SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

TURISTIKI PROMET REBUBLIKE HRVATSKE 2013.GODINE

-SEMINARSKI RAD-

OPATIJA, 2014.

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

TURISTIKI PROMET REPUBLIKE HRVATSKE 2013.GODINE

-SEMINARSKI RAD-

Kolegij: Osnove informacijskih sustava

Mentor: dr.sc. Vlado Galii

Student: Valentina Manjerovi 3883/11

Opatija, Lipanj 2014.

Sadraj:
UVOD...........................................................................................................5
1. TURIZAM- ZNAAJNA GOSPODARSKA GRANA REPUBLIKE HRVATSKE.......6
1.2. PONUDA HRVATSKOG TURIZMA....................................................................7
1.1.1 Proizvodi.................................................................................................. 9
1.1.2 Ljudski potencijali.................................................................................. 11
1.3. ANALIZA KONKURENTSKE POZICIJE U EUROPI............................................13

2. KRETANJE I NOENJA DOMAIH I STRANIH TURISTA U REPUBLICI

HRVATSKOJ U 2013.....................................................................................15
2.1. ANALIZA OSNOVNIH FIZIKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE
HRVATSKE.......................................................................................................... 16
2.2 EKONOMSKI UINCI TURIZMA......................................................................24

3. ZAKLJUAK.............................................................................................26
BIBLIOGRAFIJA............................................................................................27

POPIS ILUSTRACIJA

Tabela
Tabela
Tabela
Tabela
Tabela
Tabela

1
2
3
4
5
6

Graf
Graf
Graf
Graf

Noenja domaih turista po vrstama smjetaja.........................................21

Noenja stranih turista po vrstama smjetaja...........................................21
Dolasci stranih i domaih turista prema regijama u 2013. godini..............22
Stanje turistikog sektora RH u 2013. trendovi.......................................23

1
2
3
4

Zaposleni u pravnim osobama...............................................................11

Zaposleni u pravnim osobama prema spolu 2012. i 2013. Godine.........11
Dolasci i noenja domaih i stranih turista.............................................16
Dolasci i noenja domaih i stranih turista.............................................18
Strani turistiki promet prema zemlji prebivalita 2013. godine............19
Noenja turista prema vrstama smjetajnih objekata............................20

Slika 1 Trina spremnost izabranih turistikih proizvodnih grupa/proizvoda

Hrvatske prema
makroregijama.......................................................................................... 7
Slika 2 Travel and Tourism Competitiveness Reporta...........................................13
Slika 3 The Travel & Tourism Competitiveness Index 2013 and 2011 comparison13

UVOD

Tema Turistiki promet Republike Hrvatske u 2013.godini predstavlja svojevrsnu

analizu kako prolih stanja, tako i procjenu buduih. Ona nam putem relevantnih statistikih
podataka omoguava uvid u potranju i potronju usluga, omoguava nam da razvijamo nove
trendove, a svoju snagu usmjeravamo na pravo mjesto, uvijek imajui u vidu nove izazove ali
i nove perspektive pred hrvatskim turizmom, velikim turistikim organizacijama ali i malim i
srednjim poduzetnicima koji su najizloeniji naglim ekonomskim promjenama. Svaka
promjena u financijskoj moi graana Republike Hrvatske, a naroito zemalja regije i
Europske unije direktno se odraava na popunjenost kapaciteta te prihode kako u dravnom
proraunu tako i prihode vlasnika prihvatnih poduzea.
Ovaj rad, svojim prvim teoretskim, i drugim, praktinim dijelom, predstavlja temelj
analize kako prolih trendova, tako i predvianja buduih.
Kroz ovaj seminarski rad prikazane su znaajke i osnovni pojmovi vezani za turizam s
posebnom pozornou na prikupljene statistike podatke vezane za kretanje i noenja
domaih i stranih turista u RH. tijekom 2013.godine, s njezinom analizom i uincima. U tom
smislu, konzultirane su stranice Hrvatske turistike zajednice, Strategija razvoja turizma
Republike Hrvatske do 2020.godine, Dravnog zavoda za statistiku, te internetski turistiki
lanci. Putem tih podataka, potrebno je definirati koja ciljna skupina turista prevladava u 2013
godin, kako bi se hrvatska ponuda mogla prilagodili potranji ciljanog trita, tj. prilagoditi
infrastrukturu, te povisiti razinu kvalitete proizvoda i usluga kako bi gosti bili zadovoljni.

Svrha seminarskog rada je ustanoviti, putem analiza statistikih podataka stvarno stanje
meunarodnih i domaih turistikih boravaka u Hrvatskoj ,te stavljajui je u rang s ostalim
zemljama svijeta, priznatim kao zemljama destinacijama. Jedino istraivanjem i prikupljenim
podacima, mogue je dobiti uvid u precizan ostvareni promet tijekom cijele 2013.godine.

1. TURIZAM- ZNAAJNA GOSPODARSKA GRANA REPUBLIKE HRVATSKE

Prouavajui definicije turizma, vrlo lako se mogu susresti mnogi pojmovi koji
karakteriziraju ovu dananju vrlo znaajnu gospodarsku granu, kako u svijetu, tako i u
Republici Hrvatskoj. Vrlo jednostavno i konkretno reeno, turizam je skup odnosa koje
proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva
stalno prebivalite te ako sa tim boravkom nije povezana nikakva privredna aktivnost ili
djelatnost.
Polazei od ovoga, u izuavanju turizma trebaju se primjenjivati sljedei uvjeti i
discipline: ekonomija, psihologija, sociologija, organizacija rada, statistika i matematika,
geografija, povijest, antropologija, etnologija, povijest umjetnosti, medicina, tehnike
znanosti itd. Turist, kao potroa turistikih usluga, bez kojega turizam ne bi mogao ni
postojati, moe se definirati kao privremeni posjetitelj koji se nalazi u mjestu van svog
mjesta stalnog boravka najmanje 24 sata, s tim to je promjena mjesta njegovog boravka
motivirana ovim razlozima:

1. eljom za fizikim i psihikim odmorom,

2. eljom za razonodom i zabavom,
3. eljom za stjecanjem znanja putem upoznavanja kulturnog i povijesnog nasljea
odreenih zemalja ili mjesta (ovdje nisu ukljueni studenti i uenici u stranim
zemljama
ili mjestima, kao ni osobe na specijalizaciji u inozemstvu) i upoznavanjem prirodnih
ljepota,
4. zdravstvenim razlozima (preventivna zdravstvena zatita) koji uvjetuju koritenje
klimatskih i zranih ljeilita ili odmaralita,
5. amaterskim sportskim takmienjima i drugim oblicima takmienja ili amaterskim
manifestacijama kulturno-umjetnikih ostvarenja u drugim mjestima ili zemljama,
6. krunim putovanjima turista brodovima, koji se zadravaju u odreenim mjestima i
krae od 24 sata itd.
Turizam je raznorodna privredna djelatnost, koja se sastoji iz razliitih privrednih i
neprivrednih aktivnosti, a sve zajedno sudjeluju u zadovoljenju potreba domaih i stranih
turista. Osnovu turistike privredne djelatnosti ine: ugostiteljstvo, promet, turistike i
putnike agencije, trgovina na malo, zanatstvo i razne vrste komunalnih djelatnosti. Od
neprivrednih djelatnosti treba istaknuti kulturno-umjetnike, sportske i druge aktivnosti, zatim
rad raznih turistikih organizacija i organa na regionalnom, nacionalnom i meunarodnom
planu, koje na direktan ili indirektan nain sudjeluje u formiranju turistike ponude.

Orijentirajui se na turizam odreene zemlje, tonije Republike Hrvatske, prednosti nae

drave i razvitka turistikog proizvod su mnogobrojne poevi od samih odlinih preduvjeta.
Hrvatska ima veliki broj preduvjeta za daljnji razvitak turizma, u koje spadaju ekoloki
ouvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih (Plitvika jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni
Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova prirode, kulturno i povijesno nasljee sa
spomenicima pod zatitom UNESCO-a (Dioklecijanova palaa u Splitu, gradovi Trogir i
Dubrovnik te Eufrazijeva bazilika u Poreu i ibenska katedrala) te blagom mediteranskom
klimom kojom privlai turiste tijekom cijele godine. Neizostavno je napomenuti vrlo
specifinu razvedenu Jadransku obalu koja svojim prirodnim ljepotama privlai turiste
cijeloga svijeta. Ovdje je vrlo vano napomenuti da grad Dubrovnik, kasnosrednjovjekovni
planirani grad na junodalmatinskoj obali, trenutno ima veliku vanost u privlaenju turista
zahvaljujui svojim sauvanim gotikim, renesansnim i baroknim crkvama, samostanima,
palaama. Nadalje, hrvatsku obalu krase jo mnogobrojne kulturne znamenitosti u to se moe
ubrojiti Dioklecijanova palaa u Splitu, koja je jedno od najznaajnijih djela kasnoantike
arhitekture, ne samo po ouvanosti pojedinih izvornih dijelova i cjeline, nego i po nizu
originalnih arhitektonskih formi koje navjetaju novu ranokransku, bizantsku i
ranosrednjovjekovnu umjetnost. S druge strane, Istarski poluotok krasi Pore, u kojemu je
kranstvo utemeljeno ve u 4. stoljeu te su bazilika, atrij, krstionica i episkopska palaa
izvanredni primjeri religiozne arhitekture, dok sama Eufrazijeva bazilika izuzetno spaja
elemente klasicizma i Bizanta. Hrvatska je poznata i po nematerijalnoj batini koja je pod
zatitom UNESCO-a. Usmena i nematerijalna kulturna batina meunarodno je prepoznata
kao bitna i vitalna odrednica ouvanja kulturnog identiteta. Njeno ouvanje promie i razvija
kulturnu raznolikost, ljudsku kreativnost te ima znaajnu ulogu u podruju nacionalnog i
meunarodnog razvoja promiui toleranciju i proimanje meu kulturama. Kada se govori o
nematerijalnog imovini, govori se o obiajima, vjerovanjima, znanjima, vjetinama i
pojavama duhovnog stvaralatva koja se prenose predajom, a one su ujedno i preduvjet
predstavljanja specifinog turizma i brenda Hrvatske u sljedeih nekoliko godina.

1.2.

PONUDA HRVATSKOG TURIZMA

S obzirom na ve definirane potrebne preduvjete za razvoj hrvatskog turizma, bogatih

prirodnih atrakcija i kulturne batine, turistika infrastruktura je onaj dio kojem treba posvetiti
veliku panju kako sadraji turistike ponude ne bi zaustavljali ili usporavali pretpostavke za
proirenje meunarodno prepoznatljivog proizvodnog miksa, turistiko aktiviranje
kontinentalnog prostora, ukljuujui i prostor priobalnog zalea, te produljenje sezone. S
druge strane, 1kvaliteta turistike ponude Hrvatske odnosu na panjolsku, Francusku, Italiju,
Grku i Tursku pokazuje da je Hrvatska u odnosu na veinu glavnih konkurenata popravila
relativnu percepciju imida. Dok je imid Hrvatske u 2004. godini bio loiji od svih glavnih
konkurenata, s izuzetkom Turske, u 2010. godini neto je vei udio anketnim istraivanjem
obuhvaenih turista ocijenio imid Hrvatske boljim od imida panjolske, Italije i Grke.
Treba naglasiti da trina pozicija u odnosu na konkurente u odreenoj je mjeri odraz trine
spremnosti njezinih glavnih turistikih proizvoda. Na temelju postavljenih slika moe se
zakljuiti da za makro-regiju Sjeverni Jadran to su odmor na suncu i plai te ciklo-turizam i
ronilaki turizam. U makro-regiji Juni Jadran posebno se izdvajaju yachting turizam, te
1 Ministartvo turizma, Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, str.5
7

odmor na suncu i plai, dok su za makro-regiju Kontinentalna Hrvatska trino najspremniji

proizvodi kulturni turizam, odmor u ruralnim podrujima te ciklo-turizam.
Slika 1 Trina spremnost izabranih turistikih proizvodnih grupa/proizvoda
Hrvatske prema makroregijama

Izvor: Istraivanje predstavnika razliitih interesnih skupina, Institut za turizam, Zagreb, listopad 2011 .

Izvor: Izvor: Istraivanje predstavnika razliitih interesnih skupina, Institut za turizam, Zagreb, listopad 2011 .

Ljepota krajolika i ekoloka ouvanost elementi su ponude u kojima Hrvatska ima

prednost u odnosu na konkurente. Urbanistiku i arhitektonsku skladnost destinacija u
Hrvatskoj turisti percipiraju ujednaenom s konkurencijom. Iako ekoloka ouvanost
predstavlja element ponude u kojem nas nai posjetitelji ocjenjuju boljim od konkurencije,
vano je naglasiti da se razvoj turizma u nas treba i dalje temeljiti na unapreenju zatite
okolia, ouvanju kvalitete prirodnih resursa te odgovornom i odrivom upravljanju razvojem
sadraja turistike ponude.

1.1.1

Proizvodi

Kriteriji razvrstavanja turizma mogu se ralaniti na:

1. duljina boravka u odreditu,

2. mobilnost turista,
3. vrsta posjeenoga turistikog prostora (primorski, otoni, planinski, jezerski, gradski ili
seoski),
4. nain organizacije putovanja (individualno ili organizirano),
5. sadraji (aktivnosti) za vrijeme boravka u odreditu.
Sve je vei broj kraih putovanja tijekom godine, i to motiviranih posjetom gradovima
kulture, znaajnim kulturnim, sportskim i slinim manifestacijama. Turistima je tako
omogueno samostalno organiziranje odmora jer se klasinom aranmanu dodaju razliiti
sadraji prema njihovim potrebama i sklonostima. Sve vie raste i zanimanje za takozvane
zelene destinacije i aktivni odmor u prirodi.2
Stoga se moe rei da navedeni kriteriji ovise o tome prema kojem turistikom proizvodu
e svaki turist biti orijentiran kako bi zadovoljio svoje turistike potrebe. Prema doprinosu
turistikog prihoda, turistiki proizvodi Hrvatske mogu se podijeliti na dva temeljna
proizvoda: dominantne proizvode ( svaki od njih doprinosi minimalno 5% u strukturi prihoda)
te s druge strane, proizvode s izraenom perspektivom razvoja.

a) DOMINANTNI PROIZVODI:

SUNCE I MORE - udio sunca i mora u ukupnom hrvatskom turistikom proizvodu ve

godinama ne pada ispod 85% fizikog volumena s neto manjim udjelom u prihodima (75 do
80%), s obzirom na njegovu prosjeno niu rentu uzrokovanu velikim kapacitetima
obiteljskog smjetaja u kuanstvima.

2 Sveuilite u Splitu, Statistika analiza kretanja i noenja domaih i stranih

turista u RH 2013., 9 str.
9

NAUTIKI TURIZAM (yachting/cruising)- Hrvatska je ve danas jedna od poeljnijih

nautikih destinacija na svijetu zbog svoje razvedene obale , ugodne klime i pogodnih
vjetrova. Yachting turizam u Hrvatskoj nekoliko posljednjih godina obiljeava stagnacija u
razvoju ponude novih vezova u marinama zbog nepovoljnog investicijskog okruenja

POSLOVNI TURIZAM- poslovni gosti ine stabilnih 10% do 15% udjela svih hotelskih
gostiju. Glavna barijera rastu proizvoda je nedostatak kongresne infrastrukture (kongresni
centri) i jo uvijek nekonkurentan sustav upravljanja i komercijalizacije proizvoda.

KULTURNI TURIZAM-Posebno relevantni proizvodi kulturnog turizma za Hrvatsku

ukljuuju: gradski turizam, turizam batine, turizam dogaanja, kreativni turizam te (v)
vjerski turizam.

b) PROIZVODI S IZRAENOM PERSPEKTIVOM RAZVOJA:

ZDRAVSTVENI TURIZAM: Hrvatska ima prednosti za razvoj zdravstvenog turizma

zbog blizine velikim tritima, prirodne ljepote i povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge
tradicije, konkurentnih cijena i openito dobre reputacije zdravstvenih usluga. Proizvodi
zdravstvenog turizma ukljuuju wellness turizam, ljeilini turizam, i medicinski turizam.

CIKLOTURIZAM- Iako je Hrvatska premreena lokalnim i upanijskim biciklistikim

stazama, jo uvijek proizvod nije adekvatno valoriziran ni komercijaliziran

GASTRONOMIJA I ENOLOGIJA-Iako su se gastronomija i enologija kao turistiki

proizvod najvie razvili na podruju Istre, a potom u Dalmaciji i Slavoniji, sustavan pristup
razvoju gastro-enoloke turistike ponude jo je nedovoljno valoriziran iako je ve dugi niz
godina sastavni dio turistike promocije zemlje.

RURALNI I PLANINSKI TURIZAM- ruralni turizam razvija se izuzetno sporo, izuzevi

Istru i donekle, Osjeko-baranjsku upaniju. Postojei planinski centri, poput Bjelolasice,
Platka i Begova Razdolja nisu do sada napravili vee iskorake prema cjelogodinjem
poslovanju.

GOLF TURIZAM- Hrvatska trenutano raspolae sa samo etiri golfska igralita s 18

polja, dva igralita s devet polja i nekoliko vjebalita. Hrvatska jo trenutano ne postoji na
karti turistike golf ponude, iako je jedan od najznaajnijih trinih segmenata ponude,
pogotovo izvan turistike sezone.

10

PUSTOLOVNI I SPORTSKI TURIZAM- U brdovitom i obalnom dijelu Hrvatske,

ubrzano se razvija iroka ponuda pustolovno/sportskih programa, iako jo uvijek nedovoljno
koristi svoje konkurentske prednosti

EKOTURIZAM- ekoturizam u Hrvatskoj je vrlo slabo razvijen te je zapostavljen i u

veini zatienih prirodnih lokaliteta.

1.1.2

Ljudski potencijali

U 2013. godini u djelatnosti ugostiteljstva, u djelatnostima pruanja smjetaja te pripreme

i usluivanja pia bilo je zaposleno u pravnim osobama preko 50 tisua djelatnika, odnosno
1165 djelatnika je bilo vie potrebno u 2013. godini s obzirom na proli, 2012. godinu. Uzme
li se jo u obzir i broj djelatnika u javnim slubama u funkciji turizma, poevi od
Ministarstva turizma, preko sustava turistikih zajednica, posebnih slubi unutar gospodarskih
i obrtnikih komora, strukovnih udruga do jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, kao i broj nastavnika u funkciji obrazovanja kadrova za turizam i ugostiteljstvo,
taj se broj poveava za jo najmanje 1.500 zaposlenih. Sa sigurnou se moe rei da 95%
hrvatskog stanovnitva ukupno zaposleno na poslovima ugostiteljstva i turizma te ta djelatnost
biljei rast zaposlenosti vei od hrvatskog prosjeka.

Tabela 1 Zaposleni u pravnim osobama

Djelatnost pruanja
smjetaja i usluivanja
hrane i pia

2012. godina

2013. godina

I-XII

I-XII

49 542

50 707

Izvor: Obrada autora prema podacima DZS

Nadalje, najvei broj zaposlenih u djelatnosti ugostiteljstva u 2013.godini bio je u

hotelima i slinim smjetajnim objektima (38%) te na poslovima usluivanja pia (32%).
Struktura zaposlenih prema stupnju strune spreme, koju je mogue pratit samo u pravnim
11

osobama djelatnostima ugostiteljstva, odgovara zakljuku da najvie zaposlenih odgovara

srednjoj strunoj spremi. Prema sljedeoj tabeli, moe se uoiti da prevladava zaposleni
enski spol, te da je najvea prisutnost sezonskih djelatnika u srpnju i kolovozu.

Tabela 2 Zaposleni u pravnim osobama prema spolu 2012. i 2013. Godine

2012
Srpanj
Djelatnost pruanja
smjetaja te pripreme i ukupn
o
usluivanja hrane
55799

ene
3160
7

Kolovoz
ukupn
o
55941

ene
3174
4

2013
Srpanj
Ukupn
o
59505

Kolovoz
ene
3295
7

Ukupn
o
59509

ene
33181

Izvor: Obrada autora prema podacima DZS

Za razliku od potranje, u polaznim odrednicama Programa rada za 2013. godinu

Hrvatske turistike zajednice, navodio se dinamian rast, kao i intenziviranje promotivnih i
drugih trinih aktivnosti u borbi za ouvanje steenih ili poboljanje trinih pozicija,
posebice na kljunim europskim tritima, to se na kraju godine ispostavio kao vrlo toan
zakljuak.
S ciljem dinamiziranja i unapreivanja ope turistike promidbe hrvatskog turizma,
izraen je i od strane Turistikog vijea usvojen Operativni marketing plan turizma Hrvatske
za 2013. godinu (OMPTH 2013.), kojim su uspostavljeni strateki i operativni prioriteti rada
Hrvatske turistike zajednice u narednoj godini, tj. razdoblju tranzicije prema novom
Stratekom marketinkom planu za razdoblje 2014. 2018., koji e se temeljiti na
postavkama i usmjerenjima nove Strategije i glavnog plana razvoja turizma Republike
Hrvatske3.
Navedenim injenicama moe se zakljuiti da osim ljudskog potencijala koji je u
izravnom doticaju s glavnim potroaima , turistima, i od kojih uvelike ovisi kako e usluga
biti pruena te da li e to biti dovoljno da privue, zadovolji turista, s druge strane postoji i
onaj najvaniji, na prvi pogled, neuoen dio, bez kojeg plan, program i unaprjeenje turistike
budunosti ne bi ni postojao, a to su kadrovi koji prezentiraju Hrvatsku kao destinaciju putem
koje se dobiva prilika spojiti hrvatske i strane poslovne partnere te nastaviti misiju
unaprjeenja hrvatskog turizma. Hrvatska turistika zajednica organizira manifestacije s
ciljem informiranja ciljanih skupina, ali i pozicioniranja Hrvatske kao kvalitetne destinacije i
destinacije doivljaja. Osim toga, kao i u ostalim marketinkim aktivnostima, cilj je poveati
dolaske u razdoblju pred i posezone, te poveanje dolazaka u kontinentalnim destinacijama.

3 Hrvatska turistika zajednica, Program rada za 2013.godinu, 52. str

12

1.3.

ANALIZA KONKURENTSKE POZICIJE U EUROPI

U skladu sa statistikim podacima o meunarodnim turistikim dolascima, prema

rezultatima organizacije Travel and Tourism Competitiveness Reporta, pokazuje da je Europa
i dalje vodea regija za turizam i putovanja konkurentnosti. Prouavajui i suavajui izbor na
onu zemlju na koju se eli napraviti detaljnija analiza, dolazi se do tree tablice izvjea ,
rangiranja samo europskih zemalja, koji se sastoji od prvog stupca rangiranja regije, drugog
stupca koji prikazuje ukupni rang svih 140 gospodarstava ukljuene u indeks ove godine, dok
trei stupac prikazuje rezultat. Kao to je prikazano u tablici, vicarska je zauzela prvo mjesto
od svih zemalja u 2013 TTCI, a to je mjesto zadrala od prvog izdanja izvjee u 2007.
Njemaka, Austrija, panjolska, te Velika Britanija zavrile su meu prvih pet, dok su
Francuska i vedska su meu ukupno 10 najboljih.

Slika 2Travel and Tourism Competitiveness Reporta

13

Slika 3 The Travel & Tourism Competitiveness Index 2013 and 2011 comparison

U izvjeu Hrvatska se navodi kao zemlja turizma, poznata po svojoj turistikoj industriji,
koja zauzima 35. mjesto u ukupnom poretku, pratei Maleziju i nadmaujui Tursku, te s
obzirom na regionalni poredak, slika pokazuje Hrvatsku kao 23. zemlju, koja konkurira s
Grkom. Iz priloenog se moe zakljuiti da nau dravu slijede Slovenija, Maarska te crna
Gora koje se razlikuju po vrlo malim postocima indeks-a.
Travel and Tourism Competitiveness Report karakterizira uinak Hrvatske kao stalan u
posljednjih nekoliko izdanja ovoga izvjea, te navodi dobre i loe strane dananjeg stanja to
se moe potkrijepiti putem sljedeeg izvjea:
Uinak Hrvatske ostao je stabilan tijekom posljednjih nekoliko izdanja u izvjeu. Ona je
obdarena s izvanrednih osamnaest mjesta svrstanih u svjetsku kulturnu batinu, te jednim
mjestom koji pripada prirodnoj kulturnoj batini. Rangirana je na 29.mjestu sveukupnih
afiniteta za putovanja i turizam. Osim toga, hrvatska specifina turistika infrastruktura
rangirana je kao vodea svjetska infrastruktura , kao peta u svijetu. Isto tako, Hrvatska- koja
ovisi o kvaliteti okolia za razvoj turizma slobodnog vremena, ulae veliki napor za odrivost
razvoja (rang 44) te ima dobro zdravlje i higijenske standarde ( rang 31) .S druge strane, kako
bi poboljala konkurentnost ovog sektora, cilj e biti nadograditi cestovni promet, pogotovo
njegove eljeznice i luke, te infrastrukturu zranog prijevoza. Vie napora trebalo bi biti
posveeno dravnoj politici i propisima koji podravaju razvijanje ovog sektora ( rang 96) s
poboljanjima u podrujima kao to je FDI (izravna strana ulaganja), imovina, zatita prava i
birokracije. Osim poboljanja turistikoj industriji, takvi pomaci e goditi cijeloj zemlji.

14

2. KRETANJE I NOENJA DOMAIH I STRANIH TURISTA U

REPUBLICI HRVATSKOJ U 2013.
Turistika statistika se iskazuje putem etiri tipa izvjetaja koji grupiraju podatke koji se
odnose na potranju i one koje se odnose na ponudu.

Potranja se prezentira:
1. razinom i veliinom, odnosno obimom turistikog prometa i vrijednostima turistike
potronje,
2. trinim informacijama, odnosno analizama i istraivanjima trita, potroakih
sklonosti i trendova posjetitelja.
Ponuda se prezentira:
1. proizvodnim kapacitetima - tj. pripremljenim smjetajnim objektima, turistikom
opremom i drugim objektima dostupnim posjetitelju, te prostorom namijenjenim turistikom
koritenju,
2. podacima o proizvodnji, ukljuujui uinkovitost proizvodnje usluga po sektorima (npr.
kvaliteta smjetaja, proizvodnost, efikasnost i sl.).
U praksi postoje dva osnovna sustava statistikog praenja turistikog prometa:
a) tradicionalni - temelji se na kontroli policije i evidencijama u hotelima i drugim
smjetajnim jedinicama te graninim kontrolama i evidenciji putnika,
b) metoda uzoraka - istraivanje se vri na mjestima protoka prometa (npr. u lukama ili
ulaznim prometnim terminalima i turistikim mjestima ili sreditima).
Sukladno preporukama Europske komisije za podruje statistike turizma obiljeja
putovanja prate se na razini svakog putovanja.

Kada se govori o uspjenosti turizma u 2013. godini, prema podacima sustava turistikih
zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu, te sudei rijeima ministra turizma Darka Lorencina
i direktorici Meri Matei, sa sigurnou se moe rei da je 2013. godina donijela izvrsne
rezultate kao porast turistike potranje, zahvaljujui novim aktivnostima Hrvatske turistike
zajednice koja obuhvaa redefiniranje elemenata turistikog identiteta Hrvatske na temelju
kojih e se izgraditi nova brending strategija, unapreenje odnosa s javnou putem
integrirane PR strategije, unapreenje online komunikacije, uspostavu PPS koncepta (pred i
posezona) s ciljem poticanja turistikog prometa u razdoblju izvan vrhunca sezone. Gledajui
razdoblje predsezone i posezone, odnosno kada se zbroje turistiki rezultati ostvareni u prvih
est mjeseci s rezultatima ostvarenim u periodu od rujna do prosinca, dolazi se do podatka da
je ostvaren rast od 4,2 posto u dolascima, odnosno 240 tisua dolazaka vie i 5 posto u
noenjima, odnosno 1,27 milijuna noenja vie nego 2012. godine u razdoblju pred i

15

posezone. Upravo je to jedan od glavnih ciljeva razvoja koji je jasno definiran u Strategiji
razvoja turizma do 2020. godine.
Iznimno je vano potkrijepiti izvrsnost napretka hrvatskog turizma zakljukom direktorice
Glavnog Ureda Hrvatske turistike zajednice, Meri Matei:

Iznimno smo zadovoljni ostvarenim porastom turistikog prometa, porastom prihoda od

turizma, kao i porastom novozaposlenih u turizmu, koji su rezultat i potvrda velikih napora i
truda uloenih od strane svakog turistikog djelatnika u izgradnju turistike ponude, kao i
promociju Hrvatske. Turizam je jo jednom potvrdio svoj znaaj kao gospodarski sustav koji
se uspjeno bori s izazovima koje oteana gospodarska situacija postavlja pred sve sudionike.
U ovoj smo godini postavili izvrsne temelje za 2014. godinu koja e biti vrlo zahtjevna ali
vjerujem da imamo znanja i iskustva potrebna za ispunjenje svih ciljeva koje smo zacrtali
stratekim dokumentima.4

2.1.

ANALIZA OSNOVNIH FIZIKIH POKAZATELJA RAZVOJA

TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni uzroci sezonskog karaktera turistikih kretanja su klimatski initelji koji

obiljeavaju glavni turistiki resurs (Jadransko more) i ograniavaju njegovo cjelogodinje
maritimno iskoritavanje, kao i navike europskih turista u koritenju godinjih odmora
tijekom ljetnih mjeseci. Pozitivne posljedice sezonskog karaktera upuuju na mogunost da se
u razdoblju izvan turistike sezone priroda regenerira, sanira teta uzrokovana visokom
koncentracijom potranje na relativno malom prostoru, mogunost nesmetane izgradnje te
ureenje objekta, infrastrukture i javnih zelenih povrina. S druge strane, negativne posljedice
uzrokuju Sezonsko poslovanje brojnih objekata, problematika sezonskog zapoljavanja,
neiskoritenost turistikih receptivnih kapaciteta, sezonski rast cijena, guve u prometu, buka,
te stvaranje goleme koliine otpada. Dakle, Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske
do 2020. godine nastoji se balansirati razlike, novom strategijom razviti nove turistike
proizvode te kreirati plasman usluga i proizvoda koji e zainteresirati turiste za dolaskom
tijekom cijele godine.

4 http://www.znet.hr/2014
16

Tabela 3 Dolasci i noenja domaih i stranih turista

2012

2013

Domai

Domai

Dolasci turista

Dolasci turista

Ukupno

1 465 934

1 486 308

Sijeanj

62 461

57 175

Veljaa

56 996

66 587

Oujak

88 568

87 706

Travanj

110 024

110 029

Svibanj

159 908

149 928

Lipanj

169 046

168 941

Srpanj

208 194

209 631

Kolovoz

212 754

223 367

Rujan

131 575

130 760

Listopad

115 089

119 749

Studeni

83 772

88 723

Prosinac

67 547

73 712

Izvor: Dravni zavod za statistiku

U tablici . su prikazani podaci o dolascima domaih turista po mjesecima u periodu 2012.

i 2013. godine kako bi se dobio to bolji uvid u razlike i rast turistikog prometa. Najvei broj
dolazaka u promatranom periodu ostvaren je u vrhu sezone tj. u Srpnju i Kolovozu, a najmanji
u Sjenju, Veljai, Studenom te Prosincu. Broj dolazaka domaih turista u promatranom
17

periodu raste od Sijenja do Kolovoza te opada od Rujna do Prosinca. Usporedbom ove dvije
godine dolazi do poveanja broja dolazaka domaih turista u 2013. godini kako je oekivano.

Tablica 1.1. Dolasci i noenja domaih i stranih turista

2012

2013

Strani

Strani

Dolasci turista

Dolasci turista

Ukupno

10 369 226

10 955 168

Sijeanj

57 304

50 579

Veljaa

60 329

68 619

Oujak

144 413

173 536

Travanj

465 309

438 707

Svibanj

763 612

887 561

Lipanj

1 425 405

1 498 227

Srpanj

2 674 460

2 706 237

Kolovoz

2 839 189

3 123 311

Rujan

1 321 413

1 323 264

Listopad

421 059

468 612

Studeni

111 431

120 223

Prosinac

85 302

96 292

Izvor: Dravni zavod za statistiku

Usporeujui dolaske domaih i stranih turista, Tablica prikazuje velike razmake u odnosu
domaina i stranih korisnika turistikih aranmana u Hrvatskoj. 2013. godina pokazuje
prisutnost veeg broja turista, 10 955 168 gostiju, dok je najmanje gostiju boravilo u prosincu,
sijenju i veljai u 2012. a tako i u 2013. godini.
18

Tabela 4 Dolasci i noenja domaih i stranih turista

2012
Domai
Noenja
turista
Ukupno

5 221 326

2013
Strani
Noenja
turista
57 522 137

Domai
Noenja
turista

Strani
Noenja
turista

5 139 627

59 688 187

Sijeanj

168 773

141 689

144 528

132 892

Veljaa

142 784

141 759

150 563

160 892

Oujak

207 042

353 231

210 340

470 807

Travanj

267 692

1 364 340

255 168

1 210 120

Svibanj

387 617

2 860 153

373 269

3 446 342

Lipanj

571 025

7 026 293

550 849

7 176 040

Srpanj

1 148 726

17 307 290

1 106 259

17 685 704

Kolovoz

1 327 759

19 368 328

1 304 827

20 072 080

Rujan

408 206

7 055 877

412 189

7 271 087

Listopad

263 511

1 417 505

278 758

1 519 917

Studeni

182 422

281 625

198 035

310 042

Prosinac

145 769

204 047

154 842

232 264

Izvor: Dravni zavod za statistiku

U tablici su prikazani podaci noenja domaih i stranih turista u periodu 2012. te 2013.
godine. Iz tablice je vidljivo da iako su domai turisti ei u dolascima 2013. godine, prema
ovim podacima, domai turisti ostvarili su manje noenja u odnosu na 2012.godinu. Vei broj
dolazaka stranih turista ipak je ostvaren u 2013. godini, a najvei broj dolazaka je ostvaren u
19

Srpnju i Kolovozu. Najmanje dolazaka ostvaruju mjeseci izvan sezone, Sijeanj, veljaa, te
Prosinac.

Tabela 5 Strani turistiki promet prema zemlji prebivalita 2013. godine

TRITA

DOLASCI

NOENJA

Njemaka
Slovenija
Italija
Austrija
eka
Poljska
Nizozemska
Slovaka
Maarska
Francuska

1 932 846
1 066 808
1 017 407
968 490
652 216
635 593
336 271
337 099
326 504
449 280

14 436 295
6 159 295
4 396 530
5 207 965
4 539 151
4 079 179
2 491 680
2 258 368
1 727 969
1 644 294

INDEKSI 12/13
DOLASCI
NOENJA
104,3
103,5
101,3
98,7
96,8
97,0
102,4
102,0
100,8
100,4
116,8
119,7
100,3
97,1
99,9
98,4
106,0
106,0
107,4
106,9

Izvor: Obrada autora prema podacima DZS

Nakon obrade ukupnih rezultata, rezultata inozemnih tradicionalnih trita, Hrvatska kao
destinacija, biljei sve pozitivnije rezultata:

1. Njemaka ( u udjelom od 25%)

2. Slovenija ( s usudjelom od 13%)
3. Italija ( s udjelom od 13%)
4. Austrija ( s udjelom od 12%)
5. eka ( s udjelom od 8%)
6. Poljska ( s udjelom od 8%)
7. Francuska ( s udjelom od 5%)
8. Nizozemska( s udjelom od 4%)
9. Slovaka ( s udjelom od 4%)
10. Maarska ( s udjelom od 4%)

U 2013. najznaajniji obujam turistikog prometa ostvaren je s primarnih emitivnih trita

koji ve dugi niz godina ostvaruju najvei obujam turistikog prometa. Rije je o tritima
Njemake, Slovenije, Italije, Austrije, eke, Poljske, Nizozemske, Slovake, Maarske te
Francuske. Hrvatsku su 2010. posjetili i dravljani Danske, Finske, Skandinavije, Rusije,
panjolske i dr. Rezultati zabiljeeni tijekom deset mjeseci ukazuju da je broj dolazaka
povean od 2012. Njemci su ponovno pokazli da su vjerni, kako Hrvatskoj, tako i
dalmatinskoj obali, te su znaajno pridonijeli ukupnim turistikim ostvarenjima. Poljska je i
2013. godine jedno od najuspjenijih i najdinaminijih europskih gospodarstava, to su i
potvrdili rezultati turistikog prometa. Pozitivni rezultati i uzroci poveanja turistikog
prometa mogu se ubrojiti , sudei prema statistikom izvjetaju Dravnog zavoda za
20

statistiku, i ostale zemlje svijeta, Rusija, Turska, Kanada, SAD, Brazil, Japan i Australija,
koje otvaraju prostor za razvijanje novih emitivnih trita.
Tabela 6 Noenja turista prema vrstama smjetajnih objekata

HOTELI
APARTMANI
HOSTELI
LJEILITA
SOBE ZA
IZNAJMLJIVANJE U
KUANSTVIMA
TURISTIKA NASELJA
KAMPOVI

DOMAI TURISTI
1 861 646
385 387
205 954
114 839

STRANI TURISTI
14 728 810
2 884 521
444 201
84 612

1 450 338

20 682 023

179 032
414 834

2 430 332
15 669 494

Izvor: Obrada autora prema podacima DZS

Graf 1 Noenja domaih turista po vrstama smjetaja

21

3.8

HOTELI

8.9

APARTMANI

40

HOSTELI

31.4

LJEILITA
SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE U
KUANSTVIMA

2.48 4.46 8.35

TURISTIKA NASELJA
KAMPOVI

Izvor: Obrada autora prema podacima DZS

Graf 2 Noenja stranih turista po vrstama smjetaja

4.2
25.78
36.33

5.06
0.7
0.14

HOTELI

APARTMANI

HOSTELI

LJEILITA

SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE U KUANSTVIMA

TURISTIKA NASELJA

KAMPOVI

Izvor: Obrada autora prema podacima DZS

22

Od ukupnog broja raspoloivih kapaciteta u 2013. godini, uoene su vee slinosti to se

tie izbora objekata za smjetaj prilikom odabira destinacije i turistikog aranmana. Naime ,
usporedbom domaih i stranih turista, moe se rei da domai turisti i strani turisti preferiraju
hotelske smjetaje ( 25% stranih i 40% domaih turista) , te sobe za iznajmljivanje unutar
kuanstva ( 36 % stranih i 31% domaih turista) . S druge strane, najmanje domaih i stranih
turista odsjelo je u ljeilitima i hostelima, prema emu se zakljuuje da na obali prevladava i
boravi populacija srednje dobi i obitelji s djecom.

U Republici Hrvatskoj u razdoblju od sijenja do prosinca 2013. u odnosu na isto

razdoblje prethodne godine u svim komercijalnim smjetajnim objektima ostvareno je 5,1%
vie dolazaka i 3,3% vie noenja turista. U razdoblju od sijenja do prosinca 2013. u odnosu
na isto razdoblje 2012. broj noenja domaih turista manji je za 1,6%, a broj noenja stranih
turista vei je za 3,8%. 5
Graf 3 Dolasci stranih i domaih turista prema regijama u 2013. godini

Republika Hrvatska
Jadranska Hrvatska
Kontinentalna Hrvatska

UKUPNO
64 827 814
62 090 899
2 736 915

DOMAI TURISTI
5 139 627
4 174 205
965 422

STRANI TURISTI
59 688 187
57 916 694
1 771 493

Izvor: Obrada autora prema podacima DZS-a

Iz ove tablice je vidljivo da u 2013. godini najvei broj noenja ostvaren je u Jadranskom
dijelu zemlje, tonije u Istarskoj upaniji, s 19 445 130 noenja, te najposjeenijim gradom
Umagom u ovoj upaniji, a nakon Istre slijedi Splitsko-dalmatinska upanija, s 11 467 965
turista koji su boravili na Splitsko-dalmatinskom podruju. Kada se govori o kontinentalnog
Hrvatskoj, treba naglasiti da od ukupnog broja turista koji su posjetili zemlju te noili, samo
2% njih su boravili u kontinentalnoj Hrvatskoj. Krapinsko-zagorska upanija biljei najvei
broj turista, njih 117 587, dok je Poeko-Slavonsku posjetilo najmanje, svega 22 376 turista.

2.2 EKONOMSKI UINCI TURIZMA

5 Dravni zavod za statistiku, Priopenje: Turizam kumulativni podaci od
sijenja do prosinca 2013., 1.str
23

Prema slubenim podacima turistikih zajednica na Jadranu i Gradu Zagrebu, od sijenja

do prosinca 2013. godine, ostvareno je 12,43 milijuna dolazaka to predstavlja porast od 5,5
posto, te 72 milijuna i 105 tisua noenja to predstavlja porast od 4,1 posto u odnosu na isto
razdoblje 2012. godine. Izdvojivi jau skupinu, strane turiste, moe se rei su oni ostvarili 11
milijuna i 173 tisue noenja to predstavlja porast od 6,1 posto , te 65 milijuna i 650 tisua
noenja, uz porast od 4,7 posto.
Zahvaljujui ovako velikom broju noenja u 2013. godini, podaci HNB-a od sijenja do
rujna ukazuju na prihode od putovanja, tj. zaradu od 6,6 milijardi eura, odnosno ponovni rast
od 4,7 posto. Prihodi u turistikim djelatnostima Porezne uprave u istom su razdoblju iznosili
20,8 milijuna kuna, uz rast od 11,7 posto.
Nita manje vrijedno nije spomenuti i poveanje novozaposlenih djelatnika u turistikim
zanimanjima, uz rast od 18 posto.

Graf 4 Stanje turistikog sektora RH u 2013. trendovi

Turistiki promet, sijeanjprosinac 2013.

predsezona i posezona
( sijeanj-lipanj; rujan-prosinac)

12,43 mil. dolazaka (+5,5%) i 72.10 mil. noenja

(+4,1%)
+4,2% ili +240 tisua dolazaka
+5% ili +1,27 milijuna noenja

Prihodi od putovanja, sijeanjrujan 2013.

(HNB)

6,6 mlrd EUR (+4,7%)

Prihodi u turistikim
djelatnostima
sijeanj rujan 2013. (Mfin)

20,8 milijardi kuna (+11,7%)

Novozaposleni u turistikim
zanimanjima
sijeanj rujan (HZZ)

32,9 tisua novozaposlenih u turizmu (+18,2%)

Izvor: Obrada autora prema podacima Rezultata turistikog prometa 2013. i turistikih izazova 2014.

Prema slici je vidljiv pregled svih rastuih trendova turistikog sektora usporeujui
prethodnu, 2012. godinu.
24

Broj dolazaka turista u periodu od 1988. do 2013. godine pokazuje porast od 2,1 mil. ili
24,4% i iznosi 12,4 mil. dolazaka. Ovakav pozitivan rezultat poveanog broja turista i
turistikih noenja je devizni prihod koji ostvaruje turizam. Time je devizni prihod povean s
2,4 mlrd. eura u 1997. godini na 6,6 mlrd. eura u devet mjeseci prole godine ili 175%, a do
kraja 2013. procjenjuje se na 7,0 mlrd. eura.Tijekom cijelog razdoblja, poveanje broja
dolazaka turista, noenja i deviznog prihoda nisu pratili poveanje smjetajnih kapaciteta
(sobe i apartmani). Nasuprot tome, smjetajni kapaciteti su od 1988. do 2013. godine
smanjeni za ak 45,4 tisue ili 12,8%. Za daljni razvoj turizma u Hrvatskoj neophodni su novi
kapaciteti za smjetaj turista te novi sadraji u turizmu.6

6 http://www.poslovni-info.eu/
25

3. ZAKLJUAK

Godina 2013. za hrvatski turizam predstavljala je godinu punu novih izazova i godinu
neizvjesnosti zbog nastavka dunike krize u Europi i spaavanja eura, ali i nastavka
nagomilanih problema u hrvatskom gospodarstvu. Prola godina ostala je zapamena po
rekordnom broju turistikih noenja od vremena hrvatskog osamostaljenja i po 3 ostvarenom
godinjem rastu svih vanih pokazatelja turistikog sektora. Ipak, oekivanja za 2013. godinu
su bila podijeljena. Dok je jedan dio struke tvrdio kako e biti vrlo teko dosegnuti odline
rezultate iz 2012. godine, drugi dio je smatrao da e trud uloen u pripremu nove sezone jo
jednom poluiti sjajne rezultate hrvatskog turistikog sektora, to se u konanici pokazalo
tonim. Iako se oekivalo da e nastavak globalne gospodarske krize utjecati na turistika
kretanja u svijetu, bio je prisutan optimizam kada je bilo rije o turistikoj 2013. godini.
Temeljem seminarskog rada utvreno je da struktura ukupnih smjetajnih kapaciteta s
prevladavajuim udjelom privatnog smjetaja, u ekonomski nestabilnim uvjetima, dobro
punila kapacitete tijekom sezone. Hrvatska uspjeno odrava imid sigurnog i privlanog
turistikog odredita te, zahvaljujui stalnim aktivnostima, jo uvijek zauzima visoko mjesto
kada govorimo o sigurnosti kao jednom od prioritetnih imbenika odluke o izboru turistike
destinacije.

Hrvatski turizam je strateki dio gospodarstva, ali ujedno znatno izloen svjetskim
trendovima i konkurenciji. Preko 90 posto turista su stranci zbog ega se na svjetskom tritu
treba izboriti za poziciju. U konanici se moe procijeniti da se turistika sezona 2013.
godine, koja je protekla u ozraju jo uvijek aktualne ekonomske i financijske krize, odvijala
prema planu i da e u konanici biti rekordna i po fizikim i po financijskim pokazateljima.
Zahvaljujui provedenim mjerama i aktivnostima na pripremi turistike sezone, ostvaren
je rast turistikog prometa, a Hrvatska temeljem turistikih rezultata u 2013. godini, spada
meu rekordere na Mediteranu. Turistika sezona 2013. je godina u kojoj je hrvatski turizam
jo jednom dokazao svoju konkurentnost i trinu atraktivnost. Sumirajui razdoblje prvih
deset mjeseci, rezultati turistike sezone su rekordni i iznad svih oekivanja.

Izazov turistike djelatnosti u Republici Hrvatskoj i dalje ostaje nepromijenjen, a to je

kako maksimalno popunjavanje turistikih kapaciteta preslikati i van primarne (ljetne)
turistike sezone. Potrebno je uoiti rjeenja i iskustva konkurentnim nam dravama i poraditi
na proirenju turistike sezone na predsezonu i podsezonu.
Nadalje, u nadolazeim godinama, te pomou novih stratekih planova, potrebno je
temeljito definirati sve pojedine faktore koji utjeu na uspjenost turistike djelatnosti, i
odrediti najslabije karike jer tek shvaanjem konherentnosti svih relevantnih faktora i
njihovim kontinuiranim usavravanjem i nadograivanjem mogue je ostvariti maksimalne
turistike rezultate.

26

BIBLIOGRAFIJA
Stipanovi, Christian. Koncepcija i strategija razvoja u turizmu Sustav i poslovna kultura.
Opatija: FTHM, 2006

Citirana literatura
1. Ministarstvo turizma. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.godine.
Zagreb: MINISTARSTVO TURIZMA, 2013
2. Sveuilite u Splitu. Statistika analiza kretanja i noenja domaih i stranih turista u
2013. Split: SVEUILITE U SPLITU, 2013.
3. Hrvatska turistika zajednica. Program rada 2013. Zagreb: HRVATSKA
TURISTIKA ZAJEDNICA, 2012.
4. http://www.znet.hr/?s=turristi%C4%8Dki+promet+2013&x=0&y=0 ( prikupljeno 2.
Lipanj 2014.)
5. Dravni zavod za statistiku RH. Turizam: Kumulativni podaci od sijenja do prosinca
2013. Zagreb: DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU. Br. 4.3.2/11, 2013.
6. http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/pokazatelji-razvoja-turizmahrvatske-1988-2013/ ( prikupnjeno 3. Lipnja 2014. )

Konzultirana literatura
1. Ministarstvo turizma. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.godine.
Zagreb: MINISTARSTVO TURIZMA, 2013
2. Blanke, Jennifer i Thea Chiesa. The travel and tourism competitiveness report 2013.
Geneva: WORLD ECONOMIC FORUM, 2013.
3. Sveuilite u Splitu. Statistika analiza kretanja i noenja domaih i stranih turista u
2013. Split: SVEUILITE U SPLITU, 2013.
4. Hrvatska turistika zajednica. Program rada 2013. Zagreb: HRVATSKA
TURISTIKA ZAJEDNICA, 2012.
5. Dravni zavod za statistiku RH. Turizam: Kumulativni podaci od sijenja do prosinca
2013. Zagreb: DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU. Br. 4.3.2/11, 2013.
6. Ekonomski institut Zagreb. Sektonske analize. Zagreb: EKONOMSKI INSTITUT
ZAGREB. Br. 2, 2013.
7. http://www.vecernji.hr/koliko-je-hrvatska-bila-uspjesna-u-turizmu-u-2013-914314
( prikupnjeno 7. Lipnja 2014.)

27