SVEUILITE U DUBROVNIKU

ODJEL KOMUNIKOLOGIJE
STUDIJ MEDIJI

Novo vrijeme interneta: Web 2.0

Seminarski rad

Mentor: doc. dr. sc. ore Obradovi

Student: Martin eperi

Dubrovnik, veljaa 2015.

Sadraj:

1. Uvod ................................................................................................................ 3
2. Definicija i karakteristike Web 2.0. ............................................................. 4
3. Razlika izmeu Web 1.0 i Web 2.0 .............................................................. 6
4. Podjela Web 2.0 ............................................................................................. 7
4.1. Drutveni oznake (bookmarks) ................................................................. 7
4.2. Wiki stranice ............................................................................................. 8
4.3 Blog ............................................................................................................ 8
4.4. Drutveno umreavanje (social networking) ............................................. 9
4.5. Vlogging .................................................................................................. 10
5. Zakljuak ...................................................................................................... 11
Literatura

1. Uvod
2

U dananje vrijeme je nezamislivo biti bez internet pristupa, rasprostranjenost internet

sadraja je ogromna i vrlo vjerojatno to uzimamo zdravo za gotovo. Internet kakav pamtimo
danas se morao odnekud koncipirati i postupnim razvojem doi do poimanja koji ima danas.
Ovaj seminarski rad je napravljen da pokua objasniti pojam i karakteristike Web 2.0
formata. to je to Web 2.0? Koje su to odrednice koje su razvile dananji internet? I kako je to
sve zapoelo?

2. Definicija i karakteristike Web 2.0.

Web 2.0 je trend u internetskoj tehnologiji koji je glavni cilj da korisnicima omoguavaju
sudjelovanje u kreiranju web sadraja.
Fraza Web 2.0 je izmiljena 1999. godine od stane Darcy DiNucci a popularizirana je od
stane Tima O'Reilly-a na O'Reilly Media Web 2.0 konferenciji 2004. godine. Mnogi su zbog
toga mislili da je sljedei korak ili nadogradnja interneta u ono vrijeme, ali to nije bio sluaj,
nego su to oslovljavali kao kumulativne promjene na web stranicama u izradi i koritenju.
Web stanice nisu vie bili zamiljane na nain da pruaju pasivne informacije korisnicima,
nego taj novi koncept omoguava meusobnu interakciju izmeu korisnika i pruatelja usluga
u virtualnoj stvarnosti.
Cijela filozofija je u tome da se promjeni korisniko iskustvo u pregledavanju tih web
stranica, iz toga razloga nije nuno da se drastino promjeni izgled web stranica koji su
napravljene po starom web 1.0 sistemu. Glavni cilj je bio ponuditi korisnicima interaktivne
sadraje da to vie vremena provode na tim stranicama, izgled je u ono vrijeme bio manje
bitan, trebalo je samo nadodati odreene zakrpe i unaprijediti odreene stvari da se dobije taj
efekt. Veliku ulogu u stvaranju Web 2.0 su dale inovativne tehnologije poput blogova, wikija,
podcastiva, RSS feedova i drutvenih mrea.
O'Reilly je definirao sljedee karakteristike Web 2.0 stranica:

Web kao platforma- aplikacije se koriste kroz web preglednik, ne treba posebno

instalirati odreene programe da neki sadraj bude dostupan.

Korisnici su ti koji podatke na nekim stranicama objavljuju i nad njima imaju

kontrolu.
Cijela arhitektura weba potie korisnike na meusobnu interakciju, doprinose nekom
web sadraju, nije potrebna kontrola pristupa koja korisnike kategorizira na razine

pristupa.
Drutveno umreavanje.
Unapreenje grafikih suelja u odnosu na Web 1.0.
4

Otvorenost, sloboda koritenja i kolektivna inteligencija

U dananje vrijeme svi ti pojmovi su zaivjeli i postali su standardni sudionici u naem

pregledavanju i pretraivanju interneta i internet stranica. Teko je zamisliti internet bez tih
karakteristika.

3. Razlika izmeu Web 1.0 i Web 2.0

Imajui na umu to smo prije rekli da Web 2.0 nije neko specifian korak naprijed u
tehnolokom postignuu nego je vie unaprijeena tehnika koritenja dostupnih alata. Drugo,
mnoge tehnologije su nam dostupne jo od vremena prvih web stranica iz toga razloga je
5

nemogue odvojiti web 1.0 i web 2.0. Slobodno moemo rei da je to spoj ve dostupnih
namirnica koje su se sa svojim mijeanjem pretvorile u novi okus. Iako se svaka od tih
namirnica moe zasebno kuhati, ali tek svojim mijeanjem i isputanjem aroma dobivaju
onaj konani fini okus. Tehnologije koje su ve postojale ukomponirale su se da tvore jednu
novu zajedniku cjelinu. Ali opet postoji razlika koju navodi O'Reilly:

Web 1.0 stranice su statine- one sadre informacije koje mogu biti korisne, ali
nakon dobivene informacije korisnik nema vie razloga da se na tu stranicu vrati.
Primjer mogu biti osobne stranice koje pruaju osnovne informacije i koje se nikad ne
mijenjaju. Dok se kod Web 2.0 stranica sadraj esto mijenja i nadopunjuje (blogovi

ili facebook profili).

Web 1.0 stranice nisu interaktivne- posjetitelji mogu samo vidjeti sadraj, ne mogu
davati svoj doprinos u izradi sadraja dok u formatu 2.0 korisnici to mogu obavljati,

primjer je wiki stranice.

Web 1.0 aplikacije su vlasniki vezane- tvrtke izrauju aplikacije koje korisnici
mogu skinuti ali ne mogu vidjeti kako aplikacija radi i promijeniti je. Web 2.0
aplikacije su open source programi to znai da korisnici mogu mijenjati i
nadopunjavati te programe, omoguen im je pristup u izvorine kodove koji su
besplatno dostupni ( Google play store, firefox aplikacije,...)

4. Podjela Web 2.0

Glavne karakteristike Web 2.0 korisnikog iskustva su Wiki stranice, drutveno
umreavanje, drutveni bookmarking, blog usluga i Vlogging.

4.1. Drutvene oznake (bookmarks)

Drutveni bookmarking je metoda kojom se internet korisnici slue kako bi organizirali,
spremali, pretraivali i upravljali oznakama internet stranica na internetu. Pojednostavljeno, to
je proces kojim drugim korisnicma daje doznanje da ste pronali neto zanimljivo i da to neto
moe biti zanimljivo i drugima. Glavna zamisao je ta da se razmjenjuju poveznice s
naglaskom na pohranjivanje linkova, audio, video i slini sadraji u to ne spadaju, oni imaju
svoj zaseban naziv media sharing.
Dananje usluge osim razmjene poveznica omoguuju ocjenjivanje, komentiranje,
recenziranje, stvaranje grupa i drutvenih mrea. Usluga takoer omoguuje korisniku
preplatu za obavijesti na odreenu temu
Prije svega slui kao online baza podataka naih omiljenih linkova, moemo im pristupiti
kada god elimo. Korisnik samostalno moe pretraivati teme od interesa, umreivati se sa
drugim ljudima slinih interesa i u svakom trenutku saznati neto novo. Negativna strana je u
tome to podatke nadopunjavaju iskljuivo korisnici tako da mnogi sadraji nisu dovoljno
objanjeni ni konzistentni tako da dolazi do spamanja i oteanijeg pretraivanja pojmova koje
nas zanimaju.

4.2. Wiki stranice

Wiki stranice su web stranice koje korisnicima omoguuju pristup svakome tko hoe
pridonijeti ili mijenjati sadraj. Danas je to najbri nain ureivanja hiperteksta samo zbog
otvorenog i jednostavnog suelja. Prednost je u jednostavnosti i niskim trokovima
7

odravanja za obrazovno okruenje. Promjene sadraja stranice mogu biti u realnom vremenu
pa se mogu pojavljivati online gotovo odmah. Ne postoji vlasnik, voditelj u obradi teksta kao
na drugim servisima.
Iako ima dosta wiki stranica za primjer emo uzeti najpopularniju stranicu koja omoguuje
takav tip kreiranja sadraja, a to je Wikipedia. Zato to mnogi izraz wiki izjednaavaju sa
Wikipedijom moramo naznaiti da to nije istina. Wikipedia je projekt zasnovan na koncepciji
Wiki stranica i zahvaljujui tome doivio je dananju slavu i upotrebljivost. To je najbolji
primjer upotrebe Wiki principa.

4.3 Blog
Blog ili weblog je internet stranica preko kojeg autori posjetiteljima periodiki prenose
javno dostupne informacije te vlastita razmiljanja i stavove. Glavne karakteristike je da se
objavljeni tekst komentira od strane itatelja. Uglavnom se u dananje vrijeme blogove smatra
online dnevnicima, ali oni su mnogo vie od toga. Oni su se pokazali kao dobri nain kako
okupiti korisnike u propagandne aktivnosti to im daje mo da se njihova poruka koju
propagiraju uje. Jo jedna vana odrednica bloga je ta to ga povezuju sa osobnim
novinarstvom, ali se kao takav ne treba shvaati u doslovnom kontekstu jer informacije koje
se na blogovima objavljuju esto nisu provjerene niti rezultati istraivanja. Iz objavljenoga
sadraja esto se vidi nestrunost samoprozvanih novinara i estoga lupetanja. Osim
negativnih strana na blogovima se takoer moe nai autore koji su izgradili odreeno
korisniko povjerenje kod svojih itatelja i obrauju bitne teme koje elektroniki mediji
ponekad preskau i time se nau u slubi opeg dobra, s naglaskom da je to rijetkost.

4.4. Drutveno umreavanje (social networking)

8

Drutveno umreavanje je u dananje vrijeme postalo najvanija odrednica Web 2.0

internetske filozofije. Oznaava aktivno sudjelovanje u virtualnim zajednicama tj. skupina
korisnika zajednikih interesa okupljena oko nekoga internetskog servisa (forumi, drutvene
stranice, blogovi,...). Usluge takvog tipa slue za povezivanje ljudi s razliitim interesima i za
povezivanje zaposlenika razliitih tvrtki .
Najveu uporaba je doivljena kao zabavna usluga (facebook, twitter, myspace,...), ali to ne
znai da ne postoji sustav koji drutveno umreavanje koriste u poslovne svrhe. Najpoznatiji
servis za takvu svrhu je LinkedIn koji mnogima omoguuje pronalazak poslova na kontu
objavljenih ivotopisa i referenci. U zapadnom svijetu je takav princip pronalaska radnika
postao uobiajen samo zbog jednostavnosti, brzine i uteda poto veina drutvenih mrea
svoje usluge daju besplatno
Drutvene stranice koje nude takav tip umreavanja su postale toliko rasprostranjene da se
broje u milijardama korisnika. Danas je teko zamisliti mlae generacije koje nisu barem na
jedan nain povezani s nekim servisom koji omoguuje takav tip povezivanja. Facebook,
YouTube, Google su samo jedne od stranica koje pregledavamo na dnevnoj bazi.

4.5. Vlogging
Pojavom web servisa Yotube i unapreenjem korisnikog iskustva na Facebooku i Twitteru
pojavio se novi nain bloganja na kojemu korisnici objavljuju video sadraje za interakciju s
drugim ljudima, popularno nazvano Vlogging. Glavna koncepcija je da korisnici izrauju pa
potom objavljuju video sadraje da bi se potakla reakcija drugih korisnika za interakciju.
Objavljivanje video sadraja na internetu e u brzo vrijeme postati glavni nain komunikacije
s korisnicima, vizualiziranje pojmova predstavlja novi tijek u kojemu se drutveno
umreavanje kree.

4. Zakljuak
Web 2.0 doveo je nove znaajke koje su u dananje vrijeme postale naa svakodnevica. Od
pojma koji je to povezao dolo je do sasvim drugoga poimanja i upotrebe interneta. Sve te
nove znaajke su se danas usavravale i ne prestaju se usavravati. Korisnik postaje centar

10

panje, interaktivnost je dovedena do savrenstva, sve nam je dostupno u bilo koje vrijeme na
bilo kojemu mjestu s nekoliko klikova mia. Ubrzani protok informacija daje nam sasvim
drugi pogled na svijet oko sebe, umreavanje nam daje iskustvo i percepciju nekoga mjesta na
kojemu nikad nismo bili sve u slubi da se korisnicima daje najbolje mogue korisniko
iskustvo koje e se time neizbjeno kapitalizirati.
Iako nije u ovome seminarskom radu spomenuto, internet kao takav i dolaskom Web 2.0
formata dobivamo slobodu objava sadraja koje mi elimo izrei ili objaviti da veina niti ne
zna tko je ta osoba koja to objavljuje. Anonimnost je jedna od velikih znaajki interneta, u
mnotvu informacija i korisnika jednostavno ne moemo znati tko je ta osoba koja objavljuje
sadraje. Mogunost odabira korisnikoga imena nam ne daje tu slobodu govora koju u
interpersonalnom razgovoru nemamo ili ne elimo izrei.
Negativnosti je takoer jednako kao i dobrih strana. Drutveno umreivanje i dananje
poimanje interneta su kod nekih napravili raskol izmeu realnoga i virtualnoga. Borba za
socijalni status se vie ne vri kroz personalne komunikacije i djela nego kroz odraz virtualne
stvarnosti korisnika koji svojim objavama ele sebe predstaviti u njihovom poimanju
najboljeg svijetla to dovodi do iskrivljavanja drutvenih vrijednosti i ponaanja. Stvari
koje ne bi trebale postaju socijalno prihvatljive.

Literatura
Knjige:

T. O'Reilly, What is Web 2.0, google books

11

Web izbori:

www.computer.howstuffworks.com
www.iblognet.com/difference-between-web-1-and-web-2.html
www.oreilly.com/pub/a/web2/archive/what-is-web-20.html?page=1
www.wikipedia.com

12