Professional Documents
Culture Documents
Ženske Mobe Iz Bosanke Krajine
Ženske Mobe Iz Bosanke Krajine
ovjek sazove vie osoba, samih ili sa volovima i konjima da mu radi neki posao, pa mu
za ovakvu radnju nije obavezan platiti.2
Moba, kao obiaj udruenog ljudskog rada, terminoloki je objedinjavao i kao takav
se koristio u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji, Sremu, i Crnoj Gori. Prvobitni oblik termina
moba je mlba, koja se najee koristi u Srbiji, manje u BiH. U nekim srpskim
krajevima narod kae da ide u mobu ili molbu. U svim naim krajevima ova dva termina
imala su istu funkciju i znaaj, izuzev Crnogorskog primorja, gdje je molba predstavljala
obiaj kada se nekoliko mladih ljudi i ena udrue, pa jedan drugom sve poslove redom
obavljaju, dok je moba predstavljala udruivanje mladih radi obavljanja konkretnog
posla. Meutim, najstarija terminoloka odrednica udruenog ljudskog rada zove se
moljba. Funkcija i znaaj moljbe u ovjekovom radu pominje se na prvim pisanim
spomenicima i narodnim pjesmama. Simboliki znaaj molbe okarakterisan je u znaenju
vjerske molitve, odnosno moljenje za razne usluge. U Bosni i Hercegovini u jednom
kraju, najee se uje da neko ide u umobu ili umobinju, a u drugom u mobinu ili
mobinju. U pjesmi: Ljubovi i Ivankovia Kosa, pjeva se kako je Ljubovi sakupljao
golemu mobinju: Ali u istoj pjesmi se kae: Sva je moba dola na uinu.3 (to znai da
se na mobu ilo, tamo gdje je bilo ia i pia).
Osnovni cilj i zadatak zbog ega se moba saziva je, da se sakupi to vei broj
mladih ljudi (momaka i djevojaka), koji e se uz igru, pjesmu zbliiti a samim time i
motivisati da to kvalitetnije obave posao zbog kojeg su doli.
Mobe se mogu podjeliti na enske, muke i mjeovite. Meutim kategoriki izvriti
selekciju moba na muke i enske je veoma teko. Tako npr: u veini enskih moba
prisutni su mukarci, negdje da pripomognu u radu, a uglavnom radi druenja i
zbliavanja. A kada ne bi bilo tako, te enske mobe bi izgubile smisao za njihovo
postojanje, odnosno sazivanje, jer su se na mobama raale neke nove ljubavi, pronalazili
brani suprunici (najee iz susjednog sela).
Najee enske mobe su: prela ( kada su imala funkciju da se pripomogne
domaici u ijoj kui se saziva prelo) od eljanja i predenja vune do spremanja
djevojakog ruha (trikanja, pletenja, ivanja i vezenja, etva (vie mjeovita, muka i
enska).4 Prela su najee sazivana u Bosanskoj Krajini.
Moda jedne od najznaajnijih moba, koje bi dosljedno opravdale svoju funkciju i
sadraj su mobe iz sevapa i milosra tj. milosrdne mobe. Ove mobe se obavljaju kod
siromanijih domaina koji ne mogu sami da urade svoje poslove, kod bolesnih, kod
inokosnih (udovica) ena i kod kue u kojoj nema enske eljadi.
Za razliku od mobe, pozajmice se moraju vratiti. Sva deavanja koja se primjeuju
u toku mobe, u pozajmici su dosta skromnija (od broja ljudi koji uestvuju, od veselosti
samih ljudi do gozbe koja je skromnija). Pozajmica se moe obaviti tako da se
pozajmljuje stoka umjesto ovjeka ili za jednog kosaa se vraaju dva kopaa (zato to je
kosaki rad tei od kopakog).
Sprega, sastavljanje, etvorenje je isto to i pozajmica, samo to se kod sprege ide
u pozajmicu sa radnom stokom, da se ore, vue ito, sijeno, drvo, kamen i sl.5
2
M. Z. Vlajinac, Moba i pozajmica, Srpka Kraljevska Akademija, SEZB, knjiga XLIV, Drugo odjeljenje,
ivot i obiaji narodni, knjiga 18, Beograd 1929, 21
3
Isto, 8
4
Isto, 41
5
M. T. Vukovi, isto, 171
M. Karanovi, Nekolike velike porodine zadruge u BiH, Glasnik Zemaljskog Muzeja u BiH, 1938, 172
M. Z. Vlajinac, isto, 82
nijesu praznih ruku. Putem predu i pletu, a na uini i odmoru vezu. O pretenini i
suknenini radi se obno. Na prelo se zovu cure udavae, inokosne ene i mlade snae. Uz
djevojke i snae ide, ko njihov, da na prelu i sijelu paze na njihovo ponaanje. Starije
djevojeke i ene pouavaju i sjetuju mlae. I beari, ljudi bez enska u kui zovu i
skupljaju prela, a uz prelo ide i sijelo. Ako se prelje zovu daje im se jelo. Iznese se
ljenjaka, orasa, kruaka i po koja jabuka. Na prelo pored enskadije dolaze i momci.
enska eljad prede, momci zametnu igru i igraju se. Prelje se natjeu koja e vie
napresti. Momci ukradu od cura puna vretena, pa se onda rugaju kako je ova ili ona lijena
i malo je prela. Dok koja od snanijih i slobodnijih ena ne skoi meu mukarce, nae i
otme vretena pa povrati djevojci i u ali ga pone ruiti. Djevojke i mlade pjevaju
predui. Svakog e momka i djevojku pripjevati i spomenuti, a osobito ako znadu da se
vole.
Jedna pjesma kae:
Gerdan kiti ljuba Ivanova,
Gerdan kiti gerdanu govori,
Moj gerdanu, moje suvo zlato,
Kakav e te junak potrgati!
Nee Gavro, iv majci ne bio!
Hoe Rade, radosna mu majka!
U drugoj naoj narodnoj pjesmi se kae:
Prelo se je sastajalo,
Mladi momci i djevojke,
Meu sobom spominjali?
Lijepa Joka govorila,
Da bi Pera najvoljela.
Na prelu se igralo i zborako kolo ili djevojako kolo ali se kae i samo kolo.
Mladi momci Krajinici igraju tu igru na prelu i sijelu. Njih nekoliko pohvataju se za
ruke, drugi se popnu na njihova ramena, pa se oni pohvataju i igraju kolo naokolo.
Gornji momci pjevaju:
Ovako se kolo igra, kolo igra,
Oni donji odgovaraju:
Nije tako, ve ovako rode mili.
Momci su igrali tako to jedan od njih uzme kaike, obino tri, izmeu prstiju stavi
dvije, a sa treom udara u one dvije, tako da im daje takt. Svi sa prela gledaju u te
momke. Svojat hvali svoj rod, kako je jak, snaan i vjet. Poneka djevojka se smijei, a
milo joj je to se tolika hvala prosiplje na njezinog dragog.8
8
P.St. Ivanevi, Srpski narodni obiaji, Bosanska Vila, 1904. godina, 292
Prela su enske none mobe koje su u svim naim krajevima sazivane zimi i u
jesen, kada su dani krai a noi due, i kada nije bilo posla u polju.
Ona su manje ili vie u svima krajevima Bosanke Krajine bila slina. Postojale su
dvije osnovne funkcije prela: pomoi drugome i to bolje se proveseliti.
U ovom radu pokuaemo dati mali opis prela iz prnjavorskog kraja, sa Zmijanja i
sela Ravnog kod Kupresa.
Prema kazivanju Nedeljke Vuji (roene Gavri) iz sela Crkvene kod Prnjavora, a
sada nastanjene u Banjaluci prela kakvih se ona sjea 60-ih godina XX vijeka bila su
ovakva: Domaica, a najee mlada djevojka sazivala je svoje kolegice, djevojke iz
komiluka iz istog sela, a ponekad i iz susjednog sela ukoliko iz poznaje da dou na
prelo.
da je zadirkuje, ali samo onaj momak koji se njoj svia, dok je od drugog bjeala na neko
drugo mjesto. U toku rada, ovbavezno su pjevale. Momci su lupali orase i ljenjake i
davali ih djevojkama. Ponekad su mame ulazile u sobu da vide kako se mladi ponaaju.
Kada se ue ve kasno u no, prelo se privodilo kraju. Momak je pratio curu kui, a od
djevojke domaice momak je ostajao jo malo da posijedi.
to se tie prela na Zmijanju, Grozda Regoda u svojoj knjizi Sazvuja Zmijanja
kae: Da se prelo sazivalo u toku dugih zimskih noi, ija je osnovna funkcija bila skratiti
duge zimske noi i upotpuniti ih pto veselijim sadrajem. enska eljad bi uvee prela, a
mukarci su im pravili drtvo. Na prelima su se priale ve poznate prie, zagonetalo se i
pjevalo. Najee je bio i jedan guslar, koji bi opjevavao znaajne junake iz srpske
istorije: Miloa Obilia, Marka Kraljevia, kneza Lazara i dr. Neka od djevojaka je itala
pjesnaricu, pogaale se zagonetke i sl.9 Meutim, i na ovom prelu je pored veselja bilo i
rada. ene su prele trikale, vezle i plele.
Gubi Ljubomir u svom radu Porodina zadruga Medii opisujui ivot ljudi u
porodinoj zadruzi Medii istie da: ene zimi predu, pletu i tkaju u sobi glavne kue.
Zimi ene neprekidno predu od jutra do mraka. Organizuju se prela nou da bi se to
due prelo. enska djeca poinju plesti i presti u osmoj godini, a tkati u esnaestoj.10
Prema kazivanju Ljubice Konti iz sela Ravnog (kupreki kraj), a danas nastanjene
u Banjaluci, na prelu je znalo biti i po 20 djevojaka i neto manje momaka. Prelo se
sazivalo zimi, u nonim satima. Na prelu je upana vuna, tkalo se, trikalao se i sl.
Kada se doe kui u kojoj je prelo, obiaj je bio da ih domaica poasti sa onim to
se u kui nae najbolje od hrane. Bilo je veselo sa puno smijeha i ale. Po zavretku
radova koje su djevojke trebale da urade, dobijale su poveerak(najbolja hrana, voe,
neto od slatkog ako se nae). Na prelu su bili i momci, koji su ometali djevojke u radu.
Gaali su ih smotuljcima vune, kao znak udvaranja. Nakon zavretka poslova igralo se
kolo. Domaica je po polasku svaku djevojku darivala jabukom poeljevi joj puno
zdravlja i sree.
ETVA
etva je jedan od oblika enskih moba koje se sazivaju po danu. U nekim naunim
prikazima preovladava shvatanje da je etva vie mjeovita moba, to je opravdano zbog
skoro podjednakog broja ena i mukaraca koji uestvuju u etvi.
etva je moda jedna od najveselijih dnevnih moba koje je na narod primjenjivao.
etvu saziva domain kue. Na etvu se se ilo radnom zorom. Polazak je bio od
domainove kue ili se ilo pravo u polje.
G. Regoda, Sazvuja Zmijanja, Zaviajno drutvo Zmijanje, Knjievna zajedinca Vaso Pelagi,
Banjaluka 2002. godina, 98
10
LJ. Gubi, Porodina zadruga Medii, Zbornik krajikih muzeja, Banjaluka 1969. god. 178
G. Regoda, isto, 71
ZAKLJUAK
enske mobe kao jedan od oblika udruenog ljudskog rada i meusobnog
pomaganja od davnina je na ovjek upranjavao u svom ivotu.
Osnovni cilj ovih moba je da se drugome pomogne i da se ljudi zblie. Kako su se
prela odravala zimi i u jesen, to je bila jedinstvena prilika da se mladi zblie, jer su imali
vie vremena za razonodu, dok su ljeti vie vremena provodili u radu na polju.
enske mobe su u naem narodu danas manje primjenjuju. Sve se vie koriste
savremena mehanizaciona sredstva u obavljanju poljoprivrednih radova (etve), dok sa sa
druge strane mladi ljudi okreu gradu i njegovom raznovrsnom sadraju.
LITERATURA:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Pripovjedai: Nedeljka Vuji, (roena Gavri) iz sela Crkvene kod Prnjavora a sada
nastanjena u Banjaluci, Ljubica Konti iz sela Ravnog (kupreki kraj) a sada
nastanjena u Banjaluci