36

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

ne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz

preko 400.000,00 kn troka nabave po jednom sredstvu, u smislu l. 12. Zakona o porezu na dobit nije
porezno priznat rashod koji se moe odbiti pri oporezivanju dobiti i sukladno l. 2. ZPDV-a. Razlika
iznad 400.000,00 kn podlijee oporezivanju kao izuzimanje za vlastitu potronju. U sluaju kada drutvo nabavlja osobni automobil ili druga sredstva za
osobni prijevoz poduzetnika u svoti iznad
400.000,00 kn, povoljniji je operativni leasing.
Za drutva koja nisu obveznici PDV-a financiranje
putem operativnog ili financijskog leasinga skuplje
je od financiranja putem klasinog kredita za svotu
PDV-a na kamatu. Naime, usluga financiranja u obliku kamate osloboena je plaanja PDV-a samo u
sluaju kada je pruaju banke, tedno kreditne zadruge, osiguravajua drutva odnosno institucije
koje sukladno l. 11. st. 1. t. 2. ZPDV-a prema tzv. institucionalnom osloboenju nisu obveznici PDV-a.
4.2. POREZ NA DOBIT
S motrita poreza na dobitak kod financijskog leasinga korisnik moe izravno utjecati na rashode
drutva putem visine amortizacijske stope koju
obraunava na sredstvo leasinga. Kod operativnog
leasinga korisnik leasinga ne moe bitno utjecati na
razinu rashoda, budui da troak najamnine priznaje kao rashod razdoblja prema primljenom raunu od leasing drutva.
Dakle, s motrita poreza na dobitak, za obveznike poreza na dobitak povoljniji je financijski leasing

STUDENI

jer putem amortizacijske stope mogu odgoditi poreznu obvezu. No, bitno je uzeti u obzir da u sluaju financijskog leasinga korisnik leasinga u bilanci
na strani pasive iskazuje zaduenost u visini neotplaene vrijednosti sredstva to ima izravan uinak
na poveanje zaduenosti drutva.
5. ZAKLJUAK
Pri donoenju odluke o financiranju nabave
sredstva putem operativnog najma drutvo treba
uzeti u obzir prednosti i nedostatke takvog financiranja. Glavne prednosti operativnog leasinga u odnosu na financijski je to se takvim nainom financiranja ne pogorava stupanj zaduenosti drutva i
to korisnik leasinga u tom sluaju ne snosi rizik zastarijevanja sredstva, to moe biti pogodnost ako
je rije o sredstvu koje brzo zastarijeva i tako gubi
vrijednost. Iako se kao glavni razlog donoenja odluke o financiranju nabave sredstva putem financijskog leasinga esto navodi da samo na taj nain
korisnik najma moe postati vlasnikom tog sredstva po isteku ugovora, kod operativnog najma takoer postoji ta mogunost, no tada korisnik po
isteku ugovora plaa leasing drutvu trinu cijenu
sredstva koju procjenjuje leasing drutvo. Tako kupljeno sredstvo evidentira se u poslovnim knjigama
drutva koje je imalo to sredstvo u najmu po cijeni
koje mu zaraunava leasing drutvo na raunu za
isporueno sredstvo i predstavlja osnovicu za obraun amortizacije za to sredstvo.

Anja BOINA, dip.oec., ovl. ra.


657.1/336.2

Izdavanje i obraun putnog naloga

P

ravo radnika na materijalne trokove, kao to je

dnevnica za slubeni put, nije pravo koje je utvreno Zakonom o radu (Nar. nov., br.137/04. i 68/05.)
nego se to pravo za radnike ureuje u kolektivnim ugovorima ili drugim aktima poslodavca. Porezni propisi
poslodavcima odreuju uvjete pod kojima se dnevnice
i drugi trokovi nastali na slubenom putu mogu zaposlenicima isplatiti neoporezivo. Isto se tako trokovi
nastali pod odreenim uvjetima na slubenom putu
mogu isplatiti neoporezivo i osobama koje u drutvu
nisu zaposlene.
Koji su to uvjeti te to poslodavci trebaju uiniti i
koju vjerodostojnu dokumentaciju trebaju prikupiti da
bi isplatili spomenute trokove nastale na slubenom
putu, proitajte u nastavku ovoga lanka.

1. KOME SE MOE IZDATI PUTNI NALOG

Pri upuivanju osoba na slubeni put, poslodavac izdaje nalog za slubeni put. Nalog za slubeni
put poslodavac moe uruiti :
o osobama koje u drutvu imaju status zaposlenika, odnosno osobama s kojima poslodavac
ima sklopljen ugovor o radu, i koje su na toj
osnovi obvezno osigurane

o osobama koje u drutvu nisu zaposlene i s poslodavcem nemaju sklopljen ugovor o radu,
ve neki drugi ugovor koji ureuje njihov odnos (ugovor o djelu, ugovor o autorskom djelu,
ugovor o izaslanju, ugovor o volontiranju i sl.).
Zaposlenicima se odreeni trokovi nastali na
slubenom putu mogu nadoknaditi neoporezivo,
dok osobama koje u drutvu nisu zaposlene, nadoknada nastalih trokova na slubenom putu predstavlja, u pravilu, oporezivi primitak.
No, nije uvijek tako. Trokove nastale na slubenom putu, pod odreenim uvjetima, moe se prema poreznim propisima neoporezivo nadoknaditi i
osobama koje s isplatiteljem nemaju sklopljen ugovor o radu (vie o tome proitajte pod tokom 12.).1
2. PRAVO RADNIKA NA TROKOVE
SLUBENOG PUTA
Pravo radnika na dnevnicu i ostale trokove nastale na slubenim putovanjima u zemlji i inozemstvu utvruje se kolektivnim ugovorom, pravilni-

O trokovima nastalim na slubenom putu osoba koje u drutvu

nisu zaposlene pisali smo detaljnije u asopisu RRiF br. 08/07.

STUDENI

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

kom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca.
Uvaavajui odredbe iz navedenih propisa, poslodavci trebaju voditi rauna o odredbama l. 12.
Zakona o radu, iz kojega proizlazi da ako je neko
pravo u vezi s naknadama koje se isplauju za poslove obavljene na slubenom putu razliito utvreno u prethodno navedenim aktima, poslodavac
za radnika treba primijeniti ono pravo koje je povoljnije.
Prema poreznom propisu i pod odreenim uvjetima (vjerodostojno ispunjeni putni nalog i vjerodostojne isprave) te isplate poslodavci svojim radnicima mogu obaviti neoporezivo.
3. POREZNI POLOAJ NADOKNADE TROKOVA
SLUBENOG PUTA ZAPOSLENICIMA
Prema l. 13. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.), prilikom upuivanja zaposlenika na put iz poslovno uvjetovanih
razloga, poslodavci neoporezivo mogu isplatiti naknade koje navodimo u nie prikazanoj tablici.
Tablica 1. TROKOVI KOJI SE ZAPOSLENICIMA
MOGU ISPLATITI NEOPOREZIVO
Tek.
Trokovi slubenih
br. putovanja za zaposlenike

Neoporezive svote

1.

Naknade prijevoznih
trokova na slubenom
putovanju

u visini stvarnih izdataka

2.

Naknade trokova
noenja na slubenom
putovanju

u visini stvarnih izdataka

3.

Naknade za koritenje
privatnog automobila u
slubene svrhe

do 2,00 kn po prijeenom
kilometru

4.

Dnevnice u zemlji i
inozemstvu

Dnevnice u tuzemstvu do 170,00 kn za slubeno

putovanje koje traje
vie od 12 sati dnevno.
Za slubena putovanja
u zemlji koja traju vie
od 8, a manje od 12 sati,
neoporezivi dio dnevnica
iznosi do 85 kn;
Dnevnice u inozemstvu
- do visine i prema
uvjetima utvrenim
za korisnike dravnog
prorauna prema Uredbi
o izdatcima za slubena
putovanja u inozemstvo
koji se korisnicima
dravnog prorauna
priznaju u materijalne
trokove (Nar. nov., br.
50/92. i 73/93. dalje:
Uredba).

U kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu,

ugovorima o radu te ostalim internim aktima, poslodavci mogu utvrditi viu svotu nadoknade prethodno spomenutih trokova svojim zaposlenicima,
meutim u tom sluaju razlika izmeu mogue ne-

37

oporezive isplate i isplaene svote predstavlja oporezivi primitak koji se oporezuje kao plaa.
Poslodavci u tom sluaju trebaju utvrditi (ili konzultirati neki od navedenih akata) hoe li svotu
predvienu za isplatu smatrati bruto ili neto primitkom.
4. OBRAUN TROKOVA NASTALIH
NA SLUBENOM PUTU
Prema l. 14. Pravilnika o porezu na dohodak,
neoporezive isplate trokova nastalih na slubenom putu priznaju se na osnovi vjerodostojnih
isprava (rauna, obrauna, odluka, potvrda o
cijeni plaenih karata i sl.), a izdatci za slubena
putovanja, kao to su dnevnice, naknade prijevoznih trokova, naknade koritenja privatnog
automobila u slubene svrhe, trokovi noenja i
sl., obraunavaju se na osnovi urednoga i vjerodostojnog putnog naloga te priloenih isprava
kojima se dokazuju izdatci i svi drugi podatci navedeni na putnom nalogu.
Uz putni nalog obvezno se prilau vjerodostojne
isprave kojima se dokazuju nastali izdatci i to osobito:
o rauni za cestarine, tunelarine, mostarine
o potvrde o cijeni putnih karata
o rauni za prijevoz (taksi, autobus, trajekt)
o rauni za smjetaj i sl.
Prilikom prikupljanja prethodno navedenih
isprava kojima se dokazuje da je slubeni put obavljen, poduzetnici bi trebali obratiti pozornost na
njihovu opravdanost.
Ako bi na slubenom putu nastali trokovi koji
se ne bi mogli opravdati, tada je isplatitelj obvezan
(prilikom nadoknade tih trokova zaposleniku)
postupiti kao s plaom, odnosno smatrati ih neto
primitkom koji je potrebno obraunati na bruto
svotu te obraunati doprinose, oporezivati porezom i moebitnim prirezom.
4.1. ODOBRENJE NALOGA ZA SLUBENI PUT
Pri odlasku na slubeni put poslodavac uruuje
putni nalog s ispunjenim glavnim elementima
(mjesto slubenog puta, datum polaska, broj putnog naloga, svrha slubenog puta...), a po povratku
sa slubenog puta ispunjavaju se i obraunavaju
trokovi koje nakon pregleda tonosti tih obrauna
i vjerodostojnosti dokumentacije odobrava (likvidira) i isplauje isplatitelj.
Poreznim propisima nije propisan oblik nego
samo sadraj obrasca putnog naloga, to poduzetnicima daje mogunost samostalnog kreiranja
izgleda obrasca na osnovi kojeg e, prema vlastitim
potrebama, obraunati trokove slubenih putovanja te takav kreirani obrazac iskoristiti kao vjerodostojnu ispravu za knjienje trokova nastalih na
slubenom putovanju.
Prema l. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, putni nalog, neovisno o obliku, mora sadravati sljedee elemente:

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

o nadnevak izdavanja
o ime i prezime osobe koja se upuuje na slubeno putovanje
o mjesto u koje osoba putuje
o svrha putovanja
o vrijeme trajanja putovanja
o vrijeme kretanja na put
o podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje, a ako se putuje automobilom, potrebno
je navesti marku i registarsku oznaku automobila, poetno i zavrno stanje brojila kilometar/sat
o vrijeme povratka s puta
o potpis ovlatene osobe, peat (potpis osobe
koja je odobrila nastale trokove)
o obraun trokova
o likvidaciju obrauna (potpis osobe koja je
utvrdila vjerodostojnost nastalih trokova)
o izvjee s puta (Nakon povratka s poslovnog
puta navodi se s kojom svrhom je putovanje
obavljeno. Izvjee s puta dovoljno je saeti u
nekoliko reenica.).
4.2. ROK ZA OBRAUN PUTNOG NALOGA
Propisima nije utvren rok za obraun trokova
nastalih na slubenom putu, odnosno za ispunjavanje putnog naloga. Smatramo da se putni nalog
treba predati isplatitelju na uvid u razumnom roku
(nekoliko dana), po povratku sa slubenog puta.
Nadalje, isplatitelji ovaj rok mogu utvrditi svojim
pravilnicima o radu, ugovorima o radu, kolektivnim ugovorima te ostalim internim aktima.
5. OBRAUN I ISPLATA DNEVNICE ZA
SLUBENI PUT U TUZEMSTVU
Za slubeno putovanje koje traje vie od 12 sati
neoporezivo se moe isplatiti punu dnevnicu (do
170,00 kn). Za slubena putovanja u zemlji koja traju vie od 8, a manje od 12 sati, isplatitelji mogu
isplatiti pola dnevnice (do 85 kn).

STUDENI

Ako je na slubenom putu provedeno vie dana,

broj dnevnica se odreuje tako da se broj sati provedenih na putu podijeli s 24.
Neoporezivu se svotu dnevnice (i trokove smjetaja) moe isplatiti i za dane subote i nedjelje ako
se osoba u to vrijeme, iz opravdanih razloga, zatekla na slubenom putu ili u sluaju kada slubeni
put pokriva razdoblje od, primjerice, dva ili vie tjedana.
Nadalje, sukladno odredbama l. 13. st. 3.
Pravilnika o porezu na dohodak, dnevnice se isplauju za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto
rada ili iz mjesta prebivalita/uobiajenog boravita radnika kojega se upuuje na slubeno putovanje u drugo mjesto koje mora biti udaljeno najmanje 30 kilometra.
Isplata dnevnice slui za pokrivanje osobnih
trokova - izdataka za prehranu, pia i prijevoza, za ostale osobne trokove u mjestu u koje je
radnik upuen na slubeno putovanje te za pokrie drugih osobnih trokova.
Trokovi prijevoza koji se nadoknauju iz dnevnica su i trokovi javnog prijevoza u mjestu slubenog puta.
Trokovi koji se odnose na prehranu i pia na
slubenom putu smatraju se osobnim trokovima
objeda i veera.
Ako je na raunu hotela iskazana svota plaenoga punog ili polupansiona, isplatitelj treba sueliti
te trokove s trokovima dnevnice. U tom sluaju
treba od hotela traiti izvod iz cjenika i sl., radi utvrivanja cijene kotanja svakoga pojedinog obroka,
kako bi se utvrdilo koji dio se mora podmiriti iz svote dnevnice.
Kada stvarna cijena objeda i veere premauje
visinu dnevnice, tada se razlika iznad visine dnevnice smatra neto primitkom koje je potrebno preraunati na bruto svotu iz koje je potrebno platiti
doprinose, porez i prirez - kao kod primitka koji se
oporezuju kao plaa.

NAJNOVIJE
LAKE JE PRODATI
NEGO NAPLATITI!

OVRNI
ZAKON
(Redakcijski proieni
tekst)
s poveznicama, sudskom
praksom i primjerima

ove dvije kune po kilometru su

za pjeaenje ili za bicikl

Narudbenica je na kraju asopisa

38

Prilog asopisu
PRAVO i POREZI

Ovrni
zakon
(Redakcijski proieni tekst)
s poveznicama, sudskom
praksom i primjerima
Pripremio: Ante VIDOVI, dipl. iur.
Zagreb, 2008.

Opseg: 352 str.

Cijena: 250,00 kn

STUDENI

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

6. OBRAUN NEOPOREZIVE DNEVNICE ZA

SLUBENA PUTOVANJA U INOZEMSTVO2
Dnevnica za slubeno putovanje u inozemstvo je
nadoknada za pokrie izdataka prehrane, pia i
osobni prijevoz (gradski javni prijevoz i usluga taxi
prijevoza)3 u mjestu u koje je radnik (ili osoba koja
moe ostvariti neoporezivo dnevnicu) upuen na
slubeno putovanje.
Ako je na slubenom putovanju u inozemstvu
osigurana prehrana (izdatak za prehranu snosi
isplatitelj), dnevnica se smanjuje za 80%, odnosno isplauje se samo 20% od dnevnice predviene za isplatu.
Pravo na neoporezivu punu dnevnicu za slubena putovanja u inozemstvo ostvaruje se za putovanje koje traje due od 12 sati do 24 sata, a za putovanje koje traje due od 8 sati a manje od 12 sati
pola dnevnice.
U sluaju kada se putuje u vie zemalja, odnosno ako se obavlja posao u vie zemalja, u odlasku
se obraunava dnevnica utvrena za stranu dravu u kojoj slubeno putovanje poinje, a u povratku se obraunava dnevnica utvrena za dravu u
kojoj je slubeno putovanje zavreno.
Ako se prilikom odlaska na slubeni put putuje
u vie drava, za svaku dravu u kojoj se zadrava
due od 12 sati, pripada obraunata dnevnica te
drave.
Kada slubeno putovanje traje due od jednog
dana, jedna se dnevnica obraunava za svaka 24
sata provedena na slubenom putovanju.
Ako se putuje automobilom (slubeni automobil, privatni automobil, teretno vozilo, rent-a-car),
dnevnice se obraunavaju od sata prelaska granice
RH, a po povratku iz inozemstva do sata prelaska
granice RH.
Kada se na slubeni put u inozemstvo putuje
zrakoplovom, dnevnica se obraunava od sata polaska aviona sa zadnje zrane luke u RH do sata
povratka aviona na prvu zranu luku po povratku
u RH.
Primjerice, ako se putuje zrakoplovom iz Zadra u
Zagreb, a iz Zagreba u mjesto slubenog puta u
Njemakoj, dnevnica za slubeno putovanje u inozemstvo obraunava se od polazita sa zadnje zrane luke u RH, odnosno iz Zagreba. Po povratku sa
slubenog puta iz inozemstva dnevnica se obraunava do slijetanja u prvu zranu luku u zemlji.
Za slubeno putovanje letakog osoblja, koje
ukupno traje manje od 8 sati, raunajui vrijeme od
sata polaska aviona sa zadnje zrane luke u RH do
sata povratka na prvi aerodrom u RH, obraunava
se dnevnica umanjena za 70%.
Ako se pak na slubeni put u inozemstvo odlazi
brodom, neoporeziva svota dnevnice se obrauna-

2
Detaljnije o trokovima koji mogu nastati na slubenim putovanjima u inozemstvu moete proitati u asopisu RRiF br. 06/07.
3
Drimo da se trokovi taxi prijevoza mogu priznati samo u sluaju
dislociranosti zrane luke od mjesta slubenog puta , te u sluaju iznimnog prijevoza dokumentacije, proizvoda i sl.

39

va od sata polaska broda iz zadnjeg pristanita u RH,

do sata povratka broda u prvo pristanite u RH.

TO TREBA ZNATI!
 Pravo zaposlenika na
dnevnicu i ostale trokove na
slubenom putovanju u zemlji
utvruje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim
internim aktom poslodavca, a
prema poreznim propisima svote i uvjeti neoporezivih isplata.
 Slubenim putovanjem u inozemstvo
smatra se putovanje koje nastaje radi poslovno
uvjetovanih razloga kada zaposlenik putuje: iz
RH u drugu dravu i obrnuto, iz jedne drave u
drugu, odnosno iz jednog mjesta u drugo mjesto koje se nalazi na teritoriju strane drave.
 Dnevnice za slubeni put u inozemstvo se
obraunavaju i isplauju neoporezivo u visini i
pod uvjetima kao i za korisnike dravnog prorauna.
 Za nastale trokove na slubenom putu
treba imati vjerodostojne isprave. Poreznim
propisima nije propisan oblik obrasca putnog
naloga, ali je propisan sadraj elemenata za
obraun.
 Trokove nastale na slubenom putu
(trokovi smjetaja, trokovi prijevoza i sl.) poslodavac moe izravno podmiriti pruateljima
usluge ili ih moe podmiriti zaposlenik osobno,
a zatim traiti od poslodavca da mu nastale
trokove nadoknadi.
 Ako se na slubeni put u inozemstvo putuje zrakoplovom, dnevnica se obraunava od
sata polaska aviona sa zadnje zrane luke u RH
do sata povratka aviona na prvu zranu luku po
povratku u RH.
 Ako se prilikom odlaska na slubeni put
putuje u vie drava, za svaku dravu u kojoj se
zadrava due od 12 sati, radniku pripada obraunata dnevnica te drave.
 Troak smjetaja na slubenom putovanju u inozemstvo poduzetnici trebaju priznati
na osnovi vjerodostojne isprave i u visini stvarno nastalih izdataka.

6.1. UTVRIVANJE NEOPOREZIVE VISINE

DNEVNICE ZA SLUBENA PUTOVANJA U
INOZEMSTVO
Svote neoporezivih dnevnica za slubena putovanja u inozemstvu prema odredbama iz Pravilnika
o porezu na dohodak, isplauju se na osnovi Odluke
o visini dnevnice za slubeno putovanje u inozemstvo za korisnike dravnog prorauna (Nar. nov, br.
08/06., dalje: Odluka). Visinu dnevnica koja se moe
isplatiti neoporezivo za pojedinu dravu pronaite
u sljedeoj tablici.

40

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

STUDENI

Tablica 2. Prikaz neoporezivih dnevnica za slubena putovanja u inozemstvo

NAZIV DRAVE

SVOTA
NEOPOREZIVE
DNEVNICE

SVOTA
NAZIV DRAVE NEOPOREZIVE
DNEVNICE

NAZIV DRAVE

SVOTA
NEOPOREZIVE
DNEVNICE

SVOTA
NAZIV DRAVE NEOPOREZIVE
DNEVNICE

1. Islamska
Drava
Afganistan

35,00 USD

28. Helenska
Republika
(GRKA)

60,00 EUR

49. Demokratska
Narodna
Republika Koreja

40,00 USD

76. Rumunjska

40,00 EUR

2. Republika
Albanija

30,00 EUR

29. Republika
Indija

40,00 USD

50. Republika
Koreja

70,00 USD

77. Ruska
Federacija

50,00 USD

3. Alirska
Narodna
Demokratska
Republika

40,00 USD

30. Republika
Indonezija

40,00 USD

51. Republika
Kuba

35,00 USD

78. Kraljevina
Saudijska Arabija

50,00 USD

4. Kneevina
Andora

70,00 USD

31. Islamska
Republika Iran

60,00 USD

52. Drava Kuvajt

70,00 USD

79. Republika
Senegal

35,00 USD

5. Republika
Angola

35,00 USD

32. Republika
Irak

60,00 USD

53. Republika
Latvija

40,00 EUR

80. Republika
Singapur

85,00 USD

6. Argentinska
Republika

50,00 USD

33. Irska

70,00 EUR

54. Libanonska
Republika

35,00 USD

81. Sirijska
Arapska
Republika

50,00 USD

7. Republika
Armenija

50,00 USD

34. Republika
Island

80,00 EUR

55. Republika
Liberija

40,00 USD

82. Sjedinjene
Amerike Drave

95,00 USD

40,00 USD

83. Slovaka
Republika

50,00 EUR

8. Australija

85,00 USD

35. Drava Izrael

70,00 USD

56. Socijalistika
Narodna Libijska
Arapska
Damahirija

9. Republika
Austrija

70,00 EUR

36. Jamajka

35,00 USD

57. Republika
Litva

40,00 EUR

84. Republika
Slovenija

50,00 EUR

10.
Azerbajdanska
Republika

50,00 USD

37. Japan

85,00 USD

58. Veliko
Vojvodstvo
Luksemburg

80,00 EUR

85. Srbija i Crna

Gora

30,00 EUR

11. Kraljevina
Belgija

70,00 EUR

38. Republika
Jemen

35,00 USD

59. Republika
Madarska

50,00 EUR

86. Republika
Sudan

35,00 USD

12. Republika
Bjelarus

50,00 USD

33. Irska

70,00 EUR

60. Republika
Makedonija

30,00 EUR

87. Kraljevina
panjolska

60,00 EUR

13. Republika
Bolivija

40,00 USD

34. Republika
Island

80,00 EUR

61. Malezija

40,00 USD

88. vicarska
Konfederacija

80,00 EUR

14. Savezna
Republika Brazil

40,00 USD

35. Drava Izrael

70,00 USD

62. Republika
Malta

60,00 EUR

89. Kraljevina
vedska

80,00 EUR

15. Bosna i
Hercegovina

30,00 EUR

36. Jamajka

35,00 USD

63. Sjedinjene
Meksike Drave

35,00 USD

90. Talijanska
Republika
(ITALIJA)

70,00 EUR

16. Republika
Bugarska

40,00 EUR

37. Japan

85,00 USD

64. Republika
Moldova

40,00 USD

91. Republika
Tadikistan

50,00 USD

17. Republika
Cipar

60,00 EUR

38. Republika
Jemen

35,00 USD

65. Kneevina
Monako

70,00 EUR

92. Republika
Tunis

35,00 USD

18. eka
Republika

50,00 EUR

39. Haemitska
Kraljevina Jordan

35,00 USD

66. Republika
Mozambik

35,00 USD

93. Turkmenistan

50,00 USD

19. Republika ile

40,00 USD

40. Junoafrika
Republika

50,00 USD

67. Kraljevina
Nizozemska

70,00 EUR

94. Republika
Turska

50,00 EUR

20. Kraljevina
Danska

70,00 EUR

41. Kanada

85,00 USD

68. Kraljevina
Norveka

80,00 EUR

95. Ukrajina

50,00 USD

21. Arapska
Republika Egipat

40,00 USD

42. Republika
Kazahstan

50,00 USD

69. Novi Zeland

70,00 USD

96. Republika
Uzbekistan

50,00 USD

22. Republika
Estonija

40,00 EUR

43. Republika
Kenija

35,00 USD

70. Savezna
Republika
Njemaka

70,00 EUR

97. Ujedinjena
Kraljevina Velike
Britanije i Sj. Irske

70,00 EUR

STUDENI

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

NAZIV DRAVE

SVOTA
NEOPOREZIVE
DNEVNICE

23. Savezna
Demokratska
Republika
Etiopija

35,00 USD

44. Narodna
Republika
Kina

50,00 USD

71. Islamska
Republika
Pakistan

40,00 USD

24. Republika
Filipini

40,00 USD

45. Narodna
Republika
Kina, Hong
Kong

95,00 USD

72. Republika
Peru

35,00 USD

25. Republika
Finska
26. Francuska
Republika
27. Republika
Gruzija

70,00 EUR
70,00 EUR
50,00 USD

SVOTA
NAZIV DRAVE NEOPOREZIVE
DNEVNICE

46. Kirgiska
Republika
47. Republika
Kolumbija
48. Republika
Kongo

50,00 USD
40,00 USD
35,00 USD

7. TROKOVI PRIJEVOZA NA SLUBENOM PUTU

Trokovi prijevoza na slubenom putu mogu se
neoporezivo nadoknaditi u visini stvarnih izdataka, to znai u visini stvarno plaenih karata za prijevoz zrakoplovom, vlakom, brodom te svim ostalim sredstvima javnog prijevoza. Vjerodostojna
isprava kojom se potvruje nastali troak je raun
primljen od poduzetnika koji je pruio uslugu.
7.1. TROKOVI PRIJEVOZA NA POSLOVNOM
PUTU KORITENJEM USLUGA RENT -a- CAR-a
Za prijevoz na slubenom putu doputena je i
usluga najma automobila, odnosno usluga rent-acar-a.
Prema l. 7. st. 3. Zakona o porezu na dobit (Nar.
nov., br. 177/04.) poduzetnik za 30% trokova nastalih uslugom rent-a-car-a poveava poreznu
osnovicu na kraju poreznog razdoblja. To znai da
su trokovi nastali na ovaj nain, bez obzira tko ih je
podmirio, porezno priznati 70% zajedno s plaenim gorivom.
Na osnovi ovoga troka, poduzetnik moe priznati i 70% PDV-a.

NAZIV DRAVE

73. Republika
Panama
74. Republika
Poljska
75. Portugalska
Republika

SVOTA
NEOPOREZIVE
DNEVNICE

41

SVOTA
NAZIV DRAVE NEOPOREZIVE
DNEVNICE
98. Ujedinjeni
Arapski
Emirati
99. sve druge
drave

50,00 USD

35,00 USD

50,00 USD
40,00 EUR
60,00 EUR

7.2. TROKOVI PRIJEVOZA SLUBENIM

AUTOMOBILOM
U odredbama Pravilnika o porezu na dohodak,
postoje nejasnoe u vezi s propisanom i vjerodostojnom dokumentacijom koja se odnosi na koritenje slubenih i privatnih automobila u slubene
svrhe. Zbog toga je Ministarstvo financija donijelo
Uputu o evidenciji pri koritenju prijevoznih sredstava (Klasa: 410-18/05-01/86. Ur.: 513-07-2101/05-2 Zagreb, 24. listopada 2005., dalje: Uputa ).
U cijelosti objavljenu Uputu moete proitati u asopisu RRiF, br. 01/06., str. 26.
Prema Uputi, prilikom uporabe slubenog automobila sa svrhom slubenog puta obvezno je voditi evidenciju o:
o nadnevku i vremenu koritenja automobila
o broju prijeenih kilometara i naziv prijeene
lokacije
o podatcima o automobilu (marka i registarska
oznaka automobila) i izvjee o radu
o poetnom i zavrnom stanju brojila kilometar/sat.

U PRIPREMI

NOVO
Poslije 3 godine i poslije donoenja HSFI-a i MSFI-a, pripremamo najkompletniju
knjigu za praktino knjigovodstvo.

biblioteka

raunovodstvo
skupina autora

Raunovodstvo
poduzetnika
s primjerima knjienja

VI. naklada
redaktor: dr. sc. Vlado Brkani
Zagreb, 2008.

RAUNOVODSTVO PODUZETNIKA
VI. izmijenjena i dopunjena naklada
Knjienje poslovnih dogaaja sistematizirane su prema redoslijedu
originalnog RRIF-ovog Raunskog plana za poduzetnike.
Prikaz poslovnih dogaaja objanjava se uz primjenu potpuno novih
Hrvatskih standarda financijskog izvjeivanja te MSFI-a i MRS-ova, poreznog
ili nekog drugog propisa (npr. ZTD, ZOO, i dr.) koji ureuju odreene postupke
u knjigovodstvu poduzetnika.
Knjiga je namijenjena trgovakim drutvima svih djelatnosti, obrtnicima
dobitaima i privatnim ustanovama.
Planirani rok izlaska iz tiska je kraj studenog 2008.

42

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

7.3. TROKOVI PRIJEVOZA PRIVATNIM

AUTOMOBILOM
Sukladno l. 13. st. 2. to. 5. Pravilnika o porezu
na dohodak, pri uporabi privatnog automobila u
slubene svrhe, kao nadoknada troka svota neoporezive naknade je 2,00 kn po prijeenom kilometru.
Treba naglasiti da je svota od 2,00 kn po prijeenom kilometru neoporeziva naknada koja se moe
isplatiti. To znai da isplatitelj u svojim internim
aktima moe propisati i svotu vee nadoknade ili
vea svota nadoknade moe biti propisana kolektivnim ugovorom.
Isplatitelji mogu nadoknaditi trokove prijevoza
privatnim automobilom prema odredbama iz kolektivnog ugovora (ili nekog drugog internog akta),
primjerice, u visini 30% tono odreene vrste goriva (npr. eurosuper 95).
U tom sluaju isplatitelji trebaju voditi rauna o
tome da s razlikom izmeu 2,00 kn po prijeenom
kilometru do 30% cijene litre benzina eurosuper
95 trebaju postupati kao i s plaom, odnosno trebaju obraunati sve doprinose i poreze (i moebitni
prirez), kao kod obrauna plae.
8. TROKOVI NOENJA NA SLUBENOM PUTU
Trokovi noenja na slubenom putu priznaju se
u visini stvarno nastalih izdataka, a potvruju se
vjerodostojnim ispravama. Vjerodostojnim ispravama se smatraju plaeni rauni primljeni od hotela, pansiona, privatnih apartmana i sl.
Prema poreznim propisima troak noenja u tuzemstvu nije uvjetovan kategorizacijom hotela. To
znai da ako nekim od internih akata poslodavca,
kolektivnim ugovorima te pravilnicima o radu nije
uvjetovana takva isplata, poslodavac moe troak
noenja neoporezivo zaposleniku namiriti i za visoku kategoriju smjetajnog objekta.
Uredba prema kojoj se priznaju izdatci nastali
na slubenim putovanjima u inozemstvu, a odnose se na trokove smjetaja, predvia i neka ogranienja.
Prema l. 5. Uredbe, izdatak za smjetaj na slubenom putovanju u inozemstvo obraunava se na
osnovi plaenog rauna u hotelu, najvie do hotela
A kategorije.
U sluaju slubenog putovanja u inozemstvo lanovima hrvatske delegacije, prevoditelju i osobama
iz osiguranja te delegaciji na meunarodnim susretima i skupovima na kojima organizator, odnosno
domain odreuje uvjete smjetaja, trokovi smjetaja obraunavaju se na osnovi rauna hotela
iznad A kategorije.
No, kategorizacija hotela se vie ne odreuje slovom, ve brojem zvjezdica. Sukladno navedenomu,
Uredba je neprimjenjiva kada je rije o priznavanju
trokova smjetaja te, stoga, smatramo da se poduzetnici u ovom sluaju trebaju osloniti na porezne
propise prema kojima se trokovi smjetaja mogu
nadoknaditi neoporezivo u visini stvarno nastalih
izdataka.
Poslodavci svojim internim aktima, kolektivnim
ugovorima, pravilnicima o radu ili kolektivnim ugovorima mogu ograniiti kategorizaciju smjetaja

STUDENI

ovisno o sluajevima u vezi s kojima se zaposlenici

upuuju na slubeni put.
8.1. TROKOVE SMJETAJA IZRAVNO
PODMIRUJE POSLODAVAC
Jedan od naina podmirivanja trokova noenja
je da ih poslodavac izravno podmiri poduzetniku
koji je pruio ili e pruiti smjetaj zaposleniku. U
ovom sluaju poslodavac moe zaprimiti raun za
predujam za uslugu smjetaja, dok e raun za
obavljenu uslugu pruatelj usluge dostaviti potom
ili predati zaposleniku na odlasku iz smjetajnog
objekta.
Pod pretpostavkom da je poduzetnik koji je pruio smjetaj u sustavu PDV-a te da je dostavio raun
sa svim bitnim elementima (l. 15. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost), na osnovi kojih se pretporez
moe i odbiti, poslodavac e zaprimljeni ulazni raun evidentirati u knjigu ulaznih rauna (Knjiga
URA) i odbiti pretporez za obavljenu uslugu.
8.2. ZAPOSLENIK PODMIRUJE
USLUGU SMJETAJA
Drugi nain podmirivanja trokova smjetaja je
da zaposlenik sam podmiri raun za noenje te zatrait raun koji je naslovljen na poslodavca iji sadraj takoer treba odgovarati odredbama iz l. 15.
Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Pod tim
uvjetima poduzetnik, takoer, moe odbiti pretporez iskazan na raunu, ali e obvezu za plaanje
iskazati prema zaposleniku, a ne prema dobavljau
kao to e uiniti u prvom sluaju.
Ako hotelski poduzetnik izdaje raun za noenje, a nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost,
dovoljno e biti da raun glasi na poslodavca i da
sadrava njegov matini broj.
Ako je zaposlenik u tom hotelu imao i trokove
prehrane koji se nadoknauju iz dnevnice, treba
zatraiti dva zasebna rauna: jedan na ime trokova
noenja s dorukom i drugi na ime trokova prehrane.
U protivnom, ako bi poslodavac priznao plaeni objed i veeru, treba postupiti kao i sa svim
ostalim primitcima koji su oporezivi jednako kao
i plaa.
9. OSTALI TROKOVI SLUBENOG PUTA
Ako zaposlenik odlazi na slubeni put privatnim
ili slubenim automobilom, u 100% porezno priznate trokove koji se odnose na vjerodostojnu dokumentaciju, priznaju se i plaene cestarine, tunelarine i mostarine, trajekt, eljezniki prijevoz,
trokovi parkinga i sl.
Prilikom odlaska na slubeni put, u pravilu, osim
trokova povezanih s prijevozom i trokova smjeta-

PRAVO I POREZI
RRiF-ov asopis koji stalno objavljuje stajalita MF

STUDENI

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

ja, mogu nastati i neki drugi trokovi. Navodimo

neke od trokova koji se zaposleniku mogu priznati:
o izdatci upotrebe telefona i brzojava
o izdatci glede iznajmljivanja prostorije za sastanke, plaanje stenografskih i daktilografskih usluga, iznajmljivanje kompjutorske
opreme za pripremu slubenih izvjetaja ili za
potrebe slubene korespondencije, iznajmljivanje projektora i sl.
Ovisno o svrsi slubenog puta te pojedinih posebnosti poslovanja, nastaju i posebni trokovi.
Na poslodavcu je da razlui koji trokovi se odnose na osobne trokove zaposlenika, a koji na redovite trokove nastale na slubenom putu. Osobne
trokove zaposlenika podmirene koje je podmirio
poslodavac (uporaba telefona, interneta i sl.), treba
smatrati plaom.
U sluaju da je zaposlenik na slubenom putu
bio obvezan poastiti poslovnog partnera objedom
ili veerom, ili mu kupiti dar, neoporeziva nadoknada troka priznaje se pod uvjetom da je sukladno l. 15. st. 1. to. 3. Pravilnika o porezu na dohodak, na poleini rauna naveden podatak o poduzetniku iji su predstavnici ugoeni.
10. PRIMJER OBRAUNA TROKOVA NASTALIH
NA SLUBENOM PUTOVANJU U TUZEMSTVU
I ISPUNJAVANJE PUTNOG NALOGA
Zaposlenik Tin Dii, zaposlen u drutvu Mativo
d.o.o. upuen je na slubeni put u Split i nakon povratka s puta podnio je obraun trokova. Na put je

43

krenuo 5. studenog 2008. iz sjedita svoje tvrtke u

17 sati, a vratio se 8. studenog 2008. u 20 sati i 30
minuta u mjesto svog prebivalita.
Zaposlenik je na slubenom putu proveo ukupno 75,5 sati, a obraun dnevnica je potrebno obaviti kako slijedi:
o od 5. studenog u 17 sati do 6. svibnja u 17 sati24 sata = 1 dnevnica
o od 6. studenog u 17 sati do 7. svibnja u 17 sati24 sata = 1 dnevnica
o od 7. studenog u 17 sati do 8. svibnja u 17 sati24 sata = 1 dnevnica
Od 8. studenog u 17 sati do 20 sati i 30 minuta
istoga dana prolo je samo 3,5 sata, to nije dostatno niti za pola dnevnice. To znai da zaposlenik
ima pravo na neoporezivu isplatu 3 dnevnice.
Zaposlenik je imao trokove smjetaja koje je
platio svojom osobnom kreditnom karticom u svoti
od 2.750,00 kn (2.500,00 kn + 250,00 PDV) te je putnom nalogu priloio raun od hotela. Putovao je
zrakoplovom, a troak zrakoplovne karte podmirilo
je drutvo izravno aviokompaniji. To znai da zaposlenik nije priloio svom putnom nalogu raun
za zrakoplovnu ve je raun prethodno evidentiran
u Knjizi ulaznih rauna (URA 152).
Zaposlenik je imao trokove taxija za prijevoz od
zrane luke do mjesta slubenog puta (Splita) i od
mjesta slubenog puta do zrane luke u svoti od
400,00 kn (200,00 kn x 2).
Obraun putnih trokova potrebno je obaviti
kako slijedi:

3.660,00
1.000,00
2.660,00

2.750,00
200,00
200,00

510,00

510,00

M.P.
(potpis odgovorne osobe)

Nakon povratka u roku od 3 dana treba izvriti obraun ovog

putovanja i podnijeti pismeno izvjee o izvrenju zadae.

1.000,00 kn

Za ovo slubeno putovanje odobrava se predujam putnih trokova

u svoti od

(Ili )Odobravam uporabu OSOBNOG AUTOMOBILA, marke: ___/____

__/______, registarske oznake: _____/________

Za prijevoz se moe koristiti: zrakoplov u polasku/odlasku

putovanje moe trajati 4 dana (____etiri__________) slovima

sa zadaom : sastanak s kljunim kupcima u regiji

otputovat e dana 5. studenog 2008, na slubeno putovanje u Split

Direktor prodaje

(Ime i prezime osobe koja putuje)

Tin Dii

NALOG ZA SLUBENO PUTOVANJE

U _____ZAGEBU___, dana 10. studenog 2008. god.

Na radnom mjestu:

Broj: 15/08.

(Naziv pravne ili fizike osobe)

MATIVO d.o.o.

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

U Zagrebu, 10. studeni 08.

170,00

75,5

URA 152

ice

Troak hotela
Taxi od zrane luke do hotela
Taxi od hotela do zrane luke
Raun za zrakoplovnu kartu je platio poslodavac

17:00
20:30

8
8

Obraunana dnevnica

5. studenog
8. studenog

44
STUDENI

Slika 1.: Nalog za slubeno putovanje

Slika 2. Obraun trokova koji su nastali na slubenom put

STUDENI

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

11. TROKOVI KOJI SE MOGU ISPLATITI

ZAPOSLENICIMA U SLUAJU KOLOVANJA
I USAVRAVANJA
U sluaju kolovanja, odnosno strunog usavravanja, na osnovi kolektivnih ugovora, ugovora o
radu, pravilnika o radu te ostalih internih akata poslodavci mogu utvrditi i pravo zaposlenika na trokove noenja u mjestu odravanja kolovanja, trokove prijevoza te isplatu dnevnice za kolovanja u
zemlji i inozemstvu i sl.
Nadalje, prema l. 17. st. 2. Pravilnika o porezu
na dohodak, a u skladu s l. 25. st. 2. to. 2.3.
Pravilnika o porezu na dohodak, ako se kolovanje i
struno usavravanje zaposlenika obavlja izvan
mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita radnika, trokovima kolovanja i strunog usavravanja
smatraju se sljedei trokovi:
o trokovi prijevoza na i sa kolovanja i strunog
usavravanja, do visine cijene karata sredstava
javnog prijevoza
o trokovi smjetaja do visine stvarnih izdataka.
Smatramo da u navedenom
sluaju zaposlenici nemaju
pravo na isplatu neoporezive
dnevnice za kolovanje i struOPOREZIVO/
na usavravanja u zemlji i inoNEOPOREZIVA
NADOKNADA TROKOVA
zemstvu.
NASTALIH NA
Meutim, u sluaju upuivaSLUBENOM PUTU
nja zaposlenika na seminare i
savjetovanja, dnevnice se mogu
neoporezivo isplatiti pod uvjeFIZIKE OSOBE KOJE
tima propisanima za slubena
OSTVARUJU PRIMITKE
putovanja u zemlji i inozemstvu
TEMELJEM UGOVORA O
(l. 25. st. 2. to. 2. 3. Pravilnika
DJELU
o porezu na dohodak).
12. NADOKNADA
TROKOVA NASTALIH
NA SLUBENOM PUTU
OSOBAMA KOJE NEMAJU
STATUS ZAPOSLENIKA
S obzirom na to da je dohodovnim propisima (l. 13.
Pravilnika o porezu na dohodak)
neoporeziva nadoknada trokova nastalih na slubenom putu
predviena za zaposlenike, nadoknada trokova slubenog putovanja osoba koje nisu zaposlene, oporezuju se sukladno l. 32.
Zakona o porezu na dohodak,
odnosno kao drugi dohodak.
U nekim se sluajevima navedeni trokovi mogu isplatiti neoporezivo. Kada isplatitelj oporezivo nadoknauje stvarno nastale trokove na slubenom putu
osobama koje nisu zaposlene u
drutvu, u poreznom smislu, u
pravilu, dokazivanje trokova
nema znaenje jer se cjelokupna
svota ugovorom predviena za
isplatu oporezuje.

45

To znai da u sluaju kada bi se pod istim uvjetom trokovi nastali na slubenom putu nadoknadili osobi koja nije zaposlena u drutvu, tada bi
isplatitelj bio obvezan podmireni troak smatrati
neto primitkom koji je potrebno obraunati na bruto te obraunati i platiti doprinose i porez s moebitnim prirezom, kao kod primitaka koji se smatraju
drugim dohotkom.
No, u sluaju da se radi o neoporezivoj isplati
nezaposlenicima, obraun trokova je potrebno
obaviti na prema poreznim propisima odreenom
putnom nalogu, odnosno potkrijepiti vjerodostojnim ispravama kojima se opravdava neoporeziva
isplata.
U sljedeoj tablici navodimo porezni tretman
naknade trokova slubenog putovanja osoba koje
s isplatiteljem nemaju sklopljen ugovor o radu.
TABLICA 3. Porezni tretman trokova slubenog
puta kada se isplauju osobama
koje nemaju sa isplatiteljem sklopljen ugovor o radu

NAKNADA
PRIJEVOZNIH
TROKOVA U
VISINI
STVARNIH
IZDATAKA

NAKNADA
TROKOVA
NOENJA NA
SLUBENOM
PUTU U
VISINU
STVARNIH
IZDATAKA

NAKNADA
ZA
KORITENJE
PRIVATNOG
AUTOMOBIL
U SLUBENE
SVRHE 2,00
KN/KM

DNEVNICE U
TUZEMSTVU

DNEVNICE U
INOZEMSTVU

Oporezivo kao drugi dohodak - neto primitak koji je potrebno preraunati na

bruto svotu

FIZIKE OSOBE KOJE

OSTVARUJU PRIMITKE
NA OSNOVI UGOVORA
O AUTORSKOM
HONORARU

Oporezivo kao drugi dohodak - neto primitak koji je potrebno preraunati na

bruto svotu

FIZIKE OSOBE KOJE U

RH OBAVLJAJU RAD ZA
POSLODAVCA SA
SJEDITEM U
INOZEMSTVU - IZASLANI
RADNICI

Neoporezivo

FIZIKE OSOBE KOJE BEZ

NAKNADE ZA
NEPROFITNU
ORGANIZACIJU
OBAVLJAJU NEKI POSAO
(UZ UVJET DA RAUNI
GLASE NA NEPROFITNU
ORGANIZACIJU)

Neoporezivo

FIZIKE OSOBE UZ
NAKNADE ZA
NEPROFITNU
ORGANIZACIJU
OBAVLJAJU NEKI POSAO
VOLONTERI /OSOBE NA
PRAKTINOM RADU

Neoporezivo

Neoporezivo

Neoporezivo

46

RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

NAKNADA
OPOREZIVO/
PRIJEVOZNIH
NEOPOREZIVA
TROKOVA U
NADOKNADA TROKOVA
VISINI
NASTALIH NA
STVARNIH
SLUBENOM PUTU
IZDATAKA

NAKNADA
TROKOVA
NOENJA NA
SLUBENOM
PUTU U
VISINU
STVARNIH
IZDATAKA

NAKNADA
ZA
KORITENJE
PRIVATNOG
AUTOMOBIL
U SLUBENE
SVRHE 2,00
KN/KM

DNEVNICE U
TUZEMSTVU

DNEVNICE U
INOZEMSTVU

OBRTNICI I S OBRTOM
IZJEDNAENE
DJELATNOSTI (ZA SEBE
OSOBNO I ZA
ZAPOSLENIKE)

Neoporezivo

NAKNADE LANOVA
PREDSTAVNIKIH I
IZVRNIH TIJELA
DRAVNE VLASTI I
JEDINICA LOKALNE I
PODRUNE
(REGIONALNE)
SAMOUPRAVE,
LANOVA SKUPTINA I
NADZORNIH ODBORA
TRGOVAKIH DRUTAVA,
UPRAVNIH ODBORA,
UPRAVNIH VIJEA,
LANOVA
POVJERENSTAVA I
ODBORA KOJE IMAJU TA
TIJELA I SUDACA
POROTNIKA KOJI
NEMAJU SVOJSTVO
DJELATNIKA U SUDU

Oporezivo kao drugi dohodak - neto primitak koji je potrebno preraunati na

bruto svotu

Zrinko TRCOVI, dipl. oec.

STUDENI
Primitci koji se oporezuju kao drugi dohodak
isplauju se iskljuivo na
iro-raun osobe koja je
ostvarila taj primitak.
Stoga se i nadoknade
trokova nastalih na
slubenom putu koje se
oporezuju kao drugi dohodak, obvezno isplauju na iro raun. U sluaju nepotivanja te odredbe, propisana je novana kazna od 500,00 kn
do 50.000,00 kn za isplatitelja.


UDK: 657.1/336.2

Raunovodstvo vlastitih udjela i

trezorskih dionica
U

prethodnom broju asopisa pojasnili smo

vrijednost kapitala te oblikovanje i uporabu
kapitalnih priuva nastalih uplatama lanova drutva u neupisani kapital. U poslovanju poduzetnika
drutvo moe stjecati vlastite poslovne udjele i pritom ostvariti realizirane i nerealizirane kapitalne
dobitke ili gubitke. O tome to su kapitalni dobitci
(gubitci) koji kao kapitalne priuve ili, pak, kao revalorizacijske priuve utjeu na visinu ukupnog kapitala te kako se oblikuju priuve (rezerve) za vlastite
udjele dionice, izlaemo u nastavku lanka.

1. UVOD
Drutvo moe donijeti odluku o otkupu vlastitih
udjela, odnosno ako je rije o dionikom drutvu, o
otkupu vlastitih dionica. Ako se vlastiti udjeli ili dionice prodaju, pozitivna razlika nastala iz transakcija s vlastitim udjelima ili dionicama je kapitalni
dobitak. Jednako tako se ostvaruje i kada se emitiraju vlastite dionice te zatim prodaju iznad nominalne vrijednosti. Pojednostavljeno, kapitalni dobitak je dodatna uplata ulagaa lanova drutva ili

dioniara u poslovnim transakcijama prodaje vlastitih udjela - dionica.

Emisijom dionica oblikuje se ili poveava temeljni kapital dionikog drutva. Za razliku od emisije
dionica, otkup vlastitih dionica (udjela) je obrnuti
proces i predstavlja bilanno smanjenje temeljnog
kapitala. Na taj nain smanjeni temeljni kapital treba nadomjestiti priuvama jer je nastalo neto smanjenje imovine trgovakog drutva. Otkupom vlastitih udjela vjerovnike se dovodi u nepovoljan poloaj
u sigurnosti naplate svojih trabina u odnosu na poloaj prije kupnje vlastitih udjela. Kapitalne priuve
su jedan od nadomjestaka za na taj nain smanjen
temeljni kapital. Priuve iz dobitka za vlastite udjele
su zakonska obveza koja se mora ispuniti u takvom
sluaju. Bit je u tome da se dio aktive iskljuuje iz poslovnih aktivnosti, a za krajnju posljedicu ima smanjenje temeljnog kapitala, odnosno do upisa u trgovakom sudu smanjenja temeljnog kapitala, troak
cijena kupnje vlastitih dionica predstavlja dio imobilizirane aktive. Kako ne bi dolo do realnog smanjenja temeljnog kapitala, oblikuju se priuve za
vlastite dionice koje nadomjetaju taj manjak.