm stanje bez finansijske vrijednosti.
Obim stanja mjerene povrine sa kvalitetom izmedju granine i krajnje vrijednosti treba finansijski
ocijeniti po jednaini
FO = O 2 PD C
gdje znai:
FO
finansijski odbitak (u SIT)
O
odstupanje od granine vrijednosti, odredjeno po jednaini
O=
h
PD
C
h hm
hsm hm
stvarno (izmereno) odstupanje ravnosti

obim manjkavo izgradjene povrine na pojedinanoj kolovoznoj traci (m2)
cijena za jedinicu (KM/m2
strana 58 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
2.1.9
MJERENJA SPOSOBNOSTI TRENJA
2.1.9.1
Predmet uslova
Smjernice Mjerenja sposobnosti trenja, odredjuju tehnike osnove za ocjenjivanje sposobnosti

trenja izgradjenih klovoznih povrina.
Svrha mjerenja sposobnosti trenja je utvrditi stanje kolovozne povrine i na toj osnovi odrediti
njegov uticaj na sigurnost vonje.
Mjerenja sposobnosti trenja kolovoznih povrina omoguavaju:
utvrdjivanje uskladjenosti sposobnosti

(habajueg sloja) sa planiranom
trenja
izgrajene
nove
kolovozne
povrine
ocjenu trenutne sposobnosti trenja mjerene kolovozne povrine
praenje uticaja saobraajnih optereenja na materijale, ugradjene u vrni dio habajueg

sloja, i na sposobnost trenja kolovozne povrine.
Na osnovu ustanovljenog odstupanja sposobnosti trenja kolovozne povrine od priznatih, za

obezbjedjenje uslova za sigurnu vonju treba odrediti odgovarajue korake.
Osnovni postupci mjerenja
2.1.9.2
Postupci mjerenja sposobnosti trenja kolovoznih povrina su posredni i neposredni.

Posredni postupci mjerenja omoguavaju odredjivanje dubine hrapavosti (teksture) kolovozne
povrine. Preteno je upotrebljivan postupak ispunjenja zapremine do vrha kamenih estica
razgrtanjem pijeska (Sand-patch-method) ili sa modernijim postupkom mjerenja sa laserom.
Neposredni postupci mjerenja su u osnovi podijeljeni na
stacionarne (prenosne i stabilne) za mjerenja otpora ograniene povrine na kolovozu ili u

laboratoriju protiv klizanja; preteno upotrabljavan je postupak sa mjernom spravom Skid
Resistance Tester (klatno SRT) i
mobilne za kontinuirana mjerenja otpora kolovozne povrine protiv klizanja na koso

vodjenom, blokiranom ili klizajuem mjernom toku; preteno je upotrabljivan postupak
mjerenja sa koso vodjenim mjernim tokom sa mjernom spravom Sideway force
Coefficient Routine Investigation Machine Texture (sprava SCRIMTEX).
Za odredjivanje sposobnosti trenja kolovozne povrine treba upotrijebiti mjernu spravu, za koju su
poznate standardizovane karakteristike a postupak mjerenja treba izvriti prema odgovarajuim
uputstvima proizvodjaa i standarda.
Za ocjenjivanje sposobnosti trenja kolovozne povrine su u pravilu potrebni rezultati neposrednih i
posrednih mjerenja stanja.
Sprave i pribor za mjerenja
2.1.9.3
Sprave za mjerenja sposobnosti trenja kolovoznih povrina moraju obezbjediti
tanost registracije otpora protiv klizanja (u grafikom i/ili digitalnom zapisu),
ponovljivost i
trajnost zapisa.
Prema odgovarajuem postupku, kojeg u pravilu propisuje proizvodja sprave, mora biti mjerna
sprava umjerena i opremljena sa vaeim certifikatom.
Pribor za odredjivanje dubine hrapavosti mora obezbjediti ponovljivost i biti odgovarajue umjeren.
2.1.9.3.1
Klatno SRT
Klatno SRT je sastavljeno iz sljedeih sklopova i dijelova (slika 1):

-
kostura sa
- pritvrdjenim leitima na tri noice - vijaka (1) i libelom (2) za namjetanje vodoravnosti,
- ploom sa mjernom skalom (u jedunicama SRT) (3) i
- konzolom sa dugmetom (4) za zaklapanje i oslobadjanje ruice klatna (5)
ruice klatna sa glavom sa gibljivo uvrenom mjernom gumicom (6)
mjerne kazaljke (7)
vijaka pua (8) za namjetanje visine sklopa leita ruice klatna i ploe sa mjernom skalom
mjeraa 9) za namjetanje duine klizanja mjerne gumice.
knjiga II - dio 1
strana 59 od 175
Opti tehniki uslovi
Crte 1: Klatno SRT

Obezbjediti treba, da je mjerna sprava za vrijeme, kada nije u upotrebi, shranjena u suvom
prostoru.
Pri mjerenjima sa klatnom SRT potreben je sljedei pribor:
vea posuda za vodu
priruna flaa plastenka za vodu sa brizgaljkom
meka etka
termometar
prenosna stolica.
Klatno SRT mora omoguiti preciznost zaznanja otpora povrine protiv klizanja u podruju 1
jedinice SRT.
2.1.9.3.2
Sprava SCRIMTEX
Mjerna sprava SCRIMTEX (slika 2) je sastavljena iz sljedeih osnovnih sklopova:
Crte 2: Mjerna sprava SCRIMTEX
teretnog vozila sa cisternom za vodu (1)
sistema za kontrolisan dovod vode ispred mjernog toka (2)
raunara sa elektronskom opremom za vodjenje postupka mjerenja otpora protiv klizanja,

postupka mjerenja dubine hrapavosti (teksture) te automatsku registraciju rezultata
sistema za mjerenje otpora protiv klizanja pod uglom 20 na osovinu vozila vodjenog
mjernog (petog) toka (3)
sistema za mjerenje dubine hrapavosti (profila) kolovozne povrine sa laserom.
Kao pribor kod mjerenja sa spravom SCRIMTEX je potreben termometar.
2.1.9.3.3
Pribor za mjerenje dubine hrapavosti prema postupku zapunjenja sa pijeskom
Pribor za mjerenje dubine hrapavosti kolovozne povrine prema postupku ispunjenja zapremine do
vrha neravnina sa razgrtanjem pijeska se sastoji iz
valjkaste posude odredjene zapremine,
strana 60 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
finog ili srednje naravnog pijeska (zrnatosti npr. 0,125/0,25 mm ili 0,25/0,50 mm),
gumenog ravnjaa za razgrtanje pijeska,
mjera za odredjenje veliine promjera razgrnutog pijeska i
termometra.
Postupak mjerenja dubine hrapavosti sa zapunjenjem s pijeskom mora omoguiti preciznost

odredjenja promjera (krune) povrine razgrnutog pijeska u podruju 5 mm.
2.1.9.4
Izvodjenje mjerenja
Mjerenja otpora protiv klizanja i dubine hrapavosti kolovozne povrine je mogue izvoditi na
cestama sa modernim asfaltnim habajuim odnosno cementnobetonskim zastorom.
Svako mjerenje odtpora protiv klizanja i dubine hrapavosti kolovozne povrine mora biti
dokumentirano sa sljedeim podacima:
mjesto mjerenja: oznaka ceste, stacionaa, saobraajna traka i mjesto na njoj, vrsta sloja
datum mjerenja
upotrebljena mjerna sprava / pribor: vrsta, karakteristike
nain mjerenja
vremenske prilike u toku mjerenja
rezultati mjerenja: za mjerno mjesto/odsjek odnosno za homogeni odsjek
karakteristike mjernog odsjeka (krivine, usponi, prikljuci).
Mjerenja otpora protiv klizanja i dubine hrapavosti kolovozne povrine moraju biti izvrena:
na novoizgradjenim kolovozima u obimu, koji je u odnosu na upotrebljene mjerne sprave

mjerodavan za polovinu mjerenog odsjeka
na postojeim kolovozima u obimu, koji omoguava odredjenje stanja i pripremu predloga

potrebnih zahvata, mada najmanje na polovini mjerenog odsjeka
prije svega u vanjskom kolotragu, koji je u pravilu najvie optereen
u roku nakon izgradnje, kojeg odredi nadzorni organ, i prije isteka garancijskog roka.
Prije poetka mjerenja otpora protiv klizanja ili dubine hrapavosti mora biti izvren ogled trenutnog
stanja kolovozne povrine i sa nje odstranjena sva strana tijela.
Na novoizgradjenim kolovozima, koji su posuti sa sitneom ili sitnim pijeskom, mjerenja otpora
protiv klizanja i dubine hrapavosti kolovozne povrine u pravilu nisu potrebne, jer su odgovarajue
vrijednosti obezbjedjene.
Ako je u habajui sloj ugrajdena asfaltna smjesa, koja sadri polimerno vezivo, moraju biti za
posipanje upotrebljeni pijesak ili sitne, proizvedeni iz silikatnih stijena eruptivnog porijekla ili iz
odgovarajuih umjetnih stijena. Mjerenja otpora protiv klizanja za ocjenu sposobnosti trenja na
takvim kolovoznim povrinama je u pravilu treba izvesti tek nakon prve zime.
Na neposutim novoizgraenim kolovozima su odgovarajui uslovi za mjerenja otpora protiv klizanja
odnosno za ocjenu sposobnosti trenja kolovoznih povrina obezbjedjeni tek, kada je sa kamenih
zrna na kolovoznoj povrini odstranjeno bitumensko vezivo odnosno cementna malta (1 do 2
mjeseca nakon putanja u saobraaj).
Na cestama sa ogranienom brzinom vonje (V 50 km/h) omoguavaju mjerenja sa klatnom SRT
zadovoljivu ocjenu stanja kolovozne povrine. Dodatna mjerenja dubine hrapavosti su korisna
informacija.
Na cestama sa veom dozvoljenom brzinom vonje (V 60 km/h) su potrebne za ocjenu stanja
kolovozne povrine, tj. otpornosti protiv klizanja i dubine hrapavosti, mjerenja sa spravom
SCRIMTEX.
Za izkljuenje razlika u ocjeni stanja, koje uslovljavaju promjene osobina kolovozne povrine,
nastalih zbog specifinih uticaja na nju u razlitim godinjim dobima, je preporuljivo izvriti
mjerenja otpora kolovozne povrine protiv klizanja triput godinje (u proljee, ljeto i u jesen).
Rezultati mjerenja dubine hrapavosti kolovozne povrine prema postupku zapunjavanja sa
pijeskom omoguavaju informativnu ocjenu primjerenosti kolovozne povrine i za vee brzine
vonje.
Za svo vrijeme trajanja mjerenja otpora protiv klizanja i dubine hrapavosti kolovozne povrine
treba obezbjediti sigurnost radne skupine i uesnika u saobraaju.
knjiga II - dio 1
strana 61 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.9.4.1
Mjerenja sa klatnom SRT
2.1.9.4.1.1 Priprema sprave

Klatno SRT mora biti po odredjenom broju mjerenja (1000 do 1300 mjernih mjesta), mada
najmanje bar svake godine temeljno pregledano, provjerena funkcionalnost svih dijelova i
kalibrirano. Svi miui dijelovi moraju biti primjerno nauljeni.
Pored uslova, navedenih u t. 2.1.9.3, treba prije mjerenja s klatnom SRT
provjeriti starost mjerne gumice: primjerno odrvane i uskladitene su upotrebne samo tri
godine nakon izrade,
provjeriti istroenost mjerne gumice: upotrebljive su samo, ako je mjerni rub istroen 1 do
3 mm; na novoj mjernoj gumici je mogue obezbjediti primjeran mjerni rub sa 5
otklizavanja na suhoj i 25 otklizavanja na mokroj kolovoznoj povrini,
nauljiti filcani leaj mjerne kazaljke.
2.1.9.4.1.2 Postupak mjerenja

Mjerna mjesta treba tako izabrati, da su povrine reprezentativne za cijelu kolovoznu povrinu, bez
oteenja i homogene.
Spravu SRT treba tako postaviti na mjerno mjesto, da je ruica klatna sa mjernom gumicom
usmjerena u pravcu saobraaja.
Sa povrine mjernog mjesta treba sa mekom etkom odstraniti prah i prljavtinu, te je temeljito
splaknuti sa vodom. Na tako pripremljenu povrinu mjernog mjesta treba postaviti mjernu spravu i
sa tri noice vijaka te libelom postaviti u vodoravan poloaj, neovisno od nagiba kolovozne
povrine. Mjerna sprava mora biti postavljena tako visoko, da se glava na ruici klatna moe
slobodno zanjihati. Mjerna kazaljka, koja je bila u poetku naslonjena na ruicu klatna, mora pri
tome na mjernoj skali pokazati vrijednost 0 jedinica SRT. U suprotnom primjeru treba sa
odgovarajuim vijkom za nastavljanje trenja i ponavljanjem testiranja obezbjediti primjerno trenje
u leitu mjerne kazaljke.
Sa mjeraem za namjetanje duine klizanja mjerne gumice treba obezbjediti duinu u podruju
izmedju 124,5 mm i 127 mm. To je mogue sa vertikalnim pomicanjem sklopa leita ruice klatna
i ploe sa mjernom skalom.
Nakon provjere pravilnosti namjetenja mjerne kazaljke, ienja povrine mjernog mjesta i
namjetanja duine klizanja mjerne gumice treba povrinu mjernog mjesta ponovo namoiti s
vodom (iz prirune flaice plastenke sa pricaljkom), tako da na povrini nastane neprekinut film
vode.
U blizini mjernog mjesta treba napraviti malu baru vode i u nju postaviti termometar.
Mjerenje otpora kolovozne povrine protiv klizanja prema postupku sa klatnom SRT treba poeti
oslobadjanjem zaklopa na konzoli mjerne sprave, tako da se oslobodjena ruica klatna zanjie.
Nakon otklizavanja mjerne gumice treba ruicu klatna rukom zadrati u krajnjoj taki nihanja. Prva
proba na mjernom mjestu je namijenjena prilagodjavanju mjernog ruba gumice kolovoznoj
povrini, zato oitavanje nije potrebno. Zatim slijede na mjernom odsjeku, u pravilu, po 5 mjerenja
na 5 mjernih mjesta, koja su medju sebom udaljena 5 do 10 m. Kod svakog mjerenja treba ruicu
klatna rukom zadrati u krajnjoj taki njihanja toliko, da je na mjernoj skali mogue oitati
vrijednost SRT (potrebna tanost oitavanja 1 jedinice SRT). Nakon svakog mjerenja i zaklapanja
ruice klatna treba mjerno mjesto ponovo namoiti.
Ako se rezultati pet mjerenja na mjernom mjestu medju sobom razlikuju za vie od 3 jedinice SRT,
treba mjerenja po istom postupku ponavljati, dokle razlika izmedju zadnja tri mjerenja nije manja
od dvije jedinice SRT.
Na kraju mjerenja na mjernom mjestu treba ponono provjeriti duinu klizanja mjerne gumice. Ako
ta odstupa od odredjene, treba je ponovo namjestiti i mjerenja ponoviti.
Nakon izvrenih mjerenja otpora kolovozne povrine protiv klizanja na itavom mjernom odsjeku
treba precizno oitati temperaturu mokre kolovozne povrine. Ako je ta u rasponu izmedju 10C i
30C (samo izuzetno izmedju 5C i 40C), treba njen uticaj odgovarajue korigovati, izvan tog
podruja temperatura postupak mjerenja otpora protiv klizanja sa klatnom SRT nije primjeren.
strana 62 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
2.1.9.4.1.3 Ocjenjivanje rezultata

Otpor kolovozne povrine mjernog odsjeka protiv klizanja, odredjen prema postupku sa klatnom
SRT, treba odrediti:
sa ocjenjivanjem prosjene vrijednosti pet (ili tri zadnja) oitavanja jedinica SRT na
mjernom mjestu (SRTmm),
sa ocjenjivanjem prosjene vrijednosti jedinica SRT na pet mjernih mjesta na mjerenom

odsjeku (SRTmo) i
sa odredjivanjem korekcijske vrijednosti kT u odnosu na odstupanje utvrdjene temperature

mokre kolovozne povrine od uporedne temperature 20C (po tabeli 1).
Otpor kolovozne povrine mjerenog odsjeka protiv klizanja, korigovan zbog uticaja temperature,
izraen u jedinicama SRT, je odredjen sa jednainom:
SRTmok = SRTmo + kT
2.1.9.4.2
Mjerenja sa spravom SCRIMTEX
2.1.9.4.2.1 Priprema sprave

Pored optih uslova za mjerne sprave, navedenih u t. 2.1.9.3, potrebno je u sklopu pripreme
mjerne sprave SCRIMTEX po uputstvu proizvodjaa opreme izvriti prije i u toku mjerenja vie
kalibracija i pregleda.
Sa statinom kalibracijom treba, najvie 24 sata prije mjerenja, u toku optereivanja mjernog toka
sa vodoravnom silom, provjeriti izpis sile otpora (SN skid number).
Dinamiku kalibraciju treba izvriti bar jednom sedmino, odnosno nakon svakog popravka sprave
i uvijek, kada postoji sumnja u pravilnost rezultata mjerenja. Provjeriti treba djelovanje itave
mjerne sprave pri brzini vonje 50 km/h na odsjeku, dugom 2 km. Kod ponavljanja mjerenja se
rezultati ne smiju razlikovati za vie od 4 jedinice SN.
Kalibraciju pritiska u pneumatici treba izvriti najmanje svaka 3 mjeseca na odsjeku, dugom bar 1
km. Pojedini rezultati trostrukog ponavljanja probe moraju biti u podruju 2 % od prosjene
vrijednosti.
Za mjerenja s spravom SCRIMTEX su standardizirani sljedei uslovi:
pneumatika za mjerni toak: SCRIM 3 x 20, bez profila, uska
optereenje mjernog toka: 1960 N 0,5 %
pritisak u pneumatici u barima ( 0,05 bara) prema tabeli 2:
Tabela 1: Korekcijske vrijednosti zbog uticaja temperature mokre kolovozne povrine na otpor
protiv klizanja
Temperatura mokre
kolovozne povrine (C)
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Korekcijska vrijednost
kT (enota SRT)
-5,0
-4,7
-4,3
-3,9
-3,5
-3,0
-2,7
-2,4
-2,0
-1,7
-1,4
-1,1
-0,8
-0,5
-0,3
0
0,2
knjiga II - dio 1
strana 63 od 175
Opti tehniki uslovi
Korekcijska vrijednost
kT (enota SRT)
0,5
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
1,8
1,9
2,0
2,1
2,3
2,4
2,5
2,6
2,7
2,8
2,8
2,9
3,0
Temperatura mokre
kolovozne povrine (C)
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
Tabela 2: Uticaj temperature na pritisak u pneumatici mjernog toka

Pritisak
Temperatura zraka
(bar)
(C)
3,31
3,37
10
3,44
15
3,50
20
3,56
25
3,63
30
3,69
35
- istroenost pneumatike: 3 mm
-
dozvoljena upotreba pneumatike: 400 km
debljina filma vode (raunska): 0,5 mm
- irina filma vode: 80 mm

-
brzina vonje u toku mjerenja:
na AP, BP i glavnim putevima: 80 km/h 10 km/h
- na regionalnim putevima: 60 km/h 10 km/h

- na lokalnim putevima: 40 km/h 10 km/h
pneumatiku na mjernom toku treba prije prvog mjerenja, odnosno nakon vie od 15 minutnog
stanja, ugrijati vonjom (prema propisanom postupku za mjerenja) na 500 m dugom odsjeku
- temperatura na kolovoznoj povrini: 5C do 50C
Na mokrom kolovozu, gdje zbog velike koliine vode nastaje rominjanje, mjerenja otpora protiv
klizanja sa spravom SCRIMTEX nisu primjerna.
Za obezbjedjenje primjerljivosti
pneumatikama za mjerni toak:
-
rezultata
mjerenja
potrebno
je
paljivo
postupanje
sa
uskladitene moraju biti u plastinim vreama u suhom, hladnom i tamnom prostoru
strana 64 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
medju pauzama, duim od jednog mjeseca, ne smiju ostati na vozilu, nego ih treba uskladititi
vie od 2 godine stare pneumatike se ne smiju upotrebljavati
nove i jo nupotrebljene pneumatike treba prije prvog mjerenja po propisanom postupku za

umjeravanja provozati na najmanje 2 km dugom odsjeku, gdje vrijednost otpora kolovozne
povrine protiv klizanja klizni broj SN iznosi najmanje 50.
Prije svake upotrebe mjerne sprave potrebno je

-
vizualno pregledati naplatke pneumatike na mjernom toku: pneumatika nije vie za upotrebu,
ako je vidan prvi kambas (sloj ispod gume),
vizualno pregledati mehanike dijelove upravljakog mehanizma: klizni leaj mjernog toka,
amortizere na mjernoj ploi, okvir,
pregledati instalacije za dovod vode (zaklopke), za elektriku (upravljae za namjetanje) i za

zrak (filtre),
namjestiti referentne napone na elektronskim komponentama i provjeriti adekvatnost

djelovanja programske opreme.
Vie puta dnevno potrebno je provjeriti takodjer i mjerne sprave za mjerenje dubine hrapavosti:
-
oistiti optiku lasera (predajnika i prijemnika), kada je taj jo iskljuen
namjestiti visinu lasera, koja se mijenja u odnosu na koliinu vode u cisterni na vozilu
dobro zatamniti mjerni prostor.
Ako je mjerena kolovozna povrina vie uprljana, treba je prije mjerenja sprati sa vodom (iz
cisterne).
Mjerna sprava SCRIMTEX na istoj kolovoznoj povrini i u kratkom vremenskom razmaku, te sa 95
%-nom vjerovatnoom mora omoguiti
-
ponovljivost rezultata mjerenja otpora protiv klizanja sa istom spravom i sa istim operaterom,
te istu pneumatiku u podruju: p = 0,03 SN
ponovljivost rezultata mjerenja sa razliitim spravama SCRIMTEX, sa razliitim operaterima i sa

razliitim pneumatikama u podruju: p = 0,07 SN.

U raunar treba unijeti sve podatke o mjernom odsjeku i o toku mjerenja (duinu pododsjeka
za odredjivanje prosjenih vrijednosti oitanja).
Ako je od prethodnog mjerenja proteklo vie od 15 minuta, treba pri pribliavanju mjernom
odsjeku (priblino 500 m) spustiti mjerni toak na kolovoznu povrinu, da bi na poetku mjerenja
bila obezbjedjena primjerna temperatura pneumatike.
Na poetku mjernog odsjeka vozilo mora postii odgovarajuu mjernu brzinu vonje, koju u pravilu
mora sauvati na itavom mjerinom odsjeku; ako to u granicama prihvatljivih toleranci nije
mogue, mjerenje je potrebno ponoviti.
U toku postupka mjerenja potrebno je paljivo provjeravati
poloaj mjernog toka (na sredini vanjskog kolotraga),
isticanje vode ispred mjernog toka i
rezultate mjerenja,
i zabiljeiti sve ustanovljene posebnosti u toku mjerenja.

Na svakom mjernom odsjeku moraju biti izvrena dva mjerenja otpora kolovozne povrine protiv
klizanja neposredno jedan za drugom.
Mjerenja dubine profila kolovozne povrine sa mjernom spravom SCRIMTEX moraju biti izvrena
prema preciznim uputama proizvodjaa sprave. Prosjene dubine profila kolovozne povrine
moraju biti oitane na svakih 30 cm i izraene u mm. Programska oprema mora obezbjediti izraun
standardnog odstupanja dubine profila za eljenu duinu pododsjeka.

Raunarska oprema u sklopu sprave za mjerenje otpora protiv klizanja SCRIMTEX mora u cjelini
nadzirati postupak mjerenja i registraciju rezultata, te ocjeniti rezultate u eljenom obliku.
Nakon zakljuenja mjerenja programskom opremom se mora obezbjediti tabelani ispis pojedinih
prosjenih vrijednosti SN i podataka o dubini hrapavosti za odabrane duine mjernih pododjseka,
knjiga II - dio 1
strana 65 od 175
Opti tehniki uslovi
ukljuujui minimalne i maksimalne vrijednosti, te pored tabelarnog ispisa grafiki prikaz

rezultata mjerenja otpora protiv klizanja i dubine hrapavosti.
V primjeru odstupanja temperature kolovozne povrine od osnovne uporedjujue temperature 20C
potrebno je rezultate mjerenja korigovati i to:
Ako iznosi temperatura mjerene kolovovozne povrine
- od 5 C do 10 C
za - 1 jedinicu SN
- od 30 C do 40 C
za + 1 jedinicu SN
- od 40 C do 50 C
za + 2 jedinice SN
U primjeru odstupanja brzine vonje u toku mjerenja od odabrane za do 10 km/h, potrebno je

rezultate mjerenja korigovati po jednaini
V Vi
SNi = SNd + d
0,07
20
gdje znai:
SNi - Klizni broj SN za izabranu brzinu vonje
SNd - Klizni broj SN, ustanovljen sa stvarnom mjernom brzinom vonje
Vd - Stvarna mjerna brzina vonje (km/h)
odabrana mjerna brzina vonje (km/h)
Vi 20 - brzina vonje (km/h)
2.1.9.4.3
Mjerenja sa priborom za mjerenje dubine hrapavosti

Postupak mjerenja dubine hrapavosti kolovozne povrine se zasniva na odredjivanju prosjene
dubine prostora ispod nivoa vrhova kamenih zrna na povrini, gdje su ti prostori ispunjeni sa
unaprijed odredjenom koliinom finog ili srednjeg prirodnog pijeska.
U okvir mjerenja na jednom mjernom mjestu spada:
iztres odredjene koliine pijeska iz mjerne valjkaste posude na kolovoznu povrinu
razgrtanje pijeska sa gumenim ravnalom u obliku kruga, tako da ispuni prostore na

kolovoznoj povrini do vrha kamenih zrna
izmjera promjera kruga sa pijeskom D u etiri smjera.
Postupak mjerenja treba ponoviti jo na etiri mjesta, koja moraju biti medju sobom udaljena
priblino 5 m.
Rezultate svih mjerenja treba upisati u obrazac za mjerenje dubine hrapavosti.

Rezultat mjerenja dubine hrapavosti na pojedinom mjernom mjestu je prosjena dubina hrapavosti
hh, ocjenjena po jednaini:
hh = 4V
Dp2
(mm)
gdje znai:
V - zapremina razgrnutog pijeska (mm3) (u pravilu 26.317 mm3)
Dp - prosjeni promjer kruga razgrnutog pijeska (mm)
Prosjeni promjer kruga razgrnutog pijeska Dp je potrebno ocijeniti kao prosjek etiri izmjerena
premjera D.
Prosjenu dubinu hrapavosti hhp za mjerenu kolovoznu povrinu je potrebno ocijeniti kao prosjek
rezultata mjerenja dubine hrapavosti hh na svih pet mjernih mjesta.
2.1.9.5
Kriteriji za ocjenu stanja
Osnovni kriterij za ocjenjivanje stanja kolovoznih povrina u pogledu sigurnosti vonje je

odredjenje odsjeka, gdje je sposobnost trenja manja od granine vrijednosti.
strana 66 od 175
knjiga II - dio 1
2.1.9.5.1
Opti tehniki uslovi
Sposobnost trenja na novim kolovozima
Vrijednosti sposobnosti trenja novoizgradjenih kolovoznih povrina sa modernoim asfaltnim ili

cementnobetonskim zastorom su kao prosjene za 100 m dug homogen mjerni odsjek u
zavisnosti od brzine vonje mjerne sprave SCRIMTEX navedene u tabeli 3.
Tabela 3:
Granine vrijednosti sposobnosti trenja na novim kolovozima
Mjerna brzina vonje (km/h)
Vrijednosti sposobnosti trenja na

mjernom odsjeku ( SN )
30
62
40
57
50
53
60
49
70
46
80
43
90
40
Uslov za odredjivanje homogenog odsjeka kolovozne povrine je kolinik varijacije kv, koga treba
odrediti po jednaini
s
0,35
kv =
SN
gdje znai:
s
- standardno odstupanje vrijednosti SN, odredjeno po jednaini
2
SN SN SN
s=
n 1
SN - prosjena vrijednost SN, odredjena po jednaini

SN =
2.1.9.5.2
SN
n
Sposobnost trenja na postojeim kolovozima
Mjerila za ocjenu sposobnosti trenja postojeih modernih kolovoznih povrina na osnovu mjerenja
otpora protiv klizanja sa spravom SCRIMTEX su navedena u tabeli 4.
Homogen mjerni odsjek mora biti u pravilu dug priblino 300 m, mada ne krai od 100 m.
Mjerila za ocjenu sposobnosti trenja postojeih modernih kolovoznih povrina na osnovu mjerenja
otpora protiv klizanja sa klatnom SRT su navedena u tabeli 5.
Tabela 4:
Granina podruja vrijednosti sposobnosti trenja za ocjenu stanja postojeeg
kolovoza, odredjena s spravom SCRIMTEX
Mjerna
brzina
vonje
(km/h)
30
40
50
60
70
80
90
Ocjena stanja
veoma slabo
slabo
zadovoljivo
Dobro
veoma dobro
Podruje prosjene vrijednosti sposobnosti trenja na homogenem mjernom odsjeku
(SN)
50 56
57 61
62 72
< 50
> 72
46 52
53 56
57 67
< 46
> 67
42 48
49 52
53 63
< 42
> 63
39
45
46
48
49
59
< 39
> 59
36 42
43 45
46 56
< 36
> 56
33 39
40 42
43 53
< 33
> 53
30 36
37 39
40 50
< 30
> 50
graninavrijednost upozoravajua preuzemna
vrijednost
vrijednost
knjiga II - dio 1
strana 67 od 175
Opti tehniki uslovi
Tabela 5:
Granine vrijednosti otpora protiv klizanja, odredjenog sa klatnom SRT, za ocjenu
stanja postojeeg kolovoza u zavisnosti od saobraajnog optereenja
Saobraajno optereenje
skupina
Gustina saobraaja
NOO 82 kN/dan
(1)
skupina
Uslovi za vonju
PLDP
(2)
normalni
teki
Granine vrijednosti SRTmok

izvanredno mala,
veoma lako,
lako,
mala,
300
srednje
srednja
teko,
velika,
veoma teko,
veoma velika,
> 300
45 do 55
5000
55 - 65
50 do 60
> 5000
izvanredno velika
uzetno teko
Legenda:
(1)
NOO 82 kN/dan broj prelaza nominalnog osovinskog optereenja 82 kN/dan
(2)
PLDP prosjeni godinji dnevni saobraaj vozila
(3)
SRTmok vrijednost SRT na mjernom odsjeku, korigovana zbog uticaja temperature
Homogene mjerne odsjeke treba odrediti
na osnovu rezultata mjerenja sa klatnom SRT najmanje na svakih 50 m1 kolovoza i
ocjenjivanjem prosjene vrijednosti SRTmok za najmanje 300 m dug odsjek.
Kao teke uslove za vonju potrebno je prije svega uzimati u obzir:
odsjeke cesta sa uzdunim nagibom veim od 6 % na duini najmanje 100 m
krivine na inae ravnoj cesti sa poluprenikom R < 150 m
opasne odsjeke: sa jakim bonim vjetrom, mostove, vijadukte, tunele
sve odsjeke na cesti, gdje je potrebno vonju usporiti.
Mjerila za ocjenu dubine hrapavosti postojeih modernih kolovoznih povrina, odredjena na osnovu
mjerenja prema postupku ispunjenja sa pijeskom, su informativno navedena u tabeli 6.
Granine vrijednosti dubine hrapavosti na kolovoznoj povrini su odredjene u zavisnosti od
dozvoljene brzine vonje na cesti.
Tabela 6:
Granine vrijednosti prosjene dubine hrapavosti hhp i prosjene dubine profila hpp
za ocjenu stanja postojeeg kolovoza u zavisnosti od dozvoljene brzine vonje
Najvea dozvoljena
Granina vrijednost
Granina vrijednost
brzina vonje
dubine hrapavosti hhp
dubine profila hpp
(km/h)
(mm)
(mm)
40
0,22
50
0,26
60
0,30
0,13
70
0,35
0,19
80
0,40
0,25
100
0,53
0,42
120
0,70
0,63
Mjerila za ocjeno dubine profila postojeih kolovoznih povrina, odredjene na osnovu mjerenja sa
elektrooptinimi spravama laserom (u sklopu sprave SCRIMTEX), navedena u tabeli 6, su kao
informativna ocjenjena na osnovu jednaine CEN:
hh =0,2 + 0,8 x hp
(mm)
odnosno:
hp = 1,25 hh 0,25
strana 68 od 175
(mm)
knjiga II - dio 1
(3)
Opti tehniki uslovi
2.1.10 MJERENJA GUSTOE I VLANOSTI POSTUPAK SA
IZOTOPNIM MJERAEM
2.1.10.1
2.1.10.1.1
Predmet uslova
Opte
Smjernice za ceste, Mjerenje gustoe i vlanosti, Postupak sa izotopnim mjeraem, odredjuju

postupke za izvedbu i ocjenjivanje terenskih mjerenja gustoe i vlage materijala.
U sjmernicama su gustoa i vlaga razmatrane skupa, jer je veina izotopnih mjeraa opremljena za
mjerenje obe veliine. Smjernice je mogue upotrebljavati takodjer i za izotopske mjerae, sa
kojim se odredjuje samo gustoa.
Namjena razmatranih mjerenja je brzo i nedestruktivno odredjivanje gustoe i vlanosti izvedenih
zemljanih i asfalterskih radova (uporedjujua proba, proba uskladjenosti), kao i istraivanja i razvoj
na spomenutom podruju.
Smjernice sadre samo osnovne informacije. Izvodja mora kod upotrebe izotopnog mjeraa u
potpunosti potovati uputstva, koje u priruniku uslovljava proizvodja opreme.
Napomena
Oprema, koja se upotrebljava kod razmatranih vrsta mjerenja, sadri radioaktivan materijal, koji
daje ionizirajue zraenje, koje moe da teti zdravlju korisnika, ako se ne potuju odgovarajue
zatitnie mjere. Zato je vano, da korisnik opreme ve prije poetka mjerenja zna za postojanje
potencialnih opasnosti i potuje svu razpoloivu regulativu, koja se odnosi na zatitne mjere i
postupke.
2.1.10.1.2
Ogranienja
Postupak mjerenja sa izotopnim mjeraima je primjeran za testiranja veine materijala, koji se

upotrebljvaju kod zemljanih i asfalterskih radova, gdje povrina baze izotopskog mjeraa odgovara
za garanciju reprezentativne zapremine/uzorka za testiranje. Svejedno, moe na rezultate mjerenja
gustoe i vlage, tako s direktnim ozraivanjem kao i sa povratnim sipanjem, uticati itav niz
faktora, prije svega
heterogenost u hemijskom sastavu materijala, npr. sluajna prisutnost metalnih iona u

ljaki i pepelu,
neuobiajen hemijski satav materijala; neki elementi, npr. kadmij, bor i hlor, mogu uticati
na rezultat odredjivanja vlage zbog velike vjerovatnoe absorbiranja brzih neutrona; ako
materijal sadri elemente, koji utiu na rezultate mjerenja sa izotopskim mjeraem i ako je
udio tih elemenata konstantan, potrebno je krivulju umjerenja odgovarajue prilagoditi,
hrapava povrina materijala, iji uinak treba koliko je mogue smanjiti garantiranjem
najbolje mogueg kontakta izmedju izotopskog mjeraa i povrine zgusnutog testiranog
sloja; uticaj povrine je znatno manji pri postupku mjerenja sa direktnim ozraivanjem,
neuobiajni mineroloki sastav materijala, npr. minerali, koji sadre hemijski vezanu vodu
(sadra), i zemljita sa velikim udjelom organskih primjesa.
Na mjerenje gustoe mogu uticati i:
slojevi zgusnutog materijala sa znatnim vertikalnim gradientima gustoe, tako da stepen

zbijenosti na vrhu malo doprinosi ka poprenoj zbijenosti sloja; test sa povratnim sipanjem
zbog naina djelovanja zahvati u veoj mjeri materijal blizu povrine; postupak sa
direktnim ozraivanjem je zato primjernijii, jer zbog narastanja osjetljivosti sa dubinom
smanjuje spomenute efekte i
sluajne prisutnosti veih komponenti, koje su potpuno okruene sa sitnijim djeliima, to

moe rezultirati sa neuobiajeno velikom gustoom.
Na rezultate mjerenja vlage moe da utie pored vodonika u slobodnoj vodi, takodjer vodonik u
hemijski vezanoj vodi, te vodonik u drugim sastojcima, npr. u organskim materijama.
knjiga II - dio 1
strana 69 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.10.2
Fizikalne osnove
2.1.10.2.1
Radioaktivni izotopi
Radioaktivni izotopi, koje sadri izotopski mjera, daju zraenje, koje moe da prodre kroz tvrdu
materiju. Iz stepena oslabljenja, odnosno promjene energije zraenja mogue je zakljuivati o
osobinama ozraenog materijala.
Izotopski mjera uobiajeno sadri izvor za gama zraenje i kombinirani izvor za zraenje brzih
neutrona.
2.1.10.2.2
Mjerenje gustoe
Mjerenje gustoe je zasnovano na promjeni puta gama zraka od izvora do detektora zbog
Comptonovog efekta. Mjerilo za gustou predstavlja intenzivnost sipanja (u odnosu na
odgovarajue umjeravanje), kojeg dostie detektor i u direktnoj je vezi sa gustinom elektrona
ozraene materije.
2.1.10.2.3
Mjerenje vlanosti
Pri mjerenju vlanosti je izkorieno usporavanje zraenja neutrona iz izvora brzih neutrona zbog
kolizije sa vodonikovim jedrima. Intenzivnost zraenja, koja dosee detektor, je u direktnoj vezi sa
stanjem prispjelih modificiranih neutrona i predstavlja mjerilo za koliinu vlage, prisutne u uplivnom
podruju. Predpostavlja se, da je voda jedini izvor vodonika, koji je prisutan u ozraenom
materijalu.
2.1.10.3
Oprema za mjerenje
2.1.10.3.1
Izotopski mjera
Izotopski mjera je mjerna sprava, koja se sastoji iz sonde, detektora, sprave za oitavanje i izvora
elektrine energije. Navedeni sastavni dijelovi su ugradjeni u kuite, koje mora biti tvrdo i otporno
na vodu i prah.
Sonda koja je u obliku motke je namijenjena utiskivanju u tla. Motka mora biti oznaena u
duinskim intervalima po 5 cm za testove do dubine 30 cm. U sondi ugradjeni izvor ionizirajueg
zraenja mora biti zapeaen i odgovarajue zatien za sigurnu upotrebu i uvanje.
Napomena:
Sonda mora biti izvedena tako, da omoguava sigurno runo utiskivanje do izabrane dubine.
Ako postoji sumnja o oteenju izvora ili ako je ve izvor oteen, odnosno se ini oteen, oprema
mora biti stavljena u sanduk za uvanje, a o tome odmah obvijeten proizvodja ili ovlateni
predstavnik. Rukovanje i popravak moe da preuzme samo odgovarajue opremljeno i pravilno
kolovano osoblje.
Mjerni komplet mora sadrati takodjer uputstva za upotrebu, certifikat o umjeri i sanduk za
transport.
2.1.10.3.2
Pomona oprema za pripremu za mjerenje
Pomonu opremu za pripremu za mjerenja ine:
oprema za ravnanje povrine na podruju testiranja, npr. zidarska lopatica, ravnalo i slino
oprema za izvedbu buotine: elina motka ili borer, eki, vodi za ouvanje vertikalnosti
pri utiskivanju motke, (vodi moe da poslui i kao ploa za ravnanje) i ruka za izvlaenje
zabijene motke; elina motka za zabijanje mora biti na jednom kraju oblikovana u picu,
na drugom kraju je rairena (za udarce sa ekiem)
materijal za izravnavanje neravne povrine: uobiajno se upotrebljava sitnozrnati materijal,

dobijen u podruju mjerenja ili suh, sitan kremeni pijesak.
Napomena:
Navedena oprema je primjerna takodjer i za izvedbu buotine u svjee stabilizirane materijale, dok
se u otvrdnute materijale moe buiti prema postupcima za buenje u cementni beton.
2.1.10.3.3
Oprema za umjeravanje
Za umjeravanje su potrebni slijedei referentni materijali:
materijal poznate gustoe, pripremljen u obliku bloka
materijal poznate gustoe, zgusnut u sanducima ili
strana 70 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
materijal na terenu, za kojeg se gustoa odredi po jednom od standardizovanih postupaka

(s kalibriranim valjcima, sa nadomjetanjem sa pijeskom ili vodom).
Standardni mjerni blok mora biti izradjen iz materijala, odgovarajueg za provjeru djelovanja
mjernog sistema, kao i za ponovljena odredjivanja standardnog broja impulsa. Standardni blok
mora da ima isti serijski broj kao izotopski mjera i se ne smije upotrebiti u kombinaciji sa drugim
izotopskim mjeraima.
Standardni blok je potrebno uvati ist i bez prilepljenih djelia, koji bi prouzrokovali slab kontakt
sa sondom, to bi moglo prouzrokovati pogreno brojanje standardnog broja impulsa.
Napomena:
Prednost blokova je u njihovoj trajnosti i s tim u vezi ponovljivosti umjeranja.
Blokovi i sanduci moraju biti u obliku kvadra sa stranicama najmanje 310 mm x 360 mm x 560 mm
odnosno takvih dimenzija, da te ne utiu na rezultat mjerenja.
2.1.10.4
Umjeravanje, standardiziranje i provjera mjernog sistema
2.1.10.4.1
Umjeravanje
2.1.10.4.1.1 Opte
Pravilno umjeranje izotopskega mjeraa predstavlja osnovu za pouzdano izvodjenje mjerenja
gustoe i vlage. Umjeranje povezuje mjerenu vrijednost (broj impulsa, razmjeru impulsa) i osobinu
ozraenog materijala (gustou i vlagu). Dato je u obliku krivulje ili tabele, sa preciznom navedbom
materijala, na kojem je bilo izvedeno. Izotopski mjerai u pravilu omoguuju unos krivulja
umjeravanja u ve ugradjeni mikroprocesor.
2.1.10.4.1.2 Gustoa
2.1.10.4.1.2.1 Opti uslovi
Umjerenje je potrebno izvesti na osnovu brojanja impulsa za svakog od vie razliitih materijala
poznate gustoe. Za umjeravanja moraju biti upotrebljeni materijali iz istog podruja gustoe kao
materijali, koji e biti kasnije isprobani sa izotopskim mjeraem. Konani rezultat umjeravanja je
korelacijska veza izmedju razmjera broja impulsa (u odnosu na standardni broj) i gustoe.
2.1.10.4.1.2.2 Tvorniko umjeravanje
Tvorniko umjeravanje mora izvesti proizvodja u skladu sa odredbama odgovarajuih propisa.
Tvorniko umjeravanje je potrebno provjeriti najmanje jednom godinje. Ako rezultati
provjeravanja nisu u skladu sa propisanim uslovima, potrebno je izotopski mjera ponovo umjeriti.
Provjeru odnosno ponovno umjeravanje mora napraviti proizvodja ili njegov ovlateni predstavnik.
Napomena:
Umjeravanje je potrebno provjeriti i, prema potrebi, ponoviti takodjer nakon svakog veeg
popravka izotopskog mjeraa.
2.1.10.4.1.2.3 Provjera krivulje umjeravanja
Krivulju umjeravanja je potrebno provjeriti kod novog mjeraa, pa takodjer u svakom primjeru
sumnje u pouzdanost rezultata rutinskih proba. U tu namjenu je potrebno upotrebiti jedan od
pripremljenih referentnih materijala, navedenih u taki 2.2.9.3.3.3. Upotreba blokova za
umjeravanje ili sanduka je pouzdanija od terenskih volumetrinih postupaka.
2.1.10.4.1.2.4 Prilagodjavanje krivulje umjeravanja
Ako su rezultati provjeravanja gustoe na blokovima ili sanducima izvan krivulje umjeravanja, je
potrebno nadomjestiti krivulju umjeravanja sa novom krivuljom, koja odgovara rezultatima
provjeravanja za dati materijal.
Prilikom provjeravanja krivulje umjeravanja sa terenskim volumetrinim postupcima (taka
2.1.10.4.1.2.3) je potrebno uporediti rezultate obe vrste mjerenja gustoe na najmanje 10 mjernih
mjesta.
Mjere su slijedee:
ako apsolutna razlika u gustoi, utvrdjena na pojedinim mjernim mjestima na oba naina,
ne prelazi 80 kg/m3 i razlike su jednom pozitivne, drugiput pa negativne, promjena krivulje
umjeravanja nije potrebna
knjiga II - dio 1
strana 71 od 175
Opti tehniki uslovi
ako je svaka od vrijednosti, utvrdjena sa odgovarajuim alternativnim postupkom, vea od

vrijednosti, ugtvrdjene sa izotopskim mjeraem, i prosjena razlika prelazi 30 kg/m3,
potrebno je kod svakog sljedeeg odredjivanja gustoe sa izotopskim mjeraem pribrojatii
prosjenu razliku
ako je svaka od vrijednosti, utvrdjena sa odgovarajuim alternativnim postupkom, manja

od vrijednosti, utvrdjene izotopskim mjeraem, i prosjena razlika prelazi 30 kg/m3,
potrebno je kod svakog sljedeeg odredjivanja gustoe sa izotopskim mjeraem odbiti
prosjenu razliku.
2.1.10.4.1.3 Vlanost
2.1.10.4.1.3.1 Opti uslovi
Umjeravanje je potrebno izvriti na osnovu brojanja impulsa za svakog od vie razliitih materijala
sa poznatom vlagom. Za umjeravanja moraju biti upotrebljeni materijali sa jednakim podrujem
vlage kao materijali, koji e biti kasnije probani sa izotopskim mjeraem. Konani rezultat
umjeravanja je korelacijska veza izmedju razmjere broja impulsa (u odnosu na standardni broj) i
vlage.
Za umjeravanje je potrebno upotrebiti jedan od referentnih materijala, navedenih u taki 2.1.10.3.
2.1.10.4.1.3.2 Tvorniko umjeravanje
Tvorniko umjeravanje mora izvesti proizvodja u skladu sa odredbama odgovarajuih propisa.
Tvorniko umjeravanje je potrebano provjeriti najmanje jednom godinje. Ako rezultati
provjeravanja nisu u skladu sa uslovima, je potrebno izotopski mjera ponovo umjeriti.
Provjeru odnosno ponovno umjeravanje mora napraviti proizvodja ili njegov ovlateni predstavnik.
Napomena
Umjeravanje je potrebno provjeriti i prema potrebi ponoviti, takodjer nakon svakog veeg popravka
izotopskog mjeraa.
2.1.10.4.1.3.3 Provjera krivulje umjeravanja
Umjeravanje je u pravilu potrebno provjeriti kod novog mjeraa. Umjeravanje pa je potrebno
provjeriti takodjer u primjeru probavanja takvih materijala, koji se u hemijskom sastavu bitno
razlikuju od materijala, na kojim je bilo izvedenao umjeravanje. Za provjeru je potrebno upotrebiti
jedan od pripremljenih referentnih materijala, navedenih u taki 2.1.10.3.
2.1.10.4.1.3.4 Prilagodjavanje krivulje umjeravanja
Mjere za prilagodjavanje krivulje umjeravanja su sljedei:
ako rezultati provjeravanja vlage u materijalu u sanducima nisu razporedjeni sluajno iznad
i ispod krivulje umjeravanja, je potrebno nadomjestiti krivulju umjeravanja sa novom
krivuljom, koja odgovara rezultatima provjeravanja za dati materijal
ako su rezultati provjervaanja vlage materijala u sanducima razporedjeni sluajno iznad i

ispod krivulje umjeravanja i prosjena razlika ne prelazi 8 kg vode na m3 materijala u
odnosu na mjerenja sa izotopnim mjeraem, potom prilagodjavanje nije potrebno
ako svaka vrijednost vlage, odredjena na klasian nain, prelazi vlagu, odredjenu sa
izotopskim mjeraem, potrebno je pri svakom sljedeem mjerenju sa izotopskim mjeraem
pribrojati prosjenu razliku
ako je svaka vrijednost vlage, odredjena na klasian nain, manja od vlage, odredjene sa
izotopnim mjeraem, potrebno je pri svakom sljedeem mjerenju sa izotopskim mjeraem
odbiti prosjenu razliku.
2.1.10.4.2
Standardiziranje izotopnog mjeraa
2.1.10.4.2.1 Opte
Standardiziranje izotopnog mjeraa znai odredjivanje standardnog broja impulsa na standardnom
bloku.
Na rezultate mjerenja (broj impulsa) utie dugorono staranje radioaktivnog izvora, elektronskih
komponenti i detektora, pa takodjer mogue geografsko uslovljeno variranje radijacijske pozadine.
Za iskljuivanje spomenutih uticaja su izotopski mjerai umjereni na razmjeru izmjerenih impulsa
za svaki radioaktivni izvor u odnosu na standardni broj impulsa, izkazano na referentnom bloku.
strana 72 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
Napomena
Redovno praenje standardnog broja impulsa je potrebno takodjer za usputnu kontrolu djelovanja
mjernog dijela izotopnog mjeraa.
2.1.10.4.2.2 Postupak
Standardiziranje izotopnog mjeraa je potrebno izvesti na referentnom mjernom bloku za svaku
vrstu mjerenja na poetku i na kraju svakog dana upotrebe. Taj postupak je potrebno izvesti
takodjer nakon najvie osam sati neprekidne upotrebe. Postupak je potrebno izvesti takodjer kod
svakog ponovnog ukljuivanja mjeraa.
Sa ukljuivanjem izotopnog mjeraa je obezbjedjeno zagrijavanje, koje mora biti u skladu sa
uputama proizvodjaa. Postupak zagrijavanja u pravilu ne smije trajati manje od 15 minuta.
Ako je predvidjena neprekidna upotreba izotopnog mjeraa ili u jednom danu sa razmacima, nije
ga potrebno iskljuivati.
Mjera mora biti pri mjerenju lociran najmanje 7 m daleko od drugih izotopskih mjeraa i
najmanje 1,5 m daleko od bilokakvog vieg objekta, koji moe da utie na mjerenje.
Kada se upotrebljava mjera u uskom iskopu ili na udaljenosti manje od 1,5 m od nekog objekta,
potrebno je potovati uinak odbijenog zraenja tako, da se odredi standardni broj impulsa na istoj
lokaciji, gdje e kasnije biti izvreno mjerenje.
Standardni mjerni blok je potrebno uvijek namjestiti najmanje 1,5 m daleko od bilokoje vie
prepreke. Za svaku vrstu mjerenja (goustoe i vlage) je potrebno izvesti bar etiri uzastopna
jednominutna mjerenja i izraunati srednju vrijednost.
Napomena:
Takodjer je prihvatljivo i jedno etiriminutno mjerenje ako to mjera omoguava.
2.1.10.4.2.3 Provjera
Rezultate svakog standardiziranja treba dopuniti s datumom in vrijednosti sauvati za ocjenu
pravilnosti djelovanja izotopnog mjeraa.
Potrebno je provjeriti da li je srednja vrijednost oitanja unutar granica koje odredjuje sljedea
jednaina:
Ns = N0 2 (N0/pc)0.5
gdje znai:
Ns prosjek trenutnog umjeravanja na standardu
N0 prosjek etiri vrijednosti Ns prije upotrebe
Pc - vrijednost faktora umjeravanja za detektor impulsa prije prikaza na ekranu
Napomena:
Proizvodja mora v tehnikoj dokumentaciji navesti vrijednost pc. Ako taj faktor nije ugradjen u
mjera onda vai vrijednost pc = 1.
U primjeru da je vrednost Ns, ocjenjena prema gornjoj jednaini, unutar dozvoljenih granica
vrijednost Ns se moe upotrebljavati za dnevnu upotrebu mjeraa.
Ako je vrijednost Ns izvan propisanih granica postupak za odredjivanje prosjene vrijednosti
impulsa je potrebno ponoviti najmanje dva puta: ako su sve tri ili dvije od tri vrijednosti izvan
prihvatljivih granica, izotopski mjera se ne smije upotrebljavati dok se greka ne otkloni.
Ako su pri standardiziranju na kraju radnog dana vrijednosti Ns izvan podruja dozvoljenih, svi
rezultati tog dana su nevaei.
2.1.10.4.3
Provjera stabilnosti mjernog sistema
Potrebno je napraviti standardiziranje izotopskog mjeraa kao to je opisano u taki 2.2.9.3.4.2.2,

s tim da se posebno za svaku vrstu mjerenja (za gustou i vlagu ) napravi najmanje 16 ponovljenih
jednominutnih mjerenja na referentnom bloku. U toku postupka mjera nije dozvoljeno pomicati.
Odvojeno treba biljeiti svako mjerenje za svaku vrstu izvora zraenja, te datum mjerenja.
Potrebno je izraunati standardnp odstupanje i aritmetiku sredinu za svaki niz ponovljenih
mjerenja.
Treba provjeriti da li je kolinik stabilnosti, izraen kao standardno odstupanje, dijeljen s
kvadratnim korijenom aritmetike sredine, u podruju kojeg je odredio proizvodja. Treba
knjiga II - dio 1
strana 73 od 175
Opti tehniki uslovi
uvaavati faktor umjeravanja u zapisu.

Ako je neka od obe vrijednosti izvan podruja kojeg je odredio proizvodja, ili ako to nakazuje
trend uzastopnih provjeravanja, mjera nije mogue upotrebljavati, dok se greka ne otkloni.
Napomena:
Test stabilnosti za svaku vrstu mjerenja treba napraviti najmanje jednom mjeseno, ako je mjera
u upotrebi svaki dan, a ako nije, jednom u tri mjeseca. Ako trend uzastopnih provjeravanja
nagovjetava greku izotopski mjera se ne smije upotrebljavati.
2.1.10.5
Postupci odredjivanja gustoe i vlage
2.1.10.5.1
Mjerenje
2.1.10.5.1.1 Odredjivanje gustoe s direktnim ozraivanjem

Izotopski mjera mora biti standardiziran prema postupcima koji su opisani u taki 2.1.10.4.2.2.
Sa povrine odabranog mjernog mjesta treba odstraniti drugaiji materijal. Mjerna povrina mora
biti sasvim ravna.
Upotrebom vodila treba izvrtati ili utisnuti buotinu do odgovarajue dubine. Buotina mora biti u
pravilu vea od dubine do koje e biti odredjena zapreminska masa. Potrebna dubina buotine
mora biti obzirom na izabranu dubinu mjerenja - navedena u uputstvima proizvodjaa. Na
mjernom mjestu treba oznaiti povrinu nalijeganja mjeraa.
Nakon postavljanja mjeraa na mjerno mjesto treba provjeriti da li je kontakt izmedju dna
instrumenta i mjerne povrine odgovarajui.
Eventuelne neravnine treba popuniti sa suhim sitnim kremenim pjeskom ili sitnijim djeliima
materijala kojeg se testira. Dodatni materijal ne smije biti ugradjen u samostalni sloj.
Motku izotopnu sondu treba staviti do izbrane dubine i pomai instrument tako da na strani
detektora tijesno nalijee na povrinu buotine.
V skladu s uputstvima proizvodjaa treba izmjeriti gustinu (i ako je potrebno takodjer i vlagu).
Vrijeme mjerenja za svaku vrstu mjerenja ne smije biti krae od 1 minute.
Za obezbjedjenje vee preciznosti izotopni mjera treba okrenuti za 180 oko vertikalne ose motke,
napraviti sljedee mjerenje i odrediti prosjek oba rezultata. Druga mogunost ocjenjivanja je
ponavljanje mjerenja u sve veem prostoru na susjednim lokacijama i izraun srednje vrijednosti
tih rezultata.
Pominu motku sondu nakon toga treba vratiti u kuite u poloaj sigurno.
Potrebno je oitati i zabijeiti izmjerene vrijednosti za dato mjerno mjesto i na osnovu krivulja
umjerenja odrediti gustou.
Napomena
Izotopni mjerai su u pravilu opemljeni sa mikroprocesorima koju omoguavaju uvanje
umjeravanja koje je odredio korisnik, preraun gustoe i vlage na osnovu umjeravanja, korekcije
rezultata i ouvanje izmjerenih vrijednosti.
2.1.10.5.1.2 Odredjivanje gustoe i vlage s povratnim sipanjem

Izotopni mjera mora biti stadardizovan prema postupcima koji so opisani u taki 2.1.10.4.2.2.
Prema uputstvima proizvodjaa treba izmjeriti gustinu i vlagu, oboje u vremenu od najmanje 1
minuta. Za postizanje vee preciznosti je potrebno izotopski mjera okrenuti za 180 oko vertikale,
napraviti slijedee mjerenja i odrediti prosijek oba rezultata. Druga mogunosti je ponavljanje
mjerenja na to veem prostoru na susjednim lokacijama i izraun srednje vrijednosti rezultata.
Pominu motku sondu nakon toga treba vratiti u kuite u poloaj sigurno.
Potrebno je oitati i zabijeiti izmjerene vrijednosti za dato mjerno mjesto i na osnovu krivulja
umjerenja odrediti gustou i vlagu.
Napomena:
Dodatno mjerenje vlage s izotopnimi mjeraima koji to omoguavaju se moe izvesti istovremeno
sa mjerenjem gustoe kod oba naina njihovog odredjivanja.
Ukoliko se podatak o vlagi u obliku mase vode na jedinicu zapremine zahtijeva posebno potrebno
je potovati data uputstva za odredjivanje.
Izotopni mjerai su u pravilu opemljeni sa mikroprocesorima koju omoguavaju ouvanje
umjeravanja koje je odredio korisnik, preraun gustoe te vlage na osnovu umjeravanja, korekcije
strana 74 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
rezultata, ouvanje izmjerenih vrijednosti.
2.1.10.5.2
Izraun i predstavljanje rezultata
2.1.10.5.2.1 Suha gustoa

Suhu gustou d (v kg/m3) treba ocijeniti po sledeim jednainama :
-
na osnovu mjerenja vlage s izotopskim mjeraem:
d = - W
gdje znai:
gustoa materijala ( u kg/m3), odredjenja sa izotopnim mjeraem
Wvlaga (u kg/m3), to je masa vode na zapreminsku jedinicu materijala, odredjenja sa
izotopnim mjeraem
-
Kod laboratorijskog odredjivanja vlage:
d = 100 / (100+w)
gdje znai:
gustoa materijala (u kg/m3), odredjena izotopnim mjeraem
w udio vlage u materijalu (u m.-%)
2.2.9.3.1.1.1
Udio vlage
Udio vlage u materijalu w (u m.-%) se moe izraunati po sledeoj jednaini.

w = 100 W / ( - W)
2.1.10.5.2.2 Izvjetaj o mjerenjima

Izvjetaj o mjerenjima mora sadrati izjavu da su bila mjerenja u skladu sa ovim smjernicama i
sledee podatke, odnosno rezultate:
upotrebljeni postupak za dobijanje rezultata
in situ gostou i/ili suhu gustou materijala ( kg/m3)
udio vlage (ako je bila odredjena) (m.-%)
lokaciju i redni broj mjerenja
vremenski razmak izmedju zavretka zbijanja i vremena mjerenja.
2.1.10.6
Zatita pred zraenjem
Zraenje radioaktivnih izotopa bi moglo pri nestrunom rukovanju sa izotopskim mjeraem

negativno uticati na zdravlje ljudi i ivotinja, te izazvati razliite povrede. Za pouzdano sprjeavanje
povreda treba potovati zakonske odredbe, koje odredjuju rukovanje s radioaktivnim materijalima i
njihovo transportovanje.
knjiga II - dio 1
strana 75 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.11 MJERENJA GUSTOE DODATNI POSTUPCI

2.1.11.1
Predmet uslova
Smjernice Mjerenja gustoe sa dopunskim postupcima, odredjuju osnove za izvodjenje mjerenja te

za ocjenjivanje i davanje rezultata mjerenja gustoe zemljanih materijala sa dopunskim
postupcima.
U smjernicama su opisani dopunski postupci za izvodjenje mjerenja gustoe zemljita te nevezivih i
sa hidraulinim vezivima vezanih materijala, koji temelje na direktnim, to jest gravimetrijskim
mjerenjima gustoe.
U cestogradnji su mjerenja gustoe i vlanosti sastavni dio kontrole kvaliteta izvedenih zemljanih
radova te radova na nevezanim i vezanim slojevima kolovoznih konstrukcija. Zbog jednostavne i
brze izvedbe se glavnina mjerenja gustoe i vlanosti izvodi indirektnim postupcima upotrebom
izotopskog mjeraa. Zbog toga to se kod indirektnih mjerenja mogu pojaviti greke, koje su
posljedica objektivne greke postupka, u pravilu je potrebno na svim karakteristinim materijalima i
na svim karakteristinim slojevima materijala u kolovoznim konstrukcijama mjerenja izotopskim
mjeraima dopuniti direktnim mjerenjima gustoe sa dopunskim postupcima.
Pri prosudjivanju vanih rezultata mjerenja i u spornim primjerima imaju rezultati, dobijeni sa
dopunskim postupcima, prednost pred rezultatima mjerenja, dobijenim sa izotopnim mjeraem.
2.1.11.2
2.1.11.2.1
Fizikalne osnove
Mjerenja gustoe
Mjerenja gustoe tla dopunskim postupcima se zasnivaju na mjerenju (vaganju) mase tla,
iskopanog iz temeljnog tla ili ugradjenog sloja i zapremine, koju je zauzimalo iskopano tlo.
Mjerenje zapremine se izvodi popunjavanjem praznine, koja je nastala pri iskopu poznate mase tla,
dopunskim materijalom, ija gustoa je tano poznata. Najee upotrebljavani dopunski materijali
za mjerenje zapremine su umjereni pijesak i voda, iako se mogu upotrebljavati i ulje ili druge
tekuine. Kada se kao dopunski materijal upotrebljava ulje, iva ili kakav drugi dopunski materijal,
koji je opasan za okolinu, pri radu su potrebne odgovarajue zatitne mjere, da ne dodje do
izlivanja odnosno do zagadjivanja okoline sa tim materijalima.
Pri postupku sa umjerenim valjcima je zapremina praznine, nastale uzimanjem poznate mase tla,
odredjena zapreminom uzorkovanog valjka.
2.1.11.2.2
Mjerenja vlanosti
Kod svih mjerenja gustoe dopunskim postupcima se za odredjivanje vlanosti upotrebljava

gravimetrijsko odredjivanje vlanosti suenjem iskopanog materijala u suiocu pri temperaturi od
105C do 110C do konstantne mase.
Kada materijal sadri minerale, koji imaju hemijski ili elektrohemijski vezanu vodu, koja istupa iz
kristalne reetke minerala ve kod niih temperatura, se za suenje upotrebljava temperatura
suenja, koja je nia od temperature prelaza mineralne faze. Karakterstian primjer predstavljaju,
npr. prelazi sadre u poluhidrat i anhidrit, koji poinje ve kod 40C, veoma visoko organsko tlo idr.
2.1.11.3
2.1.11.3.1
Postupci za izvodjenje mjerenja
Vrste opisanih postupaka
U ovim smjernicama su razmatrani sljedei dopunski postupci mjerjenja:
postupak sa umjerenim valjcima,
postupak sa nadomjetanjem pijeskom, primjeran za sitno- i srednjezrnato tlo,
postupak sa nadomjetnjem pijeskom, primjeran za sitno-, srednje- i grubozrnato tlo,
postupak sa nadomjetanjem vodom, primjeran za grubozrnato tlo.
2.1.11.3.2
Postupak sa umjerenim valjcima
2.1.11.3.2.1 Upotrebljivost postupka

Postupak sa umjerenim valjcima je upotrebljiv za prirodno tlo i za umjetno nasute i zbijene slojeve
vezivog (kohezivnog) sitnozrnatog tla, koje ne sadre gruba zrna.
Prednost postupka sa umjerenim valjcima je u brzoj i jednostavnoj izvedbi.
Preciznost tog postupka je manja od preciznosti ostalih postupaka.
knjiga II - dio 1
strana 77 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.11.3.2.2 Oprema za izvodjenje mjerenja

Za izvodjenje mjerenja potrebna je sljedea osnovna oprema:
elini umjereni valjak (crte 1) duine 130 mm, sa unutranjim promjerom 100 mm i
debljinom zida 3 mm; donji rub valjka mora biti zbruen u obliku noa i ojaan; prije
upotrebe mora biti valjak namaen
elini valjkasti obru duine 25 mm, sa unutranjim promjerom 100 mm i debljinom zida 5
mm, sa nastavkom, koji omoguava namjetenje na gornji dio umjerenog valjka
elini nabija
vaga sa tanou 1 g
ploasti no (lopatica)
elino ravnalo, graduirano na 0,5 mm
alat, primjeran za iskopavanje zemljita i za istiskivanje zemljita iz valjka
elini no (za ravnanje) sa izbruenim rubom, preporuljive duine 300 mm, irok 25 mm i
debeo 3 mm
oprema, primjerna za odredjivanje vlanosti.
nabija
50
nabijalo
1000
o 140
25
elini
valjkasti
valjasti obro
z
obru sa nastavkom
nastavkom
5
o 100
o 108
zaokroen
vogal
zaokruena ivica
o 112
10
1302.0*
kalibrirani valj umjereni valjak
3
o 1002.0*
utrjen
rezalni
rob
naotreni rub
valjka - no
* Sve dimenzije su u milimetrima.

Mogua je takodjer izvedba valjka drugaijeg oblika ili osnove, ali osnovni zahtjevi moraju uvijek
biti ispunjeni.
Crte 1:
Umjereni valjak za odredjivanje gustoe zemljita
2.1.11.3.2.3 Izvodjenje mjerenja

U sklopu mjerenja gustoe zemljita sa umjerenim valjcima potrebno je
izraunati (unutranju) zapreminu umjerenog valjka Vc u cm3; mjerenja dimenzija valjka

moraju biti izvedene sa 0,5 mm tannosti,
izvagati masu valjka mc na 1 g tannosti,
strana 78 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
izabrati podruje povrine sloja, na kojem e biti izvedena mjerenja gustoe, te je u

kvadratu sa stranicom cca 300 mm poravnati; odstraniti tlo, koje je ostalo nakon ravnanja
povrine; poloiti valjak na povrinu, tako da naotreni rub valjka no nalijee na
povrinu; poloiti cilindrini nastavak na gornji dio valjka i sa nabijaem pritiskati valjak u
tlo tako dugo, da slobodna visina cilindrinog nastavka, koji see iznad povrine sloja, bude
jo samo cca 10 mm,
paljivo iskopati valjak, tako da na donjem rubu valjka bude dio tla ispod donjeg ruba
noa; paljivo poravnati povrinu uzorka u valjku sa elinim noem,
odredititi masu valjka sa tlom mz na 1 g tanno,
istisnuti tlo iz valjka i sauvati ga u vodozaptivnoj posudi za odredjivanje vlanosti

reprezentativne probe (w), u skladu sa standardnim postupkom za odredjivanje vlanosti.
2.1.11.3.2.4 Izraun rezultata

Gustinu prirodno vlanog tla je potrebno izraunati po jednaini
=
mz mc
Vc
gdje znai:
mz - masa tla i valjka (g)
mc - masa praznog valjka (g)
Vc unutranja zapremina valjka (cm3)
Suhu gustou tla d je potrebno izraunati po jednaini
= 100
d
100 + w
gdje znai:
w - vlanost tla ( m.-% )
2.1.11.3.2.5 Izvjetaj o testiranju
U izvjetaju o testiranju tla je potrebno navesti:
vrstu upotrebljenog postupka
gustou tla i gustou suhog tla sa najmanje 0,01 g/cm3 tanosti
vlanost zemljita v m.-%, izraenu na dvije decimale tano,
ostale podatke odnosno napomene, koje su vane pri ocjenjivanju rezultata, kao to su:
vrsta tla, izvor, karakteristike sloja, prilike pri izvodjenju mjerenja idr.
U izvjetaju o testiranju je potrebno navesti, da je test bio izveden prema tim smjernicama.
2.1.11.3.3
Postupak nadomjetanjem s pijeskom za sitnozrnato i srednjezrnato tlo

Postupak nadomjetanjem s pijeskom (sa upotrebom sipaa promjera 115 mm) je primjeran za
odredjivanje gustoe sitnozrnatog i srednjezrnatog tla u slojevima, koji nisu deblji od 150 mm.
Napomena
Kod zrnatog tla bez kohezije, posebno, ako je veoma vlano, postoji opasnost greke, koja je
posljedica ljuenja zrna iz zidova iskopa; to rezultira veom gustoom od one, koja je realna u
sloju ugradjenog zrnatog tla.

Za izvodjenje mjerenja je potrebna sljedea osnovna oprema:
sipa za pijesak, kao to je prikazano na crteu 2,
oprema, primjerna za izvodjenje iskopa u tlima: elina kaika, elina palica, kuhaa
umjerena valjkasta metalna posuda sa unutranjim promjerom 100 mm i vanjskom

visinom 150 mm, sa nastavkom, irokim 50 mm i debelim cca 5 mm, koji je zavaren na
gornji slobodni rub posude ( crte 3 )
vaga sa tanou 1 g
knjiga II - dio 1
strana 79 od 175
Opti tehniki uslovi
staklena ploa primjerne veliine; preporuljiv je kvadratni oblik sa stranicom cca 500 mm i
debljinom 10 mm
metalna posuda ili druge vrste oprema za privremeno uvanje iskopanog tla; preporuljiva
je posuda kvadratnog oblika sa stranicom 300 mm i visinom 40 mm
metalna posuda sa stranicom 300 mm i visinom 40 mm, sa okruglim otvorom (s

promjerom 100 mm) u sredini,
tankozidni metalni valjak sa izbruenim rubom na donjem kraju, visok 130 mm, sa
unutranjim promjerom 100 mm i debljinom zida 3 mm; valjak je potrebno odravati malo
namaen
posuda, primjerna za uvanje i transport tla
oprema, primjerna za odredjivanje vlanosti (prema propisanom postupku)
umjereni silikatni pijesak za nadomjetanje, koji mora obezbjedjivati stalnu, ponovljivu i

prativu nasipnu gustou; zrnatost pijeska mora biti takva, da se 100 m.-% pijeska prosije
kroz sito 600 m i da 100 m.-% pijeska ostane na situ 63 m; umjereni pijesak ne smije
sadrati zrna ploastog oblika, te osipaka sitnog kamenja, gline ili organskih primjesa; prije
upotrebe pijesak mora biti osuen u suitu i nakon toga uvan u djelomino zatvorenoj
posudi, da bi se vlanost pijeska uravnoteila sa zranom vlagom.
Napomena
Za uravnoteenje vlage uobiajno zadovoljava 7 dnevno uvanje. Prije upotrebe pijesak mora biti
promijean. Pijesak, koji je nakon probe iskopan iz kontrolnog iskopa u kontroliranom sloju, mora
biti prije ponovne upotrabe prosijan, osuen i ponovo uvan do uravnoteenja vlage.
zapremina: priblino 3 l
prostornina: priblino 3 l
odprtina
na
otvor
na vrhu
vrhu
konusa
konusa
802.0*
o 151.0*
zapiralo za odpiranje
ali zapiranje odprtine
za iztekanje peska.
zatvara za zapirala
zatvaranje ili
Konstrukcija
otvaranje
za
mora
biti taka,otvora
da
isticanje pjeska
omogoa
hitro
odpiranje in zapiranje
in ni obutljiva na
motnje zaradi
morebitnih zrn peska
o 1151.0*
premer, ki nalega na zgornji del
kalibrirane
posode
3)
prenik, koji
nalee na(glej
gornjisliko
dio
kalibrirane posude (vidi crte 3)

Mogua je takodjer izvedba valjka drugaijeg oblika ili postavke, samo osnovni zahtjevi moraju
uvijek biti ispunjeni.
Crte 2:
strana 80 od 175
Sipa za pijesak za odredjivajne gustoe sitno- i srednjezrnatih zemljita
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi

povrina,
ki nalega
spodnji
povrina,
koja
naljee na
na donji
dio
del sipalnika
sipaa za
za pesek.
pjesak
o 1002.0*
ravna, gladka
1503.0*
ravna,
glatka
povrina
povrina

Mogua je takodjer izvedba valjka drugaijeg oblika ili postavke,samo osnovni zahtjevi moraju
uvijek biti ispunjeni.
Crte 3:
tlo
Umjerena posuda za umjeravanje sipaa za pijesak za sitnozrnato i srednjezrnato
2.1.11.3.3.3 Umjeravanje
2.1.11.3.3.3.1 Odredjivanje mase pijeska u konusu sipaa
Za odredjivanje mase pijeska u konusu sipaa je potrebno:
napuniti sipa pijeskom do visine, koja je priblino 15 mm ispod gornjeg ruba valjka i
odrediti masu valjka sa pijeskom m1 do 1 g tanosti; za svako sljedee umjeravanje je
potrebno upotrebiti istu poetnu masu pijeska; otvoriti zatvara i pustiti, da iztee
zapremina pijeska, koja je jednaka zapremini iskopane praznine ili umjerene posude
zatvoriti zatvara i postaviti sipa sa preostalim pijeskom na ravnu podlogu na staklenu

plou
ponovo otvoriti zatvara i ispustiti pijesak; u toku isticanja pijeska se sipa i podmeta ne
smiju tresti; kada pijesak vie ne istie iz posude, zatvoriti zatvara i paljivo odstraniti
sipa
paljivo sakupiti pijesak, koji se nabrao u konusu sipaa i izvagati ga do 1 g tano (m2)
ponoviti postupak najmanje 3x i izraunati prosjenu vrijednost mase pijeska m2.
2.1.11.3.3.3.2 Odredjivanje nasipne gustoe pijeska

Za odredjivanje nasipne gustoe pijeska je potrebno:
poloiti praznu posudu na vagu i uvjeriti se, da je gornji rub posude horizontalan
izvagati praznu posudu do 1 g tanno i zabiljeiti masu (m5)
knjiga II - dio 1
strana 81 od 175
Opti tehniki uslovi
napuniti posudu sa vodom, tako da nivo vode dosee tano na gornji rub posude; za
provjeru tanosti nivoa vode je potrebno postaviti preko ruba posude ravnalo i paljivo
dodavati vodu kap po kap, dok nivo ne dotakne donji ruba ravnala
odstraniti ravnalo i zabiljeiti masu posude i vode do 1 g tanno (m6); mjerenje nekoliko
puta ponoviti, tako da je prosjena vrijednost m6 sigurna
zapremina V tako umjerene posude iznosi:
V = m6 m5 (ml),
-
sipa, koji je napunjen pijeskom (konstantna masa m1), poloiti centrino na umjerenu posudu,
otvoriti zatvara i pustiti, da pijesak slobodno istie iz sipaa; vibracije ili tresenje posude ili
sipaa nisu dozvoljene; u toku postupka mora umjerena posuda stajati na veoj posudi za
lovljenje, na kojoj e se uloviti pijesak, koji e nakon odstranjivanja sipaa istei iz konusa
kada pijesak ne bude vie isticao, zatvoriti zatvara i izvagatii sipa skupa sa preostalim
pijeskom do 1 g tanno (m3)
opisani postupak ponoviti bar 3x i izraunati prosjenu vrijednost m3.
2.1.11.3.3.4 Izvodjenje mjerenja osnovna varijanta

Pri mjerenju nasipne gustoe prema osnovnoj varijanti je potrebno:
Odrediti povrinu sloja, na kojoj je predvidjeno mjerenje gustoe, i poravnati je na

povrinu kvadrata stranice cca 450 mm; odstraniti tlo, koje je ostalo nakon ravnanja
povrine
poloiti metalnu posudu sa krunim otvorom na povrinu predvidjenu za mjerenje gustoe;

otvor u posudi neka slui kao okvir za oblikovanje iskopa, koji neka ima promjer priblino
100 mm i dubinu cca 150 mm; paljivo sabrati iskopano tlo i staviti ga u tijesno zatvorenu
posudu te izvagati na 1 g tano (mw); paziti, da u iskopu ne ostanu djelii iskopanog tla
odstraniti posudu sa krunim otvorom
na otvor postaviti sipa, napunjen pijeskom konstantne mase m1, tako da donji dio sipaa
centrino nalijee na gornji dio iskopa; otvoriti zatvara i pustiti, da pijeseak slobodno istie
u iskopanu jamu; kada pijesak vie ne istie, zatvoriti zatvara in odrediti masu sipaa sa
preostalim pijeskom m4 do 1 g tanno
iz oduzetog uzorka tla oduzeti reprezentativnu probu i odrediti joj vlagu prema postupku za
odredjivanje vlage (w); alternativno je mogue po odredjenju mase iskopanog tla (mw) svu
masu tla osuiti i odrediti masu suhog tla (md).
2.1.11.3.3.5 Izvodjenje mjerenja alternativna varijanta

Kod alternativne varijante mjerenje za odredjivanje nasipne gustoe je potrebno:
na poravnatu povrinu sloja kojeg elimo testirati, poloiti umjereni valjak i paljivo ga
utisnuti u tlo, tako da je gornji rub valjka poravnat sa povrinom sloja
iskopati tlo iz valjka do dubine cca 120 mm i staviti je u nepropusnu zatvorenu posudu, te
izvagati do 1 g tano (mw)
na otvor poloiti sipa, napunjen do konstantne mase m1, tako da donji dio sipaa
centrino nalijee na gornji dio iskopa; otvoriti zatvara i pustiti, da pijesek slobodno istie
u valjak, iz koga je bila iskopana zemlja; kada pijesak vie ne istie, zatvoriti zatvara i
odrediti masu sipaa sa preostalim pijeskom m4 do 1 g tano
iz oduzetog uzorka tla oduzeti reprezentativni uzorak i odrediti mu vlagu prema postupku
za odredjivanje vlage (w); alternativno je mogue po odredjivanju mase iskopanog tla
(mw) svu masu tla osuiti i odrediti masu suhog tla (md).

Masu pijeska ma, koja je potrebna da bi se napunila umjerena posuda, treba odrediti po jednaini
ma = m1 m3 m2
gdje znaii:
m1 masa sipaa sa pijeskom prije punjenja umjerene posude (g)
prosjena masa pijeska u konusu sipaa (g)
m2 prosjena masa sipaa i pijeska nakon isputanja pijeska u umjerenu posudu (g)
m3 strana 82 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
Nasipnu gustou pijeska a treba odrediiti prema jednaini:

a = ma
V
gdje znai:
masa pijeska, potrebna za ispunjenje umjerene posude ( g )
ma V zapremina umjerene posude ( cm3 )
Masu pijeska mb, kojim je bio izveden zasip iskopa, treba odrediti po jednaini
mb = m1 m4 m2,
gdje znai:
m1 masa sipaa i pijeska prije punjenja iskopa (g)
prosjena masa pijeska u konusu sipaa (g)
m2 masa sipaa i pijeska nakon ispusta pijeska u iskop (g).
m4 Gustou prirodno vlanog tla treba izraunati po jednaini
mw
mb
gdje zanai:
mw - masa iskopanog tla (g)
mb - masa pijeska za zapunjenje iskopa (g)
a - nasipna gustoa pijeska (g/cm3)
Gustoa suhog tla d treba odrediti po jednaini
d =
100
100 + w
gdje znai:
gustoa prirodno vlanog tla (g/cm3)
wvlanost tla (m.-%)
ili po jednaini :
d = md a
mb
gdje znai:
md masa suhog tla iz iskopa ( g )
U izvjetaju o testiranju je potrebno navesti:
prirodnu gustou i suhu gustou tla, izmjerenu i izraunatu kod testiranja sa 0,01 g/cm3
tanosti,
vlanost tla, zaokrueno sa 0,01 m.-% tanosti
ostale podatke odnosno napomene, koje su vane kod ocjenjivanja rezultata, kao to su:
vrsta i izvor tla, osobine sloja, prilike pri izvodjenju mjerenja idr.
U izvjetaju o testiranju je potrebno navesti, da je testiranje bilo izvedeno u skladu sa tom

specifikacijom.
2.1.11.3.4
Postupak sa nadomjetanjem pijeskom za sitnozrnato, srednjezrnato i grubozrnato tlo

Postupak je upotrebljiv za odredjivanje gustoe tla, za koje postupak, opisan u t. 2.1.11.3.3, nije
primjeran. Postupak predstavlja alternativu postupku, opisanom v t. 2.1.11.3.3, s tom razlikom,
da je primjeran za testiranja slojeva, koji su deblji od 150 mm, a tanji od 250 mm.
Napomena
knjiga II - dio 1
strana 83 od 175
Opti tehniki uslovi
Kod zrnatog tla bez kohezije, jo posebno, ako je jako vlano, postoji opasnost greke, koja je
posljedica ljutenja zrna iz zidova iskopa; to rezultira veom gustoom od one koja je realno u sloju
ugradjenog zrnatog tla. U tom sluaju je za testiranje potrebno izabrati postupak, opisan v t.
2.1.11.3.3.5.

Za izvodjenje mjerenja je potrebna sljedea osnovna oprema:
sipa za pijesak, kao to je prikazano na crteu 4
oprema, primjerna za izvodjenje iskopa i uzimanje iskopanog tla: elina kaika, elina
palica sa glavom za nabijanje, kladivo za nabijanje, kuhaa
umjerena valjkasta metalna posuda sa unutranjim promjerom 200 mm i vanjskom

visinom 250 mm, opremljena sa nastavkom, irokim 75 mm i debelim cca 5 mm,
zavarenim na gornji rub posude, tako da tvori obod na otvorenom kraju posude (crte 5)
vaga sa tanou 10 g
staklena ploa primjerne veliine; preporuljiv je kvadratni oblik sa stranicom cca 500 mm i
debljinom 10 mm
metalna posuda ili druge vrste oprema za uvanje iskopanog tla
metalna posuda kvadratnog oblika sa stranicom 500 mm i visinom 50 mm, sa okruglim

otvorom preomjera 200 mm u sredini
oprema, primjerna za odredjivanje vlanosti prema propisanom postupku
umjereni silikatni pijesak za nadomjetanje, koji mora garantirati stalnu, ponovljivu i

prativu nasipnu gustou; zrnatost pijeska mora biti takva, da se 100 m.-% pijeska prosije
kroz sito 600 m i da 100 m.-% pijeska ostane na situ 63 m; umjereni pijesak ne smije
sadravati zrna ploastog oblika, osipaka sitnog kamenja, gline ili organskih primjesa; prije
upotrebe mora biti pijesek osuen u suitu i zatim uvan u nepotpuno zatvorenoj posudi,
da se vlanost pijeska uravnotei sa zranom vlagom.
Napomena
Za uravnoteenje vlage je obino dovoljno 7 dnevno uvanje. Prije upotrebe pijesak mora biti
promijean. Pijesak, koji je nakon testiranja iskopan iz kontrolnoga iskopa u kontrolisanom sloju,
mora biti prije ponovne upotrebe prosijan, osuen i ponovo uvan do uravnoteenja vlage.
drka
roaj
prostornina:pribl.
zapremina: pribl.
1515
litrov
litara
zapiralo (glej
sliko 2)
zatvara
1603.0*
odprtina na
otvor na vrhu
vrhu
konusa
konusa
o 251.0*
o 2152.0*
prenik koji nalae
na gornji dio
kalibrirane
posude
premer,
ki nalega
na
zgornji
del
(vidi crte 5)
kalibrirne posode
(glej sliko 5).

Mogua je izvedba valjka drugaijeg oblika ili zamisli, ali osnovni zahtijevi moraju uvijek biti
ispunjeni.
Crte 4:
Veliki sipa za pijesak, primjeran za odredjivanje gustoe sitno-, srednje- in
grobozrnatog tla
strana 84 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
povrina koja naljee na donji dio sipaa za pjesak

premer, ki nalega na spodnji del sipalnika za pesek.
o 2005.0*
ravna,glatka
gladka
ravna,
povrina
povrina
2503.0*
ojaeni rub
rob
ojaeni

Mogua je izvedba valjka drugaijeg oblika ili zamisli, ali osnovni zahtijevi uvijek moraju biti
ispunjeni.
Crte 5:
Umjerena posuda za umjeravanje sipaa za pijesak za sitno-, srednje- i
grubozrnato tlo
2.1.11.3.4.3 Umjeranje
2.1.11.3.4.3.1 Odredjivanje mase pijeska u konusu sipaa
Za odredjivanje mase pijeska u konusu sipaa je potrebno:
napuniti sipa pijeskom poznate mase, izvagane do 10 g tano (m1); nakon toga za svaku
sljedeu kalibraciju upotrebljavati istu poetnu masu pijeska; otvoriti zatvara i ispustiti da
istee koliina pijeska, koja je jednaka zapremini iskopane praznine ili umjerene posude,
zatvoriti zatvara i postaviti sipa sa preostalim pijeskom na ravnu podlogu na staklenu

plou,
ponovo otvoriti zatvara i ispustiti pijesak; medju tokom pijeska se sipaa i podloga ne
smiju tresti; kada pijesek vie ne istie iz posude, ztvoriti zatvara i paljivo odstraniti
sipa,
paljivo sabrati pijesek, koji se nabrao u konusu sipaa i izvagati ga do 10 g tano (m2),
ponoviti postupak najmanje 3x i izraunati prosjenu vrijednost m2.
2.1.11.3.4.3.2 Odredjivanje nasipne gustoe pijeska

Za odredjivanje nasipne gustoe pijeska je potrebno:
odrediti zapreminu umjerene posude prema postupku, opisanom u t. 2.2.9.4.3.3.3.2,
sipa, koji je napunjen sa pijeskom (konstantna masa m1), poloiti centrino na umjerenu
posudu, otvoriti zatvara i pustiti, da pijesak slobodno istie iz sipaa; tresenje posude ili
sipaa nije dzvoljeno; u toku postupka mora kalibrirana posuda stajati na veoj posudi, u
koju e se uloviti pijesak, koji e nakon odstranjivanja sipaa istei iz konusa
kada pijesak vie ne istie, zatvoriti zatvara i izvagati sipa skupa sa preostalim pijeskom
do 10 g tano (m3)
opisani postupak ponoviti bar 3x i izraunati prosjenuo vrijednost m3.

Pri izvodjenju mjerenja gustoe je potrebno:
izmjeriti povrinu sloja, na kojoj je predvidjeno mjerenje gustoe i poravnati je na povrini

kvadrata sa stranicom cca 600 mm; tlo, koje je ostalo nakon ravnanja povrine, odstraniti
poloiti metalnu posudu sa otvorom na povrinu predvidjenu za mjerenje gustoe; otvor u

posudi neka slui kao okvir za oblik iskopa, koji neka ima promjer priblino 200 mm i
dubinu cca 250 mm; paljivo sabrati iskopano tlo i staviti ga u tijesno zatvorenu posudu te
izvagati do 1 g tano (mw); paziti, da u iskopu ne ostanu djelii iskopanog tla
knjiga II - dio 1
strana 85 od 175
Opti tehniki uslovi
odstraniti posudu sa krunim otvorom
na otvor postaviti sipa, napunjen sa pijeskom konstantne mase m1, tako da donji dio
sipaa centrino nalijee na gornji dio iskopa; otvoriti zatvara i pustiti, da pijesek slobodno
istie u iskopanu jamu; kada pijeseak vie ne istie, zatvoriti zatvara i odrediti masu
sipaa sa preostalim pijeskom m4 do 10 g tano
iz oduzetog uzorka tla oduzeti reprezentativni uzorak i odrediti mu vlagu prema postopku
za odredjivanje vlage (w); alternativno je mogue nakon odredjenja mase iskopanog tla
(mw) svu masu tla osuiti i odrediti masu suhog tla (md).

Masu pijeska ma, koja je potrebna za ispunjenje umjerene posude, treba odreditiiti po jednaini
ma = m1 m3 m2
gdje znai:
masa sipaa sa pijeskom prije punjenja umjerene posude (g)
m1 prosjena masa pijeska u konusu sipaa (g)
m2 prosjena masa sipaa i pijeska nakon isputanja pijeska u umjerenu posudu (g).
m3 Nasipnu gustou pijeska a treba odredititi po jednaini
a =
ma
V
gdje znai:
masa pijeska, potrebna za napunjenje umjerene posude ( g )
maV zapremina umjerene posude (cm3)
Masu pijeska mb, s kojom je bio izveden zasip iskopa, treba odrediti po jednaini
mb = m1 m4 m2,
gdje znai:
masa sipaa i pijeska prije punjenjai iskopa (g)
m1 masa sipaa i pijeska nakon isputanja pijeska u iskop (g).
m4 Gustou prirodno vlanog tla treba izraunati po jednaini
mw
mb
gdje znai:
mw - masa iskopanog tla (g),
mb - masa pijeska za ispunjenje iskopa (g),
nasipna gustoa pijeska (g/cm3)
a Gustou suhog tla d treba odrediti po jednaini
d =
100
100 + w
gdje znai:
wvlanost tla (m.-%)
strana 86 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
ili po jednaini
d =
md
mb
gdje znai:
masa suhog tla iz iskopa (g)
md 2.1.11.3.4.6 Izvjetaj o testiranju
prirodnu gustou i suhu gustou tla, izmerjenu i izraunatu kod testiranja do 0,01 g/cm3
tanosti
vlanost tla, zaokrueno na 0,01 m.-% tanosti
ostale podatke odnosno napomene, koje su znaajne kod ocjenjivanja rezultata, kao to
su: vrsta i izvor tla, karakteristika sloja, prilike kod izvodjenja mjerenja.
U izvjetaju o testiranju je potrebno navesti, da je bilo testiranje izvedeno u skladu sa tim

smjernicama.
2.1.11.3.5
Postupak nadomjetanja vodom, primjeran za grubozrnato tlo

Postupak je upotrebljiv za odredjivanje gustoe grubozrnatog tla, koje se nalazi u naravnim tlima ili
u umjetno nasutim i zgusnutim slojevima i kod kojih ostali postupci nisu primjereni zbog tekoa
kod odravanja stabilnih zidova iskopa.
Odredjenje gustoe tla se moe izvesti na dva naina:
kao odredjenje gustoe za svu masu tla iz iskopanog prostora
kao odredjenje gustoe tla izabrane zrnatosti, u pravilu ne manje od 0/32 mm odnosno
0/63 mm.

Oprema za izvodjenje mjerenja je zavisna od vrste tla, prije svega od veliine zrna u tlu, koje se
testira. Osnovna oprema obuhvata:
kruti valjkasti obru, visok cca 100 mm za promjere do 500 mm in cca 200 mm za vee
promjere; obru mora imati nastavke, koji omoguavaju privrivanje na planum podloge,
npr. metalne klinie, modanike isl.; promjer obrua mora biti nekoliko puta vei od
promjera najveeg zrna u tlu
Napomena
U pravilu mora biti promjer obrua 5 x vei od promjera najveeg zrna u tlu u sloju, koji se testira.
Veliine obrua su u pravilu izmedju 500 i 2500 mm. Obrui, koji su vei od 500 mm, se u pravilu
sastoje iz vie lukova, koji se zatim na mjestu testiranja sastave u obru i privrste na planum.
ravnalo odgovarajue duine, prilagodjene promjeru obrua
vodenu vagu (libelu) primjerne duine za uravnavanje obrua
mjerni okvir ili drugi oblik mjerne sprave, koj se sastoji iz odgovarajueg stalka ili okvira sa
mjernom skalom i namjetajuom kazaljkom, kojeg je mogue fiksirati na stalno mesto,
odstraniti i zatim ponovno namjestiti na potpuno isto mjesto na obruu ili pored obrua
Napomena
Kod malih mjernih obrua kazaljka moe biti namjetena na nosa, koji je opremljen sa posebnim
nogama, sa kojim se upne u tlo na vanjskoj strani mjernog obrua. U tom primjeru kazaljka ostane
na istom mjestu svo vrijeme izvodjenja testiranja. Kod velikih obrua je poeljno, da je mjerni okvir
neto dui od promjera obrua, tako da ga je mogue poloiti na obru i oznaiti tano mjesto
nalijeganja. U tom sluaju je kazaljka namjetena na sredini mjernog okvira.
umjerene posude za vodu razliitih mjera; svaka posuda mora biti opremljena sa kazaljkom
za zapreminu i ispustnom cjevi za vodu koja ima ventil; kazaljka zapremine mora biti jasno
oznaena i mora omoguavati preciznost oitanja 0,3 % zapremine kontrolnog iskopa
knjiga II - dio 1
strana 87 od 175
Opti tehniki uslovi
opremu, primjernu za izvodjenje iskopa i uzimanje iskopanog tla: elina kaika, elina
palica sa glavom za nabijanje, eki za nabijanje, lopata, kramp, kuhaa
vagu sa preciznou 100 g
posudu ili druge vrste opreme za uvanje iskopanog tla
pumpu, posudu i odgovarajue cijevi za pranjenje testiranog iskopa
odgovarajuu posudu i pribor za pripremu gipsane paste
opremu, primjernu za odredjivanje gustoe velikih kamenih zrna (ako je to potrebno)
opremu, primjernu za odredjivanje vlanosti
kontrolna sita, ako je to potrebno
gibljive plastine membrane odgovarajue debeljine, da ne dodje do probadanja sa zrnima

tla i dovoljno fleksibilne, da se lijepo prioni za zidove iskopa kod punjenja sa vodom,
Napomena
Polietilenske membrane, debele 0,1 mm i kvadratnog oblika veliine 2 4 m, su primjerne za
obrue promjera do 1,5 m. Za obrue sa promjerom do 0,5 m se mogu upotrebiti ve izradjene
polietilenske vree sa debljinom zidova do 0,1 mm. Za velike obrue sa promjerom iznad 1,5 m su
primjerne membrane, debele 0,2 mm i kvadratnog oblika veliine 6 do 8 m.
gips ili drugi brzovezui materijal
ista voda.
2.1.11.3.5.3 Umjeravanje posuda za vodu

Svaka posuda za vodu, opremljena sa graduiranom skalom za mjerenje zapremine i sa ispustnom
cijevi i ventilom, mora biti umjerena. Posudu treba postaviti na ravnu podlogu i napuniti je istom
vodom do gornjeg ruba graduirane skale. Zatim treba otvoriti ventil i redom isputati vodu u
pojedine posude, tako kako opada nivo vode u posudi za vodu.
Vaganjem ili mjerenjem zapremine u odgovarajuoj umjerenoj posudi treba odrediti zapreminu
isputene vode u svakoj lovnoj posudi. Na graduiranoj skali svake posude za vodu treba oznaiti
stvarnu izmjerenu zapreminu, koja je na taj nain umjerena.

2.1.11.3.5.4.1 Izvodjenje mjerenja gustoe cjelokupnog materijala u testiranom sloju
Za izvodjenje mjerenja je potrebno:
izabrati obru odgovarjue veliine, tako da je promjer obrua cca 5x vei od promjera
najveeg zrna zemlje u sloju
pripremiti glatku ravnu podlogu na planumu sloja, kojeg elimo testirati; odstraniti treba
sve djelie tla sa povrine
pripremiti gipsanu ili drugu brzovezuu pastu, probno poloiti obru na planum i oznaiti
mjesto nalijeganja; odstraniti obru i oznaeno mjesto prekriti sa tankim slojem vezivne
paste, na njega poloiti obru in pritvrditi ga na tlo; odstraniti sav viak paste, koja se
istisnula ispod obrua
namjestiti mjera u postolje mjeraa, tako da se postolje moe odstraniti iz podruja

mjerenja i da se kazaljka moe pritvrditi na posve isto mjesto ispod ruba obrua nakon
ponovnog vraanja na podruje mjerenja; odstraniti postolje mjeraa
izabrati odgovarajuu membranu, provjeriti, da li je neoteena, razgrnuti je preko

mjernog obrua i paljivo namjestiti u obru; ponovo namjestiti mjerni okvir i namjestititi
kazaljku
napuniti prostor u obruu sa vodom iz umjerene posude sa vodom; u toku punjenja paziti,
da se membrana lijepo i tijesno priljee zidu i opaati, da moda ne dolazi do pronicanja
vode kroz membranu; nivo vode u obruu neka dostigne visinu kazaljke u mjernom okviru;
zabiljeiti koliinu vode Ri u litrima
odstraniti mjerni okvir i pritvrditi kazaljku; odstraniti vodu i plastinu membranu i provjeriti,
da li je planum podloge suh; u sluaju, da su opazni znaci putanja vode, test treba
ponoviti
poeti sa iskopom tla; kod izvodjenja iskopa paziti, da se obru ne pomakne ili da se tlo
ispod obrua ne potkopa; velika zrna odnosno blokove kamenja ne pokuavati iskopati iz
strana 88 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
zidova iskopa; oblikovati zidove iskopa tako, da budu to vie glatki; dubina iskopa neka
bude priblino jednaka njegovom promjeru, osim u izuzetnim sluajima, ako se gustoa
provjerava na tano odredjenoj dubini ispod planuma
svo iskopano tlo sauvati u odgovarajuim tijesnim posudama za kasnije odredjivanje mase
i vlanosti; masa sve iskopane zemlje je mw
izabrati odgovarajuu membranu i provjeriti, da nije oteena; membranu poloiti preko

obrua i zatim je paljivo spustiti u iskopanu jamu; ponovo namjestiti mjerni okvir
napuniti jamu sa vodom iz umjerene posude; u toku punjenja povremeno odmaknuti gornji
rub membrane od zida iskopa, tako da se tokom punjenja iskopane jame sa vodom
membrana lijepo prioni na zidove iskopa
vodu dolijevati, dokle nivo ne dostigne visinu kazaljke na postolju mjeraa; kada nivo vode
dostigne kazaljku, opaati stanje nivoa nekoliko minuta i uvjeriti se, da ne dolazi do
pronicanja vode kroz membranu; izmjerena zapremina mora biti u granicama 0,1 % itave
mjerene zapremine Rt, zabiljeena v litrima
odstraniti mjerni okvir, ispumpati vodu, odstraniti membranu i provjeriti, da li je dolo u

toku istraivanja do proputanja vode kroz membranu; ako je dio vode, upotrebljen pri
testiranju, pronicao kroz membranu, test je potrebno ponoviti.
2.1.11.3.5.4.2 Izvodjenje mjerenja gustoe materijala u testiranom sloju do odredjene nazivne

veliine zrna
Za izvodjenje mjerenja je potrebno:
izbrati obru odgovarajue veline, tako da je promjer obrua cca 5x vei od promjera
najveeg zrna tla u sloju
pripremiti glatku ravnu podlogu na planumu sloja, kojeg elimo testirati; odstraniti sve
komadie tla sa povrine
pripremiti gipsanu ili drugu brzovezuu pastu, probno poloiti obru na planum i oznaiti
mjesto nalijeganja; odstraniti obru i oznaeno mjesto pokriti tankim slojem vezivne paste,
na nju poloiti obru i pritvrditi ga na tla; odstraniti sav viak vezivne paste, koji se istisnuo
ispod obrua
namjestiti mjera u postolje mjeraa, tako da se postolje mjeraa moe odstraniti iz

podruja mjerenja i da se kazaljka moe pritvrditi na posve isto mjesto ispod ruba obrua
nakon ponovnog vraanja na podruje mjerenja; odstraniti postolje mjeraa
izbrati odgovarajuu membranu, provjeriti, da li je neoteena, rasprostrijeti je preko

mjernog obrua i paljivo namjestiti u obru; ponovo namjestiti mjerni okvir i namjestititi
kazaljku
napuniti prostor u obruu sa vodom iz umjerene posude; u toku punjenja paziti, da se

membrana lijepo i tijesno priljee na zid in opaati, da moda ne dolazi do pronicanja vode
kroz membranu; nivo vode u obruu neka dostigne visinu kazaljke u mjernom okviru;
zabiljeiti koliinu vode Ri u litrima
odstraniti mjerni okvir i pritvrditi kazaljku; odstraniti vodu i plastinu membranu i provjeriti,
da li je planum podloge suh; u sluaju, da su vidljivi znaci putanja vode, treba testiranje
ponoviti
poeti sa iskopom tla; pri izvodjenju iskopa paziti, da se ne pomakne obru ili da se ne
podkopa tlo ispod obrua; velika zrna odnosno blokove kamenja ne poskuavati iskopati iz
zidova iskopa; oblikovati zidove iskopa tako, da budu to vie glatki; dubina iskopa neka
bude priblino jednaka njegovom promjeru, osim u izuzetnim primjerima, ako se
provjerava gustoa na tano odredjenoj dubini ispod planuma
svo iskopano tlo staviti u odgovarajue tijesne posude za kasnije odredjivanje mase i
vlanosti; masa itavog iskopanog tla je mw
iz izvaganog iskopanog tla odstraniti sva zrna, koja su vea od izabrane granine veliine;
prema potrebi upotrebiti sita normiranih dimenzija; zabiljeiti masu zrna veliine iznad
izabrane granice ms u kilogramima
na preostalom iskopanom tlu, iz kojeg su bila odstranjena nadmjerna zrna, odrediti vlagu
wp
odrediti gustou tla sa jednim od dva navedena naina:
knjiga II - dio 1
strana 89 od 175
Opti tehniki uslovi
u iskop namjestiti membranu i nakon namjetanja membrane vratiti u iskopanu jamu

sva nadmjerna zrna; paziti, da se s njima ne oteti membrana; namjestiti mjerni okvir,
pritvrditi kazaljku visine i napuniti iskop vodom iz umjerene posude; zabiljeiti volumen
Rp,
v cjelosti izvesti postupak punjenja iskopa sa vodom, kao to je opisano; zapreminu

nadmjernih zrna odrediti u laboratoriju prema propisanom postupku potapanja zrna u
vodu ili sa izraunom prostornine zrna, potujui njihovu specifinu gustou.
2.1.11.3.5.5 Izraunavanj rezultata

2.1.11.3.5.5.1 Izraun gustoe itavog materijala
Zapreminu iskopa Vi (v m3) treba izraunati po jednaini
Vi = Rt Ri
1000
gdje znai:
Rt itava zapremina vode u iskopu i u obruu (l)
zapremina vode u obruu (l)
Ri
Gustou prirodno vlanog tla treba izraunati po jednaini
=
mv
Vi
gdje znai:
mw - masa iskopanog tla (kg),
Vi - zapremina iskopa (m3)
Gustou suhog tla d treba odrediti po jednaini
100
d =
100 + w
gdje znai:
gustoa prirodno vlanog tla (kg/m3)
w vlanost tla (m.-%)
2.1.11.3.5.5.2 Izraun gustoe tla bez uzimanja u obzir zrna nadmjerne veliine
Kada su nadmjerna zrna vraena u iskop, treba suhu gustou prirodno vlanog tla dp izraunati po
jednaini
mw ms
R p Ri
dp =
100
100 + w p
gdje znai:
mw - masa iskopanog tla (kg),
masa prekomjernih zrna (kg)
ms zapremina vode u iskopu sa nadjmernim zrnima
Rp wp vlanost tla nakon odstranjivanja nadmjernih zrna (m.-%)
U sluaju da je zapremina nadmjernih zrna odredjena u laboratoriji ili sa izraunom, treba
izraunati suhu gustou prirodno vlanog tla dp po jednaini
m ms
100

dp = w
Vi Vs 100 + w p
gdje znai:
zapremina iskopa sa nadmjernim zrnima (l)
Vi Vs zapremina iskopa u obruu (l)
strana 90 od 175
knjiga II - dio 1
Opti tehniki uslovi
prirodnu gustou i suhu gustou tla, izmjerenu i izraunatu pri testiranju do 0,01 g/cm3
tano
vlanost tla do 0,5 m.-% tano
veliinu zrna tla, za koju je bila odredjena gustoa
sastav zrnatosti (prema potrebi)
veliinu iskopa
postupak izrauna zapremnine nadmjernih zrna, ako ta nisu bila vraena u iskop.
U izvjetaju o testiranju je potrebno navesti da je bilo testiranje izvedeno u skladu sa tim

smjernicama.
2.1.12 OSNOVE ZA SLUAJNI IZBOR MJESTA ZA MJERENJE I
MJESTA ZA UZIMANJE UZORAKA

Po t. 2.1.5.1 ovih tehnikih uslova mjerna mjesta i mjesta za uzimanje uzoraka treba naelno
definirati po sluajnom izboru.
Preuzete su slijedee osnove za lociranje mjesta oduzimanja uzoraka i mjernih mjesta (prilozi 1 do
12):
Start stacionae je treba navezati na poprene profile po projektnoj dokumentaciji. Tekua
stacionaa znai udaljenost od startnog mjesta (1).
Odstojanje od ivice planuma O treba odrediti pomou sluajnog broja R u zavisnosti od irine
planuma nasipa prema sljedeim jednainama (2):
za djelomini presjek nasipa
Od = R x ( 0,5) + 0,5
(m)
za itav presjek
Oc = R x ( 1,0) + 0,5
(m)
Odstojanje treba odrediti kod djelominog presjeka nasipa od vanjske ivice planuma, kod itavog
presjeka pa prema sluajnom izboru od lijeve ili desne ivice, ali po istom sluajnom izboru po
cijelom nasipu.
knjiga II - dio 1
strana 91 od 175
Opti tehniki uslovi
Prilog 2
Prilog 1
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
odstojanje od ruba 2
lijevo
desno
+
+
+
+
+
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
5
28
43
60
75
sluajni
broj R
0,815
0,796
0,644
0,885
0,468
6
7
8
9
10
102
118
135
155
174
0,755
0,287
0,040
0,487
0,173
11
12
13
14
15
197
218
234
266
273
0,174
0,459
0,481
0,601
0,340
16
17
18
19
20
294
327
347
363
381
0,191
0,600
0,623
0,710
0,555
21
22
23
24
25
401
423
432
453
478
0,655
0,740
0,294
0,060
0,063
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
13
46
66
71
103
sluajni
broj R
0,291
0,844
0,715
0,193
0,672
6
7
8
9
10
123
146
162
179
190
0,636
0,568
0,885
0,301
0,316
11
12
13
14
15
224
232
255
287
300
0,619
0,212
0,108
0,951
0,420
16
17
18
19
20
330
340
361
379
404
0,757
0,487
0,744
0,022
0,979
21
22
23
24
25
422
433
457
470
495
0,985
0,053
0,077
0,444
0,187
Knjiga II - dio 1
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
strana 92 od 175
Opti tehniki uslovi
Prilog 3
red.
Br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
24
37
60
81
91
sluajni
broj R
0,659
0,252
0,971
0,540
0,434
6
7
8
9
10
117
133
156
180
199
0,279
0,002
0,102
0,855
0,270
11
12
13
14
15
228
238
259
277
306
0,732
0,449
0,013
0,145
0,794
16
17
18
19
20
320
338
352
383
392
0,216
0,052
0,294
0,557
0,028
21
22
23
24
25
411
430
450
475
493
0,209
0,820
0,325
0,777
0,869
RS-FBiH/3CS DDC 433/04
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
Prilog 4
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
27
49
63
79
102
sluajni
Broj R
0,984
0,981
0,500
0,319
0,696
6
7
8
9
10
121
137
158
178
200
0,889
0,341
0,111
0,188
0,078
+
+
11
12
13
14
15
211
236
257
274
305
0,316
0,213
0,190
0,028
0,885
+
+
+
+
16
17
18
19
20
317
339
368
390
391
0,370
0,258
0,582
0,548
0,340
+
+
+
+
+
21
22
23
24
25
411
448
463
480
494
0,084
0,804
0,969
0,938
0,916
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Knjiga II dio 1
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
strana 93 od 175
Opti tehniki uslovi
Prilog 5
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
29
30
60
73
104
sluajni
broj R
0,810
0,337
0,046
0,433
0,881
6
7
8
9
10
124
138
160
176
196
0,974
0,028
0,696
0,403
0,408
11
12
13
14
15
217
231
251
274
298
0,203
0,029
0,424
0,397
0,315
16
17
18
19
20
324
348
362
372
397
0,938
0,883
0,647
0,156
0,431
21
22
23
24
25
420
433
470
474
499
0,806
0,203
0,782
0,349
0,013
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Prilog 6
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
23
49
61
70
91
sluajni
broj R
0,740
0,975
0,558
0,131
0,253
6
7
8
9
10
120
132
166
188
200
0,886
0,128
0,975
0,870
0,026
+
+
11
12
13
14
15
227
244
265
271
309
0,841
0,567
0,778
0,029
0,650
+
+
16
17
18
19
20
315
331
363
387
390
0,366
0,487
0,852
0,942
0,492
21
22
23
24
25
421
436
460
485
496
0,930
0,347
0,715
0,994
0,128
Knjiga II dio 1
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
strana 94 od 175
Opti tehniki uslovi
Prilog 7
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
12
36
55
77
103
sluajni
broj R
0,364
0,032
0,455
0,389
0,811
6
7
8
9
10
114
131
160
174
202
0,356
0,495
0,310
0,349
0,632
11
12
13
14
15
228
235
263
280
310
0,946
0,028
0,635
0,216
0,765
16
17
18
19
20
313
340
355
382
400
0,481
0,289
0,020
0,978
0,651
21
22
23
24
25
415
438
455
472
499
0,005
0,480
0,194
0,030
0,487
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
16
33
64
75
96
sluajni
broj R
0,197
0,490
0,785
0,113
0,376
+
+
6
7
8
9
10
125
135
165
178
207
0,722
0,368
0,518
0,412
0,547
+
+
+
+
+
11
12
13
14
15
221
250
257
284
295
0,539
0,507
0,233
0,706
0,061
16
17
18
19
20
328
339
354
380
406
0,977
0,261
0,369
0,521
0,756
21
22
23
24
25
417
442
452
484
490
0,105
0,592
0,038
0,554
0,335
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Prilog 8
Knjiga II dio 1
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
strana 95 od 175
Opti tehniki uslovi
Prilog 9
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
16
48
56
84
92
sluajni
broj R
0,163
0,824
0,422
0,958
0,412
6
7
8
9
10
121
137
156
181
190
0,848
0,411
0,422
0,765
0,070
11
12
13
14
15
211
236
259
285
302
0,345
0,416
0,083
0,993
0,875
16
17
18
19
20
319
335
363
376
397
0,382
0,106
0,515
0,248
0,072
21
22
23
24
25
425
438
454
476
494
0,522
0,309
0,448
0,290
0,478
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Prilog 10
red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
16
41
55
86
97
sluajni
broj R
0,222
0,645
0,362
0,573
0,423
6
7
8
9
10
119
150
168
177
200
0,119
0,542
0,622
0,291
0,069
11
12
13
14
15
222
246
258
274
290
0,998
0,752
0,266
0,002
0,220
16
17
18
19
20
328
334
363
381
406
0,620
0,158
0,603
0,972
0,795
21
22
23
24
25
429
433
459
480
499
0,645
0,272
0,143
0,610
0,945
Knjiga II dio 1
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
odstojanje od rouba 2
lijevo
desno
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
strana 96 od 175
Opti tehniki uslovi
Prilog 11
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
24
35
57
89
95
sluajni
broj R
0,738
0,108
0,025
0,887
0,429
6
7
8
9
10
118
135
165
189
192
0,456
0,300
0,887
0,527
0,193
11
12
13
14
15
223
248
261
287
299
0,528
0,538
0,859
0,787
0,310
16
17
18
19
20
321
333
370
377
393
0,813
0,066
0,656
0,146
0,123
21
22
23
24
25
423
448
457
490
499
0,717
0,962
0,311
0,688
0,278
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Prilog 12
Red.
br.
Stacionaa
tekua 1
1
2
3
4
5
12
50
54
81
103
sluajni
broj R
0,112
0,763
0,243
0,630
0,775
6
7
8
9
10
121
146
157
176
198
0,988
0,576
0,138
0,305
0,077
11
12
13
14
15
227
233
259
278
303
0,643
0,272
0,361
0,177
0,687
16
17
18
19
20
325
334
358
380
397
0,683
0,093
0,186
0,335
0,454
21
22
23
24
25
425
436
453
474
496
0,560
0,204
0,024
0,251
0,535
Knjiga II dio 1
Mjesto za mjerenje
Mjesto za uzimanje
lijevo
desno
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
strana 97 od 175
Opti tehniki uslovi
Knjiga II dio 1
strana 98 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.13 UREENJE GRADILITA

Ove smjernice su sastavljene na osnovu Direktiva Savjeta EU i europskih standarda. Kao referentne
tehnike specifikacije navodimo i neke meunarodne i nacionalne standarde:
2.1.13.1
DIREKTIVE EU
DIREKTIVA SAVJETA 92/57/EGS o obezbjeivanju minimalnih zahtijeva za bezbjednost i zatitu zdravlja na

privremenim i pokretnim gradilitima (8. individualna direktiva u smislu 16. lana direktive 89/391/EEC )
Direktiva Savjeta 92/58/EEC o minimalnim zahtjevima za znake, koji se odnose na bezbjednost i/ili zatitu
zdravlja na radu (9. individualna direktiva u smislu 16. lana direktive 89/391/EEC)
DIREKTIVA SAVJETA sa dne 16. juna 1975 o odstranjivanju otpadnih ulja (75/439/EGS)
DIREKTIVA SAVJETA sa dne 15. jula 1975 o otpacima (75/442/EGS)
ZAKLJUAK KOMISIJE sa dne 21. aprila 1976 o ustanovljavanju Odbora za postupanje sa otpacima
(76/431/EGS)
DIREKTIVA SAVJETA sa dne 22. decembra 1986 o promjeni Direktive 75/439/EGS o odstranjivanju otpadnih
ulja (87/101/EGS)
DIREKTIVA SAVJETA sa dne 8. juna 1989 o sprjeavanju zagaivanja zraka iz novih spalionica komunalnih
otpadaka (89/369/EGS)
DIREKTIVA SAVJETA sa dne 18. marta 1991 o promjeni Direktive 75/442/EGS o otpacima (91/156/EGS)
DIREKTIVA SAVJETA sa dne 12. decembra 1991 o opasnim otpacima (91/689/EGS)
DIREKTIVA SAVJETA 94/31/ES sa dne 27. juna 1994 o promjeni Direktive 91/689/EGS o opasnim otpacima)
DIREKTIVA SAVJETA 94/67/ES sa dne 16. decembra 1994 o spaljivanju opasnih otpadaka)
DIREKTIVA SAVJETA 1999/31/ES sa dne 26. aprila 1999 o odlaganju otpadaka na odlagalitima
ODLUKA KOMISIJE sa dne 3. maja 2000 o nadomjetanju Odluke 94/3/ES o oblikovanju spiska otpadaka u
skladu sa lanom 1(a) Direktive Savjeta 75/442/EGS o otpadcima i Odluke Savjeta 94/904/ES o oblikovanju
spiska opasnih otpadaka u skladu sa lanom 1(4) Direktive Savjeta 91/689/EGS o opasnim otpacima
(notificirana pod dokumentnim brojem K(2000) 1147) (Tekst vai za EGP) (2000/532/ES)
DIREKTIVA 2000/76/ES EVROPSKOG PARLAMENTA I SAVJETA sa dne 4. decembra 2000 o spaljivanju
ODLUKA KOMISIJE sa dne 16. januara 2001 o promjeni Odluke 2000/532/ES u donosu na spisak otpadaka
(notificirana pod dokumentnim brojem K(2001) 108) (Tekst vai za EGP) (2001/118/ES)
ODLUKA KOMISIJE sa dne 22. januara 2001 o promjeni Odluke 2000/532/ES, koja nadomjeta Odluku
94/3/ES o oblikovanju spiska otpadaka na osnovu lana 1(a) Direktive Savjeta 75/442/EGS o otpacima, te
Odluku Savjeta 94/904/ES o oblikovanju spiska opasnih otpadaka na osnovu lana 1(4) Direktive Savjeta
91/689/EGS o opasnim otpacima (notificirana pod dokumentnim brojem K (2001) 106) (Tekst vai za EGP)
(2001/119/ES)
ODLUKA SAVJETA sa dne 23. jula 2001 o promjeni Odluke Komisije 2000/532/ES u odnosu na spisak
otpadaka (2001/573/ES)
2.1.13.2
TEHNIKE SPECIFIKACIJE
Zatita zdravlja i okoline

EN 858-2:2003
Separatori lakih tekuina (npr. ulja, benzina)

2. dio: Izbor najmanje veliine, ugradnja,
djelovanje i odravanje
EN 752-1:1996
EN 858-2: Separator systems for

light liquids (e.g. oil and petrol)
Part 2: Selection of normal size,
installation, operation and
maintenance
Sistemi za odvod otpadne vode i kanalizaciju

van graevina
EN 752-1 Drain and sewer

systems outside buildings
1. dio: Opte i definicije
Part 1: Generalities and

definitions
DIN 38404-4:2000
Njemake standardne metode za ispitivanje

vode, otpadne vode i taloga Fizikalni i
fizikalno-kemijski parametri (skupina C)
Odreivanje temperature (C 4)
DIN 38404-4:1976
DIN 38404-6:2000
Njemake standardne metode za ispitivanje

vode, otpadne vode i taloga Fizikalni i
fizikalno-kemijski parametri (skupina C)
Odreivanje redoks potencijala (C 6)
DIN 38404-6:1984
strana 99 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
ISO 10523:1996
Kvaliteta vode Odreivanje pH
ISO 10523 Water quality

Determination of pH
EN 27888:1998
Kvaliteta vode Odreivanje elektrine

provodljivosti (ISO 7888:1985)
ISO 7888:1985 Water quality

Determination of electrical
conductivity
EN 25814:1996
Kvaliteta vode Ustanovljavanje

rastopljenoga kiseonika Elektrokemijska
metoda (ISO 5814:1990)

Determination of dissolved
oxygen Electrochemical probe
method
EN ISO 7027:2000
Kvaliteta vode Ustanovljavanje mutnosti

(ISO 7027:1999

Determination of turbidity
EN ISO 7887:1996
Kvaliteta vode Istraivanje i odreivanje

boje

Examination and determination
of color
ISO 8245:2000
Kvaliteta vode Smjernice za odreivanje

ukupnog organskoga ugljika (TOC) i
rastopljenog organskog ugljika (DOC)
Water quality Guidelines for

the determination of total
organic carbon (TOC) and
dissolved organic carbon (DOC)
DIN 30787(1 do 6)
Transportbelastungen Messen und Auswerten von mechanisch -dynamischen

Belastungen
E VDI 3840-2002-09
Schwingungstechnische Berechnungen
DIN 45669
Messung von Schwingungsimmissionen
EN ISO 8041:2005
Reakcija ljudi na vibracije instrumenti za mjerenje (ISO 8041:2005)
EN ISO 9562:2005
Kvaliteta vode Odreivanje organsko

vezanih halogena, sposobnih za adsorpciju
(AOX)(ISO 9562:2004)
Water quality Determination of

absorbable organically bound
halogens (AOX)(ISO 9562:2004)
Kvaliteta vode Odreivanje amonijaka

ammonium Part 1: Manual
spectrometric method
ISO 7150-1:1996
1. dio: Runa spektrofotometrijska metoda

DIN 38406
Deutsche Einheitsverfahren zur Wasser-,

Abwasser- und Schlammuntersuchung
DIN 38406 -13, 14, 29, 30.
ISO 6058:1996
Kvaliteta vode Odreivanje sadraja kalcija

Titrimetrijska metoda z EDTA

calcium content EDTA
titrimetric method
ISO 6059:1996
Kvaliteta vode Odreivanje sume kalcija in

magnezija Titrimetrijska metoda EDTA

the sum of calcium and
magnesium EDTA titrimetric
method
ISO 6332:1996
Kvaliteta vode Odreivanje eljeza

Spektrofotometrijska metoda uz upotrebu
1,10 fenantrolina

iron Spectrometric method
using 1,10-phenanthroline
Kvaliteta vode Odreivanje alkalitete
ISO 9963-1 Water quality

Determination of alkalinity Part
1: Determination of total and
composite alkalinity
EN ISO 9963-1:1998
1. dio: Odreivanje ukupne i sadrajne

alkalitete (hidroksilne i djelomino
karbonatne) (ISO 9963-1:1994)
EN ISO 9963-2:1998
Kvaliteta vode Odreivanje alkalitete

2. dio: Odreivanje karbonatne alkalitete
(ISO 9963-2:1994) -
EN ISO 10304-1:1998
Kvaliteta vode Odreivanje rastopljenih

fluoridnih, hloridnih, nitritnih, ortofosfatnih,
bromidnih, nitratnih i sulfatnih iona sa
upotrebom ionske hromatografije
1. dio: Metoda za malo optereene vode
(ISO 10304-1:1992)
strana 100 od 175
Knjiga II dio 1

Determination of alkalinity Part
2: Determination of carbonate
alkalinity
ISO 10304-1:1992 Water
quality Determination of
dissolved fluoride, chloride,
nitrite, orthophosphate, bromide,
nitrate and sulphate ions, using
liquid chromatography of ions
Part 1: Method for water with
low contamination
Opti tehniki uslovi
ISO 9390:1996
Kvaliteta vode Odreivanje borata

Spektrofotometrijska metoda uz upotrebu
azometina-H

Determination of borate
Spectrometric method using
azomethine-H
EN ISO 6468:1998
Kvaliteta vode Odreivanje nekih

organohlornih insekticida, polihloriranih
bifenilov i hlorobenzenov Plinska
kromatografska metoda po tekuinskoj
ekstrakciji (ISO 6468:1996)

Determination of certain
organochlorine insecticides,
polychlorinated biphenyls and
chlorobenzenes Gas
chromatographic method after
liquid extraction
EPA 8040 do 8043
Odreivanje sadrajnosti hloriranih fenola
SW-846 Test Methods, for

Evaluating Solid Waste; US
Environmental Protection Agency
ISO 7981-2:2005
Kvaliteta vode odreivanje policiklinih

aromatskih hidrokarbonata (PAH)
ISO/DIS 7981-2
Dio 2: Odreivanje est PAH pomou visoko

osjetljive hromatografije tenosti sa
fluorescentnom detekcijom nakon
ekstrakcije tenosti
ISO 11369:1997
Kvaliteta vode odreivanje izabranih

pesticide metoda upotrebe visoko
osjetljive hromatografije pomou UV
detekcije nakon ekstrakcije tekuina
tvrdi materijal
ISO/FDIS 11369
ISO 15913:2000
Kvaliteta vode Odreivanje izabranih

fenoksialkalnih herbicida ukljuujui I
bentazon i hidroksibenzonitrile pomou
gasne hromatografije I spektrometrije masa
nakon faze ekstrakcije tvrdih materijala I
derivatizacije
ISO/DIS 15913
EN ISO 10301:1998
ISO 11423-1:1998
Kvaliteta vode Odreivanje lako isparljivih

halogeniranih ugljikovodonika Metoda
plinske hromatografije (ISO 10301:1997)
Kvaliteta vode Odreivanje benzena i
nekih derivata
1. dio: Plinska hromatografska metoda sa
tehnikom head-space
ISO 11423-2:1998
Kvaliteta vode Odreivanje benzena i

nekih derivata
2. dio: Metoda uz upotrebu ekstrakcije i
plinske hromatografije
EN 25667-1:1996
EN 25667-2:1996
CR 12349:2000

Determination of highly volatile
halogenated hydrocarbons
Gas-chromatographic methods
Determination of benzene and
some derivatives Part 1: Headspace gas chromatographic
method
Determination of benzene and
some derivatives Part 2:
Method using extraction and gas
chromatography
Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 1. dio:

Uputstvo za planiranje programa
uzorkovanja
ISO 5667-1:1980 - Water quality

- Sampling - Part 1: Guidance on
the design of sampling
programmes
Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 1. dio:

Uputstvo o tehnikama uzorkovanja
ISO 5667-2:1991 - Water quality

- Sampling - Part 2: Guidance on
sampling techniques
Mehanike vibracije vodi za zdravstveni uticaj vibracija na ljudsko tijelo
Uputstvo projektantima za izradu tehnike dokumentacije

odvodnjavanje meteornih voda sa autoputnih povrina
DARS 9.1.1995
Uputstvo projektantima za izradu tehnike dokumentacije

odvodnjavanje meteornih voda sa autoputnih povrina
DARS maj 1999
Smjernice za odreivanje naina zatite podzemne vode na podruju

autoputa (postupci odreivanja naina zatite podzemne vode u
zavisnosti od stepena osjetljivosti vodonosaa sa tehnikim zahvatima
DARS mart 1999
Knjiga II dio 1
strana 101 od 175
Opti tehniki uslovi
Pravilnik o bezbjednosti pri utovaru i istovaru teretnih motornih vozila
Sl.l. SFRJ, br. 17/1966
Pravilnik o gradnji sprava za zapaljive tekuine, te o uskladitenju i

pretakanju zapaljivih tekuina
Sl.l. SFRJ, br. 20/1971 (23/1971

popr.), SRS, br. 18/1977, RS,
br. 114/2004
Pravilnik o opim intervencijama i normativima za bezbjednost pri radu

sa dizalicama
Sl. list SFRJ, br. 30/69
Pravilnik o opremi i postupku za prvu pomo i o organiziranju spasilake

slube u sluaju nesree na radu
Sl.l. SFRJ, br. 21/1971
Pravilnik o obezbjeenju boravka i prehrane odn. provoza radnika od

mjesta stanovanja, do mjesta gdje rade i nazad
Sl. l. SFRJ br. 41/68
Pravilnik o opim mjerama i normativima zatite na radu za graevinske

objekte, namijenjene za radne i pomone prostore
Sl. l. SFRJ br. 27/67
Pravilnik o higijenskoj besprijekornosti pitke vode
Sl.l. SFRJ br. 33/87
Pravilnik o bezbjednosti pri odravanju motornih vozila i provozu sa

motornim vozilima
Slubeni list SFRJ, br. 55/65
EN 1263-1:2002
Zatitne mree 1. dio: Zatitni zahtjevi,

probne metode
EN 1263-1: Safety nets Part 1:

Safety requirements, test
methods
EN 1263-2:2002
Zatitne mree 2. dio: Zatitni zahtjevi za

namjetanje zatitnih mrea
EN 1263-2: Safety nets Part 2:

Safety requirements for the
positioning limits
HD 384.7.704 S1:2001
Elektrine instalacije graevina 7. dio:

Zahtjevi za posebne instalacije ili lokacije .
odjeljak 704: Gradilita (IEC 60364-7704:1989, promijenjen)
Electrical installations of
buildings Part 7: Requirements
for special installations or
locations Section 704:
Construction and demolition site
installations (IEC 60364-7704:1989, modified)
HD 1000:2000
Radne skele iz prefabriciranih tipskih

elemenata ( sistemske skele) Materijali,
mjere, optereenja i zatitni zahtjevi
Service and working scaffolds

made of prefabricated elements
Materials, dimensions, design
loads and safety requirements
EN 74:2000
Cijevne spojnice, vezne centrine spojnice i

bazne ploe za radne i nosive skele iz elinih
cijevi - Zahtjevi i postupci ispitivanja
Couplers, loose spigots and

base-plates for use in working
scaffolds and falsework made of
steel tubes - Requirements and
test procedures
EN 131-1:1996
Ljestve - Terminologija, tipovi, funkcionalne

veliine
Ladders - Terminology, types,

functional sizes
EN 131-1:
1996/AC:2001
Ljestve Terminologija(termini), tipovi,

funkcionalne veliine
Ladders - Terms, types,

functional sizes
EN 131-2:1996
Ljestve - Zahtjevi, ispitivanje, oznaavanje
Ladders - Requirements, testing,

marking
EN 131-2:
Ljestve - Zahtjevi, ispitivanje, oznaavanje
Ladders - Requirements, testing,

marking
prEN 131-3:2004
Ljestve 3. dio: Informacija za korisnika
Ladders - Part 3: User

information
HD 1004:2000
Pomine radne skele na tokovima iz

prefabriciranih tipskih elemenata - Materijali,
mjere, optereenja i zatitni zahtjevi
Mobile access and working

towers made of prefabricated
elements - Materials, dimensions,
design loads and safety
requirements
HD 1039:2000
eline cijevi za nosive i radne skele Zahtijevi, probe
Steel tubes for falsework and

working scaffolds Requirements, tests
1996/AC:2001
strana 102 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
EN 1065:2000
elini teleskopski graevinski potpornici Specifikacije proizvoda, dimenzioniranje i

dokazivanje nosivosti sa proraunom i sa
probama
Adjustable telescopic steel props

- Product specifications, design
and assessment by calculation
and tests
EN 1298:2000
Pokretne radne skele na tokovima - Pravila i

smjernice za pripremu uputstva za montau i
upotrebu -
Mobile access and working

towers - Rules and guidelines for
the preparation of an instruction
manual
EN 1808:2000
Zatitni zahtjevi za visee sprave za dizanje Konstrukcijski izrauni, kriteriji stabilnosti,

izvedbe Probe
Safety requirements on
suspended access equipment Design calculations, stability
criteria, construction - Tests
EN 60439-4:1995.
Sastavi niskonaponskih prekidakih i sprava za

upravljanje 4. dio: Posebni zahtjevi za
gradilita (ACS)
Low-voltage switchgear and

controlgear assemblies - Part 4:
Particular requirements for
assemblies for construction sites
(ACS) (IEC 439-4:1990)
EN 604394:1995/A11:2004
Withdrawal of Austrian Adeviation regarding sub clauses

9.1.3d, 9.3.3 and 9.5.2 of EN
EN 604394:1995/A1:2000
Sastavi niskonaponskih prekidaa i sprava za

gradilita (ACS) Dopuna A1:

controlgear assemblies Part 4:
(ACS) - Amendment A1 (IEC
60439-4:1990/A1:1995)
EN 604394:1995/A2:2000

gradilita (ACS) Dopuna A2
Amendment A2:1999 to EN
60439-4:1991
EN 60439-4:2005

sastave na gradilitima (ACS)

control gear assemblies Part 4:
(ACS)
HD 22.4 S3:1998
Rubber insulated cables of rated

voltages up to and including
450/750 V - Part 4: Cords and
flexible cables (IEC 245-4:1994,
modified)
HD 22.4
S3:1998/A1:1999
Rubber insulated cables of rated

voltages up to and including
450/750 V Part 4: Cords and
flexible cables - Amendment A1
HD 22.4
S3:1998/A2:2003
Cables of rated voltages up to

and including 450/750 V and
having cross-linked insulation Part 4: Cords and flexible cables
HD 22.4 S4:2004
Kablovi sa gumenom izolacijom za oznaene

napone do ukljueno 450/750 V 4. dio:
Trake(uad) i fleksibilni kablovi
EN 60 598-2-8:1998
Cables of rated voltages up to

and including 450/750 V and
having cross linked insulation
Part 4: Cords and flexible cables
Luminaries - Part 2: Particular
requirements - Section 8: Hand
lamps (IEC 60598-2-2:1996,
modified)
EN 60598-28:1998/A1:2000
Dopuna A1:2000 k EN 60598-2-8:1998
Amendment A1:2000 to EN
60598-2-8:1997
EN 471:2003
Dobro vidljiva upozoravajua odjea za

profesionalnu upotrebu Probne metode i
zahtjevi
High-visibility warning clothing

for professional use - Test
methods and requirements
Knjiga II dio 1
strana 103 od 175
Opti tehniki uslovi

Serija standarda ISO
8421-(1 do 8)
1.
Zatita od poara rjenici
ISO 8421-(1 to 8) Fire

protection Vocabularies
Zatitna oprema:
Oprema za zatitu udisajnih puteva:
EN: 132 do 145; 148, 149; 269 do 271; 371,

372, 402 do 405; 1146, 1827, 1835, 12083,
12419, 12941, 12942, 13274, 13794,
Oprema za disanje
EN: 250, 13949, 13949,
Lina zatita oiju
EN: 165 do 172, 174, 175, 208
Zatitna odjea
EN: 340, 343, 348, 367 do 369; 373, 381, 463

do 471; 530, 531, 533, 702, 863, 943, 1073,
1149, 1999, 1486, 50286, 50321, 60895;
EN ISO 6942;13997, 13998, 14877, 15025
Lina zatitna oprema za zatitu od padova sa

visine
EN: 341, 353 do 355, 358, 360 do 365; 795,

813, 1868, 1891,
Zatitna i radna obua za profesionalnu upotrebu
EN: 344 do 347;
Zatita sluha
EN: 352, 458, 13819, 24869, 24869;

EN ISO 4869-2,
Zatitne rukavice
EN: 374, 388, 407, 420 do 421; 659, 1082,

12477, 50237, 60903,
Samozatamnujui filteri (naoale za varenje)
EN: 379,
Prsluci za spaavanje i lina pomagala za plivanje
EN: 340, 393 do 396; 399
Industrijske zatitne kacige
EN: 397, 812, 13087, 50365,
Vatrogasne kacige
EN: 443,
titnici za oi
EN: 1731,
Mehanike vibracije i udarci
EN ISO 10819
2.1.13.3
KOORDINACIJA MJERA BEZBJEDNOSTI I ZATITE ZDRAVLJA NA RADU
Kada radove izvode ili je predvieno, da e radove na gradilitu izvoditi dva ili vie izvoaa,
moraju Investitor ili Inenjer imenovati jednoga ili vie koordinatora za bezbjednost i zatitu
zdravlja na radu.
Investitor/Inenjer mora imenovati koordinatora(e) posebno za fazu pripreme projekta i posebno
za fazu izvoenja projekta.
Za koordinatora u fazi pripreme projekta imenovana osoba mora imati najmanje viu strunu
spremu tehnikog smjera, struni ispit odreen propisom, koji ureuje graenje ili struni ispit
odreen propisom, koji ureuje bezbjednost i zatitu zdravlja na radu, obavljeno osposobljavanje
prema programu za koordinatore za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu i najmanje tri godine
radnog iskustva pri projektiranju ili izvoenju graevinskih radova.
Za koordinatora u fazi izvoenja imenovana osoba mora imati najmanje viu strunu spremu
tehnikog smjera, struni ispit odreen propisom, koji ureuje bezbjednost i zatitu zdravlja na
radu, obavljeno osposobljavanje prema programu za koordinatore za bezbjednost i zatitu zdravlja
na radu i najmanje tri godine radnog iskustva pri projektiranju ili izvoenju graevinskih radova. Za
koordinatora u fazi izvoenja ne moe biti imenovana osoba, koja je zaposlena u kod jednoj od
izvoaa.
2.1.13.3.1
Zadaci koordinatora u fazi pripreme plana zatite
Koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja u pripremnoj fazi obavlja sljedee zadatke:

izradi ili obezbjeuje/usklauje, da se plan zatite izradi u skladu sa pravilima, koja se odnose na
gradilite, uzimajui u obzir prema potrebi i proizvodne aktivnosti na gradilitu; taj nacrt mora da
sadri i posebne mjere koje se odnose na radove koji spadaju u jednu ili vie kategorija posebno
opasnih radova;
strana 104 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
pripremi dokumentaciju, koja odgovara karakteristikama projekta, i koja sadri odgovarajue

bezbjedonosne i zdravstvenozatitne podatke, koje je potrebno uzimati u obzir pri svakom
sljedeem radu (u fazama upotrebe, odravanja, ruenja itd.)
2.1.13.3.2
Zadaci koordinatora u fazi izvoenja projekta
U fazi izvoenja projekta ima koordinator posebno odreene sljedee zadatke:

a)
usklauje izvoenje temeljnih naela bezbjednosti i zatite zdravlja na radu:
- pri prihvaanju odluka o tehnikim i/ili organizacijskim vidicima pri planiranju pojedinih
faza rada;
- pri odreivanju rokova, koji su potrebni za sigurno zavravanje pojedinih faza rada, koje
se izvode odjednom ili jedna za drugom;
b)
usklauje izvoenje odreenih odluka, da bi obezbjedio, da poslodavci i samozaposlene

osobe:
- dosljedno potuju temeljna naela zatite;

- se ravnaju prema planu zatite;
c)
izradi ili obezbjedi, da se izradi potrebno usklaivanje nacrta zatite i dokumentacije sa

promjenama na gradilitu;
d)
obezbjeuje suradnju i meusobno obavjetavanje izvoaa radova, koji skupa ili jedan za
drugim rade na gradilitu i njihovih radnikih predstavnika, sa ciljem sprjeavanja povreda ili
zdravstvenih smetnji na radu;
e)
provjerava bezbjedno izvoenje radnih postupaka i usklauje planirane aktivnosti;
f)
obezbjeuje, da na gradilite ulaze samo osobe, koje su na gradilitu zaposlene, i osobe,

koje imaju dozvolu za ulazak na gradilite.
2.1.13.3.3
Obaveze investitora, nadzora i izvoaa
Imenovanje koordinatora ne razrjeava naruilaca a ili nadzornog inenjera od obaveze, koju imaju
pri obezbjeivanju bezbjednosti i zatite zdravlja radnika na gradilitu.
Zadaci, koje obavljaju koordinatori ne utiu na obaveze izvoaa u odnosu na obezbjeivanje
bezbjednosti i zatite zdravlja radnika na gradilitu u skladu sa propisom, koji ureuje bezbjednost
i zatitu zdravlja na radu.
Izvoai moraju potovati uputstva koordinatora.
PLAN ZATITE ZA GRADNJU INENJERSKIH OBJEKATA
2.1.13.4
U ovim smjernicama dajemo prijedlog sadraja plana zatite, koji obuhvata i opis mjera kod
gradnje inenjerskih objekata.
2.1.13.4.1
Sadraj
2. Uvod
3. Spisak propisa
4. Ureenje obezbjeenja gradilita prema okolini
5. Ureenje i odravanje ureda, garderoba, sanitarnih vorova i objekata za boravak na gradilitu.
Prostori za odmor i/ili prostori za stanovanje.
Komunalna i sanitarno higijenska ureenja
Prevoz na posao
Snabdijevanje radnika sa hranom i vodom za pie.
Prozraivanje i rasvjeta.
Ureenje elektrinih i telekomunikacionih instalacija
Ureenje saobraajnih komunikacija, puteva u sluaju nude i izlaza
Transportni putevi na/uz gradilit(u)e
Evakuacijski putevi i izlazi u nudi
Saobraajni putevi na opasnim podrujima
Vrata i ulazi
Skladina mjesta i rampe
Knjiga II dio 1
strana 105 od 175
Opti tehniki uslovi
Razmjetaj i uvanje graevinskog materijala
Prostori za uvanje opasnih materijala
Spisak opasnih i ekoloko sumnjivih materijala i proizvoda
Oprema za dizanje i prenoenje
Vozila i maine za iskopavanje, premjetanje i prevoz materijala
10
Sprave i objekti za odravanje mehanizacije na gradilitu
11
Manipulacija sa gorivima, mazivima i opasnim materijama na gradilitu
Pranje i odravanje vozila na gradilitu
Parkiranje vozila i mehanizacije, te odravanje
Ureenje radnih mjesta
Posebno opasni radovi i zatitna oprema
Prva pomo
Uticaji stabilnosti i vrstoe na sigurnost pri radu
Zemljani radovi, podzemni objekti, te radovi u ogranienom prostoru (uslovima).
Ruenja i demontaa
Rad uz saobraaj
Masivne konstrukcije, metalni ili betonski okviri, obloge i teki montani elementi
Rad na krovu
Radna mjesta na visini
Radovi na odravanju
12
Instalacije, radne sprave i njihova oprema
13
Radni podovi, ljestve i skele
14
Zatita od poara na gradilitu
15
Opis izabranih/upotrebljenih tehnologija gradnje
16
Uticaj izvoenja graevinskih radova na optereenje postojeih puteva sa dodatnim

saobraajem.
17
Terminski plan usklaivanja zahvata za bezbjednost i zatitu zdravlja sa tokom gradnje
18
Zajednike mjere za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na radu.
19
Meusobno obavjetavanje voa pojedinih radova o toku radova
20
Red na gradilitu
21
Spisak radova sa ocjenom trokova ureenja gradilita i izvoenja zajednikih mjera za

obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu.
22
Uticaji na okolinu i zahvati za ublaavanje
23
Uticaj buke na prirodnu i ivotnu okolinu i zahvati za ublaavanje.
Plan monitoringa buke u toku gradnje.
Uticaji gradnje na zrak i zahvati za ublaavanje prekomjernih emisija.
Plan monitoringa zraka u toku gradnje.
Uticaj gradnje na povrinske vode i zahvati za ublaavanje negativnih uticaja.
Plan monitoringa povrinskih voda u toku gradnje.
Uticaj gradnje na podzemne vode i zahvati za ublaavanje negativnih uticaja.
Plan monitoringa podzemnih voda
Uticaji gradnje na zemljita, biljke i ivotinje
Plan monitoringa zemljita i biljaka
Uticaj miniranja i drugih dinamikih uinaka izvoenja radova na ljude i objekte
Ureenje podruja gradilita po zavretku radova
Postupanje sa otpacima, koji nastanu pri graevinskim radovima
Plan gazdovanja sa graevinskim otpacima
Izvjetaj o gazdovanju sa graevinskim otpacima
strana 106 od 175
Knjiga II dio 1
Obaveze investitora i izvoaa u toku izvoenja radova
Sakupljanje otpadaka
Prerada i odstranjivanje graevinskih otpadaka
Postupanje sa otpacima, koji sadre azbest
Nadzor nad postupcima sa otpacima
24
25
Opti tehniki uslovi
Grafiki prilozi
Pregledna situacija u M 1:5000 sa graevinskim objektima.
Plan ureenja prostora za rad i boravak, te sanitarija i menze u M 1:100.
Plan snabdevanja elektrinom energijom
Plan telekomunikacija
Vodovod i kanalizacija
Situacija saobraajnog ureenja za vrijeme gradnje za javne puteve i puteve na gradilitu

sa saobraajnom signalizacijom u M 1:5000.
Situacija dizalica sa ucrtanom manipulacijskom povrinom
Situacija, za pojedina podruja ureenja sa komunalnim vodovima i za napajanje sa

energijom. M 1:1000.
Idejne skice rjeenja pojedinih objekata i sprava za zatitu okoline po tom projektu:
ureenje skladita za opasne materije.
parkiralita.
radni platoi za servisiranje maina i vozila.
deponije materijala.
drugo.
Katastar sa spiskom parcela i vlasnika, ako je zahvat u zemljita koja su izvan podruja
iskljuivog koritenja prema Uredbi o lokacijskom nacrtu (LN).
2.1.13.4.2
Uputstva za izradu plana zatite (PZ)
2.1.13.4.2.1 Uvod
Plan zatite je potrebno izraditi u skladu sa podzakonskim aktima Zakona o graenju. U okviru PZ
se zahtijeva takoer i izrada studije za postupanje sa otpacima. Takva studija obuhvata :opis
graevinskih otpadaka i njihovih koliina, opis privremenog deponiranja i opis konanog postupka
upravljanja sa graevinskim otpacima. Zahtijeva za izradu projekta ekolokog ureenja gradilita je
obino dat u Uredbama o LN, prije svega za takve odsjeke, gdje trasa tee po podrujima, koja su
zatiena kao prirodno naslijee, podruja sa podzemnom i povrinskom vodom, i drugim
odlukama lokalnih skupnosti ili dravnih organa, jer bi zahvat u ta podruja, bez odgovarajuih
preventivnih mjera za njihovu zatitu ugrozio prirodnu ravnoteu.
U uvodnom (ili opem) dijelu PZ moraju biti opisane karakteristike zahvata u okolinu (gradnje
puteva ili drugih objekata), koji se odnose na obim predvienih radova i njihove karakteristike. Isto
tako se navedu podaci o geolokim, hidrolokim, pedolokim i biolokim karakteristikama lokacije
zahvata, u odnosu na stanje prije zahvata. Podaci se nalaze iz Izvjetaja o ocjeni uticaja na okolinu
- PUO ( ako je izraen odn. je bila njegova izrada obavezna), koji je izraen u okviru LN. Taj
izvjetaj je za gradnju puteva zahtijevan u Zakonu o zatiti okoline. Zakon odreuje, da je
optereenje okoline svaki zahvat odn. posljedica zahvata u okolinu, koji prouzrokuje ili je ve
prouzrokovao zagaivanje okoline, devalviranje okoline, rizikovanje za okolinu ili oteenje okoline.
Svaki zahvat u okolinu mora biti planiran tako, da izazove to manju promjenu okoline i to manje
rizikovanjenje za okolinu. Za praenje stanja je potrebno pripremiti program monitoringa uticaja na
okolinu i treba ga izvoditi i u fazi izvoenja radova.
U PZ je potrebno odrediti i ocijeniti rizik ekoloke nesree kao izuzetnog dogaaja, koji nastane
zbog nekontroliranog dogaaja i koji bi mogao da ima za posljedicu ugroavanje zdravlja ili ivota
ljudi, unitenje, oteenje ili kritino optereenje okoline. U tom smislu, je potrebno u PZ opisati :
- vrste, koliine i karakteristike opasnih materija i predvieno postupanje sa njima;
postupke pri njihovoj upotrebi, skladitenjem, prevozom i odstranjivanjem;
mogue i predviene zahvate za smanjivanje rizikovanja ekoloke nesree;
Knjiga II dio 1
strana 107 od 175
Opti tehniki uslovi
scenarij ekoloke nesree, koja bi mogla da nastane, ukljuujui i navoenje vjerojatnosti

i povrine zahvaenog podruja i posljedica za zdravlje ljudi i zahvaenog podruja;
potrebne interventne zahvate za smanjenje ili sprjeavanje posljedica.
PZ mora razmatrati sve radove, koji se izvode u obimu , kojeg obuhvata LN i PGD. U koliko je na
gradilitu vie izvoaa, potrebno je izraditi vie planova, koji moraju biti meusobno usklaeni ili
jedan plan za sve izvoae, koji mora da sadri sve elemente i zahvate(mjere), koje takav PZ mora
da ima.
Odgovornost za izvoenje projektom predvienih zahvata, mora biti navedena u PZ sa navoenjem
odgovorne osobe (ili osoba). Ta osoba brine za izvoenje projektom odreenih zahvata i sa drugim
zakonskim odredbama odreenih zahvata. Ta osoba predlae odgovornom voi radova dodatne
zahvate, ako su oni potrebni, za otklanjanje posljedica zahvata u okolinu, obezbjeuje naelo
javnosti prema Zakonu o zatiti okoline i surauje sa odgovornim dravnim organima i organima
mjesnih zajednica u stvarima koje se tiu zatite okoline i zdravlja ljudi.
U graevinski dnevnik je potrebno upisati sve dogaaje, koji se tiu sadraja PZ i s njim
predvienih zahvata.
2.1.13.4.3
Organizacija gradilita
2.1.13.4.3.1 Obezbjeenje gradilita

Obezbjeenje gradilita prema okolini propisuje Zakon o graenju. Plan obezbeenja gradilita je
sastavni dio Plana zatite (PZ)
Sa planom obezbeenja se predvia :
oznaavanje gradilita (tabla sa podacima o projektu, projektantu, izvoau i investitoru);
obezbjeenje podruja gradilita i pojedinih objekata ( plastine trake, razne vrste

ograda,) ;
obezbjeenje objekata, koji su namijenjeni zatiti okoline ;
opis bezbjednostnih mjera u radnom vremenu i van njega;
nain obavjetavanja odgovorne osobe o izvanrednim ekolokim dogaajima:
uputstva za postupke u izvanrednim ekolokim dogaajima van radnog vremena;
drugo, zavisno od prirode gradilita
2.1.13.4.3.2 Ureenje gradilita

Plan ureenja gradilita izradi izvoa, kojega za to izabere investitor. Plan ureenja gradilita
mora biti izraen u skladu sa projektom na osnovu koga je bila za gradnju izdata graevinska
dozvola i sastavni je dio PZ, kada je propisan. Mora da sadri sve potrebne podatke o
komunikacijskim putevima na gradilitu i prikljucima gradilita na privrednu javnu infrastrukturu,
ukljuujui i prikaz dovoza na javne puteve, o skladitima, deponijama, radionicama,
kancelariji(uredu) za vodstvo gradilita i inenjera/nadzornog inenjera, garderobama i sanitarnim
prostorima za radnike, te druge podatke, koji su vani za siguran i pouzdan rad gradilita.
Prije poetka gradnje plan ureenja gradilita mora potvrditi investitor.
Nacrt ureenja gradilita ne treba pripremiti za graenje u vlastitoj reiji, te pri graenju manje
zahtjevnih i jednostavnih objekata, jedino ako bi se njihova gradnja izvodila na zatienim
podrujima ili ako se namjeravaju na istoj lokaciji odnosno graevinskoj parceli odjednom graditi tri
ili vie manje zahtjevnih objekata.
Ako se gradnja izvodi na dijelu podruja javnog aerodroma, puteva, eljeznice ili luke, koji rade i
moraju zbog toga gradnja i rad takvog objekta privredne javne infrastrukture da se odvijaju
istovremeno, potrebno je planom ureenja gradilita obezbjediti takoer i bezbjedno odvijanje
avionskog, putnog, eljeznikog odnosno pomorskog saobraaja.
Ako se gradilite nalazi neposredno na ili uz saobraajnu komunikaciju ili u prostoru, na kome se
izvode druge aktivnosti, mora se pobrinuti i za bezbjednost i zatitu zdravlja prolaznika, kao i za
bezbjednost i zatitu zdravlja radnika na gradilitu.
Ako se gradnja izvodi na podruju, gdje su postavljeni podzemni ili nadzemni vodovi objekata
privredne javne infrastrukture, kao to su kanalizacija, vodovod, elektrina mrea,
telekomunikacijska mrea, plinovod, toplovod i drugi komunalni objekti, nacrtom ureenja
gradilita treba obezbjediti i njihov nesmetan rad.
strana 108 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Prije poetka izvoenja radova na podruju budueg gradilita, mora biti obezbjeeno, da se za
vrijeme izvoenja radova sprijee sve opasnosti za bezbjednost i zdravlje radnika, koje mogu
nastati na postojeim instalacijama, spravama, objektima i zbog aktivnosti, koje se ili su se odvijale
na podruju gradilita.
Gradilite mora biti sve vrijeme graenja ureeno tako, da je omogueno nesmetano i bezbjedno
izvoenje svih radova, da ne postoje opasnosti za nastanak povreda i zdravstvenih tekoa radnika
i drugih osoba. Svi prolazi i pristupi na gradilitu moraju biti slobodni, dovoljno iroki, redovno
ieni i odravani, te odgovarajue osvijetljeni. Iz tla ili sa stropa viree uspravne palice i druge
prepreke moraju biti zakrivljene ili zatiene i oznaene, da ne moe da doe do povrede radnika.
Red(pravila) na gradilitu mora biti objeen na vidljivim mjestima na svim ulazima na gradilite, u
trpezariji i u svim garderobama radnika.
Pomoni radovi na gradilitu, kao to su tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, moraju
ostati u pravilu van opasnih zona. Ako to nije mogue, za bezbjednost i zatitu zdravlja radnika
mora se pobrinuti na drugi odgovarajui nain, kao to je to predvieno u PZ.
Sve mjere, koje treba nuno napraviti za obezbjeenje bezbjednosti i zatite zdravlja radnika zbog
okolnosti i dogaanja, koja nisu bila predviena planom zatite, mora koordinator za bezbjednost i
zatitu zdravlja pri radu zabiljeiti u knjigu mjera za bezbjedan rad. Knjigu mjera za bezbjedan rad
uva koordinator i ona mora biti sve vrijeme graenja na gradilitu na raspolaganju inspekciji za
rad i svim izvoaima, koji izvode radove na gradilitu
Pri veim radovima investitor moe da zahtijeva, da izvoa izgradi i opremi radne prostore za
nadzor.
Specifina oprema, koju u svojim radnim prostorima zahtijeva investitor je uobiajeno sljedea:
telekomunikacijska oprema
lini raunar sa programskom opremom
terenska vozila
prostori za odmor radnika samo pri radu u tri smjene (tuneli)
Sva oprema mora biti prilagoena odgovarajuim standardima, koji obezbjeuju siguran i zdrav rad
odnosno prevoz.
2.1.13.4.4
Ureenje i odravanje ureda, garderoba, sanitarija i stambenih objekata na gradilitu
Do vanosti lokalnih uredbi to podruje mogu ureivati uredbe bive SFRJ:

Prostori se mogu urediti u ve postojeim stambenim ili drugim objektima ili u pokretnim
smjetajima graevinskim kontejnerima.
Prema uslovima konkursa mora izvoa prostore redovno odravati i istiti.
2.1.13.4.4.1 Prostori za odmor i/ili prostori za boravak

Na gradilitima inenjerskih gradnji, gdje spadaju gradnja puteva i drugih infrastrukturnih objekata
u sklopu gradnje puteva, su mogui razliiti pristupi i naini za smjetaj svih zaposlenih, koji na
gradilitu rade stalno ili privremeno. Te mogunosti zavise od:
obima radova i predvienog broja zaposlenih;
lokacije gradnje;
postojeih smjetajnih kapaciteta na podruju izvoenja radova;
vremena trajanja radova;
U zavisnosti od gore navedenih uslova, su mogui sljedei primjeri smjetaja radne snage:
na gradilitu se organizira potpuni smjetaj kompletne radne snage (privremeni montani

(drveni) objekti , kontejneri za smjetaj);
na gradilitu se ne organizira smjetaj dijela radne snage;
radna snaga ili dio, se smjesti u postojee objekte za noenje ili iznajmljene objekte za
stanovanje;
radna snaga boravi u svojim domovima;
drugi primjeri u zavisnosti od lokalnih razmjera i uslova, te obima posla.
U PZ mora biti prikazan:
broj radnika, koji su stalno smjeteni u objektima gradilita;
Knjiga II dio 1
strana 109 od 175
Opti tehniki uslovi
broj dnevnih migranta;
nain smjetaja i oblici rjeenja;
struktura radne snage prema kvalifikaciji;
nain snabdijevanja sa sanitarnom vodom.
Prostori za odmor i/ili prostori za smjetaj moraju biti dovoljno veliki i opremljeni sa odgovarajuim
brojem stolova i sjedita sa naslonima za sve radnike na gradilitu.
Ako nema posebnih prostora za odmor, moraju biti na raspolaganju drugi prostori, gdje se radnici
mogu zadravati za vrijeme kada ne rade.
Stalni prostori za smjetaj moraju imati dovoljno sanitarne opreme, prostor za odmor i prostor za
provoenje slobodnog vremena, osim ako se upotrebljavaju samo u izuzetnim primjerima.
Opremljeni moraju biti sa posteljama, ormarima, stolovima i stolicama sa naslonima, uzimajui u
obzir broj radnika, te ureeni tako, da su, gdje je to potrebno, odvojeni za mukarce i ene.
U prostorima za odmor i/ili prostorima za smjetaj potrebno je izvesti odgovarajue mjere, da bi se
obezbjedila zatita nepuaa od neugodnosti, koje prouzrokuje dim od cigareta. Ako je to
potrebno, moraju biti prostori za odmor i/ili smjetaj puaa odvojeni.
Trudnice i majke koje doje moraju imati mogunost, da u odgovarajuim uslovima legnu i odmore
se.
Ako je potrebno, moraju biti radna mjesta organizovana tako, da su uzete u obzir potrebe
invalidnih radnika.
Potrebe iz prvog stavka se odnose posebno na vrata, prilaze, stepenita, tueve, umivaonike i
klozete, koje invalidni radnici neposredno upotrebljavaju, i radilita na kojima rade.
2.1.13.4.4.2 Komunalna i sanitarno higijenska ureenja

2.1.13.4.4.2.1 Komunalno ureenje
Za potrebe izvoaa i nadzora, mora biti obezbjeeno snabdijevanje sa:
elektrinom energijom ;
tekuom, hladnom i toplom vodom ili rezervoarom za vodu ;
telefonskim prikljukom i beinim telefonima;
sakupljaima otpadnih voda, njihovim ienjem i/ili odvozom na spravu za ienje;
rezervoarom za tekui naftni plin sa razvodnicima (za grijanje, ako je to predvieno);
drugim izvorima, zavisno od potrebe gradilita;
Obim potrebnih komunalnih prikljuaka je zavisan od veliine graevinskih radova, broja zaposlenih
i naina smjetaja i prehrane. Ta ocjena je zavisna od tehnologije izvoenja radova i iz nje nastalih
potreba.
PZ sadri:
nain snabdijevanja sa potrebnom koliinom vode za pie i gaenje poara, te tehnoloke

vode, ako je ona potrebna u radnom procesu i izraun koliina, te izvora snabdijevanja sa
vodom;
prikaz dovoda energije i lokaciju izvora;
prikaz skupljanja i odvoenja otpadnih voda na gradilitu;
nain postupanja sa zagaenom i otpadnom vodom, koju je potrebno prethodno

adekvatno oistiti prije isputanja u vodotok ili poniruu vodu, tako da budu dostignuti jo
uvijek dozvoljeni parametri opasnih materija odn. obezbjediti njeno sakupljanje i odvoz
na komunalnu spravu za ienje. Zahvati su zavisni od zagaenosti tih voda i od
osjetljivosti okoline odn. povrinskih i podzemnih voda;
kartu ureenja gradilita sa ucrtanim komunalnim i energetskim vodovima u M 1:5000 ili

1:1000..
2.1.13.4.4.2.2 Sanitarno higijensko ureenje

Sanitarni uslovi za zaposlene, su zavisni od naina smjetaja u objektima za boravak i ureenja na
samom gradilitu.
strana 110 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Na gradilitu treba obezbjediti garderobe za radnike. Garderobe moraju da zadovolje broj radnika,
koji garderobe trebaju, tako da svakom radniku pripada min. 0,45 m2 povrine. U sluaju rada u
smjenama, mora biti obezbjeena dvostruka povrina.
Na samom gradilitu je potrebno obezbjediti :
garderobe za preoblaenje ;
vodu za umivanje i tuiranje ;
sanitarije (toalete) .
Nain izvedbe potrebnih zahvata je u velikoj mjeri zavisan od :
predvienog broja zaposlenih;
ekoloke osjetljivosti podruja, na kojem je gradilite;
strukture zaposlenih prema spolnoj strukturi;
prirode posla.
U sluaju manje osjetljivog prirodnog podruja gradilita, je mogue ureenje toaleta sa septikom
jamom.
Septika jama moe biti za :
suhe klozete, kapaciteta min. 50 l/osobi odn. 3000 l volumena, dvoprostorna bez ispusta;
septika jama za toalete sa vodom za ispiranje, kapaciteta min. 50 l/osobi, odn. 3000 l
volumena, dvoprostorna ;
septika jama sa vie pregrada , kapaciteta 2000 l/osobu odn. min. 6000 l., sa
ispumpavanjem, ako je koristi vie od 10 osoba, mada ne vie od 60 osoba;
ako je stalno zaposlenih vie od 60 osoba, potrebno je obezbjediti (privremeno) spravu

za ienje biolokih otpadnih voda.
Za izvedbu toaleta sa septikom jamom, potrebno je izraditi projekt i prirunik za upotrebljavanje.

Prirunik mora odgovarati uputstvima o ureenju ubrita i septikih jama. On odreuje, da je
potrebno prazniti septike jame najmanje jednom godinje, inae pa, ako je napunjeno 2/3
kapaciteta. Pri pranjenju je potrebno ostaviti 1/6 kapaciteta, da bi se omogui razmjena
materije(raspadanje). U priruniku je potrebno odrediti deponije za izmet nakon pranjenja. U
odnosu na lokalne uslove, potrebno je odgovarajue odrediti i deponiju.
Sanitarni kontejner na gradilitu omoguava kombinaciju toaleta i tua i trenutno je najraireniji u
praksi.
Na podrujima, gdje je okolina osjetljiva (podzemne vode), izrada i upotreba toaleta sa septikim
jamama nije dozvoljena. U takvim sluajevima potrebno je umjesto toaleta sa ispiranjem, uporabiti
kemijske toalete, za koje je takoer potrebno izraditi prirunik za upravljanje i odravanje.
U PZ je treba prikazati:
- objekte za noenje sanitarije u skici objekta (A.1);
prostor za garderobe i broj garderobnih ormaria (duplih) ;
broj toaleta u odnosu na broj zaposlenih prema spolu ;
nain ureenja, u odnosu na uslove za zatitu okoline ;
prikaz lokacija toaleta i vode za umivanje na situaciji M 1:1000 ;
nacrt toaleta sa septikom jamom;
prirunik za rukovanje i odravanje sanitarija;
nacrt kemijskog toaleta i prirunik za koritenje i voenje dnevnika za upotrebu.
2.1.13.4.4.2.3 Garderobe
Ako radnici moraju nositi posebna radnu odjeu i ako se iz zdravstvenih razloga ili zbog javnog
morala ne moe oekivati, da se presvlae u drugim prostorima, moraju imati na raspolaganju
odgovarajue garderobe.
Garderobni prostori moraju biti opremljeni sa ormariima za uvanje line garderobe, koji se mogu
zakljuati.
Svaki radnik mora imati na volju bar jedan ormari, a kada radi u izuzetno prljavoj, agresivnoj ili
vruoj atmosferi, poslodavac mu mora obezbjediti odvojene ormarie za prljavu i za istu odjeu.
Knjiga II dio 1
strana 111 od 175
Opti tehniki uslovi
Garderobe nisu potrebne, ako se radi o izvoenju kratkotrajnih radova ili kada su one radnicima na
volju u prostorima, koji su udaljeni od gradilita manje od 30 km, te poslodavac obezbjedi redovan
prevoz radnika do tih prostora. U tom sluaju radnicima mora biti na raspolaganju prostor, gdje
mogu da zakljuaju svoju odjeu i line stvari.
Garderobe moraju biti lako pristupane, dovoljno prostrane i opremljene sa sjeditima.
Ako je potrebno (na primjer pri radu sa opasnim materijama, u vlagi, prljavtini i sl.), radnici
moraju imati na raspolaganju prostore, gdje uvaju radnu odjeu odvojeno od line odjee i linih
stvari.
Potrebno je odvojiti muke i enske garderobe ili obezbjediti odvojenu upotrebu za mukarce i za
ene.
2.1.13.4.4.2.4 Tuevi i umivaonici
Ako je to zbog vrste posla ili iz zdravstvenih razloga potrebno, mora biti na raspolaganju
odgovarajui broj tueva.
Tuevi za ene i mukarce moraju biti odvojeni ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba.
Kupaonice sa tuevima moraju biti dovoljno velike, da se moe svaki radnik bez uzdrljivosti
umivati u uslovima, koji odgovaraju higijenskom standardu.
Tuevi moraju imati vruu i hladnu tekuu vodu.
Kada tuevi nisu potrebni, mora biti u blizini radilita i garderobi obezbjeen dovoljan broj
odgovarajuih umivaonika sa tekuom vodom (sa vruom vodom, ako je to potrebno).
Umivaonici za ene i mukarce moraju biti odvojeni ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba.
Kada su prostori sa tuevima ili umivaonicima odvojeni od garderoba, mora biti meu tim
prostorima neposredna povezanost.
2.1.13.4.4.2.5 Toalete
U blizini radilita, prostora za odmor, garderoba i prostora sa tuevima i umivaonicima moraju biti
na raspolaganju posebni prostori sa odgovarajuim brojem toaleta i umivaonika.
Na svakih 30 radnika mora biti po jedna sanitarna kabina. U neposrednoj blizini sanitarija mora
postojati mogunost umivanja. Za svakih 10 radnika, koji istovremeno zavre sa poslom, mora biti
na volju 1 umivaonik sa sapunom i papirnim brisaima
Toalete za mukarce i ene moraju biti odvojene ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba.
2.1.13.4.4.3 Prevoz na posao

U koliko je to potrebno radnici moraju imati organizovan prevoz na posao sa tehniki
besprijekornim sredstvima prevoza. Prevoz radnika mora biti obezbjeen od strane izvoaa, ako
je kraj boravka udaljen vie od 5 km.
Na gradilitima inenjerskih gradnji, kao graenje puteva i drugih infrastrukturnih objekata su
mogui razliiti pristupi kod prevoza zaposlenih koji na gradilitu rade stalno ili privremeno. Te
mogunosti su zavisne od :
broja radnika, koji nemaju vlastito provozno sredstvo;
broja radnika ;
mogunosti za javni prevoz
lokacije gradnje;
postojeih stambenih mogunosti na podruju izvoenja radova.
U zavisnosti od gore navedenih uslova, su mogui sljedei primjeri prevoza radne snage:
koriste se vlastita provozna sredstva;
koriste se sredstva javnog prevoza (autobusi, voz,..);
organiziran prevoz poduzea, koje izvodi radove;
drugi primjeri zavisni od lokalnih razmjera i uslova i obima posla
U praksi nastaju esto kombinacije, o emu je potrebno voditi rauna pri planiranju i izradi PZ. Zato
je taj dio projekta u velikoj mjeri zavisan od izabranoga izvoaa radova i njegove lokacije.
U PZ mora biti prikazan odn. naveden:
broj radnika, koji su stalno nastanjeni u objektima gradilita;
strana 112 od 175
Knjiga II dio 1
broj dnevnih migrantov;
nain izvedbe prevoza;
provozna sredstva;
dokaz skladnosti sa propisima.
Opti tehniki uslovi
2.1.13.4.4.4 Snabdijevanje radnika sa hranom i vodom za pie

Radnicima moraju biti na raspolaganju:
prostori, koji im omoguavaju, da se hrane u odgovarajuim uslovima,
pomagala, koja im omoguavaju pripremu obroka hrane u odgovarajuim uslovima, kada

je to potrebno.
Nain snabdijevanja sa hranom i vodom je isti kao i pri smjetaju zavisan od:
obima radova i predvienog broja zaposlenih;
lokacije gradnje;
postojeih ugostiteljskih kapaciteta na podruju izvoenja radova;
vremena trajanja radova.
U zavisnosti od gore navedenih zahtijeva i uslova, su za snabdijevanje sa hranom i vodom mogua

sljedea rjeenja:
na gradilitu se organizira prehrana iz vlastite kuhinje izvoaa ;
na gradilitu se organizira prehrana iz kuhinje, koja je u vlasnitvu zakupca;
hrana se dovozi na gradilite iz kuhinje koja je van gradilita;
snabdijevanje sa hranom je u gostionici (restoranu) koji je u blizini ;
druga rjeenja, zavisno od okolnosti.
Bez obzira na nain pripreme, potrebno je obezbjediti u toku rada jedan topli obrok svim
zaposlenim.
Na gradilitu je u sluaju, da se hrana dovozi iz kuhinja van gradilita, potrebno obezbjediti
prostore, gdje se hrana dijeli i konzumira trpezarije. U pretprostoru trpezarije moraju biti
namjeteni umivaonici. Prostori moraju imati mogunost grijanja i biti odgovarajue prozraeni.
Povrina prostora je zavisna od broja radnika i od toga dali se hrana dijeli u jednoj ili u dvije
smjene.
Snabdijevanje sa tekuinom (vodom ili sa drugim bezalkoholnim piima), mora biti obezbjeeno u
odnosu na prethodne uslove. Na gradilitu treba obezbjediti dovoljan broj odgovarajuih mjesta za
dovod vode za pie i za dostavu drugih vrsta pia za vrijeme dnevnog obroka. Higijenske slavine za
vodu za pie moraju biti razporeene tako, da od radnog mjesta nisu udaljene vie od 100 m.
Jednu slavinu moe da upotrebljava najvie 60 radnika.
U PZ mora biti prikazan:
- opis rjeenja, koja se tiu snabdijevanja sa hranom i vodom za pie;
potrebne koliine, u donosu na broj zaposlenih;
obezbjeivanje zdravstvene besprijekornosti i kontrole vode za pie;
grafika skica sa prikazom ureenja objekata i sprava za snabdijevanje sa hranom i

vodom za pie.
2.1.13.4.4.5 Prozraivanje i osvjetljenje

2.1.13.4.4.5.1 Prozraivanje
Radnicima je potrebno u odnosu na upotrebljene radne metode i fizika optereenja obezbjediti
dovoljno svjeega zraka.
Ako se upotrebljava sistem za prisilno(vjetako) prozraivanje, je potrebno obezbjediti njegovo
pravilno funkcioniranje. Pri tome radnici ne smiju biti izloeni tetnom propuhu.
Sistem za prisilno(vjetako) prozraivanje mora biti opremljen sa signalizacijom za javljanje
kvarova.
Bilokakve odloene predmete (stvari) ili prljavtinu, koja bi zagaivanjem zraka prouzrokovala
opasnost po zdravlje radnika, je potrebno odmah odstraniti.
2.1.13.4.4.5.2 Temperatura
Knjiga II dio 1
strana 113 od 175
Opti tehniki uslovi
U odnosu na upotrebljene radne metode i fizika optereenja pri radu, mora biti u toku radnog
vremena temperatura radne okoline primjerena za ljudski organizam.
Temperatura u prostorima za odmor, prostorima za osoblje, koje je trenutno na poslu, u sanitarnim
prostorima, trpezarijama i prostorima za pruanje prve pomoi mora odgovarati namjeni takvih
prostora.
Krovni ili plafonski prozori i staklene pregrade moraju sprijeiti prekomjerni uinak sunevog
zraenja u odnosu na vrstu rada i upotrebu prostora.
2.1.13.4.4.5.3 Prirodno i umjetno osvjetljavanje radilita, prostora i saobraajnih puteva na
gradilitu
Radilita, prostori i saobraajni putevi moraju imati to vie prirodne svjetlosti. Nou i onda kada
prirodna dnevna svjetlost nije dovoljna, potrebno se je pobrinuti za odgovarajuu i dovoljnu
vjetaku rasvjetu. Tamo gdje je to potrebno, treba upotrebljavati pokretne izvore svjetla, koji su
osigurani od negativnih uticanja.
Boja upotrebljene vjetake svjetlosti ne smije promijeniti raspoznavanja sigurnosnih natpisa i
znakova.
Instalacije za rasvjetu prostora, radilita i saobraajnih puteva moraju biti postavljene tako, da ne
predstavljaju opasnosti.
Prostori, radilita i saobraajni putevi, koji su osvijetljeni sa umjetnom rasvjetom, a u kojima
radnici obavljaju opasne poslove, moraju biti opremljeni sa rasvjetom u sluaju nude primjerene
jaine.
2.1.13.4.4.5.4 Podovi, zidovi, stropovi i krovovi prostora
Podovi u radnim prostorima ne smiju imati opasna izboenja, rupe, ili nagibe; moraju biti vrsti,
stabilni i ne smiju biti klizavi.
Povrine podova, zidova i stropova u prostorima moraju biti takve, da se lako iste ili drugaije
odravaju na primjerenom higijenskom nivou.
Prozirni ili providni zidovi, posebno pregrade, koje su u cjelini iz stakla, u prostorima, u blizini
radilita ili saobraajnih puteva, moraju biti jasno oznaene i napravljene iz sigurnih materijala ili
moraju biti u takvim prostorima ili uz saobraajne puteve, zatiene tako, da se radnici ne mogu
povrijediti, ako bi se te razbile.
Prozori moraju biti takvi, da ih radnici mogu otvarati, zatvarati, namjetati ili zakljuavati na
siguran nain.
Kada su otvoreni, ne smiju biti u takvim poloajima, da predstavljaju opasnost za radnike.
Zidni ili stropni prozori moraju biti planirani skupa sa opremom ili biti drugaije opremljeni sa
spravama, koje omoguavaju ienje bez opasnosti za radnike, koji obavljaju taj posao, kao i za
radnike, koji se tamo nalaze.
2.1.13.4.4.5.5 Uticaji vremenskih pojava
Radnike je potrebno zatititi od onih uticaja vremena, koji mogu biti tetni za njihovo zdravlje i
sigurnost.
2.1.13.4.5
Elektrine i telekomunikacijske instalacije
Instalacije je potrebno planirati, instalirati i upotrebljavati tako, da ne predstavljaju opasnost za

poar ili eksploziju. Sve osobe moraju biti zatiene od opasnosti elektrine struje zbog posrednog
ili neposrednog dodira s njim.
Instalacije za distribuciju energije na gradilitu, posebno takve, koje su izloene vanjskim
uticanjima, potrebno je redovno pregledati i odravati.
Elektrine instalacije smiju izvoditi, popravljati, odravati i odstranjivati samo struno osposobljeni
radnici elektrotehnike struke.
Prije poetka rada na gradilitu je potrebno identificirati postojee instalacije, pregledati ih i jasno
ih oznaiti.
Elektrine vodove koji vise u zraku je potrebno, ako je to mogue, premjestiti izvan gradilita ili
prekinuti elektrini tok.
Ako to nije mogue, potrebno je postaviti zatitne pregrade, koje obezbjeuju, da vozila i
instalacije ne dou u dodir sa elektrinim vodovima koji vise u zraku.
strana 114 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Kada vozila moraju voziti ispod elektrinih vodova, potrebno je postaviti odgovarajue
upozoravajue znake i visee zatitne table.
Pri planiranju, instaliranju i izboru opreme i sigurnosnih sprava je potrebno uzimati u obzir vrstu i
jainu instalirane energije, vanjske uslove i osposobljenost osoba, koje imaju pristup do dijelova
instalacija.
Elektrine instalacije i oprema na gradilitu mora odgovarati vaeim propisima i zahtjevima
standarda HD 384.7.704 S1:2001.
Elektrine instalacije i oprema moraju biti osigurane od vremenskih uticanja (zatita bar IP 43).
Fiksne naprave in instalacija gradilita kao i alata, oprema te prekidaa i sprave za upravljanje
moraju imati zatitu od prakastih djelia i vode u izvedbi u bar IP 44
Razvoai kupljeni po 1. 1. 2003 moraju biti izraeni u skladu sa zahtjevima standarda EN 604394.
Postavljeni moraju biti stabilno na dostupnom mjestu i moraju biti zatvoreni. Opremljeni moraju biti
sa zatitnom spravom na diferentni tok (FI prekida), koji ne prelazi nazivnu vrijednost 30 mA.
Slobodni elektrini vodovi na gradilitu moraju biti instalirani tako, da nema opasnosti mehanikog
oteenja. Slobodno na zemlji poloeni mogu biti samo kablovi tipa HO 7 RN F, koji moraju biti
mehaniki zatieni ili smjeteni na propisanoj visini na svim prolazima za vozila i podrujima, gdje
se obavlja rad sa tekom graevinskom mehanizacijom.
Produni kablovi za snabdijevanje elektrinih pominih i prenosnih alata i naprava na gradilitu
moraju biti savitljivi. Kablovi kupljeni po 1. 1. 2003 moraju biti izraeni u skladu sa zahtjevima
standarda HD 22.4, u izvedbi bar HO 5 RN F i primjerno mehaniki zatieni ili postavljeni na
odgovarajuoj visini u skladu sa posebnim propisima. Na gradilitima se mogu upotrebljavati samo
kablovski koluti (bubnjevi), koji su opremljeni sa utinicama pokrivenim sa poklopcima protiv
pricanja vode, termikim osiguraem protiv pregrijavanja kabla i tekim gumi kablom tipa HO 7
RN F.
Prije svake upotrebe kablovskih produetaka je potrebno obaviti vizualni pregled. Kada su vidljiva
oteenja na izolaciji, uvodnicama, utikau, utinici, termikom osigurau ili je kabl iupan iz
utinice ili utikaa, produetka nije ga vie dozvoljeno upotrebljavati. Krpljenje izolacije sa izolirnim
trakama nije dozvoljeno.
Prikljuivanje elektrinih sprava na mreu je dozvoljeno samo preko elektrinih razvoaa, dodatno
osiguranih sa zatitnom spravom na diferentni tok, koji ne prelazi nazivnu vrijednost od 30 mA.
Neposredno prikljuivanje elektrinih sprava na utinice kunih instalacija nije dozvoljeno.
Na gradilitu se mogu upotrebljavati samo utikai i utinice sa zatitnim polom ili industrijske
utinice. Zabranjena je upotreba razvodnih utinica. Industrijske trofazne utinice moraju biti
petopolne, veza u njima pa desnozasuna.
Opa osvijetljenost gradilita (uz izvoenje radova ponoi i u prirodno neosvijetljenim prostorima)
mora iznositi bar 50 luxa, lokalna osvijetljenost na radnim mjestima uz maine, te na krajevima,
gdje se obavlja privezivanje i odvezivanje tereta pa najmanje 150 luxa. Svjetiljke kupljene nakon
1. 1. 2003 moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima standarda EN 60 598-2-8 u izvedbi bar IP
23, te zatiena protiv oteenja sa zatitnom mreicom, ili biti namjetena na visini bar 2,5 metra
od zemlje i mora uvijek da bude ista.
U mokrim, te u vlanim prostorijama se mogu upotrijebiti samo sprave, koje je dozvoljeno
upotrebljavati u tijesnim i skuenim prostorijama.
Elektrine instalacije, sprave i opremu na gradilitu je dozvoljeno upotrebljavati tek, kada je
mjerenjima utvreno, da su besprijekorne. Periodine probe(testiranja) instalacija je potrebno
obavljati bar dva puta godinje (u ljeto i u zimu). Vizualne preglede moraju redovno dnevno
obavljati za to naueni radnici na gradilitu, mjeseno pa struno osposobljeni radnici
elektrotehnike struke. O mjerenjima i o mjesenim pregledima je potrebno izraditi zapisnik i voditi
o tome evidenciju do zakljuka gradnje.
2.1.13.4.6
Saobraajne komunikacije, putevi u nudi i izlazi
Problematika je zavisna od sljedeih faktora:
razvijenosti postojee putne mree, bilo da je ta dravna ili lokalna
kvaliteta postojee putne mree
obima tereta, koji e se iz razliitih vanjskih lokacija dovesti na gradilite
Knjiga II dio 1
strana 115 od 175
Opti tehniki uslovi
vrste tereta
transportnih sredstava i njihovih karakteristika (broj osovina i osovinsko optereenje)
gustoe saobraaja na tim putevima
toka puteva (van naselja ili/i po naselju)
nosivosti mostova i drugo.
Izvoa, koji izvodi radove ili naruilac radova, mora sa elaboratom ustanoviti mogue poveanje
optereenja javnih puteva, po kojima e obavljati transporte, te izvesti graevinske zahvate za
ogranienje uticaja na te puteve i objekte uz njih i negativne uticaje na zdravlje i sigurnost
stanovnitva, ako transportni putevi teku kroz naselja.
Transportni putevi, stepenice i prolazne rampe moraju biti planirani, locirani i izvedeni tako, da
obezbjeuju siguran prolaz ili prevoz te da saobraaj po njima ne ugroava radnike, koji rade na
radilitima u neposrednoj blizini. Povrina koja je namijenjena vozilima i povrina koja je
namijenjena prolazu pjeaka moraju biti razmaknute ili odvojene ogradom. Vrata se ne smiju
otvarati u podruje povrine, koja je namijenjena za prolaz.
Prilazi na radna mjesta na visini (ili u dubini) mogu biti izvedeni samo kao rampe ili stepenice.
U PZ se mora:
ustanoviti broj vozila sa nosivou 10 i vie tona na postojeoj putevi sa najmanje 4rostrukim brojanjem saobraaja na ciljno-polaznoj lokaciji;
izraunati optereenja puteva sa gradilinim saobraajem uzimajui u obzir, terminski

plan i transportne puteve, sa vozilima nosivosti 10 tona i vie;
odrediti postotak poveanog optereenja puteva;
postojee puteve ojaati i proiriti u skladu sa poveanim optereenjima, po metodama

za dimenzioniranje kolovozne konstrukcije;
izvesti zahvate(mjere) za bezbjednost pjeaka i biciklista;
postaviti dodatnu saobraajnu i upozoravajuu signalizaciju;
na izvozu za vozila, koja su zablaena, iz gradilita na javni put je potrebno urediti mjesta
za ienje sa vodom, gdje e se vozilo oistiti od blata. Ti bazeni, moraju biti
vodozaptivni i sa kanalizacijom odvodnjavani u odvodnik ili jarak, nakon prethodnog
ienja otpadne vode, dovedene preko lovca ulja;
ojaanje mostova
2.1.13.4.6.1 Transportni putevi na i uz gradilite

PZ mora obuhvatiti potrebne podatke o transportima po vrsti materijala i koliini unutranjeg
transporta, transportnim sredstvima, te dinamici izvoenja.
Sastavni dio elaborata o privremenom saobraajnom ureenju je situacija sa ucrtanim transportnim
putevima u M 1:5000.
Vano je, da su ti putevi ureeni tako, da ne prouzrokuju negativno uticanje na okolinu. To znai:
da ne ugroavaju vodne izvore povrinskih vodotoka;
da ne prouzrokuju slabljenje zraka sa emisijom prainastih djelia i drugih elemenata;
da ne prouzrokuju prekomjernu buku;
da ne prouzrokuju vibracije na objekte i drugo;
da teku u najveoj moguoj mjeri samo po zemljitu gradilita.
Sa PZ je treba predvidjeti:
transportne puteve po gradilitu;
ureenje graevinskih puteva i njihovu irinu;
odravanje tih puteva
saobraajni reim (brzine, smjerove koji imaju prednost,);
upozorenja koja se odnose na zatiena podruja;
frekvenciju vozila (saobraaja);
radno vrijeme;
oznaiti radilite na javnom putu ili pristup do njega.
strana 116 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Saobraaj po gradilitu se mora odvijati po istim pravilima, kao i na javnim putevima. U koliko je
frekvencija saobraaja velika, potrebno je sa saobraajnom signalizacijom urediti reim saobraaja
(Plan privremenog saobraajnog ureenja). U tom primjeru vae odredbe propisa, koji razmatra
saobraaj na nekategoriziranim putevima. Ukrtanje gradilinog puta sa kategorizovanim javnim
putem mora biti oznaeno sa propisanom saobraajnom signalizacijom.
Sa projektom transporta se odredi takoer i brzina transportnih sredstava, koja smije biti Marx. 40
km/sat na otvorenoj trasi, odn. 5 km/sat u blizini radnih mjesta, gdje su radnici i graevinski
objekti.
U koliko doe pri izlasku na javni put do zablaenja zbog prevoza teretnih vozila ili maina,
potrebno je obezbjediti redovno ienje.
Saobraajne komunikacije moraju biti uvijek slobodne, provozne i redovno odravane. Minimalna
irina transportnog puta mora biti min. 3m sa potrebnim svijetlim profilom.
Uz deponije i pomone objekte mora biti izgraen obostrani prolaz za pjeake irine min 80cm.
Saobraajni putevi moraju biti min 1m udaljeni od rubova iskopa i deponija.
Materijal na deponiji mora biti sloen tako, da nije mogue ruenje deponije na saobraajne
puteve.
Vozai teretnih vozila i graevinskih maina su duni prije poetka vonje pregledati stanje tereta i
obezbjediti, da teret u toku transporta nee ugroavati zaposlene i druge uesnike u saobraaju.
2.1.13.4.6.2 Evakuacijski putevi i izlazi u nudi

Evakuacijski putevi i izlazi u nudi moraju biti slobodni i moraju voditi do sigurnog podruja po
najkraoj putanji.
U sluaju opasnosti radnicima mora biti omoguena hitna i to bolje sigurna evakuacija sa radilita.
Broj, razmjetaj i veliina evakuacijskih puteva i izlaza u nudi su zavisni od upotrebe, opreme i
veliine gradilita, te od prostora i najveeg broja osoba, koje mogu biti prisutne na gradilitu.
Posebni evakuacijski putevi i izlazi u nudi moraju biti oznaeni sa bezbjednosnim znacima u skladu
sa propisima.
Znaci moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na primjernim mjestima.
Evakuacijski putevi i izlazi u nudi, te saobraajni putevi i vrata, koja omoguavaju dostup do njih,
moraju biti lako dostupni i bez prepreka, tako da je u svakom trenutku mogua nesmetana
upotreba.
Evakuacijski putevi i izlazi u nudi, za koje je potrebna rasvjeta, moraju imati sigurnosnu rasvjetu
primjerne jaine, ako doe do ispada ope rasvjete.
Pristup do povrine, na kojoj su nedovoljno vrsti materijali, nije dozvoljen, osim ako su
obezbjeena oprema ili sredstva, koja omoguavaju siguran pristup.
Vrata na izlazima u nudi se moraju otvarati prema vani. Vrata ne smiju biti zakljuana ili na drugi
nain blokirana, tako da ih bilokoja osoba u nudi sa lakoom i moe odmah otvoriti.
Klizea ili okretljiva vrata nije dozvoljeno upotrebljavati kao izlaze u nudi.
2.1.13.4.6.3 Saobraajni putevi na opasnim podrujima

Opasna mjesta na gradilitu ( prelazi preko vodotoka, gradilita mostova, Darkovi.) moraju biti
osigurana i opremljena sa signalizacijom, tako da su osigurana i u primjeru ekolokih nesrea.
Saobraajni putevi, ukljuujui sa stepenicama, pritvrenim ljestvama i utovarnim mjestima, te
rampama moraju biti tako planirani i razmjeteni (i sa mogunou premjetanja), da se obezbjedi
jednostavan, siguran i primjeren pristup na nain, koji radnike, koji rade u blizini tih saobraajnih
puteva, ne izlae opasnostima.
Putevi za pjeake i/ili prevoz robe, ukljuujui sa putevima, koji se upotrebljavaju za utovar ili
istovar, moraju biti dimenzionirani u donosu na broj predvienih korisnika i vrstu aktivnosti pri
radu.
Ako se na saobraajnim putevima upotrebljavaju prevozna sredstva, potrebno je za druge korisnike
na gradilitu obezbjediti dovoljno prostora za njihovo kretanje ili ih odvojiti ogradom.
Putevi moraju biti jasno oznaeni, redovno pregledani i pravilno odravani.
Izmeu saobraajnih puteva za vozila i vrata, ulaza, prolaza za pjeake, hodnika i stepenita je
potrebno obezbjediti dovoljno prostora.
Knjiga II dio 1
strana 117 od 175
Opti tehniki uslovi
Ako su na gradilitu podruja, na kojima je pristup ogranien, takva podruja moraju biti
opremljena sa spravama, koje sprjeavaju pristup neovlatenim osobama.
Za obezbjeenje bezbjednosti i zatite zdravlja radnika, koji su ovlateni za dostup do opasnih
podruja, potrebno je izvesti odgovarajue mjere.
Opasna podruja moraju biti vidljivo oznaena.
2.1.13.4.6.4 Vrata i ulazi

Klizea vrata moraju biti osigurana od iskakanja iz voica ili od pada.
Vrata i ulazi, koji se otvaraju prema gore, moraju biti opremljeni sa mehanizmom, koji sprjeava,
da se nehotice zatvore.
Vrata i ulaze du puteva za spaavanje u nudi je potrebno odgovarajue oznaiti.
U neposrednoj blizini ulaza, koji su namijenjeni prije svega saobraaju vozila, moraju biti vrata za
prolaz pjeaka, osim ako je prolaz za pjeake ionako osiguran. Takva vrata moraju biti jasno
oznaena i uvijek dostupna.
Vrata na mehanizirani pogon moraju djelovati tako, da radnici nisu izloeni opasnosti od povrede.
Vrata moraju biti opremljena sa spravama za zaustavljanje u nudi, koje su jednostavno
prepoznatljive i dostupne, omogueno mora biti njihovo runo otvaranje, osim ako se u sluaju
prekida elektrinog toka ne otvore automatski.
2.1.13.4.6.5 Mjesta za utovar i rampe

Nagib rampi ne smije prelaziti 40 % osim u sluajevima, kada za postavljanje prolaza sa
zahtijevanim nagibom nema dovoljno prostora. U sluajevima, kada je kosi pod rampe dignut vie
od 100 cm od tla, mora biti na prolazima i rampama na obojici strana namjetena vrsta zatitna
ograda, visoka najmanje 100 cm.
Rampe te prelazi moraju biti izgraeni iz tvrdog i zdravog drveta ili drugog nosivog materijala.
Upotreba ploa za oblaganje za izradu rampi i prelaza nije dozvoljena. Odupiranje rampi te prelaza
na nestabilne elemente objekta u gradnji ili na hrpe materijala nije dozvoljeno. Na gornjoj povrini
moraju imati drvene rampe, te kosi prelazi, koji su strmiji od 10% privrene letvice dimenzija 2,4
cm x 4,8 cm u jednakim, najvie 35 cm-arskim razmacima. Povrine rampi iz drugih materijala
moraju biti izraene tako, da je sprijeeno otklizavanje radnika. Rampe te prelazi, koji su
sastavljeni iz vie elemenata, moraju djelovati kao cjelina i moraju biti poduprti tako, da se ne
ugibaju, odnosno prekomjerno ljuljaju. Smatra se, da se elementi poda ne ugibaju prekomjerno,
kada ugib pod predvienim optereenjem ne prelazi 1/100 razdaljine izmeu potpora.
Prije upotrebe i u toku rada je potrebno rampe i prelaze redovno pregledavati i odravati u dobrom
stanju i sa njih istiti rastreseni materijal. Upotreba oteenih i nedovrenih stepenita i rampi nije
dozvoljena, to poslodavac mora sprijeiti sa fizikom zaprekom ili oznaivanjem sa odgovarajuim
znakom.
Uslovi:
-
Utovarna mjesta i rampe moraju odgovarati dimenzijama tereta, koji se prevozi.
Utovarna mjesta moraju imati bar jedan dostup.
Utovarne rampe moraju biti osigurane tako, da radnici sa njih ne mogu pasti.
Rampe, te drugi kosi prilazi i prelazi za prenoenje materijala moraju biti iroki najmanje
60 cm.
2.1.13.4.7
Razmjetanje i deponiranje graevinskog materijala
Pri razmjetanju materijala je potrebno uzimati u obzir dinamiku izvoenja radova i tehnologiju
gradnje. Na gradilite se materijali dovoze samo u takvim koliinama, koje su potrebne za tekue
ugraivanje i ne predstavljaju prepreku za izvoenje drugih radova i transporta. Mjesta deponija
moraju biti razvidna iz organizacijskih shema razmjetanja materijala. Uobiajeno se na gradilitu
privremeno deponira:
humus, koji se upotrebi pri humuziranju padina nasipa i ukopa
kameniti materijali iz iskopa pijeska i drobionica
betonske i plastine cijevi
armatura
drvo i drvenini poluproizvodi
strana 118 od 175
Knjiga II dio 1
elementi za oblaganje
montane skele
Opti tehniki uslovi
Skladitenje materijala mora biti ureeno tako, da nisu ugroeni sigurnost i zdravlje radnika.
Slaganje mora odgovarati osobinama materijala, sprijeeno mora biti nehotino pomicanje. Najvia
dozvoljena visina runo sloenih mjesta skladitenja je 2 m uz izuzetak slaganja lakih komada
materijala. Uskladiteni materijali moraju biti zatieni od vanjskog uticanja (uticaji saobraaja po
gradilitu, izvoenje radova).
2.1.13.4.7.1 Prostori za uvanje opasnih materijala

Opasni materijali moraju biti na gradilitu uvani u prostorima, koji su odvojeni od drugih i
oznaeni, te ureeni namjenski u skladu sa osobinama materijala i uputstvima iz sigurnosnih
uputa. Pretakanje opasnih tekuina u posude namijenjene za uvanje hrane ili napitaka, te druge
posude, koje po namjeni ne odgovaraju, je zabranjeno.
Na gradilitu se uobiajeno upotrebljavaju sljedee opasne materije (i nastaju opasni otpaci):
goriva i maziva pogonskih motora graevinske mehanizacije
tehniki plinovi (hlaenje, zavarivanje, rezanje, plameno zagrijavanje)
bitumen, katran i drugi izolacijski materijali na bazi ugljikovodonika
boje, lakovi, ljepila
dinamit (amonal)
ulje za oplatu
drugo
Neposredno na radnim mjestima na gradilitu je dozvoljeno uvati opasne materije samo u onoj
koliini, koja je nuna za jednodnevni rad i to u originalnoj ambalai.
Skladita gdje se uvaju vee koliine opasnih materija moraju biti odvojena od ostalih objekata i
udaljena bar 15m od javne puteve i 50m od prostora za boravak. Materije koje meusobno
reaguju, je potrebno prostorno odvojiti. Skladite ne smije imati ispuste na podu, koji bi
omoguavali izlivanje tekuina u javnu kanalizacijsku mreu. Krov mora biti iz lake konstrukcije i
mora imati otvore za prozraivanje.
Skladite mora biti opremljeno sa odgovarajuim znacima za upozoravanje.
U neposrednoj blizini uvanja opasnih materija moraju biti uvijek na volju odgovarajua sredstva i
oprema za pruanje prve pomoi, u sluaju uvanja zapaljivih ili eksplozivnih materija pa takoer i
oprema za gaenje.
U neposrednoj blizini moraju biti takoer i kopije sigurnosnih dokumenata.
Odvoz ambalae opasnih materija i opasnih otpadaka treba organizirati na propisan nain i sa
propisanom evidencijskom dokumentacijom, koju zahtijevaju propisi o upravljanju otpacima, koji
nastanu pri graevinskim radovima.
U sluaju, da se pri gradnji upotrebljavaju eksplozivna sredstva, se ta dovoze na gradilite i
neposredno se nakon zavrenog nastreljivanja odvoze u propisno ureeno skladite. Na gradilitu
se eksplozivna sredstva ne uvaju. Pri radu sa eksplozivima je potrebno uzimati u obzir uputstva za
siguran rad pri upotrebi eksplozivnih sredstava pojedinih proizvoaa.
2.1.13.4.7.2 Spisak opasnih i ekoloko spornih materijala i proizvoda

Svi materijali, koji se ugrauju u tijelo puta i druge objekte i sprave, moraju biti ekoloko
neosporni. Svi materijali moraju imati odgovarajue ateste, sa kojima se dokae njihova
neospornost odn. kakve opasne posljedice ima takva ugradnja na okolinu.
Posebna panja mora biti dana upotrebi materijala za nasipe, gdje lako dolazi do ispiranja opasnih
materija u tla i pod zemlju. Posebno, ako se upotrebljavaju materijali, koji su produkt kemijskih ili
metalurkih procesa.
U projektu moraju biti navedeni materijali, koji mogu biti ekoloko sporni i za koje je potrebna
analiza njihovog sastava.
Program monitoringa, ako je potreban u donosu na vrstu materijala, mora obuhvaati vrstu
proizvoda, koliinu materijala i vrstu i uestalost ispitivanja.
U PZ je potrebno odrediti:
nain transporta i mjesto deponovanja opasnih materijala
Knjiga II dio 1
strana 119 od 175
Opti tehniki uslovi
predvidjeti provjeru sadrajnosti opasnih materija u materijalima, namijenjenim za

ugradnju, njihov sastav i mogue posljedice na okolinu;
na osnovu ocjene opasnosti za okolinu, predvidjeti tehnoloke postupke, sa kojima nee

biti pri upotrebi po sadrini za okolinu opasnih materija ugroena okolina, niti za vrijeme
izvoenja radova, niti za vrijeme eksploatacije;
u koliko je potreban privremeni monitoring, predvidjeti program monitoringa i nain

praenja skladitenja i ugraivanja materijala i navedbu institucije, koja e to obavljati;
druge mjere, zavisno od upotrebljenih materijala i tehnolokih postupaka.
Opasne materije se mogu dati u promet samo, ako su oznaene u skladu sa zahtjevima 7. take
priloga VI Direktive 67/548/EGS.
Na svakoj ambalanoj jedinici opasne materije moraju biti jasno, itljivo i neizbrisivo navedeni
sljedei podaci:
a) kemijski naziv opasne materije,
b)
ime, puna adresa i telefon pravne ili fizike osobe, koja daje opasnu materiju u promet,,
c) grafiki znak (simbol) za opasnost, znak slovima za opasnost (koji nije obavezan, ali je
preporuljiv), natpis za upozorenje na opasnost,
) standardna upozorenja R (stavke R),
d) standardna obavjetenja S (stavke S),
e) materiji pripadajui EC broj i tekst, oznaeno po EC, ako je materija navedena u prilogu I
Direktive 67/548/EGS i oznaena u skladu sa navedenim prilogom,
f)
nominalna koliina materije u pakiranju, ako je namijenjena opoj upotrebi.
Materije, koje jo nisu potpuno isprobane, se smiju davati u promet samo izuzetno i moraju imati
na ambalai i u uputstvu za upotrebu dobro vidljiv i neizbrisiv natpis: Panja materija jo nije
potpuno isprobana. Takve materije se smiju davati u promet samo pod posebnim uslovima,
odreenim u propisu o prijavi nove materije.
Klasifikacijski broj opasnog materijala ili proizvoda je u spisku oznaen sa zvjezdicom (asteriksom).
2.1.13.4.8
Oprema za dizanje i prenoenje
Sve sprave i pomagala za dizanje i prenoenje, ukljuujui sa sastavnim dijelovima, dodaci, sidra i
potpornici moraju biti:
odgovarajue planirani i sastavljeni, te dovoljno vrsti u odnosu na namjenu,
pravilno namjeteni i upotrebljeni,
odravani u dobrom radnom stanju,
pregledani i redovno isprobani te kontrolirani u skladu sa vaeim propisima,
upravljati ih smiju samo adekvatno osposobljeni radnici.
Na svim spravama i pomagalima za dizanje i prenoenje mora biti jasno oznaena najvea
dozvoljena nosivost.
Opremu i pomagala za dizanje se ne smije upotrebljavati za druge namijene, za koje nisu
predviena.
2.1.13.4.9
Vozila i strojevi za iskopavanje, premjetanje i prevoz materijala
Sva vozila i strojevi za iskopavanje, premjetanje i prevozi materijala moraju biti:
odgovarajue planirani izraeni, pri emu je potrebno

naela,
odravani u dobrom radnom i voznom stanju,
pravilno upotrebljeni.
uzimati u obziri ergonomska
Vozai i upravljai vozila i strojeva za iskopavanje i premjetanje materijala moraju biti posebno
osposobljeni za takve poslove.
Sa mjerama zatite mora biti obezbjeeno, da vozila i strojevi za iskopavanje i premjetanje
materijala ne padnu u gradbene jame ili u vodu.
Strojevi za iskopavanje i premjetanje materijala moraju
biti opremljeni sa zatitnim
konstrukcijama, koje vozaa tite, da stroj ako se prevrne ne prouzrokuje povrijede, te ga titi i od
padajuih predmeta, kada je to potrebno.
strana 120 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
2.1.13.4.10 Sprave i objekti za odravanje mehanizacije na gradilitu

Sve sprave i objekti na gradilitu moraju biti planirani, izvedeni i upotrebljeni na nain, koji
obezbjeuje njihov rad u skladu sa propisima o zatiti okoline. Vrsta i koliina mehanizacije na
gradilitu je zavisna od vrste radova i njihovog obima.
Nain odravanja i mjere za zatitu okoline, su zavisni od stepena osjetljivosti okoline, moguih
posljedica, koje bi nastale zbog nepotovanja preventivnih zatitnih mjera ili slabog odravanja
objekata i mehanizacije.
Opasnosti koje mogu nastupiti za okolinu su:
pronicanje naftnih derivata u tla i podzemne vode
zagaivanje sa mazivima i drugim otpacima, koji nastaju pri odravanju
sipanje goriva u rezervoare strojeva i vozila
nepravilno skladitenje naftnih derivata i drugih opasnih materija, te posljedice za okolinu
To podruje ureuju brojni propisi izdati na osnovu Zakona o zatiti okoline i to propisi koji ureuju
zatitu voda, zemljita, postupanje sa otpacima, i koji se tiu opasnih materija i zatite zraka.
Sa PZ je potrebno predvidjeti sve potrebne mjere, koje obezbjeuju u zavisnosti od osjetljivosti
okoline, zatitu podzemnih i povrinskih voda, te drugih prirodnih dobara od zagaivanja sa
otpadnim uljima, naftnim derivatima, te otpacima, koji nastaju pri odravanju vozila i maina.
Za servisiranje i radove na odravanju vozila i mehanizacije, mora biti u PZ predvien odgovarajue
velik prostor (pokriven ili otvoren), ija veliina je zavisna od broja vozila i strojeva na gradilitu.
Povrina prostora za jednu jedinicu mora biti veliine min. 4,00x 10,00 m. Prostor mora imati pod
iz betona sa nagibom prema otonom kanalu sa hvataem za ulje.
Sa PZ i sa poslovnikom odn. internim propisom, mora biti odreena odgovorna institucija za
izvoenje monitoringa, a isto tako moraju biti izraena uputstva, sa kojima moraju biti obavijeteni
svi upravljai vozila, strojeva i sprava.
2.1.13.4.10.1
Manipulacija sa gorivima, mazivima i opasnim materijama na gradilitu
Graevinska mehanizacija, vozila i druge sprave na gradilitu, zahtijevaju redovno snabdijevanje sa

naftnim derivatima i mazivima za pogon i odravanje. Pored tih materija mogu je nastanak drugih,
za okolinu opasnih materija, koje se upotrebljavaju za tehnoloke operacije pri izvoenju radova
(kemijski proizvodi za beton i sanacijski radovi, ulja pri oblaganju itd.). Sve te materije su u
odreenoj mjeri opasne za okolinu i za zdravlje ljudi, ako njihova upotreba i manipulacija kao i
skladitenje nisu ureeni u skladu sa uputstvima.
U dananjim uslovima najei nain snabdijevanja je dovoz sa cisternom za prevoze naftnih
derivata iz skladita do pojedinih korisnika. Pored toga je pri manjim potrebama mogue jo i
snabdijevanje iz rezervoara na gradilitu ili se vozila pune na malo udaljenim javnim benzinskim
pumpama. Nain snabdijevanja je zavisan od lokacije gradilita u odnosu na javnu benzinsku
pumpu i koliinu upotrebe, te vlasnitva mehanizacije i vozila. Na ekoloko osjetljivim podrujima
potrebno je pobrinuti se za jedinstven i kontroliran nain snabdijevanja.
Za upotrebu opasnih materija u PZ treba predvidjeti:
Nain skladitenja opasnih materija koje se upotrebljavaju u tehnolokom procesu.
Da ti objekti i transportne sprave moraju biti u odnosu na vrstu materijala, izradu,

korozijsku zatitu i opremu, graeni i postavljeni tako, da ne prouzrokuju zagaivanje
vode, zraka i zemljita i slabljenje njihovih osobina. Detaljnija uputstva i zahtjevi su dati u
propisima o tome, kako moraju biti izgraena i opremljena skladita, te transportne
sprave za opasne i tetne materije.
Ako se na gradilitu upotrebljava tekui naftni plin, vae odredbe propisa za rezervoare,
skladitenje limenki ( na otvorenom ili u objektima), upotrebu plina, pretakanje plina, zatitne
udaljenosti, regulacije, cjevovode, potroae, prikljuke potroaa, odvod dimnih plinova i druge
tehnike detalje, koji moraju biti uzeti u obzir u PZ.
Ako se na veim gradilitima postavi vlastita pumpa za goriva, potrebno je uzimati u obzir odredbe
propisa o gradnji sprava za zapaljive tekuine, te o uskladitenju i pretakanju zapaljivih tekuina,
koji se tiu gradnje stanice, pripreme za snabdijevanje motornih vozila sa gorivom, cjevovode,
pretakanje goriva, poarnu zatitu.
Knjiga II dio 1
strana 121 od 175
Opti tehniki uslovi
Potrebno je odrediti transportni put za prevoze goriva i potovati druge odredbe propisa o prevozu
opasne robe, koji se tiu vozila, provoza i manipulacije sa opasnim materijama. Uz to je potrebno
voditi i zapisnik o nadzoru provoza opasne robe.
Za svaki primjer je potrebno u PZ predvidjeti nain snabdijevanja i mjere za zatitu okoline od
zagaivanja koje nastaje isticanjem goriva i drugih opasnih materija.
Predvidjeti treba i nain kontrole izvoenja preventivnih mjera i navesti odgovornu instituciju za
izvoenje odredbi PZ;
U sluaju ekoloke nesree predvidjeti zahvate za njeno ublaenje i sanaciju.
2.1.13.4.10.2
Pranje i odravanje vozila na gradilitu
Vozila, koja rade na gradilitu i voze graevinskim putevima su zbog prirode posla esto blatnjava
ili na drugi nain prljava(zagaena). Da ne bi izazvala prljanje(zagaivanje) javnih puteva, na koje
uvoze iz gradilita, potrebno je vozila oistiti od blata i drugih materija, koje su opasne za okolinu.
Propisi odreuju da uesnici u saobraaju ne smiju na puteve ili uz njih isputati, ostavljati,
odlagati, bacati, nita to bi ugrozilo bezbjednost saobraaja, tetilo zdravlju ljudi, ivotinja, biljki ili
prouzrokovalo zagaivanje okoline.
Sa PZ treba predvidjeti:
nain obezbjeivanja, da vozila ne budu prljala(zagaivala) javne puteve ;
plan mjera u vezi sa vozilima, koja voze na javnoj putnoj mrei;
nacrt plana za pranje vozila i odvoda otpadne vode;
deponiranje blata sa platoa;
uputstva za vozae i ime odgovorne osobe.
Izvedba platoa za pranje vozila, mora odgovarati sljedeim uslovima:
tla moraju biti nepropusna, platforma mora biti obrubljena sa ivinjacima,
pristup vozila je sa blagom rampom,
odvod vode je ureen sa prelivom u kanalizaciju i lovcem ulja sa koalescentnim filterom,
oprema za dovod vode i cijev za prskanje vode.
2.1.13.4.10.3
Parkiranje i odravanje vozila i mehanizacije
Parkiranje vozila i druge mehanizacije i sprava, sa neodgovarajuim ureenjem moe da

prouzrokuje zagaivanje okoline, prije svega zemljita i podzemnih voda, kao i povrinskih voda,
nakon veeg izlivanja naftnih derivata. Zbog toga je potrebno, zavisno od osjetljivosti okoline,
predvidjeti odgovarajue mjere tehnikog znaaja, sa kojima sprjeavamo mogunost zagaivanja
okoline. Isto tako sa uputstvima vozaima i upravljaima strojeva pobrinuti se da e se uputstva,
koja se odnose na parkiranje vozila izvoditi. Opasnosti za okolinu, koje mogu nastati su:
izlijevanje goriva iz vozila ili strojeva, kao posljedica kvara;
zagaivanje sa uljima iz motora, mjenjaa, diferencijala;
zamjena ulja i njihovo skladitenje ;
Propisi o minimalnim tehnikim i drugim uslovima za parkiralita i mjesta za odravanje vozila

odreuje da :
parkiralita i druge povrine parkiralita moraju biti nepropusne za vodu i naftne derivate
povrine moraju biti opasane sa ivinjacima ;
meteorne vode iz parkiralita moraju biti sa kanalizacijom uvedene u lovce ulja ;
parkirna mjesta za vozila, koja prevoze tekue opasne materije, moraju biti odvojena od
ostalih parkiralita ;
parkirna mjesta moraju biti oznaena sa talnom i vertikalnom signalizacijom ;
na parkirnim mjestima se ne smije prati, odravati ili popravljati; dozvoljeni su samo

dnevni pregledi vozila;
za popravke i pranje vozila mora biti odvojeno radno mjesto, gdje je obezbjeena zatita
okoline;
podovi radionica za popravak vozila i strojeva, moraju biti nepropusni za vodu i naftne
derivate i obezbjeeno mora biti odvoenje otplaka preko odgovarajue dimenzioniranog
lovca(hvataa) ulja sa koalescentnim filterom.
strana 122 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Sa PZ je potrebno :
obezbjediti pripremu odgovarajueg broja parkirnih mjesta, u odnosu na broj vozila, koja
parkiraju na gradilitu ili na drugim lokacijama, prema gore navedenim zahtjevima
izraditi graevinski plan ureenja parkiralita;
izraditi nacrt lovca(hvataa) ulja sa koalescentnim filterom i prirunik za odravanje;
izraditi uputstva za korisnike parkiralita i odravae strojeva
navesti odgovornu osobu, koja se brine za odravanje parkiralita, radnog platoa za

popravke i lovca(hvataa) ulja.
2.1.13.4.11 Ureenje radnih mjesta

Radna mjesta moraju biti uvijek ureena i dostupna tako, da odgovaraju:
vrsti gradnje
promjenama stanja na gradilitu
vremenskim uticanjima
vrsti radova
i moraju obezbjeivati bezbjedno izvoenje radova.

Radni prostori moraju imati dovoljnu povrinu i visinu, da bi radnici mogli obavljati svoj rad, a da
ne bi bili pri tome ugroena njihova bezbjednost, zdravlje ili dobar osjeaj.
Povrina zemljita na radilitu mora biti takva, da radnicima omoguava slobodno kretanje pri
obavljanju posla. Pri odreivanju povrine za slobodno kretanje je potrebno uzimati u obzir
prisustvo opreme ili sprava.
2.1.13.4.11.1
Naroito opasni poslovi i zatitna oprema
2.1.13.4.11.1.1 Okvirni spisak posebno opasnih poslova

Okviran spisak posebno opasnih poslova:
Radovi u iskopima dubljim od 5 m ili u sipkom ili movarnom terenu, na visini vie od 10
m;
radovi sa kemijskim ili biolokim materijama, koje posebno ugroavaju
bezbjednost i zdravlje radnika ili pri kojima je prema propisima potreban zdravstveni
nadzor;
radovi u podruju ioniziranog zraenja;
radovi u blizini elektrinih vodova visokog napona;
radovi pri kojima prijeti opasnost od utapljanja;
radovi pri kopanju, ienju ili popravci bunara, pod zemljom i u tunelima;
radovi pri potapljanju uz upotrebu zraka pod pritiskom;
radovi u kesonu sa atmosferom sa stisnutim zrakom;
radovi sa eksplozivnim i lako zapaljivim materijama;
radovi pri montai ili demontai tekih dijelova i/ili sklopova;
radovi uz tekui saobraaj na putevama i eljeznici;
radovi pri napinjanju kablova u prednapregnutim betonskim i drugim konstrukcijama;
radovi pri betoniranju, rezanju i obradi povrina sa spravama pod visokim pritiskom
2.1.13.4.11.1.2 Osnovni zahtjevi za bezbjedan rad

Radnici ne smiju biti ispostavljeni tetnom nivou buke, plinova, isparenja ili praha.
Ako radnici moraju stupiti u zatvoreno podruje, gdje se u atmosferi moe nalaziti otrovna ili tetna
materija, ili takva atmosfera ne sadri dovoljno kiseonika ili je zapaljiva, mora biti atmosfera u
takvom podruju kontrolirana i uvedene moraju biti odgovarajue mjere za sprjeavanje opasnosti.
Ako u zatvorenom prostoru u radnom postupku nastaju tetni plinovi, mora biti obezbjeeno
prisilno(vjetako) prozraivanje i kontrola plinova, te uspostavljen em alarmiranja.
Prah in plinovi, koji nastaju u postupku rada, moraju biti isisavani to blie mjestu nastanka
Knjiga II dio 1
strana 123 od 175
Opti tehniki uslovi
Radnik ni u kakvom sluaju ne smije biti ispostavljen visokom stepenu rizika u zatvorenoj
atmosferi, ako nije sve vrijeme trajanja rada nadziran tako, da mu je u svakom trenutku mogue
priskoiti u pomo.
Radna mjesta u zatvorenim, tijesnim (cjevovodi, silosi) i podzemnim prostorima (tuneli, bunari
ahtovi) moraju biti tako prozraivana, da je obezbjeena prisutnost kiseonika u zraku bar 19 %;
dozvoljene koncentracije opasnih plinova i praha u zraku, nisu prekoraene; nije mogu nastanak
eksplozije.
Kada radnici na gradilitu izvode radove u jako zapraenoj atmosferi, pod uticanjem otrova,
nadraujuih materija ili sa materijama, koje su opasne za infekciju, ili prave vruinu u prostoru,
mora biti na gradilitu na svakih 10 radnika po jedan tu sa toplom i hladnom tekuom vodom,
sapunom, zatitnom kremom i sredstvom za dezinfekciju. Kada na gradilitu pod takvim uslovima
radove izvodi vie od 10 radnika due od 14 dana, moraju biti ureene i kupaonice. Temperatura
tih prostora u periodu od 15. oktobra do 30. aprila ne smije biti nia od 21oC
Kada je predvieno da se izvode radovi na gradilitu na otvorenom ili u otvorenim prostorima, je
potrebno obezbjediti i prostor za odmor, suenje odjee i grijanje radnika. Slobodna povrina tog
prostora mora iznositi bar 0,75 m2 na radnika, mada ne smije biti manji od 4 m2; visina prostora
pa mora biti bar 205 cm. Obezbjeena temperatura u prostoru mora biti u vremenu od 15. oktobra
do 30. aprila bar 20o C. Kao prostor za zadravanje i grijanje se moe upotrijebiti i prostor za
garderobe ili prostori za smjetaj, ako ispunjavaju gore opisane zahtjeve. Takve prostorije nije
potrebno urediti samo na gradilitima, gdje radi najvie pet radnika manje od sedam dana, ve se
mora pobrinuti i za to, da se radnici mogu posuiti i ugrijati.
Na gradilitu mora biti ureen ist prostor opremljen sa stolovima, koji radnicima slui kao
trpezarija. Uz stolove moraju biti i stolice. Prostor mora biti opremljen sa vjealicama za odlaganje
gornje odjee, a u blizini mora postojati takoer i mogunost za pranje ruka, te hladna voda za
pie ili drugi ohlaeni bezalkoholni napitci. U zimskom vremenu mora biti prostor primjereno
zagrijavan. Trpezarije nisu potrebne, kada poslodavac organizira prehranu radnika na drugi
adekvatan nain (u javnim restoranima ili gostionicama u blizini gradilita)
2.1.13.4.11.1.3 Zatitna oprema
Propisana lina zatitna oprema, odreena u PZ i u drugim propisima, mora biti izraena u skladu
sa propisima i standardima, upotrijebljena namjenski, te odravana i pregledana prije upotrebe.
Oteenu, iskoritenu, slabo odravanu linu zatitnu opremu i opremu, kojoj je istekao rok
upotrebe, nije dozvoljeno upotrebljavati.
Radnik, koji bez obzira na upozorenje odgovornog voe radova ne upotrebljava propisanu linu
zatitnu opremu, te sa takvim postupkom ugroava svoju sigurnost i sigurnost drugih radnika se
odstrani sa radnog mjesta.
Sve osobe, koje se iz bilo kojeg razloga nau na gradilitu, gdje postoji mogunost pada predmeta
na glavu, pada u dubinu veu od 1 m ili udarca u glavu od prepreka u prostoru, ili je u planu
zatite ustanovljena mogunost za povredu glave zbog drugih uzroka, moraju nositi zatitnu
kacigu.
Znak, koji odreuje obavezno noenje kacige, mora biti postavljen na svim pristupima na gradilite
i na izlazima iz objekata na gradilite.
Kada postoji opasnost za povrede glave samo na dijelu gradilita, koordinator za sigurnost i zatitu
zdravlja moe bez obzira na odredbu iz prvog stavka ove take odrediti, da se mora zatitna kaciga
nositi samo na tom dijelu gradilita.
Ugroeni prostor se posebno oznaava, na svim pristupima u to podruje i postave se odgovarajui
znaci za obaveznost noenja kacige.
Kada radnici od samo jednog poslodavaca obavljaju rad u zatvorenim prostorima gradilita, za koje
koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja ustanovi, da nema opasnosti iz prvog stavka toga
lana, u toku rad ne treba da nose kacigu. Moraju je imati pri sebi i upotrijebiti pri kretanju po
ostalom dijelu gradilita. Ta olakica vai samo, ako je upisana u knjizi mjera za siguran rad.
Na gradilitu mora biti za posjetioce na raspolaganju toliko kaciga, koliki je najvie dozvoljen broj
moguih posjetilaca odjednom, to mora biti odreeno u planu zatite za to gradilite.
Kada koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja ustanovi, da vie nema opasnosti za povredu
glave, se znaci za obaveznu upotrebu zatitne kacige odstrane, mjera pa se upie u knjigu mjera
za bezbjedan rad.
strana 124 od 175
Knjiga II dio 1
2.1.13.4.11.2
Opti tehniki uslovi
Prva pomo
Organizaciju slube prve pomoi u sluaju nesree ili povrede na radu mora obezbjediti izvoa,
koji izvodi radove na gradilitu. Nain i veliina potrebnih mjera je zavisan od :
lokacije gradilita, u odnosu na lokaciju zdravstvene stanice ;
broja zaposlenih ;
opasnosti radnih operacija i obima posla.
Za velika gradilita sa velikim brojem radnika, mora biti predviena ambulanta i to u prizemnom
prostoru, te sa takvim ulazom, do kojeg se nesmetano doveze sanitetno vozilo. Vrata moraju biti
tako iroka, da omoguavaju prenose odn. prevoze bolesnika. Mogua je i izvedba u kontejneru,
ako taj odgovara odredbama kao to su i navedene.
U PZ je potrebno predvidjeti:
organizaciju prve pomoi u skladu sa zakonom i pravilnicima;
prostore za pruanje prve pomoi koji su oznaeni u skladu sa posebnim propisima.
osoblje odgovorno za organizaciju i pruanje prve pomoi;
dovoljan broj radnika osposobljenih za pruanje prve pomoi;
opremu za pruanje prve pomoi (ormarie)
obavljanje preventivnih zdravstvenih pregleda u zdravstvenoj organizaciji i voenje

evidencije zaposlenih;
voenje evidencije o povredama na radu.
Postupke i opremu za pruanje prve pomoi u nesreama na radu odreuju odgovarajui propisi i
standardi. Meunarodna klasifikacija za standarde iz toga podruja je: 11.xxx.yy i pored drugih
razvrstava standarde za:
11.020 Medicinske discipline i pomagala za zatitu zdravlja uope
11.040 Medicinska oprema
11.080 Sterilizacija i dezinfekcija
11.160 Prva pomo (medicinska vozila i oprema)
11.180 Pomagala za invalide i funkcionalno ograniene osobe
2.1.13.4.11.3
Uslovi stabilnosti i vrstoe
Materijali, oprema i svaki dio, koji moe u toku bilokakvog pomicanja uticati na sigurnosti zdravlje
radnika, moraju biti na primjeran i siguran nain privreni.
Konstrukcija i stabilnost objekata moraju odgovarati vrsti njihove upotrebe. Za nosive dijelove
graevina, skela i graevinske opreme treba izvesti odgovarajuu stabilnostnu, zatitnu i procjenu
na vrstou, posebno nakon svake promjene visine ili dubine na radilitu.
Pristup do povrine, na kojoj su nedovoljno vrsti materijali, nije dozvoljen, osim ako su
obezbjeeni oprema ili sredstva, koja omoguavaju sigurno izvoenje posla.
Pokretna ili nepokretna radilita na visini ili na tlu moraju biti vrsta i stabilna, pri emu treba uzeti
u obzir:
broj radnika na radilitima,
najvee nosivosti i raspored optereenja,
vanjske uticaje, kojima mogu biti izloena.
Ako potporna konstrukcija i drugi dijelovi konstrukcije radilita sami po sebi nisu stabilni, potrebno
je njihovu stabilnost obezbjediti sa odgovarajuim i sigurnim nainima privrivanja, da bi izbjegli
bilokakav nehotini ili spontani pomak cijelog prostora radilita ili njegovih pojedinih dijelova.
2.1.13.4.11.4
Zemljani i podzemni radovi te radovi u stijenjenim uslovima
U graevinskim jamama, bunarima, gradilitima ispod zemlje, cjevovodima ili tunelima je potrebno
uzimati u obzir sljedee zatitne mjere:
upotrebiti odgovarajue potporne konstrukcije ili nasip,
sprijeiti opasnost od pada ljudi, materijala ili predmeta, ili poplavljivanje,
obezbjediti dovoljno prozraivanje na svim radilitima za obezbjeivanje takvog zraka za

disanje, koji nije opasan ili tetan za zdravlje,
Knjiga II dio 1
strana 125 od 175
Opti tehniki uslovi
omoguiti radnicima, da se sklone na sigurno podruje u sluaju poara ili prodora vode
ili materijala.
2.1.13.4.11.4.1 Zemljani radovi

Prije poetka iskopavanja je potrebno usvojiti mjere za odreivanje i to vee smanjenje bilokojih
opasnosti, do kojih moe doi zbog podzemnih kablova i drugih instalacija.
Za dostup u/iz graevinske jame je potrebno obezbjediti sigurne pristupe.
Gomile zemlje, materijali i vozila koja se kreu moraju biti na odgovarajuoj udaljenosti od
graevinskih jama. Ako je potrebno, treba postaviti odgovarajue pregrade.
Prije poetka izvoenja zemljanih radova potrebno je izvesti zakolienje postojeih instalacija i
sprava te po mogunosti iskljuiti opasnosti, koje proizlaze zbog njih (sa premjetanjem ili
privremenim iskljuenjem elektrinog napajanja, zatvaranjem i pranjenjem cjevovoda i rezervoara
ili slino).
U sluaju iskopavanja na podruju, gdje se nalaze plinske, elektrine, vodovodne, kanalizacijske ili
druge instalacije, sprave ili objekti, potrebno je radove obavljati prema uputstvima i pod nadzorom
strune osobe, koju sporazumno odreuju vlasnik sprave ili s njegove strane ovlateni odrava i
izvoa radova.
Dogovor treba zapisati u knjigu mjera za bezbjedan rad.
Ako u toku iskopavanja radnici neoekivano naiu na gore spomenute sprave, moraju radove
zaustaviti za toliko vremena, dok se ne obezbjedi nadzor iz prvoga stavka ove take.
Pri iskopavanju ili ienju zemljom zasutih jama, bunara, kanala i slino, potrebno je prethodno
ustanoviti eventualnu prisutnost ugljinog monoksida i drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih
plinova.
Iskop u dubinu vie od 100 cm je potrebno obavezno izvodititi uz izvoenje zatitnih mjera, koje
sprjeavaju ruenje zemljanih slojeva sa bonih strana i usipanje iskopanog materijala (sa zidovima
za podupiranje, rairivanjem ili ureenjem padina pod uglom unutranjeg trenja zemlje). Uz gornji
rub iskopa obavezno treba obezbjediti najmanje 100 cm irokog slobodnog pojasa (prostora), na
kojem nije dozvoljeno odlaganje materijala ili ga upotrebljavati za transportne puteve. Iskop kao i
podupiranje padina je potrebno izvoditi struno, prema odgovarajuim normativima i statikim
proraunima pod neposrednim voenjem voe pojedinih radova. Pri tome uzimati u obzir i
mogunost prodora vode i poveanog pritiska u iskopanim zidovima ili poduprtim nasipima.
Uz povrine po kojima se odvija saobraaj, mora biti obezbjeenje i stabilnost padina prethodno
dokazana uzimajui u obzir oekivana optereenja.
Graevinske jame i iskopi, koji su dublji od 2 metra i imaju padine ureene pod uglom veim od
45 (strmije), moraju imati najmanje 100 cm od gornjeg ruba postavljenu zatitnu ogradu ili
ureeno osiguranje opasnog podruja iskopa.
Otkopavanje zemlje mora tei od gore prema dole. Potkopavanje nije dozvoljeno.
Pri mainskom kopanju nije dozvoljeno zadravanje radnom podruju maine. Runi radovi radnici
smiju obavljati samo onda kada stroj miruje.
Jarke i druge iskope je potrebno kopati u dovoljnoj irini, koja omoguava nesmetan rad radnika u
njima tako, da ostaje nakon prorjeivanja i postavljanja cjevovoda ili druge sprave (obloge, zida)
u iskopu najmanje 60 cm prostora za kretanje radnika.
Pri mainskom kopanju iskopa potrebno je paziti na stabilnost maine. Iskopanu zemlju je
potrebno odlagati tako, da nije ugroena stabilnost bonih strana iskopa. Rubovi iskopa (i 100 cm
pojas uz njih) se smiju optereivati sa mainama ili drugim tekim spravama samo ako je
odgovarajuim mjerama obezbjeeno, da se zbog dodatnih optereenja oni ne mogu sruiti.
Obloga za podupiranje bonih strana iskopa mora biti najmanje 20 cm iznad nivoa terena. Za
podupiranje bonih strana iskopa je potrebno upotrebljavati drvo odnosno drugi materijal, te
opremu odgovarajue tvrdoe i veliine.
Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova potpornika (klinovi, okovi, arafi, ekseri, ica i slino)
moraju odgovarati odgovarajuim standardima. Prazan prostor izmeu oplate i bone strane iskopa
je potrebno ispuniti i utvrditi. Obloga se mora po cijeloj duini iskopa prilei dnu iskopa.
Odstranjivanje obloga pri zasipanju iskopa je potrebno obaviti prema uputstvu i pod nadzorom
voe pojedinih radova. Ako bi odstranjivanje obloge moglo da prouzrokuje opasnost za radnike,
potrebno je oblogu ostaviti u iskopu.
strana 126 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Za silazak radnika u iskop ili vraanje iz iskopa dubljeg od 100 cm, moraju biti obezbjeene ljestve
odgovarajue duine, tako da je dra za ruke najmanje 100 cm iznad ruba iskopa.
Ljestve mogu da nadomjeste i odgovarajue stepenice ili rampe, ako je na taj nain pobrinuto za
sigurno kretanje radnika i kada su padavine.
Prije poetka radova pri iskopu zemlje i uvijek nakon neugodnih vremenskih pojava, mraza ili
topljenju snijega i ledu, mora voa pojedinih radova (zemljanih radova) obaviti pregled iskopa i
prema potrebi odgovarajue intervenirati (za obezbjeenje od uruenih dijelova bonih strana
iskopa).
Putevi i rampe za odvoenje materijala iz iskopa moraju odgovarati tvrdoi terena i
karakteristikama transportnih vozila. Njihov nagib ne smije biti vei od 40 %.
Utovarivanje materijala sa utovarivaem ili drugim mehanikim sredstvom na teretno vozilo preko
njegove kabine nije dozvoljeno, ako kabina nije zatiena od mehanikih oteenja.
Materijal, koji je potreban za gradnju i montani radova u iskopima (temelji, kanali, instalacijski
vodovi, rovovi i slino), nije dozvoljeno odlagati na ivice iskopa ili na krajeve, gdje bi se mogao
sruiti odnosno predstavljati opasnost za radnike u iskopu.
Za sputanje materijala u iskope je potrebno upotrebljavati sprave (ljebove, lijevke) ili transportna
sredstva, koja odgovaraju vrsti, obliku i teini materijala. Sputanje teih graevinskih elemenata
se moe obavljati samo sa odgovarajuom radnom opremom i sa radnicima, koji su naviknuti na
takav rad, pod nadzorom voe pojedinih radova (instalaterskih, tesarskih)
2.1.13.4.11.4.2 Podzemni objekti
Za sve radove pri gradnji podzemnih objekata mora biti izraena odgovarajua tehnika
dokumentacija. Upotrebljeni materijali i konstrukcije moraju biti izraeni u skladu sa propisima i
odgovarati monta-geolokim uslovima na mjestu gradnje.
Pri planiranju radova u podzemnim objektima kroz padine, gdje je na osnovu obavljenih geolokih
istraivanja mogue oekivati pojave metana, potrebno je u planu zatite odrediti posebne mjere
za odvoenje eventualnih opasnih plinova.
Te mjere moraju obuhvaati i:
sistem ustanovljavanja i kontrole metana;
mjere za bezbjednost osoblja.
U sluaju pojave koncentracije metana iznad 0,5 % je obavezno odmah isklopiti maine i sprave.
Radovi pod zemljom mogu da izvode samo struno osposobljeni radnici pod stalnim i neposrednim
nadzorom voe pojedinih radova. Radnici moraju biti podueni o opasnostima kojim su
ispostavljeni i zahvatima(mjerama), koje moraju u takvim primjerima izvesti.
Uz izvoenje iskopa, podupiranja i izradi osnovne podgradnje je potrebno potovati propise, koji
vae za rudarske radove.
Izvoa, koji gradi pod zemljom, mora voditi tonu evidenciju o ulasku i izlasku osoba u podzemni
objekt.
Podgradnju je potrebno redovno kontrolirati i u primjeru da se ustanovi nepravilnost odmah
odgovarajue intervenirati.
Transportne puteve je potrebno adekvatno osigurati na mjestima otvora, padinama, te nie leeih
prostora. Ako su za odvoenje materijala iz potkopa izraeni ahtovi, koji vode u donji potkop,
moraju biti otvori ahtova odgovarajue osigurani.
Radna mjesta u podzemnim objektima moraju biti dobro prozraivana sa prisilnom ventilacijom.
sistem ozraenija mora odgovarati lokaciji i duini prostora, te vrsti tetnih materija, koje nastaju
pri radu (plinovi, prah i drugo). Isisavanje praha mora biti obezbjeeno neposredno na mjestu
nastanka.
U tunelima, rovovima i potkopima, gdje se moe oekivati pojava metana, je zabranjeno puenje i
unoenje ibica.
Pri prvoj pojavi koncentracije metana iznad 0,5 % mora izvoa radova o tome hitno obavijestiti
inspektorat za rad.
Instalacije za elektriku, tehnoloku vodu, stisnuti zrak i druge instalacije moraju biti poloene tako,
da nisu ispostavljene mehanikim oteenjima.
Knjiga II dio 1
strana 127 od 175
Opti tehniki uslovi
Elektrine instalacije i oprema moraju biti izvedene kao to je to propisano za tijesne i vodljive
prostore, i potrebno ih je provjeravati redovno bar jedanput mjeseno, te nakon svakog
premjetanja, udora vode ili drugih promjena.
Maine, koje se upotrebljavaju pri podzemnoj gradnji, moraju biti besprijekorni, mainisti pa
posebno osposobljeni za rad sa njima.
Strojevi sa motorom sa unutranjim sagorijevanjem se mogu upotrebljavati samo ako su motori na
dizelski pogon, i ako su opremljeni sa istaima ispunih plinova.
Vozila za provoz materijala moraju biti opremljena sa odgovarajuom svjetlosnom i zvunom
signalizacijom, koja se u sluaju vonje unazad automatski ukljui. Radno mjesto upravljaa
maine mora biti osigurano sa zatitnom konstrukcijom.
Maine i vozila moraju imati pored obavezne opreme takoer i priruni aparat za gaenje. Preglede
radne opreme je potrebno napraviti prije svakog premjetanja na novo gradilite i najmanje
jedanput godinje.
Pri upotrebi kemikalija, koje se dodaju betonu za bre stvrdnjavanje, potrebno je uzimat u obziri
propise i uputstva za rad sa opasnim materijama i upotrebljavati odgovarajua zatitna sredstva.
2.1.13.4.11.4.3 Stijenjeni radni prostori, ahtovi i cjevovodi
Radovi u stijenjenim prostorijama obavljati mogu samo punoljetni, zdravstveno sposobni, te
struno osposobljeni radnici, koji su bili prethodno podueni o opasnostima i mjerama za
bezbjedan rad u stijenjenim prostorima.
Prije poetka izvoenja radova mora voa pojedinih radova provjeriti stanje u cjevovodu (kontrola
prisutnih plinova, vizualni pregled) i izvesti potrebne preventivne mjere za obezbjeenje
sigurnosti i zdravlja radnika. Svi radovi u cjevovodima se mogu obavljati samo pod neposrednom
kontrolom voe pojedinih radova.
Zatita radnika u cjevovodima mora biti obezbjeena sa povrine pri svim otvorenim pristupima.
Izmeu radnika u cjevovodu i odgovornom osobom izvan mora biti obezbjeen siguran nain
sporazumijevanja. Voa radova mora imati pri sebi telefon, da moe zvati na pomo spasilaku
slubu.
Uz ulaze u cjevovod, mora biti toliki broj osposobljenih radnika i odgovarajue opreme, da je
mogue odmah pristupiti rjeavanju radnika iz cjevovoda.
Svaki radnik u cjevovodu mora imati baterijsku li elektrinu prenosnu svjetiljku.
Sputanje i dizanje radnika po ljestvama u vertikalnom cjevovodu (ili ahtu), koji je vii od 5 m, je
dozvoljeno samo uz upotrebu line zatitne opreme za zatitu od pada u dubinu. Ljestve za izlazak
moraju biti smjetene sve vrijeme rada u cjevovodu.
Radnici mogu obavljati radove samo u cjevovodima, iji je promjer vei od 1000 mm. Radovi u
cjevovodima promjera od 600 mm do 1000 mm radnici mogu izvoditi samo u izuzetnim
sluajevima, ako je :
- prethodno provjereno, da je obavljanje radova mogue bez opasnosti za ruenje cijevi,
eksploziju, udavljenje, guenje ili trovanje radnika;
obezbjeeno, da se radnici kreu po cjevovodu samo na spravama, koje su povezane i

voene sa uadi ili stupovima od ulaznog otvora u cjevovod ili izvana;
da je radnik pod stalnim vizualnim nadzorom.
Ulaz radnika u cjevovod promjera ispod 600 mm je zabranjen.

Izuzetno se smije u cjevovodima sa slobodnim nivoom (u kojima nema popianog pritiska)
promjera iznad 1000 mm izvoditi radove i u sluaju, kada nije mogue izvesti potpuno pranjenje
cjevovoda. U takvim sluajevima mora poslodavac obezbjediti posebna uputstva za izvoenje
radova i izvoenje mjera za zatitu radnika od utapanja i pred drugim opasnostima.
Elektrine instalacije, strojevi i sprave, koji se upotrebljavaju pri radu u cjevovodima moraju
odgovarati propisima za tijesne i vodljive prostore.
Pri varenju, piljenju i srodnim postupcima u cjevovodima je potrebno uzimati u obzir odgovarajue
propise za rad u stijenjenim prostorima.
U cjevovodima je zabranjena upotreba tekueg plina te radne opreme sa pogonom na unutranje
sagorijevanje.
strana 128 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Ako u radnom postupku nastaju tetni plinovi ili prah, mora biti obezbjeeno prisilno zraenje.
Prah, koji nastaje u postupku rada u cjevovodu, mora biti odstranjen ili isisan to blie mjestu
nastanka.
Radnici moraju odmah napustiti cjevovod u sluaju prodora vode, pojava tetnih plinova, ispada
elektrine energije ili zaustavljanja djelovanja sistema za prozraivanje. Sa radovima u cjevovodu
se moe nastaviti tek, kada voa radova provjeri, da nema vie opasnosti.
2.1.13.4.11.4.4 Bunari i kesoni
Sva podvodna zvona i kesoni moraju biti izgraeni iz primjerenih materijala odgovarajue tvrdoe,
primjereno opremljeni, da bi se radnici u primjeru udora vode ili materijala mogli skloniti na sigurno
mjesto.
Gradnja, montaa, mijenjanje ili demontaa podvodnog zvona ili kesona se moe obavljati samo
pod nadzorom strune osobe.
Sva podvodna zvona i kesone mora pregledati struna osoba u odgovarajuim intervalima.
2.1.13.4.11.4.5 Opasnost od utapljanja
Kada pri izvoenju radova postoji opasnost od utapljanja, potrebno se je pobrinuti za:
primjerno ureenje radilita, te odgovarajuu opremu za siguran rad;
propisanu spasilaku opremu i sredstva za rjeavanje (kao to to vai za ureena

kupalita);
bar jednog osposobljenog spasioca iz vode;
osposobljenost radnika za samo-spaavanje iz vode (znanje plivanja);
neometan dostup za spasioce i spasilaku opremu;
druge propisane zahvate.
Pri izvoenju radova nad/uz rijeke i vodene pregrade sa velikim protokom moraju radnici usprkos
izvoenja drugih mjera za sigurnost i zdravlje pri radu nositi jo i spasilake prsluke.
Na dotocima u elektrane i drugim mjestima, gdje voda stvara usisni uinak, prije poetka izvoenja
radova je potrebno zatvoriti brane ili izvesti druge odgovarajue mjere za sprjeavanje
otplavljivanja ili potonua radnika.
Na radilitima, gdje postoji opasnost utapanja radnika zbog brzog naratajna nivoa vode potrebno
je predvidjeti mjere (nadzor, signalizacija, nain i putevi umicanja) i obezbjediti opremu za brzo
spaavanje odnosno sklanjanje radnika iz opasnog podruja.
Na vodama, po kojima se odvija promet, je potrebno obezbjediti i mjere za zatitu radilita od
opasnosti koje nastaju zbog prometa po vodi.
Na radilitima na plovnim objektima (platformama, brodovima, amcima, pontonima) moraju biti
na raspolaganju spasilaki prsluci za sve radnike i eventualne posjetioce na objektu.
Plovei objekti moraju imati dozvolu za plovidbu u skladu sa posebnim propisima i biti (u toku
izvoenja radova sa njih) vrsto privezani ili usidreni, te imati ureen siguran dostup sa kopna i sa
povrine vode.
Podruja na ploveim objektima gdje postoji mogunost pada u vodu, moraju biti osigurana sa
vrstom i stabilnom zatitnom ogradom. Otvori u podovima ploveih objekata moraju biti uz
izuzee vremena, kada su u upotrebi, stalno zatvoreni ili osigurani sa zatitnom ogradom.
2.1.13.4.11.5
Radovi na ruenju i demontaa
U sluaju ruenja ili demontae objekta ili njegovog dijela mora biti, bez obzira na nain ruenja
(runo, strojevima ili sa miniranjem) prethodno izraen program radova i plan zatite.
U planu zatite mora biti izriito naveden nain kontrole prisutnosti zaostalih opasnih plinova,
tekuina ili drugih opasnih materija u prostorima, udubljenjima, rezervoarima, ahtovima,
instalacijama, opremi i konstrukciji objekta, te mjere za sprjeavanje opasnosti u vezi s tim.
Na objektu, koji je predvien za ruenje, mora biti prije poetka radova iskljuen elektrini napon i
ispranjene sve druge instalacije, rezervoari i drugi prostori.
Prije poetka ruenja je potrebno sa sondaama na znaajnim mjestima provjeriti dali je u
materijalu prisutan azbest. U sluaju, da izvoa radova ustanovi prisutnost azbesta ili mogunost
nastanka opasnog praha, mora izvesti sve mjere, koje su propisane za postupanje sa azbestom.
Knjiga II dio 1
strana 129 od 175
Opti tehniki uslovi
Ruenje objekta smiju izvoditi samo radnici, koji su primili pismena uputstva za bezbjedan rad i koji
su osposobljeni za taj rad. Posao se moe izvoditi samo pod neposrednim i stalnim nadzorom voe
pojedinih (poslova ruenja) radova.
Pri radu je obavezna upotreba line zatitne opreme za zatitu udisajnih puteva i druge
odgovarajue line zatitne opreme.
Prije poetka ruenja je potrebno ugroeno podruje ograditi sa zatitnom ogradom ili ga na
drugaije odgovarajui nain obezbjediti. Obezbjeivanje ugroenog podruja mora trajati, dokle
se ruenje ne zavri.
Runo ruenje objekta je potrebno izvoditi postepeno od gore prema dole. Ruenje meuplafonske
odnosno plafonske konstrukcije se smije poeti tek, kada su porueni i odstranjeni svi dijelovi iznad
njegove ravni. Runo ruenje slobodnostojeeg zida (pregradni zid, ograda, stup i slino) je
dozvoljeno samo sa odgovarajuim radnim skelama. Pri radovima na demontai moraju na istom
mjestu ili u istom prostoru raditi najmanje dva radnika. Kada to nije izvodljivo, se mora druga
osoba nalaziti u vidnoj ili slunoj udaljenosti od radnika.
Ruenje zidova potkopavanjem nije dozvoljeno. Pri ruenju viespratnih objekata nije dozvoljeno
skupljanje poruenog materijala na pojedinim spratovima.
Svi elementi, koji su predvieni za demontiranje, moraju biti prije oslobaanja veza sa
odvijaenjem, piljenjem, autogenim rezanjem ili na drugi nain sigurno poduprti ili objeeni tako,
da nakon oslobaanja veza ne mogu ugroavati bezbjednost radnika.
Demontirane grede, nosae i druge teke ili velike konstrukcijske dijelove je dozvoljeno
odstranjivati sa objekta sa odgovarajuom radnom opremom. Slobodno sputanje odnosno bacanje
elemenata i materijala sa objekta je zabranjeno. Sipak i prainast materijal je dozvoljeno
odstranjivati sa objekta samo po potpuno pokrivenim koritima ili cijevima ili na drugi nain tako, da
je sprijeeno irenje praha.
U sluaju strojnog ruenja (s traktorom gusjeniarom i slino), mora biti stroj udaljen najmanje za
1,5-puta veu razdaljinu, koliko iznosi visina objekta odnosno dijela, koji se rui. vrstoa trganja
elinog ueta, sa kojom se prenosi vuna sila, koja je potrebna za ruenje objekta, mora biti
najmanje triput vea od vune sile stroja. Vunu silu stroja je potrebno prenositi na povrinu
objekta odnosno njegovog dijela, koji se rui (zid, stup i drugo), jednolino sa podlonim daskama,
gredama i slino.
Zasute betonske stupove, eline nosae i druge dijelove objekta nije dozvoljeno vui iz ruevina
sa mainama, ako ne bi bile prije toga ruevine odstranjene. Ruenje ili vlaenje tekih dijelova iz
graevinskog objekta nije dozvoljeno traktorima sa kotaima.
Pri ruenju pojedinih dijelova ili itavog graevinskog objekta miniranjem je potrebno uzimati u
obzir propise o postupanju sa eksplozivnim sredstvima i miniranju.
2.1.13.4.11.6
Rad uz saobraaj
Pri izvoenju radova na putevama, po kojima u toku rada saobraaj nije zaustavljen, je potrebno
obezbjediti zatitu radilita u skladu sa elaboratom privremenog saobraajnog ureenja.
Pored propisane saobraajne signalizacije se pri oznaavanju i obezbjeivanju radova
upotrebljavaju jo horizontalne i vertikalne table za zatvaranje, stoeri, signalne trake, signalne
prizme itd.
Radove nije dozvoljeno izvoditi pri jako smanjenoj vidljivosti (u magli, tami) osim, ako je radilite
primjerno osvijetljeno sa vjetakom rasvjetom. Rasvjeta mora biti izraena tako, da to manje
privlai none insekte.
U toku noi i za vrijeme smanjene vidljivosti (magla) mora biti sva saobraajna signalizacija
osvijetljena. Na mjestima usmjeravanja saobraaja moraju svjetiljke treptati u smjeru vonje.
Radnici, koji izvode bilokakve radove uz tekui saobraaj, moraju nositi signalizacijsku odjeu sa
tracima koji odbijaju svjetlost, koja je izraena u skladu sa standardom EN 471. To vai i za
radnike, koji obavljaju svakodnevno rad u komunalnim djelatnostima (odvoz smea, metenje
puteva i plonika, izmjera terena).
Kada zatvaranje vozne trake nije izvedeno, radovi se mogu obavljati samo tako, da od strane
poslodavca voa pojedinih radova nadzire bezbjedan rad radnika. Prije poetka radova moraju biti
radnicima dana jasna uputstva za rad.
strana 130 od 175
Knjiga II dio 1
2.1.13.4.11.7
Opti tehniki uslovi
Masivne konstrukcije, metalni ili betonski okviri, obloge i teki montani elementi
Metalni ili betonski okviri i njihovi elementi, obloge, montani elementi ili privremene potporne
konstrukcije, te potpornici se smiju postaviti ili odstraniti samo pod nadzorom strune osobe.
Za zatitu radnika od opasnosti, koju predstavljaju privremeno mala vrstoa ili nestabilnost
konstrukcije, moraju biti uvedene posebne zatitne mjere.
Obloge, privremene potporne konstrukcije i potpornike je potrebno planirati i oblikovati, te
montirati i odravati tako, da bez opasnosti prenesu bilokakva optereenja ili napetosti, sa kojim
mogu biti optereeni.
Sa betoniranjem, zidanjem svodova i drugih dijelova na nosivoj skeli je dozvoljeno poeti tek kad
osoba, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom provjeri, da li je nosiva skela izraena prema
projektu, obezbjeena sa zatitnom ogradom i da li su obavljeni svi prethodno potrebni radovi, te
se to zapie u knjigu mjera za siguran rad. Radovi se mogu izvoditi samo pod neposrednim
kontrolom voe pojedinih radova.
Prije poetka radova na skeli je potrebno sve otre vrhove i rubove sredstava, koja spajaju
pojedine dijelove (avlima, spone, ice i drugo), i trlje(vire) iz oplate in drugih dijelova drvene
konstrukcije nosive skele, zakriviti ili pokriti.
Betonski radovi veeg obima na visinama i u dubinama (visoke zgrade, hidro centrale, brane, i
drugo) se mogu izvoditi samo po prethodno izraenom programu, sa struno osposobljenim i
zdravstveno sposobnim radnicima, koji su upoznati sa opasnostima pri takvim radovima.
Pri betoniranju uz pomo pumpe moraju transportnu cijev za beton na mjestu izlivanja betona
drati dva radnika.
Nasilno skidanje oplate sa spravama za dizanje ili drugim spravama nije dozvoljeno. Pri klizeem
pomicanju i skidanju oplate sa vitlovima (ili runo) nije dozvoljeno stajati na spravi, koja prihvata
oplatu (sanke i slino).
Betoniranje i obradu betona sa spravama sa visokim pritiskom mogu da izvode samo struno
osposobljeni radnici. Podruje, gdje se takvi radovi izvode, je potrebno na primjerenoj udaljenosti
obezbjediti, te oznaiti sa upozoravajuom trakom, znakom zabrane pristupa i znakom za opu
opasnost. Radnici, koji obavljaju te radove, moraju u toku rada upotrebljavati linu zatitnu
opremu za zatitu lica, udisajnih puteva i itavog tijela.
Montana gradnja je dozvoljena samo u skladu sa programom montae, koja mora da sadri:
- nacrte montanih elemenata sa podacima o njihovoj teini, oznaci, mjestima podupiranja
u toku provoza i na skladitu, te detaljima sidrita za prenose,
opis potrebnih sredstava za podizanje i nacrt pomonih sredstava za prenose,
nacrt skladitenja na gradilitu, opis postupka montae (redoslijed izrade i transporta

pojedinih montanih dijelova, nain i redoslijed dizanja, namjetanja i utvrivanja
montanih elemenata,
zatitne mjere za sve radove, koji ine montanu gradnju.
Sastavljanje i pritvrivanje montanih elemenata, te druge montane radove na objektu smiju

obavljati samo punoljetne osobe, koje su zdravstveno sposobne za rad na visini i osposobljene za
bezbjednu montau uz neposredni nadzor voe pojedinih (montanih) radova.
Svaki montani element mora biti u skladu sa programom montane gradnje na odgovarajui nain
vidljivo i primjerno obiljeen. Pored tog oznaavanja moraju biti na elementu oznaeni i datum
izrade kao i teina elementa u kilogramima. Pored dijelova za ugraivanje i privrivanje elementa
na objekt mora svaki element imati takoer pomona metalna sidra, koja omoguavaju siguran
prenos i ugradnju elementa na mjestu montae.
Montana gradnja je dozvoljena samo uz upotrebu odgovarajue radne opreme za prevoz i dizanje,
te za takav rad prilagoenih pomonih sredstava.
Izvoenje montanih radova na visini je dozvoljeno samo sa namjenske opreme za rad na visini (sa
skela, opreme za dizanje osoba). Hodanje i rad na elementima, koji nisu stabilno poloeni, nije
dozvoljeno.
Montani elementi na gradilitu moraju biti pravilno i prema nacrtu montae sloeni na odreenom
mjestu tako, da ih je mogue bez zastoja i sigurno pomicati i ugraivati u objekt.
Knjiga II dio 1
strana 131 od 175
Opti tehniki uslovi
Prikopavanje montanih elemenata na kuku i njihovo otkopavanje sa sprave za dizanje pri

utovarivanju na motorna i druga vozila, te pri istovarivanju sa vozila je potrebno obavljati u pravilu
bez penjanja radnika na vozilo odnosno na elemente.
U toku sputanja i dizanja montanih elemenata na motorno vozilo sa spravom za dizanje voza ne
smije biti u kabini vozila.
Montau elemenata vieg sprata na objektu nije dozvoljeno poeti prije obezbjeivanja sigurnog
pristupa na taj sprat.
Ugraivanje tekih montanih elemenata (ploa, greda i drugog) je dozvoljeno samo nakon
prethodne pripreme pomonih sredstava za prenoenje, postavljanje i utvrivanje elemenata na
objektu (jarmovi, prenosni okviri i drugo).
Pomona sredstva moraju biti prije upotrebe pregledana i isprobana u odnosu na predvieno
optereenje.
Pri prenoenju, postavljanju i privrivanju svakog pojedinog montanog elementa na objekt
moraju signalist i upravlja dizalice paljivo pratiti put montanog elementa do mjesta ugradnje i
rad montera, koji element postavljaju i uvruju.
Monter mora sa posebnim znacima javiti signalistu, odnosno radniku na dizalici, da je operacija
prenosa i ugradnje elementa u objekt zavrena.
Dijelove armature, koji stre iz elementa nakon montae i koji bi mogli prouzrokovati da bi radnik
na njih zapeo i povrijedio se, je potrebno na primjeren nain odstraniti ili osigurati (odrezati, saviti i
slino).
2.1.13.4.11.7.1 Radovi pri napinjanju kablova
Radove pri (pred)naprezanju mogu izvoditi samo struno osposobljeni radnici, koji su upoznati sa
opasnostima i zatitnim mjerama koje je potrebno potovati pri radu. U neposrednoj blizini radilita
moraju biti uputstva za bezbjedan rad i zatitne mjere, te dokumenti o radnoj opremi.
Radovi se odvijaju u tri faze:
Sastavljanje i montaa kabla

Sidrena glava mora biti namjetena tono u osovini kabla. Zatitne rebraste cijevi je potrebno
sastavljati i namjetati prema uputstvima proizvoaa. Ugraivati se mogu samo neoteene cijevi,
spojnice i cijevi za injektiranje. Prije umetanja kablova je potrebno provjeriti rad opreme za
protiskanje pramenova i vlaenje ueta. Radnici se ne smiju zadravati na izlaznim mjestima
pramenova. Svi runi zahvati u pogonske ili mjerne kotae su zabranjeni.
Napinjanje
Napinje se pomou sprave za napinjanje. U toku napinjanja ne smije niko od radnika stajati iza ili
ispod sprave za napinjanje. Sprava za napinjanje mora biti mehaniki osigurana za ublaenje
udarca pri trganju kabla. Hvatai mehanizam pramenova ili uadi moraju biti u besprijekornom
stanju. Strogo je zabranjeno odstranjivanje zatitnih sprava na radnoj opremi. Cijevi hidraulinog
mehanizma moraju biti poloene bez otrih zavoja, pregledno i ne preko otrih predmeta. Runi
zahvati meu gibljive elemente ili dijelove strojne opreme nisu dozvoljeni.
Injektiranje
Cijevi za injektiranje moraju biti pouzdano pritvrene na injektirne kape. Prije poetka injektiranja
je potrebno provjeriti prohodnost cijevi sa uloenim kablovima. Mijealica injektirne mase i pumpa
se mogu dizati na odgovarajue mjesto samo sa propisanom spravom za dizanje. Injektiranje mora
nadzirati voa injektiranja.
2.1.13.4.11.8
Radovi pri betoniranju sa spravama pod pritiskom
Radnim spravama, koje rade pod pritiskom pri betoniranju ili torkretiranju mogu upravljati samo
struno osposobljeni radnici, zdravstveno sposobni i upoznati sa zatitnim mjerama pri radu.
Radilite je potrebno osigurati i primjereno oznaiti.
U koliko se mjestom izliva betona ne upravlja strojno, moraju cijev za beton drati dva radnika, koji
stoje na stabilnoj i vrstoj podlozi.
Obavezna je zatitna oprema lica, udisajnih puteva i itavog tijela.
2.1.13.4.11.9
Radna mjesta na visini
2.1.13.4.11.9.1 Rad na krovu

strana 132 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Ako je visina vea od 2 m ili nagib prelazi 30, poslodavac mora uvesti kolektivne zatitne mjere za
sprjeavanje padova radnika, alata i drugih predmeta ili materijala.
Ako radnici rade na krovu, u njegovoj blizini ili na bilokoji drugoj povrini, koja je napravljena iz
lomljivih materijala, kroz koju se moe pasti, poslodavac mora uvesti zatitne mjere, da se
obezbjedi, da radnici ne hodaju nepaljivo po takvoj povrini ili da ne padnu na zemlju.
Radove na povrinama u nagibu veem od 450 i krovovima mogu izvoditi samo radnici, koji su
zdravstveno sposobni za izvoenje radova na visini. Radovi se mogu izvoditi samo u povoljnim
vremenski uslovima uz obezbjeenje mjera za sprjeavanje sklizanja i padova radnika u dubinu.
Mjere za sprjeavanje sklizanja i padova u dubinu je potrebno izvesti u zavisnosti od:
visine radnog mjesta,
nagiba povrine (strmine),
vrste i nosivosti pokrova (ili druge povrine),
trajanja i vrste radova (odnosno opasnosti koje nastaju pri takvim radovima).
U zavisnosti od visine i naklona povrine vai, da su odgovarajue mjere na povrinama sa

naklonom do 200 postavljanje zatitnih ograda na viseim rubovima krovova (ili na radnim skelama
uz strehu) ili postavljanje oznake opasnog podruja na udaljenosti najmanje 2 m od viseeg ruba
samo kada ne postoji opasnost klizanja po povrini (povrina nije gladak lim ili materijal sa slinim
osobinama):
Na povrinama sa nagibom od 200 do 450 treba postavljati zatitne ograde ili lovee skele ili mree
na viseim rubovima krovova na takvom razmaku, da je duina klizanja manja od 5 m;
Na povrinama sa nagibom od 450 do 600 je potrebno pored postavljanja zatitnih ograda ili loveih
skela ili mrea kao to je to zahtijevano u prijanjoj alineji, obavezno takoer i osiguranje
(privezivanje) radnika sa linom zatitnom opremom za zatitu od pada u dubinu;
Na povrinama z nagibom veim od 600 je potrebno pored, u prijanjoj alineji opisanih mjera
obezbjediti i sigurne dostupe (stabilno poloene ljestve) za penjanje po povrini i na svakih 2 m
visine postaviti takoer vodoravne radne podove sa kojih radnici obavljaju rad (opremljene sa
zatitnim ogradama).
Zatitne ograde moraju biti najmanje toliko visoke, da je gornji rub mjereno pravougaono na
povrinu u nagibu bar 100 cm iznad te povrine. Ako je nagib povrine vei od 450 mora biti donji
(puni) zatitni rub u ogradi visine bar 50 cm, ili ograda mora biti zatiena sa mreom, koja
sprjeava padanje materijala u dubinu.
Prije poetka radova na postojeim krovovima odgovorna osoba, koja je odreena od strane
poslodavca, mora provjeriti stanje nosive krovne konstrukcije i krova (letve, pokrova) i prema
potrebi uiniti sve to je potrebno, da ne doe do povreda radnika ili drugih osoba.
U toku radova se na krovu u prostoru neposredno ispod konstrukcije krova ne smije zadravati
niko. Opasno podruje je potrebno obezbjediti i oznaiti sa postavljanjem odgovarajuih zatitnih
znakova.
Na krovovima koji su pokriveni sa vlaknasto cementnim ploama, tankim limom ili slinim
pokrovom (industrijski krovovi), koji ne mogu nositi vea optereenja (teinu radnika, materijala i
alata), je potrebno prije poetka radova izraditi sigurne prelaze i radne platforme za siguran rad.
Podruja, po kojima se radnici mogu sigurno kretati, moraju biti jasno oznaena.
Pri ienju snijega i odravanju krova pri svjetlosnim oknima i prozorima, te drugim lomljivim
povrinama mora se poslodavac pobrinuti za odgovarajue obezbjeenje tih povrina (prekrivanje
sa loveim mreama).
Svjetlosna okna i prozor sa staklenim pokrivaem moraju biti podignuti iznad ravnine krova. Svi
industrijski krovovi bez obzira na njihov oblik i vrstu pokrova moraju imati sigurne pristupe do tih
mjesta.
Pristupi, prelazi i radne platforme moraju biti iroki najmanje 60 cm, prema potrebi pa moraju imati
i vrstu zatitnu ogradu.
Radnici u sluaju kratkotrajnih radova na krovu, koji zahtijevaju puno kretanja, protiv klizanja i od
pada u dubinu mogu biti osigurani samo sa linom zatitnom opremom za zatitu od pada u
dubinu. Opasno podruje oko objekta mora biti osigurano od padajuih materijala.
2.1.13.4.11.9.2 Padajui predmeti:
Knjiga II dio 1
strana 133 od 175
Opti tehniki uslovi
Radnici moraju biti od padajuih predmeta zatieni sa kolektivnim mjerama, kadgod je to tehniki
izvodljivo.
Materijale i radnu opremu je potrebno sloiti ili razmjestiti tako, da se ne mogu sruiti ili prevrnuti.
Kada je potrebno, moraju biti na gradilitu napravljeni pokriveni prelazi ili mora biti sprijeen
dostup na opasna podruja.
Radna mjesta, sa kojih postoji moguost padova u dubinu, moraju biti osigurana od pada u
dubinu, i to: neovisno od visine radnog mjesta na prelaznima i putevima iznad, te uz vodu i
materijalima, u kojima postoji mogunost utapljanja; iznad visine 1 metra od tla na stepenitima,
rampama, prelaznima i radnim mjestima uz strojeve; iznad visine 2 metra od tla na svim drugim
radnim mjestima; na svim otvorima i udubljenjima u zemlji, meuetanim konstrukcijama, na
krovovima.
Bez obzira na odluku iz prvog stavka ove take obezbjeenje nije potrebno napraviti kada su
radnici zdravstveno sposobni za izvoenje radova na visini i obavljaju sljedee radove:
- na visini do 5 metara pri izradi nosivih skela meuetanih ploa, koje su nagnute najvie
20;
na vanjskoj (odnosno suprotnoj) strani pri zidanju ili betoniranju zida do visine 7 metara
iznad terena ili poda. Takvo radno mjesto na kojem radnik stoji i radi je osigurano od
pada u dubinu iza njegovih lea.
Izvoenje radova iznad radnih mjesta je dozvoljeno samo uz izvedbu odgovarajuih mjera za
zatitu svih radnika.
2.1.13.4.11.10 Osiguravanje radnih mjesta na visini

Padove sa visine je potrebno fiziki sprijeiti tako, da su sva radna mjesta na visini ograena sa
dovoljno visokom i vrstom ogradom, koja ima ispod rubnu dasku i koljeninu preku. Preka za
prihvaanje mora biti dovoljno vrsta. Ograde mogu biti napravljene i na drugaiji odgovarajui
nain.
Rad na visini se smije obavljati samo sa odgovarajuom opremom ili uz upotrebu zatitnih sprava,
kao to su ograde, platforme i lovee mree.
Ako upotreba te opreme, odnosno sprava nije mogua zbog prirode posla, potrebno je sa drugim
metodama i sredstvima obezbjediti odgovarajuu sigurnost.
Obezbjeivanje radnih mjesta na visini protiv pada u dubinu je mogue izvesti sa zatitnom
ogradom prema opisu:
Zatitna ograda mora biti visoka 100 cm sa tolerancijom 5 cm, mjereno od poda radne povrine.
Napravljena mora biti iz zdravog i neoteenog drveta ili drugog primjerenog materijala. Razmak i
veliina stupia, te drugih elemenata ograde moraju na gornjem rubu (hvatitu) odgovarati
vodoravnom optereenju najmanje 300 N/m. Razmak izmeu horizontalnih elemenata punjenja
zatitne ograde ne smije biti vei od 47 cm. Pri dnu zatitne ograde mora biti na unutranjoj strani
vertikalnih stupia pun zatitni rub (daska), visok najmanje 15 cm. Donji zatitni rub nije potreban
u ogradi na stepenitima, rampama i kosim prolazima.
Umjesto uzdunog punjenja od daski (zatita koljena) je mogua upotreba mree sa otvorima
najvie 2 cm x 2 cm po cijeloj visini ograde. Pri zatitnim ogradama veih duina i veih
optereenja (uz saobraaj) te ograda na velikim visinama moraju biti prethodno izraeni
odgovarajui nacrti i statini prorauni.
Zatitna ograda se smatra sigurnom i onda ako je izraena drugaije, u skladu sa standardima i je
to dokazano sa odgovarajuom dokumentacijom.
Ako je potrebno zbog prirode posla zatitnu ogradu odstraniti sa ispostavljenog ruba, moraju biti
radnici na takvim radnim mjestima osigurani sa zatitnim pojasom, rad je potrebno obavljati pod
nadzorom odreene strune osobe na gradilitu. Takvo podruje je potrebno u udaljenosti od 1 do
3 m od ispostavljenog ruba usporedno osigurati sa nadomjesnom ogradom. U koliko povrina nije
nagnuta vie od 20%, se na udaljenosti bar 2 m od viseeg ruba moe namjestiti i signalna traka ili
lanac sa dobro vidljivim zastavicama, koje su postavljene u razmacima do 1 metra. Signalna traka
mora biti postavljena na visini od 1,0 do 1,3 m od zemlje, te privrena na stupie ili druge
potpore tako, da se optereenje iz jedenog polja ne moe prenositi u drugo polje. Stupii se pri
optereenju 70 N na visini 1,0 m ne smiju prevrnuti ili pomaknuti po podlozi.
strana 134 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Na svim dolaznim in drugim mjestima uz trake na meusobnoj razdaljini najvie 20 metara moraju
biti postavljeni i znaci upozorenja za zabranu pristupa, za opasnost pada u dubinu i znaci za
obaveznu upotrebu zatitnog pojasa.
Kada zatitne ograde iz tehnolokih razloga nije mogue napraviti, nezatieno radno mjesto na
visini potrebno je osigurati sa loveim mreama, loveim platformama ili bezbjednost radnika
osigurati na drugaiji nain (sa linom zatitnom opremom), u skladu sa odredbama
odgovarajueg standarda. Lovee mree moraju biti izraene i namjetene u skladu sa standardom
EN 1263. Hodanje radnika ispod mree mora biti ogranieno ili zabranjeno, ako je opasnost, da bi
padajui materijal mreu probio (osiguravanje opasnog podruja ispod mree, postavljanje znakova
za zatitu).
Primjerenost postavljanja loveih mrea i osiguranja opasnog podruja mora prije poetka radova
provjeriti voa pojedinih radova.
Otvori u zidovima, koji su na visini vie od 2 m iznad terena i pri kojima je visina parapeta nia od
85 cm, moraju biti do visine 100 cm iznad tla osigurani sa zatitnom ogradom.
Otvori i prolazi u podovima, meuetanih konstrukcija ili krovova moraju biti osigurani bez obzira
na dimenziju otvora ili dubinu mogueg pada, sa vrstim pokrovima, koji su tako uvreni, da je
onemogueno njihovo pomicanje.
Umjesto sa pokrovom otvor moe biti osiguran i sa zatitnom ogradom.
Uz izvoenje radova na otvorima u zidovima, koji su vie od 2 metra iznad terena, moraju biti
radnici osigurani od pada u dubinu privezivanjem, sa linom zatitnom opremom.
2.1.13.4.11.11 Radovi kada se koriste kancerogene ili mutagene materije

Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta 2004/37/ES od dana 29. aprila 2004 o zatiti radnika od
rizika zbog izloenosti kancerogenim ili mutagenim materijama pri radu (UL L, br. 229 sa dne 29. 6.
2004, str. 23), (Council Directive 2004/37/EC of 29 April 2004 on the protection of workers from
the risks related to exposure to carcinogens or mutagens at work) kodificirana verzija, odreuje
minimalne zahtjeve za obezbjeenje i zatite zdravlja radnika od rizika zbog izloenosti
kancerogenim ili mutagenim materijama, te obavezne granine vrijednosti za profesionalnu
izloenost.
Radovi sa kancerogenim ili mutagenim materijama su sve aktivnosti, pri kojima su radnici izloeni
ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama, i to pri upotrebi, proizvodnji,
skladitenju, obradi, preradi, pretakanju, mijeanju, odstranjivanju, unitavanju takvih materija, i
pri slinim aktivnostima. U takve radove spadaju i aktivnosti, pri kojima se, zbog uslova postupaka
oslobaaju ili nastaju kancerogene ili mutagene materije.
Kancerogene i mutagene materije, preparati i procesi su faktori, koji odreuju kriterije za
razvrstavanje materija, preparata i procesa u propisu o razvrstavanju, pakovanju i oznaavanju
opasnih materija i:
- Proizvodnja auramina.
Rad, koji ukljuuje izloenost policiklinim aromatskim ugljikovodonicima, koji su prisutni

u aima uglja, katranu ili u smoli.
Rad, koji ukljuuje izloenost prahu(praini), dimu, isparenjima ili aerosolima, koji nastaju
pri prenju i elektrolitskoj rafinaciji bakar-niklovih spojeva.
Jako kiseli postupak proizvodnje izopropil alkohola.
Rad, koji ukljuuje izloenost prahu(praini) tvrdog drveta.
Na podruju gradnje puteva u toku su istraivanja rizika zbog izloenosti radnika kancerogenim ili
mutagenim materijama pri proizvodnji i ugraivanju asfaltnih smjesa. (European Asphalt Pavement
Association; Health, Safety & Environment Committee).
Pri izvoenju radova, pri kojima postoji rizik za izloenost radnika kancerogenim ili mutagenim
materijama, poslodavac mora ustanoviti prirodu(nain), stepen i trajanje izloenosti radnika, da bi
mogao ocijeniti rizik za bezbjednost i zdravlje radnika i na osnovu te ocjene odrediti potrebne
mjere bezbjednosti(zatite).
Pri ocjenjivanju rizika se moraju uzimati u obzir svi putevi(naini) izloenosti, a posebna panja se
mora dati kancerogenim ili mutagenim materijama, koji imaju osobinu da lake prolaze kroz kou,
pri emu moe doi do apsorpcije kancerogene ili mutagene materije u kou i/ili kroz kou.
Knjiga II dio 1
strana 135 od 175
Opti tehniki uslovi
Poslodavac mora sa posebnom panjom obaviti ocjenu rizika za mlade radnike, trudnice i dojilje,
koje bi mogle doi u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama i pri tome uzimati u obzir
mogunost rasporeivanja takvih skupina radnika na takva radna mjesta, gdje nee dolaziti u dodir
sa kancerogenim ili mutagenim materijama.
Poslodavac mora izvoditi zdravstveni nadzor radnika koji dolaze u dodir sa kancerogenim ili
mutagenim materijama.
Poslodavac mora u roku od 15 dana prije poetka upotrebe kancerogene ili mutagene materije o
tome pismeno obavijestiti odgovorni organ.
Poslodavac se mora pobrinuti za smanjenje izloenosti radnika i to:
1. Poslodavac mora zamijeniti i nadomjestiti kancerogenu ili mutagenu materiju na radnom
mjestu sa takvom materijom, preparatom ili procesom, koji pod uslovima upotrebe nisu opasni
ili su manje opasni za bezbjednost i zdravlje radnika ukoliko je to tehniki mogue.
2. Kada kancerogene ili mutagene materije tehniki nije mogue nadomjestiti sa materijom,
preparatom ili procesom, koji pod uslovima upotrebe nisu opasni ili su manje opasni za
bezbjednost i zdravlje radnika, poslodavac mora obezbjediti da se kancerogene ili mutagene
materije proizvode ili upotrebljavaju u zatvorenom sistemu.
3. Poslodavac mora obezbjediti, da radnici ne budu izloeni koncentracijama kancerogenih ili
mutagenih materija u zraku na radnom mjestu, koje su vee od graninih vrijednosti.
Poslodavac mora za sve radove, pri kojima nije mogue izbjei upotrebu kancerogenih ili
mutagenih materije, usvojiti i izvoditi sljedee mjere:
1. smanjiti koliine kancerogenih ili mutagenih materija na radnom mjestu na najmanju moguu
mjeru;
2. smanjiti broj radnika, koji su izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim
materijama, na najnii mogui broj;
3. planirati radne postupke i tehnike kontrolne mjere tako, da e oslobaanje kancerogenih ili
mutagenih materija u zrak na radnom mjestu biti sprijeeno ili smanjeno na najmanju moguu
mjeru;
4. odstranjivati kancerogene ili mutagene materije pri izvoru, sa uvoenjem lokalnog ili opeg
sistema za prozraivanje pri emu moraju biti svi naini odstranjivanja primjereni i kompatibilni
sa naelima zatite zdravlja ljudi i okoline;
5. upotrebljavati odgovarajue i dokazane postupke za mjerenje koncentracija kancerogenih ili
mutagenih materija u zraku na radnom mjestu, a posebno za rano otkrivanje
neuobiajene(iznenadne) izloenosti zbog nepredvienog dogaaja ili nesree;
6. upotrebljavati odgovarajue radne postupke i metode rada;
7. izvoditi kolektivne zatitne mjere i/ili izvoditi line zatitne mjere
8. izvoditi higijenske mjere kao to su redovno ienje podova, zidova i drugih povrina;
9. obavjetavati radnike;
10. oznaivati opasna podruja sa odgovarajuim upozoravajuim i zatitnim znacima, ukljuujui
znake zabranjeno puenje i zabranjeno konzumirane hrane i pia na podrujima gdje su
radnici izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama;
11. priprema planova za interveniranje u izvanrednim sluajevima, koji su posljedica neuobiajeno
visokog stepena izloenosti;
12. obezbjediti odgovarajuu opremu za bezbjedno uvanje, postupanje i prevoz kancerogenih ili
mutagenih materija a posebno mora obezbjediti upotrebu zapeaenih i jasno, te vidljivo
oznaenih sadraja rakotvoreih ili mutagenih materija;
13. obezbjediti sredstva, sa kojima mogu radnici bezbjedno sakupljati, uvati i odstranjivati
otpatke, te obezbjediti zapeaene i jasno, te vidljivo oznaene sadraje kancerogenih ili
mutagenih materija, koje se moraju pri radu uporabljati.
Ako doe pri radu do nepredvienog dogaaja ili nesree, koja moe da prouzrokuje do
neuobiajene(iznenadne) izloenosti radnika kancerogenim ili mutagenim materijama, mora
poslodavac o tome odmah obavijestiti radnike. Dok se ponovo ne uspostavi normalno stanje i dok
se ne odstrane uzroci za neuobiajenu(iznenadnu) ispostavljenost, poslodavac mora:
a) obezbjediti, da na ugroenom podruju rade samo oni radnici koji su neophodno potrebni za
izvoenje popravka i drugih potrebnih radova;
strana 136 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
b) obezbjediti radnicima, koji rade na ugroenom podruju zatitnu odjeu linu zatitnu
opremu za zatitu udisajnih puteva te obezbjediti, da je radnici i upotrebljavaju;
c) za svakog radnika posebno obezbjediti, da njegova izloenost kancerogenim ili mutagenim
materijama ne bude stalna i da bude ograniena na najkrae mogue vrijeme;
d) nezatienim radnicima zabraniti rad na ugroenom podruju.
Pri izvoenju odreenih radova kao to su odravanje, sanacija, ruenje, kontrola, popravci na
strojevima, spravama, pripremama i objektima, za koje se predvia znatno poveana izloenost
radnika i za koja su ve bile izvedene sve tehnike preventivne mjere za smanjenje izloenosti,
poslodavac mora nakon savjetovanja sa radnicima ili sa njihovim predstavnicima odrediti zatitne
mjere, za smanjenje trajanja izloenosti radnika na najmanju moguu mjeru i obezbjediti
bezbjednost i zatitu zdravlja radnika u toku obavljanja takvih poslova.
U skladu sa odredbom prijanjeg stavka mora poslodavac svim radnicima koji su izloeni uticanjima
obezbjediti zatitnu odjeu i linu zatitnu opremu za zatitu udisajnih puteva, koju radnici moraju
upotrebljavati sve vrijeme trajanja izloenosti.
Vrijeme izloenosti svakog radnika mora biti ogranieno na najkrae mogue vrijeme.
Poslodavac mora obezbjediti, da je pristup do podruja izvoenja gore navedenih radova dozvoljen
samo odgovarajue osposobljenim i ovlatenim osobama. Ta podruja moraju biti od ostalih
podruja jasno odvojena (razgraniena) i odgovarajue oznaena.
2.1.13.4.11.12 Radovi u podruju ionizirajueg zraenja

Direktiva Savjeta 2003/122/EURATOM sa dne 22. decembra 2003 o nadzoru visoko aktivnih
zatvoreni radioaktivnih izvora i izvora nepoznatog porijekla. (Directive 2004/37/EC of the European
Parliament and of the Council of 29 April 2004 on the protection of workers from the risks related
to exposure to carcinogens or mutagens at work (Sixth individual Directive within the meaning of
Article 16(1) of Council Directive 89/391/EEC) (codified version) (Text with EEA relevance);
Corrected by.. 304L0037R(01) odreuje minimalne zahtjeve za obezbjeenje i zatitu.
Pored radioaktivnosti u okolini radnici su izloeni opasnosti od zraenja pri zemljanim i rudarskim
radovima te mjerenjima gustine i vlage kolovozne konstrukcije.
2.1.13.4.11.12.1
Radioaktivnost u okolini
Prirodnom zraenju smo izloeni zbog radioaktivnih stijena na Zemlji i zbog zraenja koje dolazi iz
svemira (svemirski zraci). Iz postojeih podataka o vanjskom zraenju te o koncentracijama radona
u stanovima i na otvorenom je vidljivo da najvie zraenja, priblino 50 %, dolazi od unutranjeg
zraenja, koje je posljedica inhalacije (udisanja) radona i njegovih potomaka (1,21,5 mSv
godinje) u stambenim graevinama. Na unoenje radioaktivnosti hranom i vodom otpada oko 0,4
mSv godinje doze. Godinja efektivna doza vanjskog zraenja koja potie iz radioaktivnosti
zemljita, graevinskog materijala u graevinama i od svemirskog zraenja u Sloveniji iznosi
ukupno od 0,8-1,1 mSv.
2.1.13.4.11.12.2
Zemljani i rudarski radovi
Nadzorna mjerenja radioaktivnosti obuhvaaju pored emisija radona i tekuih radioaktivnih ispusta
jo mjerenja specifinih aktivnosti radionukleida uran-radijumove raspadne vrste u okolini
ukljuujui sa mjerenjima radona i njegovih kratkoivuih potomaka u zraku te mjerenje vanjskog
zraenja. Kada se radi o mjerenju radionukleida prirodnog porijekla, se za ocjenjivanje uticanja
nekadanjeg rudarenja (to je za ocjenu poveanja radioaktivnosti u okolini) izvode i referentna
mjerenja na mjestima koja nisu pod uticanjem rudnikih emisija.
2.1.13.4.11.12.3
Objekti i sprave
Nadzire se takoer i svaka upotreba(rad) objekata i sprava, koje isputaju radioaktivne materije u
okolinu. Mjerenja radioaktivnosti u okolini teku ve prije redovnog rada, u toku rada i jo odreeni
period nakon prestanka rada. Ustanovljava se, da li su bile aktivnosti isputanja u dozvoljenim
granicama i koncentracije radioaktivnosti u okolini u okviru propisanih granica.
2.1.13.4.11.12.4
Mjerenja gustine i vlage na gradilitu
Mjerenja gustine i vlage kolovozne konstrukcije se izvode sa izotopskim mjeraima gustoe i vlage,
sa ugraenim zatvorenim izvorima zraenja. Mjerai se upotrebljavaju pri kontroli izvoenja
zakljunih slojeva kolovoza (asfaltiranju) i potrebno ih je takoer i premjetati na pojedina mjesta
za mjerenje.
Knjiga II dio 1
strana 137 od 175
Opti tehniki uslovi
Zraenju je izloena okolina u neposrednoj blizini mjeraa. Opisano podruje predstavlja krug
poluprenika 5m oko sprave za mjerenje. Za vrijeme mjerenja je strogo zabranjen pristup u
opasno podruje.
U sluaju oteenja sprave za mjerenje ili kvara je potrebno ustanoviti sa detektorom da li je dolo
do nekontroliranog poveanja zraenja. Ukoliko doe do nekontroliranog zraenja je potrebno snop
koji zrai okrenuti prema zemlji, mjesto fiziki ograditi i pozvati ovlatenu slubu za intervencijski
zahvat.
2.1.13.4.11.13 Radovi na odravanju

Radovi na odravanju na objektima se obavljaju u skladu sa nacrtom odravanja, koji je dio
Projekta izvedenih radova.
Kada radnici obavljaju manje radove na odravanju ili ienje na vanjskoj strani visokog objekta
tako, da vise na konopcima, takvi poslovi spadaju meu posebno opasne, zato ih smiju obavljati
samo osposobljeni radnici, zdravstveno sposobni za radove na visini. Te radove nije dozvoljeno
izvoditi u neugodnim vremenskim prilikama. U toku rada je obavezna upotreba kombiniranog
zatitno-pozicijskog radnog pojasa izraenog u skladu sa zahtjevima propisa, a radnici moraju biti
privezani sa pozicijskim konopcem, te osigurani sa zatitnim konopcem. Svaki konopac mora biti
uvren na svoje vrsto sidrite.
U koliko se radovi izvode neposredno iznad ili uz saobraajnu komunikaciju ili prostoru, na kojem
se izvode druge aktivnosti, mora biti pobrinuto za bezbjednost i zatitu zdravlja prolaznika. Prostor
ispod radilita je potrebno oznaiti sa upozoravajuim trakom i odgovarajuim znacima.
2.1.13.4.12 Radne sprave i oprema

Strojevi i oprema, ukljuujui i runi alat, na mehaniziran pogon ili bez njega, moraju biti:
primjereno planirani i izraeni, a pri tome je potrebno uzimati u obzir ergonomska naela,
odravani u dobrom radnom stanju,
upotrebljavani iskljuivo za rad, za kojeg su namijenjeni,
upravljati ih smiju samo odgovarajue osposobljeni radnici.
Sprave i opremu pod pritiskom je potrebno redovno pregledavati i isprobavati u skladu sa vaeim
standardima.
Sva radna oprema mora biti prije premjetanja na radilite (gradilite) pregledana, isprobana i biti
besprijekorna. Strojevima mogu upravljati samo radnici, koji su struno osposobljeni u skladu sa
propisima, te ako su bili prethodno podueni i isprobani za bezbjedan rad.
Poslodavac mora za pravilno i struno postavljanje i odravanje radne opreme na gradilitu, te za
demontiranje i prevoze na drugo gradilite odrediti odgovornu osobu, odnosno vou pojedinih
radova.
Sprave za dizanje i prenoenje slobodno viseih tereta (kablovske dizalice, graevinska stupna
dizalica, kripci i drugo) i sva pomona nosiva sredstva moraju odgovarati propisanim zahtjevima.
Graevinska stupna dizalica i dizaline pruge se postavljaju prema uputstvima za montau i
demontau proizvoaa i pod nadzorom geomehanika.
Dokumentacija sprave za dizanje i prenoenje tereta mora biti na raspolaganju na gradilitu i treba
je uvati dok sprava ne bude demontirana.
Sprave mora pregledati voa pojedinih radova:
- prije nego to se ponu upotrebljavati,
kasnije u redovnim razmacima, najmanje jednom mjeseno
po bilo kojoj modifikaciji, nakon dueg vremena neupotrebe, nakon ispostavljenosti

slabom vremenu ili potresu ili bilo kojoj drugoj okolnosti, koja bi mogla da utie na
stabilnost i vrstou sprave.
Sva zapaanja i zakljuci se upisuju u kontrolni list sprave, kojeg potpiu odgovorni voa radova,
geomehanik i koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu.
Skele smiju postavljati, preraivati, dopunjavati i demontirati samo struno izvjebani radnici, koji
su zdravstveno sposobni za rad na visini i pod neposrednim nadzorom voe pojedinih radova
(odgovorna osoba).
strana 138 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Na gradilitu, na kojem se upotrebljavaju za dizanje i prenoenje tereta pomine sprave za dizanje

sa kukama i drugim spravama za hvatanje, koje vise na elinoj uadi, poslodavac se mora
pobrinuti za bezbjednost tereta i radnika koji rade na ugroenom podruju.
Transportne sprave u obliku posuda je dozvoljeno puniti samo do dvije treine zapremine ili do
visine, koja je oznaena na posudi.
Ugroeni prostor na mjestu dizanja tereta mora biti ograen ili oznaen sa upozoravajuim znakom
za visei teret i zabranjen pristup. Pristup u ugroeni prostor ispod teretne platforme dizalice je
dozvoljen samo radnicima koji utovaruju i istovaruju materijal.
Podruje utovara i istovara tereta kod dizalica u pojedinim spratovima mora biti odgovarajue
osigurano za sprjeavanje padova radnika sa sprata.
U sluaju dizanja tereta je potrebno po cijeloj visini graevinskog objekta odstraniti trljee dijelove
ili postaviti vodila, koja sprjeavaju zapinjanje tereta.
Prevozi osoba sa spravama za dizanje i za prevoze tereta nije dozvoljen, osim u izuzetnim
sluajevima:
kada postavljanje, upotreba ili demontaa namjenskih sredstava za dostup do radilita,

kao to su to stepenita, lino dizalo, ljestve, diua platforma ili slina sprava, zbog
konfiguracije gradilita nije mogua ili penjanje/sputanje po/sa njom predstavlja za
radnike veu opasnost;
kada se radi o izvoenju kratkotrajnih radova.
Uz to mora biti obezbjeeno:
da se osoba sputa i die samo u posebno namjensko izraenoj opremi za prevoze osoba
(korpa),
da je pobrinuto za siguran ulazak i izlazak. Korpa mora biti stabilno postavljena na

dovoljno veliku, zatienu i nosivu povrinu, da nema opasnosti za pad radnika u dubinu,
da je brzina pomicanja korpe manja od 0,5 m/s i da je pomicanje bez udara u bilo kojem
smjeru. U toku dizanja/sputanja radnika u korpi ne smije biti otrih ili iljastih predmeta,
da so izraena pismena uputstva za siguran prevoze osoba i o tome poueni upravlja

dizalice i korisnici dizalice.
Odjednom se smije u korpi dizati/sputati najvie 4 osobe. U korpi koja je privrena na spravi za
prenose betona moe biti samo 1 osoba. Rad iz koare je dozvoljeno obavljati samo tako, da je
radnik sa sigurnosnim pojasom privezan na stabilni dio korpe.
Pri jaem vjetru (udari vjetra vei od 5 m/s) se sa dizanjem/sputanjem ne smije poeti, a poeto
dizanje se mora zaustaviti i korpu sa radnicima smanjenom brzinom spustiti na tlo.
Izmeu upravljaa dizala(lifta) i osobama u korpi mora biti uspostavljena komunikacija.
Prije poetka provoza osoba spravama za dizanje i prevoze tereta poslodavac mora o tome
obavijestiti inspektorat za rad.
Dizalo(lift), s kojim se smije dizati/sputati radnike u korpi, mora ispunjavati sljedee uslove:
Postavljeno mora biti na vrstoj i ravnoj podlozi, iji nagib ne prelazi 1 %.
Probe i pregledi dizala(lifta) moraju biti napravljeni prije poetka provoza osoba. Poslodavac mora
obezbjediti periodine preglede, koje dnevno izvodi upravlja dizala(lifta), redovno mjeseno pa
ovlateni radnici poslodavca za obavljanje pregleda.
U sluaju ustanovljenih oteenja ili nedostatka poslodavac mora odmah zaustaviti prevoze osoba i
nakon otklanjanja nedostatka obaviti ponovan pregled sprave.
Optereenje dizala(lifta) sa korpom i sa najveim dozvoljenim brojem osoba ne smije biti vei od
polovine dozvoljenog u itavom podruju predvienog manevra.
Ako su dva dizala tako blizu, da se njihovo manevarsko podruje prekriva, mora jedno od dizala u
toku dizanja/sputanja radnika u korpi mirovati, sa ruicom okrenutom van skupnog radnog
podruja, tako da su oba upravljaa sve vrijeme u dizalu.
Sputanje teretne kuke mora biti izvedeno sa motornim pogonom. Sputanje gravitacionom silom i
manevriranje brzine samo uz upotrebu konice nije dozvoljeno.
Korpa mora biti izraena u skladu sa propisima i mora biti prethodno isprobana, te redovno
mjeseno pregledana, poslodavac o tome mora uvati dokumentaciju na gradilitu.
Knjiga II dio 1
strana 139 od 175
Opti tehniki uslovi
U korpi mora biti ue, koje slui za dizanje ljestve od ueta ili ue za spaavanje, za sluaj
nepredvienog zastoja dizala. Njegova duina mora biti tolika, da pri najviem moguem dizanju
korpe dosee do zemlje, a na kraju je optereeno sa utezima. Ue mora imati vrstou na trganje
najmanje 10 kN.
Dok za korpu za prevoze osoba nema posebnog propisa, moraju biti ispunjeni sljedei uslovi:
Korpa mora biti planirana i izraena za petostruko predvieno optereenje i prije

upotrebe pregledana.
Na njoj mora biti neizbrisivo oznaeno:

ime proizvoaa
godina izrade
tip
tvorniki broj
vlastita teina
dozvoljeno optereenje i broj osoba
Ograda korpe mora biti vrsta, visoka najmanje 110 cm, izmjereno od poda. Nad podom mora biti
pun zatitni rub do visine najmanje 15 cm, zatvorena mora biti sa elinom mreom ili slinim, pri
emu otvori nisu vei od 2 cm x 2 cm. Na visini 1 m od poda mora biti okrugli hvata. U kabini ne
smije biti nikakvih otrih rubova i iljastih dijelova konstrukcije.
Ulaz u korpu/platformu/kabinu se u toku dizanja/sputanja ne smije otvoriti prema vani. Sa
odgovarajuim mjerama mora biti onemogueno nehotino otvaranje vrata u toku dizanja i
sputanja.
Krov korpe mora biti dovoljno vrst, da su radnici u njoj zatieni od padajuih predmeta. Pod
krovom mora biti dovoljno prostora, da radnici stoje.
Na korpi za prenose betona sa pratnjom radnika krov na korpi nije potreban.
Pri jednostranom optereenju korpe sa 1,5-puta korisnim optereenjem na duine korpe nagib
korpe ne smije biti vei od 2%.
U korpi mora biti obezbjeeno sidrite, na koje se sidri uad u sluaju evakuacije radnika (zbog
zastoja rada sprave za dizanje).
2.1.13.4.13 Radni podovi, ljestve i skele

2.1.13.4.13.1
Radni pod (platforma)
Radni pod (platforma), sa koga se izvode radovi na visini, mora biti stabilan i vrst. Izraen mora
biti iz elemenata, koji odgovaraju predvienom optereenju za pod radne skele kao to to odreuje
standard HD 1000.
U sluaju, kada se za radni pod upotrebljavaju daske, one moraju biti debljine bar 4,8 cm (plohe) i
irine najmanje 20 cm, poduprte na razdaljini manjoj od 250 cm. Moraju biti iz zdravog i
neoteenog drveta oiene od avla i drugih prepreka. Plohe se moraju dodirivati i biti poloene
vodoravno na vrste nosae. Ako plohe nisu poloene u istoj ravni, ve jedna na drugu, potrebno
je na dodiru privrstiti trokutastu letvicu, koja omoguava prevoze sa kolicima i sprjeava
zapinjanje. Plohe ne smiju biti manje od 20 cm i ne vie od 30 cm preko krajnje potpore i moraju
biti osigurane od pomicanja. Upotreba ploa za oblaganje za izradu radnog poda nije dozvoljena.
irina radnog dijela poda mora biti prilagoena prirodi posla, koji se na njemu obavlja, mada ne
manja od 60 cm, ako se rad obavlja na podu bez slaganja ili pripremanja materijala. Ako se na
radnom podu odlae, priprema materijal ili ako se postavljaju pomoni elementi, njegova irina
mora biti tolika, da omoguava radniku najmanje 30 cm slobodnog prostora za kretanje.
Ako je radni pod uz zid objekta u visini veoj od 100 cm od zemlje ili poda prostora, njegov rub
moe biti udaljen od zida najvie 30 cm. Ako je udaljenost vea ili ako su u zidu objekta vei otvori,
za bezbjednost radnika se mora pobrinuti u skladu sa mjerama za obezbjeivanje radnih mjesta na
visini ili drugaije.
Elementi poda na skeli (daske, limovi i drugo) moraju biti prije upotrebe paljivo pregledani.
Oteene odnosno istroene elemente nije dozvoljeno ugraivati.
Pri prenoenju, prevaanju i slaganju graevinskog materijala i teih graevinskih elemenata na
radnim podovima(platformama) potrebno je paljivo postupati. Materijal mora biti na radnom podu
strana 140 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
pravilno sloen i rasporeen tako, da ne prelazi predviena optereenja poda. Radni pod mora biti
redovno pregledavan i odravan, a otpadni materijal svaki puti odstranjen.
2.1.13.4.13.2
Ljestve
Ljestve moraju biti dovoljno vrste i odgovarajue odravane.

Upotrebljavati se moraju pravilno, na primjerenim mjestima i u skladu sa njihovom namjenom.
Ljestve se mogu upotrebljavati za pristup na radno mjesto na visini samo ako visinska razlika
izmeu nivoa, kada ih premjetamo iznosi manje od 5 m:
ako je potreban pristup samo za obavljanje kratkotrajnih poslova;
za pristup na fasadnu radnu skelu i ljestve su ugraene unutar konstrukcije skela;
za pristup u iskope i ahtove kada iz tehnikih razloga nije mogue izraditi rampe ili
stepenita
Prenosne ljestve moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima standarda EN 131 te prije upotrebe
pregledane i besprijekorne.
Ljestve moraju biti pri upotrebi postavljene stabilno, tako da ne mogu skliznuti, slomiti se ili
prevrnuti.
Prenosne naslanjajue (jednokrake) ljestve, koje radnici upotrebljavaju za pristup na rubove zida,
skele, u otvore u zemlji, jame, jarke i slino, moraju biti odgovarajue duine, tako da prelaze
najmanje 1 m preko mjesta naslanjanja. Ugao naslanjanja mora iznositi izmeu 65 i 75.
Naslanjanje ljestava na klinove (na uglove graevina ili stupova) nije dozvoljeno.
Sa ljestvama se mogu izvoditi samo kratkotrajni radovi pri kojima nije potreban vei napor radnika,
te se upotrebljava samo laki runi alat i manja koliina materijala, koja ne moe prouzrokovati
dodatne opasnosti za bezbjednost i zdravlje radnika. Radnik mora pri tome sa obje noge stajati na
istoj preki. Bez zatite od pada radnika u dubinu (bez privezivanja radnika) je dozvoljeno izvoditi
radove samo na visini do 3 metra. Najvea dozvoljena duina prenosnih ljestava za naslanjanje, sa
kojih se moe obavljati posao je 8 m, duina dvokrakih (A) ljestava 3 metra.
2.1.13.4.13.3
Skele
Skele su pomone konstrukcije namijenjene obavljanju graevinskih radova na visini.

Skele moraju biti izraene i postavljene prema nacrtima, koji sadre:
veliinu skele i svih njenih sastavnih elemenata,
sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata,
nain privrivanja skele na objekt odnosno na zemlju,
najvee dozvoljeno optereenje,
vrste materijala i njihovu kvalitetu,
statiki proraun nosivih elemenata, te
uputstvo za montau i demontau.
Pri planiranju skele potrebno je uzimati u obzir zahtjeve standarda HD 1000.

Za tipske skele sa izjavom o skladnosti skele sa zahtjevima standarda HD 1000 je potrebna
odgovarajua dokumentacija prema zahtjevima standarda, iz koje je vidljiv nain postavljanja
elemenata, sidrenje ili podupiranje zbog zatite od prevrtanja, dozvoljeno optereenje, te nain
montae i demontae.
Dokumentacija skele mora biti na raspolaganju na gradilitu i potrebno ju je uvati dok se skela ne
demontira.
Skele mora pregledati voa pojedinih radova
prije nego to se ponu upotrebljavati,
kasnije u redovnim razmacima, najmanje jednom mjeseno
nakon bilo koje modifikacije, nakon dueg neupotrebljavanja, nakon ispostavljenosti

slabom vremenu ili potresu ili bilo kojoj drugoj okolnosti, koja bi mogla uticati na
stabilnost i vrstou skele.
Sva zapaanja se upisuju u kontrolni list skele, kojeg potpisuju odgovorni voa radova i koordinator
za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu.
Knjiga II dio 1
strana 141 od 175
Opti tehniki uslovi
Skele smiju postavljati, preraivati, dopunjavati i demontirati samo struno osposobljeni radnici,
koji su zdravstveno sposobni za rad na visini i uz neposredni nadzor voe pojedinih radova.
Ako su postavljanju skele na putu neizolirani elektrini vodovi ili druge prepreke, sa postavljanjem
skele se ne smije poeti dok nije iskljuena opasnost elektrinog toka i dok nisu odstranjene druge
prepreke.
Radni pod skele mora biti izraen u skladu sa zahtjevima za radne podove(platforme). Pod skele
ne smije biti odmaknut od zida objekta vie od 30 cm, osim kada je to potrebno zbog tehnologije
rada i kada je obezbjeena zatita radnika od pada u dubinu izmeu objekta i skele na drugi nain
(sa zatitnom ogradom, sa najvie 3 metra nanie namjetenom loveom skelom do zida,
vezanjem radnika ili drugaije).
Elementi poda moraju potpuno popunjavati prostor meu nosivim stupovima skele.
Zatitne ograde na skelama moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima za ograde.
Do svakog sprata skele mora voditi siguran pristup odnosno istup. Ako se za pristupe na skeli
upotrebljavaju ljestve, one moraju biti na gornjem kraju privrene.
Visinu radnog mjesta na skeli koje je ue od 100 cm nije dozvoljeno poviavati postavljanjem skela
na kozama(nogarima) ili ljestvi, ili drugih pomonih konstrukcija na radni pod skele.
U sluaju kada je skela postavljena uz komunikaciju ili na susjednom objektu, mora biti izvedeno
osiguranje u skladu sa zahtjevima za postavljanje skela uz komunikaciju ili susjedni objekt. Ako je
osiguranje skele izvedeno sa zatitnom mreom koja je namjetena na skeli, upotrebljeni materijal
zavjese ne smije prouzrokovati opasnost prevrtanja ili ruenja skele i moe biti samo iz samogasivog materijala. Nepropusne ponjave se mogu upotrebljavati za zatitu skele samo kada je to
prijeko potrebno zbog prirode posla (odstranjivanje azbestnog materijala), stabilnost takve skele
(i ponjave) mora biti raunski dokazana.
Ponjave takoer moraju biti iz samo-gasivog materijala.
2.1.13.4.13.3.1 Skele na kozama
Izvoenje radova je dozvoljeno takoer i sa skelama na kozama(nogarima) do visine od 2 m. Na
kozama(nogarima) mora biti namjeten radni pod irine bar 80 cm izraen u skladu sa zahtjevima
za radne podove. Na tim skelama nije potrebno namjestiti zatitnu ogradu niti obezbjediti
dokumentaciju skela, osim uputstva za izradu. Prije upotrebe skele na kozama(nogarima)
adekvatnost izvedbe skele mora pregledati voa pojedinih radova ili druga odgovorna osoba
poslodavca.
Koze, na koje je postavljen radni pod, moraju biti izraene tako, da izdre predviena vertikalna i
vodoravna optereenja. Noge koza nije dozvoljeno produavati, a nije dozvoljeno niti poveavati
visinu koza podlaganjem graevinskog materijala. Razmak meu kozama ne smije biti vei od 200
cm.
Koze smiju biti postavljene samo na vrstu i vodoravnu podlogu. Nepravilno izraenih ili oteenih
koza nije dozvoljeno upotrebljavati. Skele na kozama nije dozvoljeno postavljati na radni pod
drugih skela.
Na radni pod skele na kozama nije dozvoljeno postavljati sprave za dizanje ili druge teke sprave,
ako nije statikim proraunom i projektom drugaije dokazano.
2.1.13.4.13.3.2 Metalne skele
Cijevi metalnih skela moraju po obliku, veliini i kvalitetu materijala odgovarati zahtjevima
standarda EN 1039, a vezni i potporni elementi standardu EN 74.
Za sastavljanje metalnih skela je dozvoljeno upotrebljavati samo sigurne i neoteene eline
cijevi, palice i druge elemente.
Sastavni dijelovi metalnih skela (eline palice, cijevi, vezni elementi i drugo) moraju biti
meusobno vrsto povezani u stabilnu i jedinstvenu konstrukcijsku cjelinu.
Uspravne nosive palice metalne skele moraju biti postavljene u vertikalu na posebne elemente
(podupore, cokule), a te na ravnu podlogu (gredice, betonske ploe i drugo).
Pri sastavljanju spojnica sa vijcima je potrebno vijke privijati sa momentnim kljuevima prema
uputi proizvoaa.
Samostojee metalne skele i metalne skele koje su vie od objekta u gradnji ili nekog drugog
objekta u svojoj neposrednoj blizini, moraju biti uzemljene prema vaeim propisima.
strana 142 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
2.1.13.4.13.3.3 Skele na drvenim stupovima

Skele na drvenim stupovima su dozvoljene samo za izvoenje lakih radova na visini do 10 metara
mjereno od zemlje.
Promjer okruglog drvenog stuba na tanjem dijelu ne smije biti manji od 8 cm. Podloga stupova
mora onemoguavati njihovo vodoravno i uspravno pomicanje. Produavanje stupova nije
dozvoljeno. Pri sastavu dva stuba na uglu graevinskog objekta mora biti ugaoni stup na vanjskoj
strani skele dvostruk i prema potrebi ukopan u zemlju. Svi vertikalni stupovi moraju biti
meusobno povezani takoer i sa dijagonalnim vezama.
Razmak izmeu vertikalnih stupova skele ne smije biti vei od 250 cm i mora odgovarati veliini
stupova i predvienom optereenju skele. Uzdune grede moraju biti poloene vodoravno uz
stupove i na njih dobro privrene. Spojna mjesta produetaka i veze uzdunih greda mogu biti
samo iznad stupova ili na nosaima, koji su poloeni preko stupova. Popreni nosai skela moraju
imati isti presjek i biti poloeni na uzdune nosae u istim razmacima. Umjesto poprenih nosaa
nije dozvoljeno upotrebljavati daske.
2.1.13.4.13.3.4 Lovee zatitne skele
Lovee skele se mogu upotrebljavati za obezbjeenje radnika od padova u dubinu samo, kada na
radnim mjestima nije mogue obezbjediti postavljanje zatitne ograde. Namjetene moraju biti to
blie mjestu rada, odnosno viseoj ivici, mada ne nie od 3 metra.
irina lovee skele je zavisna od vertikalne udaljenosti meu viseim rubom i skelom i mora iznositi
za razmake do 200 cm najmanje 130 cm, za razmake do 300 cm najmanje 150 cm. Donji zatitni
rub u zatitnoj ogradi lovee skele mora biti pun i visok bar 50 cm.
2.1.13.4.13.3.5 Konzolne skele
Konzolne skele je dozvoljeno postavljati samo za lake graevinske radove, ako je dana mogunost
sigurnog privrenja skele na objekt ili njegovu konstrukciju i ako je to sa crteima i raunima
dokazano.
Maksimalni previs konzolne skele, koja se upotrebljava kao radna skela, moe biti 150 cm.
Konzolne skele sa previsom do 3 m se mogu upotrebljavati samo kao zatitne konstrukcije za
lovljenje materijala iznad ulaza i prolaza u objekt.
Sidrenje konzolne skele je dozvoljeno samo u nosive armiranobetonske elemente (plou, zid,
stuba). Za sidrenje se mogu upotrebljavati samo standardizirani elini elementi za sidrenje. Samo
u izuzetnim sluajevima je dozvoljeno sidrenje sa dvostrukim omama iz elinih armaturnih palica
presjeka bar osam milimetara.
Upotreba dasaka (ploha) za nosae konzolne skele nije dozvoljena.
2.1.13.4.13.3.6 Pomine skele
Pomine (provozne) skele se mogu upotrebljavati samo na nosivoj i vodoravnoj podlozi bez
neravnina. Izraene moraju biti u skladu sa zahtjevima standarda HD 1004. Uputstva za montau i
upotrebu skela moraju biti izraena prema zahtjevima standarda EN 1298 i moraju biti na
raspolaganju na gradilitu sve vrijeme upotrebe skela. Skela mora biti sastavljena i upotrebljavana
u cjelini u skladu sa uputama tako, da je onemogueno nepoeljno pomicanje, ruenje ili
prevrtanje.
Na pominu skelu se smiju radnici popeti i raditi samo, kada je skela osigurana od pomicanja. Ako
se za penjanje upotrebljavaju ljestve ugraene u stranicu skele, radnici se po njima penju samo po
unutranjoj strani skele. Upotreba pominih naslanjajuih ljestvi za pristup na skelu je zabranjena.
U toku pomicanja na skeli ne smiju biti niti ljudi, niti materijal ili radna oprema.
2.1.13.4.13.3.7 Zatitne nadstrenice
Ulazi, prolazi i putevi oko objekta u gradnji moraju biti zatieni od materijala, koji bi mogao pasti s
visine sa zatitnim nadstrenicama. Izraene moraju biti tako, da mogu zadrati padajui materijal
i sprijeiti, da se doletjeli materijal ne odbije i rastrese po okolini.
Zatitne nadstrenice na gradilitu ne smiju biti namjetene manje od 220 cm i ne vie od 600 cm
od zemlje. Drvena zatitna konstrukcija (streha) nadstrenice, koja nije tipski izraena, mora biti
sastavljena i dva meusobno pravougaona sloja dasaka, a uz rubove mora imati punu vertikalnu
zatitu visine bar 50 cm.
Sa zatitne skele naletjeli materijal je potrebno odmah odstranjivati.
Knjiga II dio 1
strana 143 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.13.4.13.3.8 Nosive skele i oplate

Nosive skele slue za izvoenje betonskih, armiranobetonskih i slinih masivnih konstrukcija (skele
za noenje oplate). Potpornici nosivih skela moraju biti metalni. Kvaliteta materijala, upotrebljenog
za izradu nosivih skela, mora odgovarati standardima i odlukama ovog propisa. Teleskopski
potpornici sa prilagodljivom duinom i zatitnim elementima za fiksiranje namjetene duine
elementa moraju biti izraeni kao to odreuje standard EN 1065.
Bez obzira na odluku iz prethodne take mogu se upotrebljavati izuzetno za podupiranje do visine
3 m takoer i drveni potpornici. Moraju biti iz jedenog dijela zdravog drveta, najmanji presjek pa
bar 8 cm x 8 cm. Prije upotrebe moraju biti pregledani. Na oba kraja moraju biti vrsto povezane
tako, da je sprijeeno nepoeljno pomicanje. Potpornici se mogu podlagati najvie do visine 10 cm
samo sa drvenim ili elinim elementima.
Prije poetka postavljanja nosivih skela mora se provjeriti nosivost zemljita.
Postavljene skele prije poetka upotrebe mora pregledati osoba, koja izvodi struni nadzor nad
gradnjom, a meu optereivanjem i izvoenjem radova ih mora pregledavati od strane poslodavca
odreeni voa pojedinih radova.
Bez pismenog naloga osobe, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom, nije dozvoljeno odstranjivati
oplatu i demontirati nosivu skelu. Demontau nosive skele treba izvoditi prema uputama
proizvoaa. Pri demontai drvenih nosivih potpornika oplate potrebno je postaviti zatitne
potpornike za osiguranje od eventualnih ruenja, kao to je to odreeno u projektu skele.
2.1.13.4.13.3.9 Visee skele
Visee skele se mogu upotrebljavati u skladu sa propisima i navodima proizvoaa, ukoliko su
izraene, sastavljene, isprobane i pregledane prema zahtjevima standarda EN 1808. Radnici u toku
rada na viseim skelama moraju biti privezani za skelu sa linom zatitnom opremom protiv pada u
dubinu.
2.1.13.4.14 Zatita od poara na gradilitu

2.1.13.4.14.1
Uvod
Poarnu bezbjednost na gradilitima posredno ili neposredno razmatraju Direktiva savjeta

92/57/EGS (osma posebna direktiva u smislu lana 16(1) Direktive 89/391/EGS) te standardi, koje
izdaju evropski i meunarodni tehniki odbori: CEN/TC 72 (O), CEN/TC 191 (O), ISO/TC 21 (O),
ISO/TC 21/SC 8 (O), CEN/TC 127 (O), CEN/TC 166, ISO/TC 92 (O), ISO/TC 92/SC 1 (O), ISO/TC
92/SC 2 (O), ISO/TC 92/SC 3 (O), ISO/TC 92/SC 4 (O)
Meunarodna klasifikacija standarda:
13.220 Zatita od poara
13.220.01
Zatita od poara ope
13.220.10
Gaenje poara
13.220.20
Poarna zatita
13.220.40
Sposobnost zapaljivanja i ponaanje materijala i proizvoda kod gorenja
13.220.50
Poarna otpornost graevinskih materijala i elemenata
13.220.99
Drugi standardi u vezi sa zatitom od poara
2.1.13.4.14.2
Studija poarne zatite na gradilitu
2.1.13.4.14.2.1 Ocjena poarne opasnosti

Osnova za opredjeljenje potrebnih poarno zatitnih mjera na gradilitima je ocjena poarne
opasnosti.
Faktori, koji povisuju poarnu opasnost su:
osobine i koliina gorljivih graevinskih materijala,
osobine i koliina drugih gorljivih materija (zapaljive tekuine, plinovi i lako gorljive vrste
materije),
improvizirano skladitenje zapaljivih tekuina, plinova i lako gorljivih vrstih materija,
improvizirano izvedene instalacije,
improvizirano izvedeni privremeni objekti i prostori,
improvizirano izvedeni radovi i radni postupci,
strana 144 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
izvedeni i neizvedeni zahvati za zatitu od poara, kao to su to evakuacijski putevi,

poarna razdvajanja, sprave za poarno javljanje i alarmiranje, sprave za poetno
gaenje (aparati za gaenje, unutranji hidranti), automatske sprave za gaenje,
snabdijevanje sa vodom, vanjski hidranti i dovozni putevi za vatrogasna intervencijska
vozila itd.
stalna prisutnost veeg broja radnika i drugih posjetilaca, koji ne poznaju dovoljno dobro
samo gradilite i planirane zatitne mjere.
2.1.13.4.14.2.2 Poarno opasne materije i poarno opasni radovi

Na gradilitima se uobiajeno nalaze vee ili manje koliine poarno opasnih materija, kao to su:
lako gorljive vrste materije (graevinski materijali: strugotine, drvo, plastika, pjenasti
izolacijski materijali (stiropor, PU pjena), ambalani materijali: karton, folija, drvene
palete i elementi unutranje opreme itd.),
zapaljive tekuine (pogonska goriva, boje, razreivai, topiva, sredstva za ienje),
zapaljivi plinovi (acetilen za varenje, UNP, mjesni plin za grijanje itd.),
Meu poarno opasne poslove spadaju:
vrui radovi, kao to su varenje, lemljenje, obrezivanje i bruenje metalnih i drugih

elemenata.
skladitenje i pretakanje zapaljivih plinova, zapaljivih tekuina i lako zapaljivih vrstih

materijala,
ienje sa organskim razrjeivaima,
bojenje i lakiranje,
polaganje zapaljive toplotne izolacije i krovnog pokrova,
upotreba elektrinih i plinskih sprava u privremenim objektima i improviziranim uvjetima
drugi poarno opasni radovi.
2.1.13.4.14.2.3 Potencijalni izvori zapaljivanja

Mogui su sljedei izvori zapaljivanja zbog:
vruih radova, kao to su varenje, lemljenje, obrezivanje i bruenje metalnih i drugih

elemenata.
greaka na elektrinim instalacijama i spravama,
nepotovanja poarnog reda,
puenja odn. pepela od cigareta,
namjernog paljenja.
Treba uzeti u obzir i mogunost zapaljenja zbog:
poara na susjednim zgradama - zraenje, letei djelii,
poara u opasnoj okolini.
2.1.13.4.14.3
Mjere za poarnu zatitu
2.1.13.4.14.3.1 Graevinsko-tehnike mjere za poarnu zatitu

Meu graevinsko-tehnike mjere za poarnu zatitu na gradilitu spadaju:
evakuacijski putevi
podjela gradilita na poarne sektore
zatita elinih konstrukcijskih elemenata
sprave za zatitu od groma
sprave za automatsko javljanje poara
snabdijevanje vodom priklopi na javnu vodovodnu mreu ili bazeni
unutranji hidranti
vanjska hidrantna mrea i vanjski hidranti
sprave za automatsko gaenje
neometan i siguran pristup za gaenje i spaavanje, pristupi za vatrogasna intervencijska

vozila
Knjiga II dio 1
strana 145 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.13.4.14.3.2 Oprema za gaenje

U odnosu na karakteristike gradilita, veliinu i upotrebu prostora, opreme na gradilitu, fizikalnih i
kemijskih osobina prisutnih materija i najveeg mogueg broja prisutnih osoba, mora biti pobrinuto
za dovoljan broj sprava za gaenje poara i, kada je to potrebno, sprava za javljanje poara.
Sprave za gaenje poara, sprave za javljanje poara i alarmne
pregledavati i odravati.
sisteme je potrebno redovno
U propisanim rokovima je potrebno izvoditi preglede i probe sprava i prvog stavka, kao i
osposobljavanje radnika.
Oprema za gaenje poara, koja nije ugraena, mora biti lako dostupna i jednostavna za
upotrebu(rukovanje).
Oprema iz prvog stavka mora biti oznaena u skladu sa propisom.
Znaci/oznake moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na primjernim mjestima.
Oprema i njeno razmjetanje mora biti u skladu sa ocjenom poarne opasnosti i odredbama
vaeih pravilnika, standarda i smjernica za namjetanje sprava za gaenje.
2.1.13.4.14.3.3 Zatita pred namjernim paljenjem
Na svim gradilitima moraju biti izvedeni zahvati, koji sprjeavaju namjerno paljenje. Meu mjere,
za sprjeavanje mogunosti namjernog paljenja, spadaju:
osvjetljavanje gradilita,
upotreba video nadzora sa kamerama
stalna 24-satna kontrola obezbjeenja
Pri zahtjevima treba uzimati u obzir rezultate ocjene poarne opasnosti u odnosu mogunosti za
namjerno paljenje i odredbe smjernica za sprjeavanje namjernih paljenja.
2.1.13.4.14.3.4 Namjetenje i izvedba privremenih objekata
Za gradilita je potrebno odrediti namjetenje i izvedbu privremenih objekata, u kojima su
postavljene sprave za grijanje, kuhanje i drugi poarno opasni poslovi. Posebnu panju treba
posvetiti:
odmaku od gradilita,
izvedbi poarnih otpornosti vanjskih zidova i plafona tih privremenih objekata,
izvedbi instalacija,
izvedbi elektrinih i plinskih sprava u tim privremenim objektima,
24-satnom nadzoru privremenih objekata.
Pri zahtjevima treba uzimati u obzir rezultate ocjene poarne opasnosti i odredbe vaeih
pravilnika, standarda i smjernica za poarnu zatitu.
2.1.13.4.14.3.5 Skladitenje zapaljivih tekuina i plinova
Za gradilita je potrebno odrediti nain i izvedbu privremenog skladitenja:
zapaljivih tekuina: dizel gorivo, ulje za grijanje, boje, lakovi, otapala, razrjeivai, sredstva za
ienje
zapaljivih plinova: UNP, acetilen i sl.
lako zapaljivih vrstih materijala: karton, folija, pjenasti izolacijski materijali i sl.
Pri zahtjevima treba uzimati u obzir vrstu, koliinu i osobine poarno i eksplozijsko opasnih materija
te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za skladitenje, pretakanje i upotrebu
zapaljivih tekuina, plinova i vrstih materija.
2.1.13.4.14.3.6 Izvedba elektrinog snabdijevanja te elektrinih i plinskih instalacija
Za gradilita je potrebno odrediti izvedbu:
elektrinih instalacija i sprava
plinskih instalacija i sprava
Pri zahtjevima treba uzimati u obzor rezultate ocjene poarne opasnosti u odnosu na opasnosti
zapaljenja i zona eksplozijske opasnosti, te odluke vaeih pravilnika, standarda i smjernica za
poarnu zatitu, te elektrine i plinske instalacije.
2.1.13.4.14.3.7 Izvoenje vruih radova
strana 146 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Za gradilita treba odrediti nain i postupke za vrue radove, kao to su:
varenje,
lemljenje,
rezanje i bruenje metalnih materijala,
zagrijavanje i zagrijavanje sa vrstim, tekuim i tvrdim gorivima,
loita i spaljivanje,
drugi vrui radovi
Pri zahtjevima treba uzimati u obzir planirane izvoake radove, planirane graevinske materijale,
rezultate ocjene poarne opasnosti, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za
izvoenje vruih radova.
2.1.13.4.14.3.8 Postupanje sa zapaljivim otpacima
Za gradilita treba odrediti nain skupljanja, odlaganja i odvoza otpadaka, koji nastaju pri gradnji.
Pri zahtjevima treba uzimati u obzir vrstu, koliinu i osobine oekivanih otpadaka, rezultate ocjene
poarne opasnosti, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za poarnu sigurnost i
zatitu okoline.
2.1.13.4.14.3.9 Postupci u sluaju poara
Za gradilita treba odrediti:
odgovornu osobu za poarnu bezbjednost na gradilitu,
aktivnosti i postupke za sprjeavanje nastanka poara na gradilitu,
aktivnosti i postupke u sluaju poara na gradilitu,
plan gaenja u sluaju poara na gradilitu.
nadzor uticanja poara na okolinu
Pri izvedbi navedenih zadataka potrebno je uzimati u obzir: rezultate ocjene opasnosti od poara i
eksplozijske opasnosti, oekivani poarni scenarij, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i
smjernica.
2.1.13.4.14.3.10
Poarni red
Izvod iz poarnog reda je izraen na osnovu Pravilnika o poarnom redu. Predlaemo slijedei
minimalnisadraj:
1. ORGANIZACIJA PROTIVPOARNE ZATITE
Direktor poduzea, odnosno s njegove strane ovlatena osoba PPZ, brine i odgovorna je za
organizaciju protivpoarne zatite i stvara uslove za sprjeavanje nastanka poara na gradilitu
objekta.
Zaposleni i svi koji se nalaze na gradilitu su duni potovati i izvoditi odredbe tog poarnog reda,
ostalih propisa, uputstava i zahtijeva za zatitu od poara.
Gosti i posjetioci su duni u sluaju izbijanja poara potovati pored odredaba ovog poarnog reda
takoer i uputstva zaposlenih te spasilaca!
2. ZAHVATI KOD ZATITE OD POARA
Na gradilitu se mogu zadravati samo zaposleni, posjetioci i gosti ali samo uz suglasnost
zaposlene osobe.
U sluaju nastanka, odnosno pri dojavi o poaru, neka postupa prema strunim
uputstvima odnosno prema izvodima iz poarnog reda.
Puenje na gradilitu je dozvoljeno samo za na tu namjenu odreenim mjestima.
Na gradilite se ne smiju unositi i nenamjensko upotrebljavati elektrine naprave, tijela za

grijanje, zapaljive materijale i gorljive materije.
U sluaju upotrebe otvorenog plamena, pri kojem postoji mogunost prouzrokovanja

poara, se od strane odgovorne osobe, koja je zaduena za izvoenje zahvata pri zatiti
od poara, moe dobiti pismena dozvola za rad sa predvienim zahvatima zatite od
poara.
Za odlaganje gorljivih otpadaka i papira su postavljene metalne posude sa poklopcem.
Knjiga II dio 1
strana 147 od 175
Opti tehniki uslovi
Za gaenje poara su postavljeni aparati za gaenje na vidljivim i uvijek dostupnim

mjestima.
Po zavretku posla potrebno je provjeriti kakva je situacija na gradilitu i iskljuiti sve

korisnike elektrine energije osim onih, koji su u funkciji stalnog rada.
Odravati se moraju red i istoa.
Zidovi objekta ne smiju biti zatrpani materijalom i graevinskom opremom. Isto vai i za
hidrante.
Ukoliko zapazite izostavljanje i nepravilnosti prilikom izvoenja zahtijeva iz zatite od poara,

morate o tome odmah obavijestiti odgovornu osobu.
3. UPUTSTVA ZA POSTUPKE U SLUAJU NASTANKA POARA
Ko zapazi da prijeti neposredna opasnost od poara ili eksplozije, odnosno ko zapazi poar, mora
opasnost da odstrani, odnosno da ugasi poar, ako to moe da uradi bez opasnosti za sebe ili za
druge. Ako to ne moe sam da napravi, mora odmah obavijestiti najbliu vatrogasnu jedinicu,
centar za obavjetavanje ili policijsku stanicu. Pri tome mu mora pomagati svako ko raspolae sa
sredstvom veze ili sa prevoznim sredstvom.
Uputstvo za javljanje poara:
1) Upozori okolinu sa jasnim povikom POAR
2) Isklopi elektrini tok u objektu i na gradilitu
3) Sprijei paniku odn. umiri osobe i otprati ih na sigurno
4) Ako su ljudi u neposrednoj opasnosti poni sa spaavanjem
5) Poni sa gaenjem poara sa odgovarajuim vatrogasnim sredstvima
6) Ako ocijeni da poar ne moe da ugasi, odmah napusti objekt i pozovi Centar za
obavjetavanje na telefonski broj XXX ili Policiju na telefonski broj YYY i posreduj sljedee podatke:
Ko zove?
Gdje gori, to gori, obim gorenja?
Jesu li ljudi u neposrednoj opasnosti?
2.1.13.4.15 Opis izabranih tehnologija gradnje

Projektant mora u svim fazama planiranja i pripreme projekta potovati temeljna naela
bezbjednosti i zatite zdravlja pri radu iz zakona o bezbjednosti i zatite zdravlja na radu, a
posebno:
kad odluuje o arhitektonskim, tehnikim, tehnolokim i/ili organizacijskim vidicima, da bi

mogao planirati razliite postavke ili faze radova, koje je potrebno izvoditi odjednom ili u
redoslijedu;
kad odreuje vrijeme, potrebno za dovrenje takvih radova ili faza radova.
2.1.13.4.16 Dodatni saobraaj i interakcije sa industrijskim aktivnostima u okolini gradilita

Gradnja novih saobraajnica i prateih objekata prouzrokuje dodatna optereenja na postojeoj
putnoj mrei. Poveani promet znai negativno uticanje na okolinu i zdravlje ljudi i na bezbjednost
korisnika puteva.
Zakon o javnim putevima odreuje, da se za vanredne prevoze i prekomjernu upotrebu javnih
puteva, pored godinje takse, plaa dodatni povrat sredstava. Prekomjerna upotreba javne puteve
nastaje u sluaju, kada privremeno ili trajno optereenje, koje je posljedica izvoenja investicijskih
radova, prelazi 50%-ni udio svih obavljenih provoza po njoj. Vrijednost udjela provoza se
ustanovljava u prosjenom dnevnom godinjem prometu teretnih vozila sa nosivou veom od 10
tona. Prekomjerni korisnik puteve je pravna ili fizika osoba, koja izvodi investicijske radove, zbog
kojeg dolazi do prekomjernih optereenja. Za ustanovljavanje uticanja na puteve, koje su
prekomjerno optereeni, je potrebno sa posebnom studijom ustanoviti i zatim izvesti potrebne
fizike zahvate.
Obaveza izvoaa radova je prethodno obavjetavanje javnosti u medijima o vremenskim
terminima izvoenja pojedinih faza radova, preusmjerenima, vrsti prepreka i o provozanosti u
zimskom vremenu.
Ako gradnja zahvata u podruje javne i zasebne infrastrukture (distribucija elektrike, vode, plina,
telekomunikacije) je potrebno sa upravljaima i vlasnicima terminski uskladiti faze radova. O
svakom prekidu infrastrukture je potrebno obavjetavati upravljae i vlasnike i urediti plaanje
odtete.
strana 148 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Prema uslovima raspisa je izvoa upravlja svih puteva koje teku po gradilitu i na njima tee
saobraaj. Izvoa je za vrijeme gradnje duan izvoditi cjelogodinje i zimsko odravanje.
Za ustanovljavanje negativnih uticanja na okolinu, koji su posljedica poveanoga prometa, je
potrebno u PZ ustanoviti:
kapacitet poveanog prometa i vremensku dinamiku;
uticaj na buku, prije svega u naseljima;
uticaj na povrinske i podzemne vode;
uticaj na kvalitetu zraka, prije svega u naseljima;
uticaj na biljke i ivotinje;
uticaj na bezbjednost ljudi.
U skladu sa rezultatima studije negativnih uticaja na okolinu i zdravlje ljudi zbog poveanog
prometa na postojeoj putnoj mrei, je potrebno predvidjeti aktivne ili pasivne zatitne zahvate za
smanjenje negativnih uticaja. Pri tome je mogue potovati odredbe Zakona o zatiti okoline, koji
za povremena prekomjerna optereenja okoline omoguava poveano optereenje uz suglasnost
MOP i uz znanje mjesne zajednice. Ukoliko se u tim sluajevima radi o podrujima zatite prirodnog
bogatstva ili ugroavanja zdravlja ljudi, se takva dozvola izdaje samo uz suglasnost odgovornog
ministarstva. Takvu dozvolu nije mogue dobiti, ako optereenje okoline prouzrokuje kritino
optereenje okoline.
Za smanjenje negativnih uticaja na zdravlje i ivot ljudi zbog poveanog prometa su mogui
sljedei zahvati:
aktivna ili pasivna zatita od buke;
ureenje kolovoza sa novom asfaltnom prevlakom ;
ureenje plonika i biciklistikih staza u naseljima ;
upotreba vozila sa manjim uticanjem ispunih plinova na zrak;
postavljanje odgovarajue saobraajne signalizacije.
2.1.13.4.17 Plan graenja i plan mjera zatite

Terminski plan graevinskih radova sa navodom radova/mjera
upotrebljavaju:projektant, nadzorni inenjer i koordinator mjera za:
za
zatitu
zdravlja
usklaivanje i kontrolu izvoenja temeljnih naela bezbjednosti i zatite zdravlja na radu

meu poslodavcem, samostalnim poduzetnicima industrijskih disciplina na podruju,
unutar koga ili u blizini koga je gradilite;
donoenje odluka o tehnikim i/organizacijskim vidicima pri planiranju pojedinih faza

posla;
pri odreivanju rokova, koji su potrebni za sigurno zavrenje pojedinih faza posla, koje se
izvode odjednom ili jedna za drugom;
prilagoavanje stvarnog vremena odvijanja radova na gradilitu, upotrebljenog za

razliite vrste radova ili radnih faza odmah kada se pokae potreba
savjetovanje i sudjelovanja radnicima
2.1.13.4.18 Zajednike mjere bezbjednosti i zatite zdravlja na radu

Prije poetka izvoenja radova izabrani izvoai sklope ugovor o zajednikim mjerama bezbjednosti
na radu. O zajednikim mjerama su duni obavijestiti sve podizvoae i radnike. Investitor je duan
odrediti odgovornog koordinatora za bezbjednost i zatitu zdravlja na radu.
U sluaju istovremenog izvoenja radova mogue su zajednike mjere kod sljedeih radova:
Izrada elaborata privremenog saobraajnog ureenja i postavljanje privremene

saobraajne opreme
Imenovanje koordinatora u fazi pripreme gradnje i u fazi izvoenja radova
Dopune plana zatite
Ureenje obezbjeenja gradilita prema okolini
Ureenje ulaska na gradilite
Graenje, oprema i odravanje komunalnih, smjetajnih i sanitarnih objekata na

gradilitu
Knjiga II dio 1
strana 149 od 175
Opti tehniki uslovi
Ureenje transportnih puteva
Montaa i zajednika upotreba radnih skela i sprava
Postavljanje zatitnih ograda, loveih skela i drugih mjera
Namjetenje i odravanje zatitne opreme radnih sprava
Elektrine instalacije i osvjetljavanje gradilita
Izvedba oznaka na gradilitu za upozoravanje (rad na visini, obaveznost noenja zatitne

kacige)
Prostori i oprema za pruanje prve pomoi
Nabavka i montaa aparata za gaenje i organiziranje poarne zatite
Obavljanje pregleda i proba radne opreme, te elektromjerenja prije poetka radova
Postupanje sa komunalnim, graevinskim i opasnim otpacima
Organiziranje prehrane i snabdijevanja vodom
Ureenje prostora za inenjera, odnosno nadzornika
Trokovi objava u medijima
Trokovi fizike zatite gradilita
Zajednike mjere zatite se unesu u gradilini red.
2.1.13.4.19 Meusobno obavjetavanje

Poslodavci (izvoai i podizvoai) su prije poetka radova duni pregledati plan zatite. Sve
prijedloge o promjeni prije i u toku izvoenja radova moraju uskladiti sa koordinatorom radova.
Odgovorni voa gradilita mora podizvoae odnosno kooperante prije poetkom radova uvesti u
rad.
O svim mjerama za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja moraju biti upoznati i radnici.
Odgovorne osobe izvoaa na gradilitu su se dune dnevno, pa takoer i u toku rada dogovarati o
nainu izvoenja radova i zatitnim mjerama i upisati ih u kontrolnu knjigu mjera.
Kontrolnu knjigu mjera postavi ovlateni koordinator naruilac radova za usklaivanje i izvoenje
bezbjednog rada i poarne zatite na gradilitu. Knjiga mjera predstavlja ujedno registar svih
dogovora izmeu poslodavaca na gradilitu.
Izvoai pojedinih radova/tehnolokih faza moraju potovati zajedniki terminski plan radova.
Izvoai su duni potovati uputstva koordinatora. Voa gradilita i koordinator mogu:
zahtijevati izvjetaje od odgovornih osoba izvoaa radova o izvedenim zatitnim i

poarno-zatitnim mjerama.
zahtijevati od odgovornih osoba izvoaa, da upisuju dogovorene zatitne mjere u knjigu

mjera i da je potpisuju.
zaustaviti radove, ako radnici odreenog poslodavca ne ispunjavaju mjere i takvo

postupanje bi moglo biti opasno za zdravlje i ivot radnika, odnosno bi s tim mogla biti
prouzrokovana materijalna teta.
pregledavati planove zatite poslodavaca na gradilitu.
izvoditi nadzor nad izvoenjem mjera i uputstva.
Propisana dokumentacija, koju mora imati na gradilitu svaki poslodavac je sljedea:

podaci o radnicima:
odluka o zaposlenju sa podacima o strunoj spremi
potvrda ljekara o sposobnosti obavljanja odreenog posla.
potvrda o obavljenom ispitu znanja iz zatite na radu i zatite od poara
podaci o poslodavcima (izvoaima)
kooperantski ugovor
potpisan dogovor o zajednikim zatitnim i poarno-zatitnim mjerama
zanatska dozvola ili registracija poduzea
ugovori o zaposlenju
potvrda o zdravstvenom i invalidskom osiguranju
strana 150 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
za strane dravljane radna i dozvola za bivanje
podaci o radnim spravama
izvjetaji o ispitivanju i pregledima radnih sprava
potvrda o bezbjednosti ili izjava uvoznika za uvezene sprave.
2.1.13.4.20 Red na gradilitu

2.1.13.4.20.1
Red na gradilitu
Red na gradilitu je saetak mjera i pravila za bezbjednost i zatiti zdravlja na gradilitu.

Namijenjen je prije svega zaposlenom osoblju. Minimalni sadraj reda na gradilitu je sljedei:
1. NASLOV:Navede se: Uredba o obezbjeivanju i zatiti zdravlja radnika na radu na privremenim
i pokretnim gradilitima (Sl. List xxxxxx)
2. DOSTUP NA GRADILITE
Dostup na gradilite je dozvoljen samo zaposlenim radnicima i osobama sa dozvolom

vodstva gradilita; nezaposlene osobe mogu ui na gradilite uz pratnju ovlatene osobe
Dostup na ue podruje gradilita je mogu samo u za tu namjenu odraenim mjestima;
3. BEZBJEDAN RAD NA GRADILITU OPTI ZAHVATI
Radnik mora biti struno osposobljen za rad kojeg obavlja, zdravstveno sposoban i
osposobljen za bezbjedan rad
Radnik ne smije raditi pod uticajem alkohola ili drugih narkotikih sredstava
Radnik mora na radu obavezno upotrebljavati linu zatitnu opremu za zatitu od opasnosti
odnosno tetnih uticaja koji mu prijete pri njegovom radu
Ukoliko u startu rednici ne nose odjeu u narandastoj boji sa odsjevajuim trakama,

moraju obavezno upotrebljavati signalne prsluke
Sigurnosna kaciga se upotrebljava samo kod radova gdje postoji mogunost povrede glave
(odreuje koordinator odnosno voa radova)
Radnik je duan kod rada potovati uputstva za bezbjedan rad i bezbjednosne zahvate, te
obavljati rad na bezbjedan nain tako da ne ugroava svoje, odnosno zdravlje svojih
suradnika
Radnik smije obavljati samo poslove za koje je osposobljen i ovlaten
Radnik se ne smije zadravati na ugroenom podruju osim tada kada priroda posla to
zahtijeva i kada su poduzeti propisani bezbjednosni zahvati
4. PONAANJE U SUAJU USTANOVLJENE OPASNOSTI ODNOSNO TETNIH UTICAJA
Radnik je prije poetka rada duan provjeriti da li su na gradilitu obezbjeeni svi uslovi za
bezbjednan rad, i u sluaju da nije tako, po slubenoj dunosti je obavezan zahtjev
posredovati rukovodiocu radova
Ako radnik ustanovi kvar ili nepravilan rad na opremi sa kojom rukuje, prije poetka rada
je duan, ukoliko je za to osposobljen, problem otkloniti, a ako to nije mogue o tome
obavijestiti rukovodioca odnosno drugu nadreenu osobu
U toku rada radne opreme je zabranjeno odstranjivanje bezbjednosnih sprava, ulazak u

podruje opasnosti kao i bilo kakvo popravljanje, ienje ili mazanje
5. PONAANJE U SLUAJU NESREE ILI POARA
Svaku nezgodu na radu je radnik duan odmah prijaviti svojem neposrednom rukovodiocu,
koji se pobrine da se radniku ukoliko je potrebno obezbjedi prva pomo ili ljekarska usluga
Neposredni nadreeni povrijeenog se mora pobrinuti da se ispuni obrazac o prijavi

nesree na radu i nezgodu adekvatno evidentirati
U sluaju vee nesree je potrebno o nesrei obavijestiti Republiki inspektorat za rad
U sluaju izbijanja manjeg poara je radnik duan poar ugasiti sam, a u sluaju poara
veih razmjera na pomo poziva vatrogasce i brine za spaavanje ljudi; ukoliko je mogue
prije dolaska vatrogasaca radnik isklopi elektrini tok i odstrani opasne materije i
energente koji mogu da pospjee poar.
6. ZAHVATI PRI ZAVRETKU POSLA
Knjiga II dio 1
strana 151 od 175
Opti tehniki uslovi
Nakon zavretka posla je potrebno na gradilitu isklopiti sve energetske izvore osim onih
koji su aktualni i u fazi neizvoenja radova (svjetlosna saobraajna signalizacija, i sl.);
Na gradilitu je potrebno dnevno odravati red i obezbjeivati sigurnu prohodnost odnosno

provozanost;
Sve dostupe na gradilitu je potrebno na kraju radnog dana zagraditi (ograda, table za
zatvaranje, ...).
7. VANIJI TELEFONSKI BROJEVI

Poziv u nudi
xxx
Centar za obavjetavanje (hitna pomo, vatrogasci)
yyy
Policija
sss
2.1.13.4.21 Popis i predraun radova za izvoenje mjera bezbjednosti i zatite zdravlja

Popis radova i ocjena trokova ureenja gradilita i izvoenja zajednikih mjera za obezbjeivanje
bezbjednosti i zatite zdravlja na gradilitu slue izvoau-ponuau, da pravilno i korektno uzima
u obzir trokove u ponudi. Uobiajeno naruilac u uputstvima ponuaima zahtjeva, gdje i kako bi
se morali trokovi uzimati u obzir.
Pomou ocjene trokova izvoai mogu, kada ih je vie na gradilitu, pravedno razdijeliti trokove
ureenja gradilita i zajednikih mjera za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja na
gradilitu.
UTICAJI GRADILITA NA IVOTNU SREDINU I OKOLINU I MJERE ZA UBLAAVANJE
NEGATIVNIH UTICAJA
2.1.13.5
2.1.13.5.1
Uticaj buke na prirodnu i ivotnu okolinu i mjere za ublaavanje
U Projektu ureenja gradilita treba predvidjeti:
karakteristike strojeva i buke, koju prouzrokuju pri punom optereenju motora, odvojeno
ili ako rade u grupi;
upotrebu takve mehanizacije, koja e to manje optereivati okolinu bukom;
rad samo po danu, ako su nivoi buke prekoraeni nou;
upotrebu komunikacija za dovoz i odvoz prije svega van naselja;
potrebne pasivne zatitne mjere na pogoenim objektima;
potrebne aktivne zatitne mjere (po mogunosti u kombinaciji sa zavrnim mjerama za

saobraaj ako su takve mjere predviene):
2.1.13.5.1.1 Projekt monitoringa buke u toku gradnje

Kao izvor buke u prirodnoj i ivotnoj sredini moe biti otvoreno ili prekriveno gradilite.
Projekt monitoringa buke u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo i sljedee
podatke i priloge:
Stepen ili stepene osjetljivosti podruja;
granine vrijednosti nivoa buke u odnosu na podruja;
podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PZO. Ako ih nema potrebno
je izvedbu takvih mjerenja ukljuiti u projekt monitoringa. Izbor mjernih mjesta se
odreuje u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti okoline;
lokacije i opis objekata, te njihovu namjenu i udaljenost, koje e biti predmet

monitoringa;
vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja

radova. Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta
radova.
nain izvoenja mjerenja;
priprema izvjetaja i naziv institucije, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih

institucija;
grafiki prilog situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene izofonske linije nultog stanja,
objekti koji e biti predmet monitoringa i trasa puteve odn. putno tijelo;
Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kao to je navedeno u

propisu;
strana 152 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je
odgovorna za izvoenje odluka projekta monitoringa;
druge podatke i odredbe, koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa.
Plan monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje
Ministarstva za okolinu.
Izvjetaj o mjerenjima buke u toku graenja mora sadrati slijedee podatke:
izvoau mjerenja,
obavezaniku i njegovoj djelatnosti,
glavnim tehnikim karakteristikama izvora buke,
radnom stanju izvora buke za vrijeme mjerenja,
upotrebljenim mjerilima buke,
meteorolokih uslovima za vrijeme mjerenja,
mjestu imisije i vremenu mjerenja,
nainu mjerenja i izraunu ekvivalentnog nivoa buke
mjerenju dnevnog, nonog i nivoa buke u pici te nivou pozadine
vrijednosti mjerenja buke u odnosu na propisane granine vrijednosti.
Osoba, koja je prema projektu odgovorna za izvedbu monitoringa u toku gradnje , mora na osnovu
zakljuaka izvjetaja o izvedenih mjerenjima, intervenirati u cilju smanjenja emisije buke na
gradilitu.
Projekt monitoringa i izvjetaj sa rezultatima mjerenja, moraju biti dostavljeni:
Ministarstvu za okolinu i prostor,
Inspektoratu za zatitu okoline
Zdravstvenom inspektoratu
2.1.13.5.2
Uticaji graenja na zrak i mjere za ublaavanje prekomjernih emisija
Sa projektom ureenja gradilita je potrebno predvidjeti potrebne mjere za smanjenje negativnih

uticaja gradnje na okolinu. Te proizlaze iz upotrebljene mehanizacije i transportnih sredstava i iz
sprava ugraenih u privremene graevinske objekte. Mogue mjere su navedene u opem dijelu
ovog poglavlja, a odvisne su od razmjera u toku gradnje i prirode posla. Dovoljan je tekstualni opis
mjera i uslova za njihovo izvoenje uz navedbu odgovornih osoba.
2.1.13.5.2.1 Projekt monitoringa zraka u toku gradnje

Projekt monitoringa zagaenosti zraka u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo
sljedee podatke i priloge :
podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PZO. Ako ih nema, potrebno
je ta mjerenja ukljuiti u projekt monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u odnosu
na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti okoline.
lokacije i opis objekata, te njihovu namjenu i udaljenosti, koji e biti predmet

monitoringa.

radova.
nain izvoenja mjerenja; metodologija sa naim propisima nije odreena.
priprava izvjetaja i naziv institucije, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih

institucija
grafiki prilog - situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije mjesta za mjerenja

nultog stanja, objekti, koji e biti predmet monitoringa i trasa puteva odn. putnog tijela.
Projekt monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje
Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kao:
odgovorna za izvoenje odredaba Projekta monitoringa.
druge podatke i odredbe, koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa.
Knjiga II dio 1
strana 153 od 175
Opti tehniki uslovi
Projekt monitoringa i izvjetaj o mjerenjima moraju biti dostavljeni Ministarstvu za okolinu i prostor
2.1.13.5.3
Uticaji gradnje na povrinske vode
U PZ je potrebno analizirati opasnosti, koje bi mogle negativno uticati na kvalitetu vodotoka i

njegovu erozijsku stabilnost i koje su spomenute u opem dijelu, te predvidjeti potrebne mjere za
smanjenje tih negativnih uticaja. Misli se prije svega o tehnikim zahvatima koji smanjuju opasnost
mehanikog, kemijskog i bakteriolokog zagaenja vode.
Posebna panja mora biti posveena onim aktivnostima, koje su potencijalni zagaivai (prevozi i
sipanje goriva, skladitenje opasnih materija i mineralnih ulja, parkirni prostori za mehanizaciju i
vozila, rad iznad vode na mostovima itd).
Ukoliko je otpadna voda zagaena preko graninih vrijednosti parametara za otpadne vode za
odvoenje neposredno u vodotoke ili u kanalizaciju je sa tehnikim ili kemijskim zahvatima
potrebno vodu prije isputanja u vodotok oistiti do zahtijevanog stepena (zadrivai).
Uzimati treba u obzir i ogranienja, koja proizlaze za pojedina podruja iz lokalnih (optinskih)
odluka o zatitnim pojasevima vode za pie.
2.1.13.5.3.1 Projekt monitoringa povrinskih voda

Projekta monitoringa zagaenosti povrinskih voda u toku gradnje sadri pored opeg dijela
projekta, jo sljedee podatke i priloge :
podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PVO. Ako ih nema potrebno
je izvedbu tih mjerenja ukljuiti u projekt ovog monitoringa. Izbor mjernih mjesta se
odreuje u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti vodotoka.
naziv lokacije pojedinih vodotoka i njihov kvalitetni razred, koji e biti predmet
monitoringa
mjesta uzimanja uzoraka vode na vodotocima

radova.
nain izvoenja mjerenja uzorkovanje i naziv standarda.
priprema izvjetaja i naziv institucija, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih

institucija
grafiki prilog - situacijo M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije vodotoka i mjerenje

nultog stanja vodotoka koji e biti predmet monitoringa i trasa puteva odn. putno tijelo.
hidrauline karakteristike vodotoka ( podaci o visokoj vodi, srednje niskoj vodi i niskoj
vodi)
odgovorna za izvoenje odredaba plana monitoringa.
druge podatke i odredbe koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa.
Projekt monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje
Vodu iz povrinskih vodotoka uzorkujemo nizvodno od lokacije gdje se izvode graevinski radovi.
Vodu zahvaamo u homogenem dijelu toka vodne. Uzimanje uzoraka i istraivanje moraju biti
izvedeni prema odredbama ovlatene institucije Ministarstva za okolinu i prostor.
Pri uzorkovanju je potrebno uzimati u obzir odredbe sljedeih standarda :
EN 25667-1:1996 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 1. dio: Uputstvo za planiranje programa
uzorkovanja (ISO 5667-1:1980)
EN 25667-2 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 2. dio: Uputstvo o tehnikama uzorkovanja (ISO 56672:1991)
EN 25667-3 uputstvo za uvanje i postupanje sa uzorcima
EN 25667-6 uputstvo za uzorkovanje rijeka i vodenih tokova
EN 25667-12- uputstvo za uzorkovanje sedimenta
Plan monitoringa obuhvata parametre, koji se odreuju u odnosu na vrstu radova i mogua
zagaivanja.
Plan monitoringa i izvjetaji moraju biti dostavljeni:
strana 154 od 175
Knjiga II dio 1
Ministarstvu za okolinu i prostor
Inspektoratu za zatitu okoline
2.1.13.5.4
Opti tehniki uslovi
Uticaji gradnje na podzemne vode i mjere za ublaavanje negativnih uticaja
U PZ se odrede potrebne mjere za zatitu vodenih izvora na osnovu prethodnih hidrogeolokih

studija. Zbog toga nije mogue dati jedinstveni nain zatite, jer je taj zavisan od mnogih faktora i
samog vodnoga izvora. Preteno su za to objekti za zadravanje tetnih materija u otpadnoj vodi
Za primjer izvanrednog dogaaja (izlivanje opasne materije u teren ili vodotok, ili drugih primjera),
koji bi ugrozio vodene izvore ili samu podzemnu vodu, je potrebno izraditi u okviru PZ Uputstva
za postupanje u sluaju izvanrednog dogaaja. Ta uputstva obuhvaaju :
nain obavjetavanja i institucije, koje je potrebno obavijestiti i njihov redoslijed;
nain obavjetavanja o izvanrednom dogaaju u okviru gradilita;
odgovornu osobu izvoaa radova i
mjere za sprjeavanje odn. ublaavanje posljedica izvanrednog dogaaja.
U sluaju veih nesrea mjere odredi ovlatena inspekcijska sluba.
2.1.13.5.4.1 Projekt monitoringa podzemnih voda

Projekta monitoringa zagaenosti podzemnih voda u toku gradnje sadri pored opeg dijela
projekta, jo i sljedee podatke i priloge:
podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedene u sklopu PZO. Ako tih nema potrebno
je izvedbu tih mjerenja ukljuiti u projekt ovog monitoringa. Izbor mjernih mjesta se
odredi u odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti vodotoka;
naziv lokacije pojedinih piezometara ili bunara, koji e biti predmet monitoringa i mjesta
za uzimanje uzoraka vode;

radova;
nain izvoenja mjerenja i potovani propisi;
naziv parametara koji se istrauju i granine vrijednosti;
priprema izvjetaja i naziv institucija, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih

institucija;
grafiki prilog - situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije vodotoka i mjerenja

nultog stanja, vodotoka, koji e biti predmet monitoringa i trasa puta odn. putno tijelo;
odgovorna za izvoenje odredaba Projekta monitoringa;
druge podatke i odredbe, koje su vane za pravilnost izvedbe monitoringa.
Izvedba monitoringa podzemnih voda obuhvata:
mjerenja nivoa podzemnih voda i dubine buotine za posmatranje;
crpanje vode iz buotine;
mjerenje temperature zraka, vode, elektroprovodnosti, pH vrijednosti, sadraja kiseonika,

mutnosti i redoks potencijala na lokaciji buotine;
uzorkovanje podzemnih voda i pripremu uzorka;
analizu uzorka podzemnih voda;
izraun i ocjenjivanje promjene indikativnih parametara;
izradu izvjetaja o obavljenih mjerenjima i analizama;
Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kat to su navedeni u Pravilniku o
monitoringu, i to:
naziv izvoaa monitoringa
naziv obavezanika monitoringa
vrsta mjerenja i obim osnovnih i indikativnih parametara podzemnih voda
o mjestu, vremenu i nainu uzorkovanja
nainu predcrpanja i izmjerenim vrijednostima osnovnih parametara
Knjiga II dio 1
strana 155 od 175
Opti tehniki uslovi
upotrebljenim metodama mjerenja i mjernoj opremi
rezultate svakog pojedinog mjerenja i izraun promjena indikativnih parametara
ocjenjivanje promjene indikativnih parametara u donosu na upozoravajue promjene tih

parametara
Projekt izvoenja monitoringa i izvjetaj moraju biti dostavljeni:
Ministarstvu za okolinu i prostor
Inspektoratu za okolinu
2.1.13.5.5
Uticaji gradnje na tla, biljke i ivotinje
U PZ treba analizirati mogue posljedice gradnje na tla, biljke i ivotinje i predvidjeti potrebne
mjere za ublaavanje negativnih posljedica. Konkretne mjere su zavisne od stepena ugroenosti i
stanja okoline to se tie zemljita, biljke i ivotinje. Osim toka trase preko zatienih podruja
prirodnog i ivotinjskog svijeta, posebne mjere obino nisu potrebne. Tamo gdje trasa puteva tee
preko zatienih podruja, pa su potrebne mjere koje su odreene uobiajeno ve u Uredbi o LN
na osnovu studija, koje su za te primjere izraene, a ako ih nema vae odredbe Zakona o ouvanju
prirode.
U projektu je na osnovu zahtjeva danih u Uredbi o LN potrebno predvidjeti konkretne mjere za
smanjenje negativnih uticaja. Ti moraju biti takvi, da su zahtjevi iz Uredbe o LN u potpunosti
zadovoljeni. Eventualne tete na ekosistemima i prirodnim vrijednostima moraju biti sanirane na
nain, kao to je za takav scenarij predvieno u planu.
2.1.13.5.5.1 Projekt monitoringa zemljita i biljaka

Projekta monitoringa obuhvata:
uzorkovanje zemljita, blata sprava za ienje i pripremu uzoraka
mjerenje parametara ;
ocjenjivanje emisije i godinje koliine opasnih materija;
izradu izvjetaja o obavljenim mjerenjima.
U PZ je odrediti nain uzimanja uzoraka, metode za uzimanje i pripremu uzoraka to treba

predvidjeti u projektu monitoringa. Isto tako treba predvidjeti lokacije uzimanja uzoraka. Granine
vrijednosti su navedene u propisima.
Izvjetaj o izvedenom monitoringu obuhvata:
naziv izvoaa monitoringa;
obavezanika za monitoring;
glavnih karakteristika podruja;
glavnih karakteristika zahvata u rijenom koritu u sluaju da se mjere parametri mulja;
namjena i vrste mjerenja, te obima osnovnih i dodatnih parametara;
mjesta (parc. broj) i vremena uzorkovanja, te mjerenje zemljita ili mulja iz talonika;
upotrebljenih metoda i mjernih tehnika;
rezultata mjerenja za svaki parametar;
ocjenjivanja rezultata u odnosu na propisane granine vrijednosti;
Obavezanik mora izvjetaj predloiti:
Ministarstvu za okolinu i prostor;
Ministarstvu za poljoprivredu.
2.1.13.5.6
Uticaj miniranja i drugih vibracija od izvoenja radova na ljude i objekte
Pored lokalnih propisa, koji ureuju zatitu i uvanje okoline, to podruje ureuju i propisi o
bezbjednosti i zatiti zdravlja na radu i:
Direktiva Evropskog Parlamenta i Savjeta 2002/49/ES sa dne 25. juni 2002 o ocjenjivanju i
vladanju bukom u okolini (UL L t. 189 sa dne 18.7.2002, str. 12-26
DIN 30787 - (1 do 6) Transportbelastungen Messen und Auswerten von mechanisch dynamischen Belastungen
E VDI 3840-2002-09 Schwingungstechnische Berechnungen
strana 156 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
DIN 45669 Messung von Schwingungsimmissionen
EN ISO 8041:2005 Human response to vibration - Measuring instrumentation (ISO

8041:2005)
CR 12349:2000 - Mechanical vibration - Guide to the health effects of vibration on the

human body
Sa projektom ureenja je potrebno ustanoviti:
kakvi e biti dinamiki uticaji odvijanja saobraaja i izvoenja graevinskih radova na

objekte za bivanje i druge objekte i mogue posljedice;
kakvi e biti zdravstveni uticaji vibracija na stanovnitvo.
U zavisnosti od gore navedenih karakteristika je potrebno u projektu:
ustanoviti dinamike uticaje, koji se oekuju
odrediti vrijeme i lokaciju tih uticaja na okolinu
predvidjeti mjere za smanjenje dinamikih uticaja
izvriti pregled stanja objekata, koji bi mogli biti oteeni zbog dinamikih uticaja gradnje
i dokumentirati sa opisom, slikom ili filmskim snimkom.
skupiti takve tehnoloke postupke izvoenja radova, koji prouzrokuju to manje

dinamikih uticaja
transportni putevi neka budu odmaknuti od objekata
izvoditi radove samo popodne
izvesti mjerenja dinamikih uticaja gradnje pri osposobljenoj i ovlatenoj instituciji prema
programu, koji se odredi u planu.
Sastavni dio projekta je:
situacija M 1:5000 sa prikazom objekata i sprava, koji su u uticajnom podruju gradilita;
dokumentacija o stanju objekata uticajnom podruju (slike, izvjetaji o pregledu);
tehnoloki postupci i mjere za smanjenje dinamikih uticaja;
program opaanja objekata i mjerna odn. mjesta opaanja.
Knjiga II dio 1
strana 157 od 175
2.1.13.6
Opti tehniki uslovi
POSTUPANJE SA GRAEVINSKIM OTPACIMA
2.1.13.6.1
Sadraj smjernice
U tim uputstvima je opisano obavezno postupanje sa otpacima, koji nastaju pri graevinskim
radovima zbog gradnje, rekonstrukcije, adaptacije, obnove ili odstranjivanja objekta (u daljnjem
tekstu: graevinski otpaci).
Smjernice vae za otpatke iz skupine otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17 iz klasifikacijskog
spiska otpadaka. Smjernice ne vae za zemljani iskop, ako se sa zemljanim iskopom postupa
prema propisu, koji ureuje optereivanje zemljita sa unoenjem otpadaka. Ako graevinski
otpaci sadre azbest, potrebno je uzimati u obzir i odredbe propisa, koji ureuje postupanje sa
otpacima, koji sadre azbest, i propisa, koji ureuje uslove, pod kojima se mogu pri rekonstrukciji
ili odstranjivanju objekata i pri radovima na odravanju na objektima, instalacijama li spravama
odstranjivati materijali, koji sadre azbest.
2.1.13.6.2
Plan postupanja sa graevinskim otpacima
Investitor, koji namjerava odstraniti objekt, mora uz projekt za dobivanje graevinske dozvole
priloiti nacrt postupanja sa graevinskim otpacima, ako iz projektne dokumentacije odstranjivanja
objekta slijedi, da je povrina tlocrta vanjskog oboda objekta vea od 100 m2.
Plan postupanja sa graevinskim otpacima iz prethodnog stavka mora u donosu na vrstu i koliinu
graevinskih otpadaka sadravati sve podatke o:
odstranjivanju opasnih graevinskih otpadaka prije ruenja objekta,
odvojenom sakupljanju graevinskih otpadaka, prije svega opasnih, na samom gradilitu,
preradi graevinskih otpadaka na mjestu nastanka,
postupanju sa zemljanim iskopom, prije svega zagaenim,
koliinama i vrstama graevinskih otpadaka, koje treba dati u preradu ili na

odstranjivanje,
predvienim nainima prerade i odstranjivanja graevinskih otpadaka.
Plan postupanja sa graevinskim otpacima mora u vezi sa predvienim nainima, te koliinama

prerade ili odstranjivanja graevinskih otpadaka uzimati u obzir usmjerenja iz operativnog
programa zatite okoline na podruju postupanja sa graevinskim otpacima.
Investitor mora obezbjedititi narudbu za preuzimanje graevinskih otpadaka ili njihove prevoze u
preradu ili odstranjivanje, te njihovu preradu i/ili odstranjivanje prije nego to se ponu izvoditi
graevinski radovi.
Ako pri rekonstrukciji ili odstranjivanju objekta nije mogue sprijeiti mijeanja graevinskih
otpadaka, mora investitor obezbjediti, da se prije ruenja objekta odstrane svi opasni graevinski
otpaci iz grupe otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17.
Investitor mora za itavo gradilite ovlastiti jednog od izvoaa radova, koji e u njegovo ime
emitirati graevinske otpatke u preradu ili odstranjivanje i uz emisiju svake poiljke otpadaka
ispuniti evidencijski list, odreen propisom, koji ureuje postupanje sa otpacima.
Investitor moe sam da obezbjedi preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka tako, da
obezbjedi predaju graevinskih otpadaka neposredno preraivau ili odstranjivau otpadaka.
Ako se radi o odstranjivanju graevinskih otpadaka, mora biti u narudbi za odstranjivanje
graevinskih otpadaka razvidna i adresa i ime izvoaa ocjene otpadaka, koju mora obezbjediti
investitor prema propisu, koji ureuje odlaganje ili spaljivanje otpadaka.
Investitor prije poetka radova ne treba naruiti preuzimanje od sakupljaa graevinskih otpadaka
ili predaje graevinskih otpadaka neposredno u preradu ili odstranjivanje ako nastaju graevinski
otpadci na gradilitu zbog radova za koje ne treba dobiti dozvolu prema propisima o gradnji, a
koliina graevinskih otpadaka za sve vrijeme izvoenja graevinskih radova ne prelazi najmanju
koliinu iz sljedee tabele:
Vrsta otpadaka
min. kol.
beton, cigla, ploice, keramika i materijali na osnovu sadre
m3
graevinski materijali na osnovu azbesta
0,5
m3
drvo, staklo, plastika
m3
asfalt, katran i katranirani proizvodi
0,5
m3
strana 159 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
metal
20
dm3
zemljani iskop
500
m3
izolirni materijali
m3
Investitor mora za navedene graevinske otpatke sam obezbjediti odvoz i predaju u sabirni centar.
Investitor moe graevinske otpatke ponovo upotrijebiti ili odstraniti sam, ako ima dozvolu za
preradu ili odstranjivanje tih otpadaka prema propisu, koji ureuje postupanje sa otpacima.
Investitor moe sam upotrijebiti graevinske otpatke, a ne mora za to dobiti dozvolu za preradu ili
odstranjivanje graevinskih otpadaka, ako graevinske otpatke upotrebi na mjestu nastanka i
unutar gradilita a radi se o betonu, cigli, ploicama, keramici i graevinskim materijalima na
osnovu sadre ili mjeavini tih graevinskih otpadaka sa zemljanim iskopom, koliine pa ne prelaze
najvee koliine iz gornje tabele.
2.1.13.6.3
Izvjetaj o postupanju sa graevinskim otpacima
Investitor, koji namjerava dobiti upotrebnu dozvolu, mora kao sastavni dio projekta izvedenih
radova (PIR) odgovornom upravnom organu priloiti Izvjetaj o postupanju sa graevinskim
otpacima, iz koga su vidljivi sljedei podaci:
koliina graevinskih otpadaka, danih sakupljaima graevinskih otpadaka,
koliina graevinskih otpadaka, danih neposredno na preradu ili odstranjivanje,
koliina opasnih
odstranjivanje,
koliina preraenih graevinskih otpadaka na mjestu nastanka,
koliina graevinskih otpadaka, koje je preradio samostalno na gradilitu,
koliina zemljanog iskopa, prije svega zagaenog, koji je bio odstranjen sa gradilita,
firme i sjedita sakupljaa, preraivaa ili odstranjivaa graevinskih otpadaka, kojima je

predao graevinske i opasne otpatke.
pregled propisanih evidencijskih listova, koje su sakupljai graevinskih i opasnih

otpadaka potvrdili pri preuzimanju, i sa kojima garantuje predaju otpadaka sakupljaima
otpadaka,
pregled propisanih evidencijskih listova, koje su preraivai i odstranjivai graevinskih ili

opasnih otpadaka potvrdili pri preuzimanju, i sa kojima garantira predaju otpadaka
neposredno preraivaima ili odstranjivaima otpadaka.
otpadaka,
danih
sakupljaima
ili
neposredno
na
preradu
ili
Izvjetaji o postupanju sa graevinskim otpacima iz prethodnog stavka ne treba izraditi, ako

koliine pojedinih vrsta pri gradnji nastalih graevinskih otpadaka ne prelaze najmanje koliine iz
tabele.
Za gradnje, pri kojima koliine nastalih graevinskih otpadaka prelaze najmanje koliine iz tabele
se smatra, da je zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole nepotpun, ako projekt izvedenih radova
ne sadri izvjetaje o postupanju sa graevinskim otpacima.
Ako je u okviru gradnje, za koju je uloen zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole, izvedeno i
odstranjivanje objekta, se moraju podaci o vrstama i koliinama otpadaka, nastalih zbog
odstranjivanja objekta, u izvjetaju o postupanju sa graevinskim otpacima iz prvog stavka ovog
lana slagati sa podacima o vrstama i koliinama otpadaka iz nacrta postupanja sa graevinskim
otpacima.
Ako za gradnju, u okviru koje je izvedeno odstranjivanje objekta ne treba dobiti upotrebnu
dozvolu, mora investitor predati izvjetaj o postupanju sa graevinskim otpacima iz prvog stavka
ovog lana zajedno sa kopijom nacrta postupanja sa graevinskim otpacima najkasnije trideset
dana nakon zavretka gradnje, ovlatenom inspektoru za zatitu okoline.
2.1.13.6.4
Obaveze investitora i izvoaa u toku izvoenja radova
Investitor, koji narui gradnju objekta ili je sam izvodi, mora obezbjediti, da izvoai graevinskih
radova na gradilitu uvaju ili privremeno skladite otpatke, koji nastaju pri graevinskim
radovima, odvojeno po vrstama graevinskih otpadaka iz klasifikacijskog spiska otpadaka.
Ako zbog prirode graevinskih radova nije mogue sprijeiti mijeanja pojedinih vrsta opasnih
graevinskih otpadaka meusobno ili sa drugim graevinskim otpacima, mora investitor
obezbjediti, da izvoai graevinskih radova odvojeno od drugih otpadaka uvaju ili skladite
strana 160 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
opasne graevinske otpatke, a ako to nije izvodljivo da njih predaju odvojeno prema pojedinim
vrstama neposredno sakupljau, preraivau ili odstranjivau graevinskih otpadaka.
Investitor mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke uvaju ili
privremeno skladite na gradilitu tako, da ne zagauju okolinu i da je sakupljau ili prevozniku
graevinskih otpadaka omoguen pristup za njihovo preuzimanje i otpremanje preraivau ili
odstranjivau graevinskih otpadaka.
Ako uvanje ili privremeno skladitenje graevinskih otpadaka nije mogue na gradilitu, mora
investitor obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke odlau neposredno
nakon nastanka u sanduke, koji su smjeteni na gradilitu ili uz gradilite i ureeni su za odvoz
graevinskih otpadaka bez njihovog pretovarivanja.
Investitor mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke predaju
sakupljau graevinskih otpadaka.
Iz potvrda o narudbi preuzimanja graevinskih otpadaka mora biti vidljiva vrsta graevinskih
otpadaka, predviena koliina nastajanja graevinskih otpadaka, te adresa gradilita sa brojem
pripadajue graevinske dozvole, na koju se odnosi preuzimanje graevinskih otpadaka.
Iz dokaza o narudbi prerade ili odstranjivanja, te prevoza graevinskih otpadaka mora biti vidljiva
vrsta otpadaka, predviena koliina prerade ili odstranjivanja graevinskih otpadaka, mjesto
prerade ili odstranjivanja, te adresa gradilita sa navedbom pripadajue graevinske dozvole, na
koju se odnosi prerada ili odstranjivanje graevinskih otpadaka.
2.1.13.6.5
Sakupljanje otpadaka
Sakuplja graevinskih otpadaka moe poeti sa sakupljanjem, kada dobije dozvolu ministarstva,
ovlatenog za zatitu okoline po propisu, koji ureuje postupanje sa otpacima.
Ministarstvo izdaja dozvolu iz prijanjeg stavka osobi, koja:
je privredno drutvo ili samostalni poduzetnik pojedinac, registriran za obavljanje

djelatnosti sakupljanja i odvoza otpadaka po propisima o klasifikaciji djelatnosti,
ima sredstva i opremu, te objekte i sprave za sakupljanje graevinskih otpadaka, koji

ispunjavaju tehnike i druge propisane uslove, i
ima obezbjeene mogunosti

graevinskih otpadaka.
ponovne
upotrebe
ili
odstranjivanja
sakupljenih
Zahtjevima za dozvolu ministarstva mora biti priloen plan sakupljanja graevinskih otpadaka, te
obezbjeivanja njihove ponovne upotrebe ili odstranjivanja.
Plan sakupljanja graevinskih otpadaka iz prethodnog stavka mora sadravati podatke o:
podruju sakupljanja graevinskih otpadaka,
vrstama graevinskih otpadaka, za koje obezbjeuje sakupljanje,
broju i lokacijama sabirnih centara,
predvienoj ukupnoj godinjoj koliini graevinskih otpadaka i godinje preuzetih koliina

odvojeno, po nainu ponovne upotrebe ili odstranjivanja, kojeg obezbjeuje,
vrsti i kapacitetu sredstava i opreme za sakupljanje i prevoenje,
kapacitete sabirnih centara, te o nainu privremenog skladitenja i razvrstavanja ili

drugim aktivnostima u vezi sa graevinskim otpacima i
mjerama za zatitu okoline za sprjeavanje nekontroliranih uticanja na okolinu pri

postupanju sa graevinskim otpacima.
Plan sakupljanja otpadaka mora u vezi sa predvienim nainima ponovne upotrebe ili
odstranjivanja graevinskih otpadaka uzimati u obzir usmjerenja iz operativnog programa zatite
okoline na podruju postupanja sa graevinskim otpacima.
U dozvoli ministarstvo sakupljau graevinskih otpadaka moe odrediti podruja, gdje mora urediti
sabirni centar ili podruja gdje mora obavezno obezbjeivati preuzimanje graevinskih otpadaka.
Sakuplja graevinskih otpadaka mora imati najmanje jedan sabirni centar za najmanje jednu vrstu
graevinskih otpadaka iz skupine otpadaka sa klasifikacijskim brojem 17 iz klasifikacijskoga spiska
otpadaka, odreenog u propisu o postupanju sa otpacima.
Sabirni centar mora biti ureen tako, da pri primanju, privremenom skladitenju ili razvrstavanju
skupljenih graevinskih otpadaka ili pri njihovoj predaji na preradu ili odstranjivanje ne dolazi do
zagaivanja okoline.
Knjiga II dio 1
strana 161 od 175
Opti tehniki uslovi
Sakuplja graevinskih otpadaka mora za graevinske otpatke, koje sakupi, obezbjediti ponovnu
upotrebu ili odstranjivanje.
Sakuplja graevinskih otpadaka mora voditi evidenciju o:
sabranim koliinama graevinskih otpadaka po investitorima i sabirnim centrima,
ukupno sabranoj koliini graevinskih otpadaka u odnosu na vrstu graevinskih otpadaka

i u odnosu na nain ponovne upotrebe ili odstranjivanja,
predanim koliinama graevinskih otpadaka u ponovnu upotrebu ili odstranjivanje po

izvoaima graevinskih radova i
ukupnoj koliini predanih graevinskih otpadaka.
Sastavni dio evidencije iz prethodnog stavka su propisani evidencijski listovi koje sakuplja
graevinskih otpadaka primi kod preuzimanja graevinskih otpadaka i propisanoj evidencijskoj listi
koju sakupljau graevinskih otpadaka vrate izvoai ponovne upotrebe ili odstranjivai
graevinskih otpadaka.
Sakuplja graevinskih otpadaka mora ministarstvu u skladu sa propisom, koji ureuje postupanje
sa otpacima dostaviti izvjetaj o sabranim graevinskim otpacima i postupanju sa njima za
proteklu kalendarsku godinu.
2.1.13.6.6
Prerada i odstranjivanje graevinskih otpadaka
Preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka mogu izvoditi samo osobe, koje imaju propisanu
dozvolu za preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka prema propisima, koji ureuju
postupanje sa otpacima.
Ako je preraiva ili odstranjiva graevinskih otpadaka ujedno ii sakuplja graevinskih otpadaka,
se u dozvoli iz prethodnog stavka utvrdi i ispunjenje slova za sakupljanje graevinskih otpadaka.
Iz plana postupanja sa otpacima, koga treba priloiti zahtjevu za dobivanje dozvole za preradu
graevinskih otpadaka i za dobivanje dozvole za odstranjivanje graevinskih otpadaka, mora biti
pored uslova iz propisa, koji ureuje postupanje sa otpacima, vidljivo i sljedee:
vrste i koliine graevinskih otpadaka, za koje se obezbjeuje recikliranje,
predvieni nain upotrebe

graevinskih otpadaka,
razloge za odstranjivanje graevinskih otpadaka ako se odstranjuju neposredno bez

prerade,
nain te mjesto odstranjivanja preostataka graevinskih otpadaka i
usmjerenja iz operativnog programa zatite okoline na podruju postupanja sa

graevinskim otpacima u vezi sa predvienim nainima te koliinama prerade.
graevinskih
materijala,
dobivenih
sa
recikliranjem
Ministarstvo odobri neposredno odstranjivanje graevinskih otpadaka bez prethodne prerade, ako
je iz plana postupanja sa otpacima vidljivo, da za preradu te vrste graevinskih otpadaka ne
postoje tehnike moguosti ili da su trokovi ponovne upotrebe nerazmjerno vii od trokova
njihovog odstranjivanja.
2.1.13.6.7
Postupanje sa otpacima, koji sadre azbest
2.1.13.6.7.1 Ope
Azbest je zajedniko ime za niz prirodnih mineralnih vlakana. Otporan je na kiselinu, luila i visoku
temperaturu. Zbog spomenutih osobina su ga u prolosti u velikoj mjeri upotrebljavali u industriji i
graevinarstvu.
Poznatih je priblino 3000 proizvoda, koji sadre azbest. U industriji su se upotrebljavali isti azbest
te materijali u kojima je bio azbest pomijean drugim materijama, koje su bile kao vezivo za
azbestna vlakna.
Postoje dvije vrste azbestnih materijala:
U prvu skupinu spada isti azbest i materijali koji se zbog svoje strukture s lakoom drobe i
vlaknaju, zato kaemo, da su to materijali, koji sadre slabo vezan azbest.
Najei proizvodi koji sadre slabo vezani azbest, su:
proizvod
mogua lokacija ugradnje
indra iz krovne ljepenke
krov
pricani malteri
krovovi, zidovi, eline graevinske skele
strana 162 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
runo naneseni malteri
stropovi(plafoni), zidovi
izolacione ploe
zidovi
graevinski kemijski proizvodi, koji sadre

azbest: zaptivne mase, smole, ljepila
podovi, zidovi
zaptivna i izolacijska masa
kotlovi, grijai, posude pod pritiskom
azbestno platno
cijevi
valovita ljepenka iz azbesta
toplovodne cijevi
papirni i valjani papirni trakovi
loita, parni ventili, elektrine instalacije
ljepenka
ventili
kitovi i paste
premazi na dodirima vodovodnih i toplovodnih cijevi
prskana i runo nanesena izolacija
rezervoari za gorivo, rezervoari u petrokemiji
tkanina
odjea i pokrivai, klobuina(filc), ponjave, uad,

trakovi, prea, zavjese, materijal za ovijanje cijevi,
idr
U drugu skupinu spadaju materijali, u kojima je azbest primijean materijama, koje se ponaaju
kao vezivo za azbestna vlakna. Najee upotrebljena veziva su bili cement, vinilhlorid ili asfalt. U
toj skupini su proizvodi iz azbest-cementa (iz tih proizvoda se, ako nisu oteeni ili ako se ne
obrauju (bui, ree, pila, brusi), azbest ne oslobaa), i drugi azbestni proizvodi.
Graevinski proizvodi iz azbest-cementa
drugi azbestni proizvodi
ploe velikog formata (ravne ili valovite)
vinilne podne azbestne obloge
krovne ploe malog formata
asfaltne talne azbestne obloge
fasadne ploe, zidovi i stropovi(plafoni)
veziva, punila, kitovi, paste, boje i premazi
vodovodne i kanalizacijske cijevi i koljena
zaptivci
graevinski kemijski proizvodi, koji sadre

azbest: zaptivne mase, smole, ljepila
podovi, zidovi
vodeni sakupljai
kone obloge i spojnice idr.

korita za cvijee idr.
2.1.13.6.7.2 Opasnosti kod upotrebe azbesta

Azbest ima vlaknastu grau. Vlakna se veoma rado lome uzduno, pri emu nastaju tanja, iglama
slina vlakna. Zato to su tako mala, ak nevidljiva, a takoer su i bez mirisa, moemo ih udisati, a
da toga nismo niti svjesni. Pri udisanju vlakna mogu doi duboko u plua i prouzrokovati bolesti
kao to su to azbestoza i rak plua (mezoteliom - rijetki oblik raka poplunice ili trbune maramice
kojeg skoro u svim primjerima prouzrokuje azbest). Izmeu prve ispostavljenosti i pojava znakova
bolesti moe proi i do 40 godina.
Azbest, koji se nalazi u zgradama, postaje opasan, kada materijal dotraje, kada se oteti ili pa se
zbog neprimjernog postupanja s njim poinju azbestna vlakna oslobaati u zrak i na taj nain
predstavljaju opasnost za zdravlje. Opasni su znai prije svega takvi proizvodi, koji kada ih
upotrebljavamo ili se drobe ili se pretvaraju u prah. Drobljivi azbest moemo drobiti rukama,
nedrobljivi azbest je pretvrd za runo drobljenje. Zato je najbolje, da proizvode iz azbesta, koji nisu
dotrajali ili oteeni, ostavimo na miru i po mogunosti ih po povrini jo zatitimo.
Njihovo ivotno doba je od trideset do etrdeset godina.
Neki proizvodi, koji sadre slabo vezani azbest, su trajno ugraeni u objekte.
To su: pricani malteri, izolacijska sredstva, ljepila ili izolacijske mase.
Sa azbestom doemo u dodir preteno tek kada se odstranjuju materijali, koji sadre azbest.
2.1.13.6.7.3 Sanacija krovova i fasadnih ploa iz azbest-cementa

U vrsto vezane azbestne otpatke se ubrajaju graevinski materijali iz azbest-cementa, kao to su
ploe velikog formata, ravne ili valovite, fasadne i krovne ploe malog formata, upotrebni proizvodi,
kao to su posude za biljke, pepeljare, korita za cvijee i slino, te cijevi za zgrade i inenjerske
gradnje iz azbest-cementa.
Da bi se sprijeila odnosno smanjila emisija azbestnih vlakana u okolinu su propisane obavezne
mjere pri rekonstrukciji ili odstranjivanju objekata i pri radovima na odravanjima na objektima,
Knjiga II dio 1
strana 163 od 175
Opti tehniki uslovi
instalacijama ili spravama, kada se odstranjuju materijali, koji sadre azbest.

Obaveze kod postupanja sa azbestom su zavisne od toga, da li se izvode radovi veeg obima ili
radovi manjeg obima.
Radovi manjeg obima, ukljuujui sa dodatnim radovima koji su potrebni na podruju
odstranjivanja, su radovi koje do zakljuka radnog postupka obave najvie dva radnika i ne traju
vie od etiri sata kod:
odstranjivanju azbest-cementnih proizvoda ili
odstranjivanju malih koliina materijala, koji sadre slabo vezani azbest, kao na primjer
odstranjivanje azbestnih kartona ispod prozorskih polica,
odstranjivanju zaptivki na gorionicima ili vratima, ili
odravanju azbestnih proizvoda, kao to je preslojavanje mjesta zatvaranja pri zranim i

dimnim kanalima ili kablovskim vodovima ili preslojavanje slabo vezanih azbestnih ploa u
dobrom stanju, osim fasadnih, sa valjkom, ili
odstranjivanje fasadnih obloga, krovnih pokrova i cjevovoda iz azbest-cementa, ako su

radovi na otvorenom a skupna povrina azbest-cementnih ploa ne prelazi 1.000 m2
odnosno ukupna duina azbest-cementnih cijevi ne prelazi 300 m.
Pri tom je odreeno, to obuhvata pojam svi radovi, t.j. svi radovi do zakljuka radnog
postupka,
ulaenje u prostore, koji su zagaeni sa azbestom;
uzimanje uzoraka zraka za mjerenje koncentracija azbestnih vlakana u zraku;
pranjenje prostora, koji su zagaeni sa azbestom;
ienje prostora i predmeta, koji su zagaeni sa azbestom
prevozi po gradilitu, te
privremeno skladitenje odstranjenih materijala, koji sadre azbest.
Radove manjeg obima moe da izvodi svako. Ne trai se dozvola ili sprava za odstranjivanje
azbesta iz objekata.
2.1.13.6.7.4 Obaveze investitora prije poetka odstranjivanja krovnih ploa

Investitor mora obezbjediti, da se prije poetka projektiranja rekonstrukcije ili odstranjivanja
objekta i radova na odravanju ustanovi, dali e radnici pri izvoenju radova biti ispostavljeni
azbestnoj praini ili praini materijala, koji sadre azbest.
Ako postoji sumnja da su u objektu odnosno u instalacijama ili u spravi ugraeni materijali, koji
sadre azbest, potrebno je uzorak materijala dati na istragu strunoj organizaciji, koja je za takva
istraivanja osposobljena.
2.1.13.6.7.5 Postupci pri odstranjivanju azbestno-cementnih pokrova

1.
Prije nego to se pone sa odstranjivanjem azbestno-cementnih ploa se moraju ploe prije

rada na njima ili prije pomicanja smoiti. Namakanje se izvodi sa rasprivanjem ili
kropljenjem sa rasprivaima sa niskim pritiskom. Nikada se voda ne smije pricati pod
visokim pritiskom. Azbestna vlakna, koja su se nakupila u vodenim odtocima, se moraju
smoiti sa vodom, tako da nastane gusta smjesa, koja se odstrani sa lopaticom u PE kesu.
Vrea se mora nepropusno zatvoriti ili zalijepiti.
2.
Ploa se mora pri odstranjivanju podii a ne iupati ili lomiti. Kuke, vijci ili avli, sa kojima su
bile ploe privrene, se moraju odstraniti tako, da se ploa pri tome ne oteti. Kada se
odstrane elementi za privrivanje ploa se mora osigurati od otklizavanja. Pri demontai se
ne smiju upotrebljavati svrdla, pile ili alat za trganje sa velikom brzinom. Ako se ploa ne
moe odstraniti bez upotrebe alata, vano je da se iskljuivo upotrebljava runi alat ili
mehanika pomagala za obradu azbest-cementa sa ugraenim usisavaima koji imaju HEPA
filtre. Ploa se ne smije vui preko rubova i preko drugih proizvoda.
3.
Odstranjene ploe se ne smiju bacati sa krova. Na zemlju se sputaju sa primjernom

dizalicom.
4.
Ploe se na zemlji ponovno namoe sa obje strane, i tek zatim se sloe u skladite na drvenu
paletu. Paleta se zatim ovije sa polietilenskom folijom, koja se nepropusno zalijepi sa
ljepljivom trakom.
strana 164 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
Materijali koji su odstranjeni, zbog nastojanja da bi se smanjila zapremina otpadaka, se ne

smiju drobiti.
5.
Podruje, na kome su se odstranjivale ploe, se dobro pregleda, da ne bi gdje leali otpaci.

Krovna konstrukcija, letve, rogovi, obloga se moraju nakon odstranjivanja ploa paljivo
oistiti, tako da se usisaju sa usisivaem, koji ima HEPA filtar. Ukoliko izvoa radova takvog
usisivaa nema, se potkrovlje obrie sa mokrom krpom. Upotrebljene krpe se nakon
obavljenog posla odloe u PE vreu. Vodu posuda, u kojima se ispiraju krpe, se mora nakon
obavljenog ienja izliti u odtok, tako da se preko odtoka poloi mokra krpa kao filtar. Krpa
se zatim odloi u PE vreu.
6.
Na zemlji se svaka vrea sa otpadcima stavi u jo jednu PE vreu koja se nepropusno zalijepi
i oznai sa naljepnicom "Azbestni otpadak".
2.1.13.6.7.6 Skladitenje i prevoenje azbestno-cementnih proizvoda

vrsto vezani azbestni otpaci moraju biti zapakovani u nepropusno zatvorenim vreama tako, da su
dodiri tkanine, odnosno folije zavareni ili zalijepljeni.
Prevoz vrsto vezanih azbestnih otpadaka na mjesto odstranjivanja je dozvoljen u zatvorenim
sanducima ili vreama ili u pokrivenim vozilima za prevoz tereta tako, da je u najveoj moguoj
mjeri sprijeena emisija azbestnih vlakana u okolinu.
Utovar i istovar azbestnih otpadaka na ili sa utovarnih povrina vozila za prevoz tereta treba izvesti
paljivo, tako da se ti ne bacaju ili stresaju.
Sanduci ili vree, u kojima se uvaju azbestni otpaci u privremenim skladitima, moraju biti na
dobro vidljivim mjestima i oznaeni sa natpisom Azbestni otpadak.
2.1.13.6.7.7 Odlagalita
vrsto vezani azbestni otpaci se odlau na odlagalite inertnih (ali opasnih!) otpadaka.
Investitor mora od upravnika odlagalita za preuzete azbestne otpadke dobiti potvren evidencijski
list o postupanju sa otpacima, koji je dokaz o predaji azbestnih otpadaka na odlagalite.
Ako je azbestne otpadke na odlagalite predao izvoa graevinskih radova, mora potvreni
evidencijski list biti naslovljen na investitora. Investitor moe dobiti potvren evidencijski list o
predaji azbestnih otpadaka u odlaganje i od izvoaa graevinskih radova, ako on ima dozvolu za
sakupljanje graevinskih otpadaka.
2.1.13.6.7.8 Obaveze upravnika odlagalita

Upravnik odlagalita mora obezbjediti, da se azbestni otpaci odlau na unaprijed odreeno polje za
odlaganje azbesta, koje mora biti vidljivo oznaeno i namijenjeno samo za odlaganje azbestnih
otpadaka.
Dovoz do polja za odlaganje za azbestne otpadke mora biti tako ureen, da se otpaci mogu odloiti
neposredno sa teretnog vozila u jamu ili jarak, gdje se odlau azbestni otpaci. Ako se azbestni
otpaci stresaju u jamu ili jarak sa njegovog ruba, treba obezbjediti, da se otpaci ne rastresaju.
Otpadke treba nakon odlaganja prekriti. Preko odloenih azbestnih otpadaka, koji nisu prekriveni
zemljom ili slinim inertnim materijalom se ne smije voziti sa teretnim vozilima i radnim mainama.
Upravnik odlagalita mora pri voenju propisanog radnog dnevnika obezbjediti, da se redovno
upisuju koliina, vrsta i nain obrade odloenih azbestnih otpadaka, te lokacija polja za odlaganje.
2.1.13.6.7.9 Predaja i sakupljanje graevinskih otpadaka

Investitor moe azbestno-cementne otpadke prepustiti za daljnju manipulaciju sakupljau
graevinskih otpadaka, koji je upisan u evidenciju sakupljaa graevinskih otpadaka.
Investitor mora od sakupljaa graevinskih otpadaka za preuzete azbestne otpadke dobiti potvren
evidencijski list o postupanju sa otpacima, koji je dokaz o predaji azbestnih otpadaka sakupljau.
Ako je azbestno-cementne otpadke predao sakupljau izvoa graevinskih radova, mora
potvreni evidencijski list biti naslovljen na investitora. Investitor moe dobiti potvren evidencijski
list o predaji azbestno-cementnih otpadaka na sakupljanje i od samog izvoaa graevinskih
radova, ako taj ima dozvolu za sakupljanje graevinskih otpadaka.
Pri odstranjivanju azbest-cementnih proizvoda se preporuuje upotreba line zatitne opreme, bar
za zatitu udisajnih puteva. (poluobrazne/etvrtinske maske sa P2 filterom ili poluobrazne maske
FFP2 sa filtracijom elia ili maske sa provjetrivaem i filterom za djelie TM1P)
Knjiga II dio 1
strana 165 od 175
Opti tehniki uslovi
2.1.13.6.8
Klasifikacijski spisak otpadaka
2.1.13.6.8.1 Ope
Otpaci su klasificirani pomou brojane kode koja ima est mjesta. Za oznaku spiska vrsta
otpadaka se upotrebljavaju prva etiri mjesta.
Opasni otpaci su klasificirani sa brojem od est mjesta i dodatno oznaeni sa asteriksom
(zvjezdicom), koji znai opasni otpadak
2.1.13.6.8.2 Klasifikacija grupa otpadaka

01
Otpaci pri istraivanju, dobivanju i preradi mineralnih sirovina
02
Otpaci iz poljoprivrede, vrtlarstva, lova, ribolova, ribogojstva i proizvodnje hrane
03
Otpaci iz obrade i prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, ljepenke, vlaknastih tkanina,
ploa i namjetaja
04
Otpaci pri proizvodnji koe, krzna i tekstila
05
Otpaci pri rafinaciji nafte, ienju zemljanog plina i pirolize uglja
06
Otpaci iz anorganskih kemijskih procesa
07
Otpaci iz organskih kemijskih procesa
08
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, trenju i upotrebi premaza (boja, lakova, emajla), ljepila,
zaptivnih masa i tamparskih boja
09
Otpaci pri fotografskim djelatnostima
10
Otpaci iz termikih procesa
11
Anorganski, otpaci koji sadre metale iz obrade i povrinske zatite metala i hidrometalurgije
obojenih metala
12
Otpaci iz postupaka oblikovanja i povrinske obrade metala i plastike
13
Otpadna ulja (osim jestivih ulja i onih, koji su obuhvaeni u 05, 12 i 19)
14
Otpaci iz upotrebe organskih topiva, hladila i potisnih plinova (osim 07 i 08)
15
Otpadna ambalaa, absorbenti, istae krpe, filtrirna sredstva i zatitna odjea, koji nisu
navedeni drugdje
16
Otpaci, koji nisu navedeni drugdje u spisku
17
Graevinski otpaci i ruevine (ukljuujui sa iskopanom zemljom iz zagaenih

mjesta)
18
Otpaci iz zdravstva i veterinarstva, te s njima povezanih istraivanja (bez otpadaka iz kuhinja

i restorana, koji ne potiu iz neposredne zdravstvene njege)
19
Otpaci iz sprava za obradu otpadaka, sprava za ienje otpadne vode i objekata za

snabdijevanje vode za pie i tehnoloke vode
20
Komunalni otpaci i njima slini otpadci iz industrije, zanatstva i uslunih djelatnosti,

ukljuujui i odvojeno sabrane frakcije
2.1.13.6.8.3 Otpaci, koji nastaju pri gradnji inenjerskih objekata i proizvodnji graevinskih
proizvoda
01
Otpaci pri istraivanju, dobivanju i preradi mineralnih sirovina
01 01 02
Otpaci pri dobivanju nemetalnih mineralnih sirovina
01 04
Otpaci pri fizikalnoj i kemijskoj preradi nemetalnih mineralnih sirovina
01 04 07* otpaci pri fizikalnoj i kemijskoj preradi nemetalnih mineralnih sirovina, koje sadre
opasne materije
01 04 08
otpadni ljunak i sitne, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07
01 04 09
otpadni pijesci i gline
01 04 10
prainasti i prakasti otpaci, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07
01 04 11
otpaci pri preradi kalijeve i kamene soli, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07
01 04 12
jalovina i drugi otpaci pri pranju i odabiranju(sortiranju) mineralnih sirovina, koji nisu
obuhvaeni u 01 04 07 i 01 04 11
01 04 13
otpaci pri rezanju i piljenju kamena, koji nisu obuhvaeni u 01 04 07
strana 166 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
01 04 99
drugi otpaci te vrste
01 05
Muljevi, gusti i blato, te drugi otpaci pri buenju
01 05 04
muljevi, gusti i blato, te otpaci od vodenog buenja
01 05 05* muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre ulja

01 05 06* muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre opasne materije
01 05 07
muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre barit i nisu obuhvaeni u 01 05
05 i 01 05 06
01 05 08
muljevi, gusti i blato, te otpaci od buenja, koji sadre kloride i nisu obuhvaeni u 01
05 05 i 01 05 06
01 05 99
03
Otpaci iz obrade i prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, ljepenke,

vlaknastih tkanina, ploa i namjetaja
03 01
Otpaci iz obrade i prerade drveta, te proizvodnje ploa i namjetaja
03 01 01
otpadna kora (lika) i pluta
03 01 04* pilotina, ishoblani djelii, sjekanice, odresci, otpadno drvo, djelii ploa i furnira, koji
sadre opasne materije
03 01 05
pilotina, ishoblani djelii, sjekanice, odresci, otpadno drvo, djelii ploa i furnira, koji
nisu obuhvaeni u 03 01 04
03 01 99
03 02
Otpadna sredstva za zatitu drveta
03 02 01* nehalogenirana organska sredstva za zatitu drveta

03 02 02* klorirana organska sredstva za zatitu drveta
03 02 03* organo-metalna sredstva za zatitu drveta
03 02 04* anorganska sredstva za zatitu drveta
03 02 05* druga sredstva za zatitu drveta, koja sadre opasne materije
03 02 99
05
druga sredstva za zatitu drveta
Otpaci od rafinacije nafte, ienju zemljanog plina i pirolize uglja
05 01
Uljni muljevi, gusti i blato, ter vrsti otpaci
05 01 17
asfalt
06
Otpaci iz anorganskih kemijskih procesa
06 05
Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode
06 05 02* Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode na mjestu nastanka, koji sadre opasne
materije
06 05 03
Muljevi, gusti i blato iz ienja otpadne vode na mjestu nastanka, koji nisu
obuhvaeni u 06 05 02
06 13
Otpaci iz ostalih anorganskih kemijskih procesa
06 13 01* anorganski pesticidi, biocidi i sredstva za zatitu drveta

06 13 02* iskoriteni aktivni ugalj (osim 06 07 02)
06 13 03
a(katran)
06 13 04* otpaci iz prerade azbesta

06 13 05* a
06 13 99
07
Otpaci iz organskih kemijskih procesa
07 02
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi plastike, sintetike gume i umjetnih
vlakana
07 02 13
otpadna plastika
07 02 14* otpadni aditivi, koji sadre opasne materije

07 02 15
otpadni aditivi, koji nisu obuhvaeni u 07 02 14
07 02 16* otpaci, koji sadre silikone

Knjiga II dio 1
strana 167 od 175
Opti tehniki uslovi
07 02 99
07 03
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi organskih boja i pigmenata (osim
06 11)
07 03 03* organska halogenirana topiva, pralne tekuine i matine lunice

07 03 04* druga organska topiva, pralne tekuine i matine lunice
07 04
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci i upotrebi organskih pesticida (osim 02 01 08 i

02 01 09) sredstava za zatitu drveta (osim 03 02) i drugih biocida
07 04 03* organska halogenirana topiva, pralne tekuine i matine lunice

07 04 04* druga organska topiva, pralne tekuine i matine lunice
07 04 13* vrsti otpaci, koji sadre opasne materije
08
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, trenju i upotrebi premaza (boja, lakova,

emajla), ljepila, zaptivnih masa i tamparskih boja
08 01
Otpaci pri proizvodnji, pripremi, nabavci, upotrebi i odstranjivanju boja i lakova
08 01 11* otpadne boje i lakovi, koji sadre organska topiva ili druge opasne materije
08 01 12
otpadne boje i lakovi, koji nisu obuhvaeni u 08 01 11
08 01 17* otpaci od odstranjivanja boja i lakova, koji sadre organska topiva ili opasne materije
08 01 18
otpaci iz odstranjivanja boja i lakova, koji nisu obuhvaeni u 08 01 17
08 01 19* vodene suspenzije boja i lakova, koje sadre organska topiva ili druge opasne materije
08 01 20
vodene suspenzije boja i lakova, koje nisu obuhvaene u 08 01 19
08 01 21* otpaci sredstava za odstranjivanje boja i lakova

08 01 99
08 04
Otpaci pri dobivanju, pripremi, nabavci i upotrebi ljepila i zaptivnih masa
08 04 09* otpadna ljepila i zaptivne mase, koje sadre organska topiva ili druge opasne materije
08 04 10
otpadna ljepila i zaptivne mase, koje nisu obuhvaene u 08 04 09
08 04 15* vodene otpadne rastopine ljepila i zaptivnih masa, koja sadre organska topiva ili
druge opasne materije
08 04 16
vodene otpadne rastopine ljepila i zaptivnih masa, koje nisu obuhvaene u 08 04 15
08 04 17* ulja smola (kolofonije)

08 04 99
10
Otpaci iz termikih procesa
10 01
Otpaci iz termoenergetskih objekata i drugih sprava za loenje (osim 19)
10 01 01
pepeo, ljaka i kotlovski prah (osim kotlovskog praha iz 10 01 04)
10 01 02
elektrofilterski pepeo iz sprava za loenje na ugalj
10 01 03
elektrofilterski pepeo iz sprava za loenje na treset i drvo
10 01 04* elektrofilterski pepeo i kotlovski prah i sprava za loenje na ulja

10 01 09* sumporna kislina
10 01 13* elektrofilterski pepeo iz spaljivanja emulzija ugljikovodonika
10 01 20* muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadnih voda na mjestu nastanka i
sadre opasne materije
10 01 21
muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadnih voda na mjestu nastanka i
nisu obuhvaeni u 10 01 20
10 12
Otpaci iz proizvodnje keramikih proizvoda, cigle, ploica i graevinskih proizvoda
10 12 01
otpadna smjesa prije peenja
10 12 03
drugi djelii i prah
10 12 05
muljevi, gusti i blato i filtarske pogae od ienja otpadnih plinova
10 12 06
odbijene(odbaene) forme
10 12 07
iskoritene obloge i vatrostalni materijali
10 12 08
otpadna keramika, cigle, ploice i graevinski proizvodi (nakon termike obrade)
10 12 09* vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i sadre opasne materije
strana 168 od 175
Knjiga II dio 1
10 12 10
Opti tehniki uslovi
vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i nisu obuhvaeni u 10 12 10
10 12 11* otpaci iz glaziranja, koji sadre teke metale

10 12 12
otpaci iz glaziranja, koji nisu obuhvaeni u 10 12 11
10 12 13
muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri ienju otpadne vode na mjestu nastanka
10 12 99
10 13
Otpaci iz proizvodnje cementa, krea, gipsa i njihovih proizvoda
10 13 01
otpadna smjesa prije peenja
10 13 04
otpaci iz kalcinacije i hidratacije krea
10 13 06
drugi djelii i prah
10 13 07
muljevi, gusti i blato i filetrske pogae od ienja otpadnih plinova
10 13 09* otpaci iz azbestno-cementne proizvodnje, koji sadre azbest

10 13 10
otpaci iz azbestno-cementne proizvodnje, koji nisu obuhvaeni u 10 13 09
10 13 11
otpaci iz proizvodnje sastavljenih materijala (kompozita) na cementnoj osnovi, koji nisu

obuhvaeni u 10 13 09 i 10 13 10
10 13 12* vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i sadre opasne materije
10 13 13
vrsti otpaci, koji nastaju pri ienju otpadnih plinova i nisu obuhvaeni u 10 13 12
10 13 14
otpadni beton i otpadni muljevi iz betona
10 13 99
11
Anorganski otpaci koji sadre metale iz obrade i povrinske zatite metala i

hidrometalurgije obojenih metala
11 05
Otpaci iz procesa galvaniziranja
11 05 01
sirovi cink
11 05 02
cinkov pepeo
11 05 03* vrsti otpaci iz ienja otpadnih plinova

11 05 04* iskoritene tekuine
11 05 99
12
12 01
12 01 01
opiljci i ostruci eljeza
12 01 02
drugi djelii eljeza
12 01 03
opiljci i ostruci obojenih metala
12 01 04
drugi djelii obojenih metala
12 01 05
djelii plastike
12 01 06* iskoritena mainska ulja, koja sadre halogene (osim emulzija)

12 01 07* iskoritena mainska ulja, koji ne sadre halogene (osim emulzija)
12 01 08* iskoritene strojne emulzije, koje sadre halogene
12 01 09* iskoritene strojne emulzije, koje ne sadre halogene
12 01 10* sintetika mainska ulja
12 01 11* uljni muljevi iz strojeva za obradu
12 01 12* istroeni voskovi i masti
12 01 13
otpaci pri varenju
12 01 14* strojni muljevi, koji sadre opasne materije

12 01 15
strojni muljevi, koji nisu obuhvaeni u 12 01 14
12 01 16* otpaci, koji nastaju pri pjeskanju i sadre opasne materije

12 01 17
otpaci, koji nastaju pri pjeskanju i nisu obuhvaeni u 12 01 16
12 01 18* metalni muljevi, koji nastaju pri bruenju(poliranje), honanju i lepanju i sadre ulja
12 01 19* lako biorazgradljiva strojna ulja
12 01 20* iskoritena brusna tijela i brusni materijali, koji sadre opasne materije
Knjiga II dio 1
strana 169 od 175
Opti tehniki uslovi
12 01 21
iskoritena brusna tijela i brusni materijali, koji nisu obuhvaeni u 12 01 20
12 01 99
13
Otpadna ulja (osim jestivih ulja i onih, koja su obuhvaena u 05, 12 i 19)
13 01
Otpadna hidraulina ulja
13 01 01* hidraulina ulja, koja sadre PCB

13 01 04* hlorirane emulzije
13 01 05* nehlorirane emulzije
13 01 09* hlorirana hidraulina ulja na osnovu mineralnih ulja
13 01 10* nehlorirana hidraulina ulja na osnovu mineralnih ulja
13 01 11* sintetika hidravulina ulja
13 01 12* lako biorazgradljiva hidraulina ulja
13 01 13* druga hidravulina ulja
13 02
Otpadna motorna, strojna i ulja za mazanje
13 02 04* hlorirana motorna, strojna i uja za mazanje na osnovu mineralnih ulja

13 02 05* nehlorirana motorna, strojna i ulja za mazanje na osnovu mineralnih ulja
13 02 06* sintetika motorna, strojna i ulja za mazanje
13 02 07* lako biorazgradljiva motorna, strojna i ulja za mazanje
13 02 08* druga motorna, strojna i ulja za mazanje
13 03
Otpadna ulja i druge tekuine za izolaciju ili prenose toplote
13 03 01* ulja za izolaciju ili prenos toplote, koja sadre PCB

13 03 06* ulja za izolaciju ili prenos toplote na osnovu mineralnih ulja, koja nisu obuhvaena u 13
03 01
13 03 07* nehlorirana ulja za izolaciju ili prenos toplote na osnovu mineralnih ulja
13 03 08* sintetika ulja za izolaciju ili prenos toplote
13 03 09* lako biorazgradljiva ulja za izolaciju ili prenos toplote
13 03 10* druga ulja za izolaciju ili prenos toplote
13 04
Brodska (kaljuna) ulja
13 04 01* brodska (kaljuna) ulja iz unutranjeg brodskog prometa

13 04 02* brodska (kaljuna) ulja iz odtonih kanala na privezima
13 04 03* brodska (kaljuna) ulja iz drugog brodskog prometa
13 05 Sadrina iz sprava za razdvajanje ulja i vode

13 05 01* vrste materije iz sprava za razdvajanje ulja i vode
13 05 02* muljevi iz sprava za razdvajanje ulja i vode
13 05 03* muljevi iz lovaca ulja
13 05 06* ulja iz sprava za razdvajanje ulja i vode
13 05 07* voda koja je zagaena uljem iz sprava za razdvajanje ulja i vode
13 05 08* mjeavina otpadaka iz sprava za razdvajanje ulja i vode
13 07
Otpaci tekuih goriva
13 07 01* ulje za loenje i dizel ulje

13 07 02* benzin
13 07 03* druga goriva ukljuujui i mjeavine
15
Otpadna ambalaa, apsorbenti, krpe za ienje, filtrirna sredstva i zatitna

odjea, koje nisu navedene drugdje
15 01
Ambalaa, ukljuujui i odvojeno sakupljenu ambalau, koja je komunalni otpadak
15 01 01
papirna i kartonska ambalaa
15 01 02
plastina ambalaa
15 01 03
drvena ambalaa
15 01 04
metalna ambalaa
strana 170 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
15 01 05
sastavljena (kompozitna) ambalaa
15 01 06
mijeana ambalaa
15 01 07
staklena ambalaa
15 01 09
ambalaa iz tekstila
15 01 10* ambalaa, koja sadri ostatke opasnih materija ili je zagaena sa opasnim materijama
15 01 11* metalna ambalaa, koja sadri opasni vrsti oklop (na primjer iz azbesta), ukljuujui
sa praznim tlanim posudama
15 02
Apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje i zatitna odjea
15 02 02* apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje, zatitna odjea, zagaeni sa opasnim
materijama
15 02 03
16
apsorbenti, filtrirna sredstva, krpe za ienje i zatitna odjea, koji nisu obuhvaeni u
15 02 02
Otpaci, koji nisu navedeni drugdje u spisku
16 01
Iskoritena motorna vozila ukljuujui i necestovna transportna sredstva i otpaci, koji

nastaju pri rastavljanju iskoritenih vozila i odravanju vozila (osim otpadaka, koji su
obuhvaeni u 13, 14, 16 06 i 16 08)
16 01 03
iskoritene automobilske gume
16 01 04* iskoritena motorna vozila

16 01 06
iskoritena motorna vozila, iz kojih su odstranjene tekuine i drugi opasni sastojci
16 01 07* uljni filtri

16 01 08* sastojci, koji sadre ivu
16 01 09* sastojci koji sadre PCB
16 01 10* eksplozivni sastojci (na primjer iz zranih jastuka)
16 01 11* koione obloge, koje sadre azbest
16 01 12
koione obloge, koje nisu obuhvaene u 16 01 11
16 01 13* koione tekuine

16 01 14* tekuine protiv smrzavanja, koje sadre opasne materije
16 01 15
tekuine protiv smrzavanja, koje nisu obuhvaene u 16 01 14
16 01 16
rezervoari za tekui plin
16 01 17
metali eljeza
16 01 18
obojeni metali
16 01 19
plastika
16 01 20
staklo
16 01 21* opasni sastojci koji nisu obuhvaeni u 16 01 07 do 16 01 11 i u 16 01 13 te 16 01 14

16 01 22
drugi sastojci te vrste
16 01 99
16 02
Otpaci iz elektrine i elektronske opreme
16 02 09* transformatori i kondenzatori, koji sadre PCB

16 02 10* odbaena oprema, koja sadri ili je zagaena sa PCB i nije obuhvaena 16 02 09
16 02 11* odbaena oprema, koja sadri hlorofluorougljenike, HCFC i HFC
16 02 12* odbaena oprema, koja sadri slobodni azbest
16 02 13* odbaena oprema, koja sadri opasne sastojke (2) i nije obuhvaena u 16 02 09 do 16
02 12
16 02 14
odbaena oprema, koja nije obuhvaena u 16 02 09 do 16 02 13
16 02 15* opasni sastojci, odstranjene i odbaene opreme

16 02 16
sastojci, odstranjene i odbaene opreme, koji nisu obuhvaeni u 16 02 15
16 03
Neuspjene proizvodne serije i neupotrebljavani proizvodi
16 03 03* anorganski otpaci, koji sadre opasne materije

16 03 04
anorganski otpaci, koji nisu obuhvaeni u 16 03 03
Knjiga II dio 1
strana 171 od 175
Opti tehniki uslovi
16 03 05* organski otpaci, koji sadre opasne materije

16 03 06
organski otpaci, koji nisu obuhvaeni u 16 03 05
16 04
Otpadni eksplozivi
16 04 01* otpadna municija

16 04 02* otpadni proizvodi za vatromet
16 04 03* drugi otpadni eksplozivi
16 05
Odbaene kemikalije i plinovi u posudama
16 05 04* plinovi u tlanim posudama (ukljuujui i halone), koji sadre opasne materije
16 05 05
plinovi u tlanim posudama, koji nisu obuhvaeni u 16 05 04
16 05 06* laboratorijske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije,

ukljuujui i mjeavine laboratorijskih kemikalija
16 05 07* odbaene anorganske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije
16 05 08* odbaene organske kemikalije, koje su sastavljene iz ili pa sadre opasne materije
16 05 09
odbaene kemikalije, koje nisu obuhvaene u16 05 06, 16 05 07 ili 16 05 08
16 06
Baterije i akumulatori
16 06 01* olovne baterije

16 06 02* nikl-kadmijeve baterije
16 06 03* baterije, koje sadre ivu
16 06 04
alkalne baterije (osim 16 06 03)
16 06 05
druge baterije i akumulatori
16 06 06* elektroliti iz baterija i akumulatora
16 07
Otpaci pri ienju transportnih i skladinih rezervoara (osim 05 i 13)
16 07 08* otpaci, koji sadre ulja

16 07 09* otpaci, koji sadre opasne materije
16 07 99
16 09
Oksidativne materije
16 09 01* permanganati, kao to je kalijev permanganat

16 09 02* hromati, kao to je kalijev hromat ili natrijev dihromat
16 09 03* peroksidi, kao to je vodikov peroksid
16 09 04* druge istovrsne oksidativne materije
17
Graevinski otpaci i ruevine (ukljuujui i iskopanu zemlju sa zagaenih mjesta)
17 01
Beton, cigla, ploice i keramika
17 01 01
beton
17 01 02
cigla
17 01 03
ploice, keramika i krovni cijepovi
17 01 06* mjeavine ili odvojene frakcije betona, cigle, ploica i keramike, koje sadre opasne
materije
17 01 07
mjeanice betona, cigle, ploica i keramike, koje nisu obuhvaene u 17 01 06
17 02
Drvo, staklo i plastika
17 02 01
drvo
17 02 02
staklo
17 02 03
plastika
17 02 04* staklo, plastika i drvo, koji su zagaeni sa opasnim materijama ili sadre opasne
materije
17 03
Bitumenske mjeavine, ugljeni katran i katranski proizvodi
17 03 01* bitumenske mjeavine, koje sadre ugljeni katran

17 03 02
bitumenske mjeavine, koje nisu obuhvaene u 17 03 01
17 03 03* ugljeni katran i katranski proizvodi

strana 172 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
17 04
Metali (ukljuujui sa legurama)
17 04 01
bakar, bronza, mesing
17 04 02
aluminij
17 04 03
olovo
17 04 04
cink
17 04 05
eljezo i elik
17 04 06
kalaj
17 04 07
mijeani metali
17 04 09* metalni otpaci, koji su zagaeni sa opasnim materijama

17 04 10* kablovi, koji sadre ulja, ugljeni katran i druge opasne materije
17 04 11
kablovi, koji nisu obuhvaeni u 17 04 10
17 05
zemlja (ukljuujui i iskopanu zemlju sa zagaenih mjesta), kamenje i zemljani iskopi
17 05 03* zemlja i kamenje, koji sadre opasne materije

17 05 04
zemlja i kamenje, koji nisu obuhvaeni u 17 05 03
17 05 05* zemljani iskopi, koji sadre opasne materije

17 05 06
zemljani iskopi, koji nisu obuhvaeni u 17 05 05
17 05 07* tucanik ispod eljeznikih ina i pragova, koji sadri opasne materije
17 05 08
tucanik ispod eljeznikih ina i pragova, koji nije obuhvaen u17 05 07
17 06
Izolirni materijali i graevinski materijali, koji sadre azbest
17 06 01* izolirni materijali, koji sadre azbest

17 06 03* drugi izolirni materijali, koji su sastavljeni iz ili pa sadre opasne materije
17 06 04
izolirni materijali, koji nisu obuhvaeni u 17 06 01 i 17 06 03
17 06 05* graevinski materijali, koji sadre azbest
17 08
Graevinski materijali na osnovu gipsa
17 08 01* graevinski materijali na osnovu gipsa, koji su zagaeni sa opasnim materijama

17 08 02
graevinski materijali na osnovu gipsa, koji nisu obuhvaeni u 17 08 01
17 09
Drugi graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata
17 09 01* graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata, koji sadre ivu
17 09 02* graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata, koji sadre PCB (na primjer: zaptivci,
koji sadre PCB; tlakovci na osnovu smola, koji sadre PCB, kondenzatori, koji sadre
PCB)
17 09 03* drugi graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata (ukljuujui i mijeane otpadke),
koji sadre opasne materije
17 09 04
19
mijeani graevinski otpadci i otpaci pri ruenju objekata, koji nisu obuhvaeni u 17 09
01, 17 09 02 i 17 09 03
Otpadci iz sprava za obradu otpadaka, sprava za ienje otpadne vode i objekata

za snabdijevanje vodom za pie i tehnoloke vode
19 07
Izcjedne vode iz odlagalita
19 07 02* izcjedne vode iz odlagalita, koje sadre opasne materije

19 07 03
izcjedne vode iz odlagalita, koje nisu obuhvaene u19 07 02
19 08
Otpaci iz sprava za ienje otpadne vode, koji nisu navedeni drugdje
19 08 02
otpaci iz pjeskolovov
19 08 05
muljevi iz sprava za ienje komunalnih otpadnih voda
19 08 06* zasiene ili istroene smole ionskih izmjenjaa

19 08 07* rastopine i muljevi iz regeneracije ionskih izmjenjaa
19 08 08* otpaci iz membranskih sistema ienja, koji sadre opasne materije
19 08 09* masti i uljne mjeavine iz sprava za razdvajanje ulja i vode, koji sadre jestiva ulja i
masti
Knjiga II dio 1
strana 173 od 175
Opti tehniki uslovi
19 08 10* masti i uljne mjeavine iz sprava za razdvajanje ulja i vode, koje nisu obuhvaene u 19
08 09
19 08 11* muljevi iz biolokih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji sadre opasne
materije
19 08 12
muljevi iz biolokih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji nisu obuhvaeni
u 10 08 11
19 08 13* muljevi iz drugih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji sadre opasne
materije
19 08 14
muljevi iz drugih sprava za ienje tehnolokih otpadnih voda, koji nisu obuhvaeni u
10 08 13
19 08 99
19 12
Otpaci iz mehanike obrade otpadaka (kao to je sortiranje, drobljenje, kompaktiranje,

peletiranje), koji nisu obuhvaeni drugdje
19 12 01
papir i karton
19 12 02
metali eljeza
19 12 03
obojeni metali
19 12 04
plastika i gume
19 12 05
staklo
19 12 06* drvo koje sadri opasne materije

19 12 07
drvo koje nije obuhvaeno u 19 12 06
19 12 08
tekstil
19 12 09
minerali, kao to je kamenje
19 12 10
gorljivi otpaci (iz otpadaka dobiveno gorivo)
19 12 11* drugi otpaci (ukljuujui i mjeavine materijala), koji nastaju pri mehanikoj obradi
otpadaka i sadre opasne materije
19 12 12
drugi otpaci (ukljuujui i mjeavine materijala), koji nastaju pri mehanikoj obradi
otpadaka i nisu obuhvaeni u 19 12 11
19 13
Otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i podzemne vode
19 13 01* vrsti otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i sadre opasne materije
19 13 02
vrsti otpaci, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i nisu obuhvaeni u 19 13 01
19 13 03* muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i sadre opasne
materije
19 13 04
muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene zemlje i nisu obuhvaeni u 19
13 03
19 13 05* muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i sadre
opasne materije
19 13 06
muljevi, gusti i blato, koji nastaju pri sanaciji zagaene podzemne vode i nisu
obuhvaeni u 19 13 05
19 13 07* otpadne vodene rastopine i vodeni koncentrati, koji nastaju pri sanaciji zagaene
podzemne vode i sadre opasne materije
19 13 08
20
otpadne vodene rastopine i vodeni koncentrati, koji nastaju pri sanaciji zagaene
podzemne vode i nisu obuhvaeni u 19 13 07
Komunalni otpaci i njima slini otpaci iz industrije, zanatstva i uslunih

djelatnosti, ukljuujui sa odvojeno sakupljenim frakcijama
20 03
Drugi komunalni otpaci
20 03 03
otpaci pri ienju puteva
20 03 04
septiki muljevi,, blato i gusti
20 03 06
otpaci, koji nastaju pri ienju komunalnih otpadnih voda
20 03 07
otpaci u komadima
20 03 99
strana 174 od 175
Knjiga II dio 1
Opti tehniki uslovi
2.1.13.6.8.4 Graevinski otpaci koje je dozvoljeno odlagati na odlagalite za inertne otpadke

Na odlagalite za inertne otpadke je dozvoljeno odlagati sljedee graevinske otpadke:
- beton i ojaani cementni beton
- vlaknasti cement
- silikatni beton
- azbest-cement
- porobeton
- klinker
- zidanci od cigle i drugi zidanci
- keramike ploice
- malta i malteri
- pjear
- ljunak
- prirodno kamenje
- pijesak
- lomljeni prirodni minerali
- asfalt, asfaltni beton, pjeani asfalt
- zidanci od cigle na bazi sadre
- bitumenska sitne
- tukaturni material
- bitumenski beton
- fajansa
- staklo
- kaminsko kamenje i amoti iz domainstva

- ciglasti, betonski i drugi mineralni cijepovi
Graevinski otpaci iz tabele ne smiju biti zagaeni sa opasnim materijama i mogu da sadre najvie
10% sljedeih sastojaka:
Drveta i produkata, koji sadre drvene djelie odnosno sastojke kao to su iveri, ostruci,
strugotine, obresci, drvena vlakna, drveno brano ili celulozna vlakna, kao npr.:
-
vezane ploe(ljepenke),
kore,
vrsto vezane vlaknene ploe,
slame,
lake ugradne ploe iz drvene vune,
prozorskih okvira iz PVC,
drvenu vunu,
ploa, folija ili traka iz umjetnih

masa,
cementom vezane ploe na bazi celuloze,
talnih obloga,
kamene obloge, obloge za zatitu od buke sa

mineralno vezanim drvenim vlaknima
cijevi, armatura ili krovnih ljebova,
iz starog papira izraene materijale za zatitu od

buke,
izolacija za ice i kablove,
gipsano - kartonskih ploa ili ploa iz gipsa,
stvrdnutih fugirnih masa, ili
tapeta,
izolacijskih ploa.
pluta,
Knjiga II dio 1
strana 175 od 175

Smernice Za Projektovanje Gradjenje Odrzavanje I Nadzor Na Putevima

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Smernice Za Projektovanje Gradjenje Odrzavanje I Nadzor Na Putevima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bosna i Hercegovina

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE,

Dio 1: OPTI TEHNIKI USLOVI

Smjernice za graenje puteva

Opti tehniki uslovi

OPTI TEHNIKI USLOVI...........................................................................................3

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za graenje puteva

Opti tehniki uslovi

2.1 OPTI TEHNIKI USLOVI

Radovi su pri gradnji cesta rasporedjeni na sledea podruja:

objekti za premotenje i zidovi,

U svakom podruju se mogu razlikovati slijedee grupe radova:

zemljani radovi i temeljenje

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Opti tehniki uslovi

Smjernice za graenje puteva

iskopi za temelje irine do 1 m i dubine do 1 m

Posebni tehniki uslovi

zemljani radovi i temeljenje

U ovim tehnikim uslovima upotrebljene skraenice znae:

- Opti tehniki uslovi

- Posebni tehniki uslovi

- Deutsche Industrie Norm

- American Society for Testing and Materials

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za graenje puteva

Opti tehniki uslovi

Metode ispitivanja cementa - 1. dio:

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Methods of testing cement - Part 1:

Opti tehniki uslovi

Smjernice za graenje puteva

krenjako pjeanih zidnih elemenata

calcium silicate masonry units

Smjernice za graenje puteva

Opti tehniki uslovi

Ispitivanja mehanikih i fizikih

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Opti tehniki uslovi

Smjernice za graenje puteva

Ispitivanje svjeeg betona 6. dio

Testing fresh concrete - Part 6: Density

Bitumen i veziva od bitumena Specifikacija za cestogradjevinske

Bitumen and bituminous binders Specifications for paving grade bitumens

Testing fresh concrete - Part 7: Air content Pressure methods

Bitumen and bituminous binders Determination of the Fraass breaking point

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za graenje puteva

Opti tehniki uslovi

Bitumenizirane smjese Specifikacije za

Nevezane i hidrauliki vezane smjese

Kamen za oplate kod vodenih objekata i

Cement Sastav, specifikacije i kriteriji

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

BItuminous mixtures material

Armourstone - Part 2 : Test methods

Smjernice za graenje puteva

Opti tehniki uslovi

U ovim tehnikim uslovima upotrebljene

Asfaltna kolovozna konstrukcija (asphalt

Asfaltni nosivohabajui sloj (BNOP)

Bankina (shoulder, Bankett) je u pravilu