OSNOVE

ORGANIZACIJE
Prof. dr. sc. Marijan
Cingula

Osnove (temelji) organizacije

Pojam organizacije
Uloga i vanost organizacije u drutvu
Organizacijski oblici
Ciljevi organizacije
Naela organizacije
Organizacijske vrste
Subjekt i objekt organizacije
Metode organizacije

Program i sadraj kolegija

1. Osnove organizacije
2. Teorije organizacije
3. imbenici organizacije
4. Oblikovanje organizacije
5. Organizacija materijalnih resursa
6. Organizacija ljudskih resursa
7. Organizacija ralanjivanja i grupiranja zadataka
8. Organizacija upravljanja i menadmenta
9. Organizacija vremenskog redosljeda obavljanja poslova
10. Promjene u organizaciji
11. Organizacijska kultura
12. Sukobi u organizaciji
13. Organizacija koja ui
14. Razvoj organizacije - ICT potpora
15. Prikazivanje organizacije

Pojam i sastavnice organizacije 1.

Starogrki organon oznaava: orue,

alat, glazbeni instrument, pravljenje,
U Aristotelovoj filozofiji organon
oznaava unutarnju povezanost
Wikipedia: Organizacija je drutveni
dogovor za postizanje zajednikih
ciljeva, koji nadzire vlastito izvoenje i
ima granice spram okruja. Izraz se
koristi kolokvijalno i znanstveno.

Pojam i sastavnice organizacije 2.

Organizacija skupina
ljudi koji obavljaju neki
posao:
postupak
organiziranja
rezultat procesa
organiziranja

Sastavnice:
Ljudi

Djelatnost

Pravila

Ustroj

Ciljevi

Resursi

Prostor

Vrijeme

Parcijalne drutvene (socioloke) skupine i

integralne drutvene skupine

Pojam i sastavnice organizacije 3.

Proces organizacija je aktivnost kojom se

postie cilj ili se mijenja neki entitet (sustav);
dinamiki pristup
Funkcija organizacija je nain na koji se
koriste neki entiteti/sustavi (poslovni ili javne
uprave); organizacija kao svrhovita i
permanentna struktura; ciljni pristup
Institucija entitet/sustav jest organizacija;
organizacija kao struktura u drutvenom
kontekstu; strukturni, statiki pristup

Uloga i vanost organizacije u drutvu 1.

ovjek provodi itav ivot u

organizacijama
Broj organizacija neprekidno raste
Gospodarske i drutvene (obrazovne,
kulturne, zdravstvene) koristi dolaze od
organizacija
Vanost organizacije obuhvaa svekoliku
ljudsku radnu i ivotnu aktivnost

Uloga i vanost organizacije u drutvu 2.

Organizacije obavljaju najsloenije

zadatke
Sinergijsko djelovanje pojedinaca
stvara drutvenu snagu koja ubrzava
procese i proiruje ljudske mogunosti
Ljudsko drutveno bie poiva na
komunikaciji s drugima
Organizacijska stega, silom nametnuta,
moe negativno utjecati na ovjeka

Uloga i vanost organizacije u drutvu Organizacija kao znanost?!

Na temelju lanka 115. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04,
174/04 i 46/07), Nacionalno vijee za znanost donijelo je 2008. g.
Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama.
Znanstvena i umjetnika podruja jesu:
1.
PRIRODNE ZNANOSTI
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

TEHNIKE ZNANOSTI
BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
BIOTEHNIKE ZNANOSTI
DRUTVENE ZNANOSTI
HUMANISTIKE ZNANOSTI
UMJETNIKO PODRUJE
INTERDISCIPLINARNA PODRUJA ZNANOSTI
INTERDISCIPLINARNA PODRUJA
UMJETNOSTI

2.PODRUJE TEHNIKIH ZNANOSTI (1.)

2.05. Graevinarstvo
Grane:
2.05.01 geotehnika
2.05.02 nosive konstrukcije
2.05.03 hidrotehnika
2.05.04 prometnice
2.05.05 organizacija i
tehnologija graenja

Polje
2.01. Arhitektura i urbanizam
2.02. Brodogradnja
2.03. Elektrotehnika
2.04. Geodezija
2.05. Graevinarstvo
2.06. Grafika tehnologija
2.07. Kemijsko inenjerstvo
2.08. Metalurgija
2.09. Raunarstvo
2.10. Rudarstvo, nafta i geoloko
inenjerstvo
2.11. Strojarstvo
2.12. Tehnologija prometa i
transport
2.13. Tekstilna tehnologija
2.14. Zrakoplovstvo, raketna i
svemirska tehnika
2.15. Temeljne tehnike znanosti
2.16. Interdisciplinarne tehnike
znanosti

2.PODRUJE TEHNIKIH ZNANOSTI (2)

2.15 Temeljne tehnike znanosti

Grane:
2.15.01 automatika
2.15.02 energetika
Polje
2.15.03 materijali
2.01. Arhitektura i urbanizam
2.15.04 mehanika fluida
2.02. Brodogradnja
2.15.05 organizacija rada i
2.03. Elektrotehnika
2.04. Geodezija
proizvodnje
2.05. Graevinarstvo
2.15.06 tehnika mehanika
2.06. Grafika tehnologija
(mehanika krutih i deformabilnih
2.07. Kemijsko inenjerstvo
tijela)
2.08. Metalurgija
2.09. Raunarstvo
2.15.07 termodinamika
2.10. Rudarstvo, nafta i geoloko2.15.08 inenjerstvo okolia
inenjerstvo
2.11. Strojarstvo
2.12. Tehnologija prometa i
transport
2.13. Tekstilna tehnologija
2.14. Zrakoplovstvo, raketna i
svemirska tehnika
2.15. Temeljne tehnike
znanosti
2.16. Interdisciplinarne tehnike
znanosti

4. PODRUJE BIOTEHNIKIH ZNANOSTI

Polja:
4.01. Poljoprivreda
(agronomija)
4.02. umarstvo
4.03. Drvna tehnologija
4.04. Biotehnologija
4.05. Prehrambena tehnologija
4.06. Interdisciplinarne
biotehnike znanosti

4.03. Drvna tehnologija

Grane:
4.03.01 drvni materijali
4.03.02 drvno tehnoloki
procesi
4.03.03 konstruiranje i
oblikovanje proizvoda od drva
4.03.04 organizacija
proizvodnje

5. PODRUJE DRUTVENIH ZNANOSTI

Polje
5.01. Ekonomija
5.02. Pravo
5.03. Politologija
5.04. Informacijske i
komunikacijske znanosti
5.05. Sociologija
5.06. Psihologija
5.07. Pedagogija
5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske
znanosti
5.09. Logopedija
5.10. Kineziologija
5.11. Demografija
5.12. Socijalne djelatnosti
5.13. Sigurnosne i obrambene
znanosti
5.14. Interdisciplinarne drutvene
znanosti

5-01 Ekonomija
Grane:
5.01.01 ekonomika
poduzetnitva
5.01.02 financije
5.01.03 kvantitativna
ekonomija
5.01.04 organizacija i
menadment
5.01.05 meunarodna
ekonomija
5.01.06 opa ekonomija
5.01.07 trgovina i turizam
5.01.08 poslovna informatika
5.01.09 makroekonomija
5.01.10 mikroekonomija
5.01.11 ekonomska
matematika i statistika
5.01.12 marketing
5.01.13 raunovodstvo

5. PODRUJE DRUTVENIH ZNANOSTI (2 )

Polje
5.01. Ekonomija
5.02. Pravo
5.03. Politologija
5.04. Informacijske i
komunikacijske znanosti
5.05. Sociologija
5.06. Psihologija
5.07. Pedagogija
5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske
znanosti
5.09. Logopedija
5.10. Kineziologija
5.11. Demografija
5.12. Socijalne djelatnosti
5.13. Sigurnosne i obrambene
znanosti
5.14. Interdisciplinarne drutvene
znanosti

5.04. Informacijske i
komunikacijske znanosti
Grane:
5.04.01 arhivistika i
dokumentalistika
5.04.02 informacijski sustavi i
informatologija
5.04.03 knjiniarstvo
5.04.04 komunikologija
5.04.05 odnosi s javnou
5.04.06 leksikografija i
enciklopedistika
5.04.07 muzeologija
5.04.08 masovni mediji
5.04.09 novinarstvo
5.04.10 organizacija i
informatika
5.04.11 informacijsko i
programsko inenjerstvo

P
O
T
R
O

T
R

T
E
INDUS. ORGANIZACIJA

MEUNARODNA EKONOMIJA
P
O
D
U
Z
E

MIKRO

EKONOMSKI
ODNOSI S
INOZEMSTVOM

MONETARNE
FINANCIJE

JAVNE FINANCIJE

INDUSTRIJSKA POLITIKA

GLOBALNA EKONOMIJA

MAKRO

EKONOMIJA
Juri, LJ.

Organizacijski oblici 1.

Razliitost sadraja, naziva i oblika organizacije:

Management Science, Scientific Management,
Management Theory, Organization,
Betriebsorganisationslehre, Organisationstheory,
Organizacija, menadment, teorija organizacije,
organizacija rada, organizacija proizvodnje,
organizacija poduzea, poslovna organizacija,

Organizacijski oblici 2.

Organizacija rada svjesna ovjekova djelatnost kojom se

usklauju svi imbenici (materijalni i osobni) proizvodnje radi
postizanja optimalnih rezultata

Sredstva za rad trajna imovina (zemlja,

zgrade, oprema, )
Predmeti rada (sirovine i materijali, )
Ljudski rad
Znanje
Informacija
Poduzetniki talent

Organizacijski ciljevi; pojam ciljeva 1.

Ako napinje luk gaaj u zvijezde!
Napisana rije je razlika izmeu snova i ciljeva!

Cilj je ono emu teimo i to elimo postii

udruivanjem i zajednikim organizacijskim
djelovanjem
Ciljevi moraju biti:
Specific

odreeni
Measurable mjerljivi
Achievable / Attainable dostini uz
normalne napore
Realistic realni, objektivni
Timely /Tangible vremenski odreeni,
opipljivi

Organizacijski ciljevi; u odnosu na

rezultat 2.

Temeljni ciljevi svakog sustava:

Odranje,

tj. funkcioniranje na postojeoj

razini efikasnosti
Razvoj, tj. funkcioniranje na vioj razini
efikasnosti

Optimalno djelovanje idealno stanje u

kojem su postignuti maksimalni zahtjevi
s motrita razliitih kriterija istovremeno
Zadovoljavajue djelovanje realno
stanje s motrita razliitih kriterija,
ekonomski prihvatljivo

Organizacijski ciljevi na razliitim

razinama 3.

Usklaivanje

Openiti, globalni, sveobuhvatni ciljevi

itave organizacije
Parcijalni ciljevi organizacijskih dijelova
Osobni ciljevi pojedinaca

Organizacijski ciljevi; hijerarhija 4.

vizija
misija

Vrni
menadment

strategija

Srednji
menadment

taktika, operativa

Operativni
menadment

Tradicionalno i socijalno
poduzetnitvo; organizacijska
odgovornost
Klasina politika ekonomija
Tradicionalno poduzetnitvo

Cilj

Predatorski kapitalizam

Socijalno poduzetnitvo
Moralni kapitalizam
Korporativna drutvena
odgovornost

Cilj

Maksimalan
profit

Odriv
profit

Levels of Entrepreneurial responsibility Wickham,P.A., Strategic

Entrepreneurship, FT Prentice Hall, Harlow, 2006, pp 199

Diskrecijska odgovornost

Moralna odgovornost

Dodana odgovornost vidljiva kroz

indivudualne poduzetnikova
mjerila ili kao razlika spram
drugih poduzea
Pridravanje moralnih i etikih
naela

Zakonska
odgovornost

Poslovanje u skladu sa zakonom

Ekonomska
odgovornost

Profitabilna proizvodnja dobara i

usluga

Naela organizacije po H. Fayolu

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

PODJELA RADA
AUTORITET; OVLATENJA I ODGOVORNOST
DISCIPLINA
JEDINSTVO ZAPOVIJEDI
JEDINSTVO USMJERAVANJA
POTINJENOST INTERESA POJEDINACA
ZAJEDNIKIM INTERESIMA
NAGRAIVANJE
CENTRALIZACIJA
HIJERARHIJA
RED
PRAVINOST
STABILNOST NAMJETENJA
INICIJATIVA
ESPRIT DE CORPS - U JEDINSTVU JE SNAGA

Vanija naela organizacije

Podjela rada i specijalizacija ralamba

cjelokupnog zadatka radi poveanja radnih
uinaka skupina i pojedinaca
Povezivanje proizvodnih initelja njihovo
povezivanje i usklaivanje kao i
usklaivanje unutar svakog imbenika
posebno
Koordinacija uspostava veza i odnosa
unutar organizacije i pojedinih imbenika
Dobrovoljnost ukljuivanja poiva na
usklaenosti interesa pojedinaca i cjeline

Standardizacija i tipizacija u organizaciji

rada

Standardizacija pronalaenje optimalnih

rjeenja (best practice) koja se propisuju
kao tehniko-ekonomski propis ili standard
Meunarodni standardi, zakonski standardi,
interni organizacijski standardi (specifikacije)

Tipizacija selekcija i redukcija

standardiziranih proizvoda na minimalan
broj proizvoda (tipova) koji svojim
svojstvima zadovoljavaju odreen raspon
potreba

Naela racionalizacije

Uklanjanje tetnih razmaka i

hodova
Predvianje
Pripremanje, planiranje
Ujednaavanje
Spajanje jednakih elemenata i
jednakih procesa

Vrste organizacija 1.
Mjerilo / kriterij

Vrste

Opseg rada

potpuna

djelomina

Nain provoenja

individualna

shematska

Koncepcija voenja

centralizirana

decentralizirana

Trajanje rada

jednokratno

postupno

Postojanje poduzea

organizacija

reorganizacija

Intenzitet strukturiranja

formalna

neformalna

Ciljevi

poslovne

ne-poslovne

Emotivna ukljuenost

primarne

sekundarne

Subjekt i objekt organizacije

Subjekt = vlasnik pojedinaan ili

institucionalan
Prijenos subjektiviteta na strunu
osobu (principal agent)
Objekt = ovjek tehnoloki proces
predmet rada oblik organizacije

Organizacijske metode 1.

Univerzalne u svim znanstvenim

disciplinama
Posebne u nekim disciplinama
Individualne samo u pojedinim
disciplinama
Metode

za ocjenu organizacije
Metode za oblikovanje
organizacije
Empirijske i znanstvene metode

Organizacijske metode 2.

Analitike metode:
Kompleksna

analitika metoda (KAM)

Ukupno poslovanje ralanjuje se na razliite

poslove
Metoda

ocjenjivanja organizacije prema

procesnim funkcijama:

Evidentiranje
Obavjetavanje
Usklaivanje
Organiziranje
Izvoenje

Planiranje
Izvrenje
Nadziranje

Organizacijske metode 3.

Metode za oblikovanje organizacije

Kompleksno-matrina

metoda:
Ralamba svekolikog poslovanja na
elemente, utvrivanje odnosa nadlenosti i
odgovornosti, izgradnja nove organizacije:
Grupiranje poslova i zadataka,
oblikovanje organizacijskih jedinica,
uspostavljanje meusobne povezanosti,
izgradnja mree kominiciranja,
projektiranje organizacijskog modela

Organizacija i stabilnost
Zato postoje organizacije?
Poveaju specijalizaciju
i podjelu rada
Koriste tehnologije
ekonomije razmjera

Organizacija
omoguava da
ljudi zajedniki

Upravljaju svojim okrujem

tede na transakcijskim
trokovima

Izvor: prema Jones, G. R.:

Organization theory,
design and change,
Upper Saddle River,
New Jersey 2004, str 6
33

Nametnu mo i kontrolu

prof.dr.sc. Marijan Cingula

to uveava
vrijednosti koje
organizacija
stvara

Rezultanta

ovih 5 imbenika pokazuju zbog ega se vie vrijednosti

stvara kada ljudi djeluju organizirano, a ne pojedinano

stabilnost koju daje organizacija omoguuje razvoj i rast

sposobnosti i vjetina viestruko uveava mogunosti
organizacije za daljnje poveavanje stvorene vrijednosti

birokracija - jasna specifikacija vertikalnog autoriteta i

horizontalnih zadaa omoguava stabilnost nunu za
stvaranje dugorono djelovanje organizacije u njezinom
okruju

34

prof.dr.sc. Marijan Cingula

Funkcija Stabilnost - Promjena

Organizacijsko ponaanje povezano sa stabilnou i promjenom

Vanost promjene

Visoka

Niska

35

Radikalno
ponaanje

Zrelo
ponaanje

"Laissez-faire" Konzervativno
ponaanje
ponaanje

Vanost stabilnosti

prof.dr.sc. Marijan Cingula

Visoka

Izvor: prema Burchell, N. Kolb,

D.: "Stability and change for
sustainability", University of
Auckland Business Review;
Spring2006, Vol. 8 Issue 2,
str 35

Izvori
1.
2.

3.

4.

36

Jones, G. R.: Organization theory, design and change,

Upper Saddle River, New Jersey 2004
Sharkey, L. D.: "Organization Integration Case Study: A
Practical Approach to Drive Faster Results",
Organization Development Journal, Winter 2006, Vol.
24 Issue 4, p44-54
Heywood, S., Spungin, J., Turnbull, D.: "Cracking the
complexity code", The McKinsey Quarterly, 2007,
Number 2, p 84-95
Burchell, N. Kolb, D.: "Stability and change for
sustainability", University of Auckland Business Review;
Spring2006, Vol. 8 Issue 2, p33-41

prof.dr.sc. Marijan Cingula

Pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Pojam organizacije
Sastavnice organizacije
Statiki pristup tumaenju organizacije
Dinamiki pristup tumaenju organizacije
Uloga i vanost organizacije u drutvu, poloaj u
klasifikaciji znanstvenih podruja
Organizacijski oblici
Ciljevi organizacije
Naela organizacije
Organizacijske vrste
Subjekt i objekt organizacije
Metode organizacije