Graa generativnih biljnih organa

cvijet, plod

Prof. dr. sc. Edita tefani

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Graa cvijeta

Preobraeni dio izdanka, nalazi se terminalno na

glavnoj osi ili bonom ogranku, ogranienog je rasta
Sastoji se od preobraenih listova- slue
generativnom razmnoavanju
Razvijen je kod kritosjemenjaa (Magnoliophytina)

Graa cvijeta

Cvijet tvore etiri osnovna

dijela:

Cvjetite ili cvjetna os

(receptaculum, torus)
Ocvjee ili perijant
(perianthium)
Andrecej (androeceum)
Ginecj (gynoeceum)

Graa cvijeta

cvjetite (receptaculum)

Skraena cvjetna os ili zavrni

dio stapke na kojoj se nalaze
ostali dijelovi cvijeta
Kod primitivnijih biljaka
(magnolija) -izdueno, kod
nekih - izboeno (ebnjaci),
kod naprednijih - ravno ili
ploasto proireno te
udubljeno

cvjetna stapka ili

cvjetni drak - dio
cvjetnog izdanka ispod
cvjetita do brakteje ili
pricvjetnog lista; lista u
ijem se pazucu razvija
cvijet ili cvat
Cvjetovi bez cvjetne
stapke - sjedei

Graa cvijeta

ocvjee (perianthium)

Predstavlja sve listove koji se nalaze na periferiji

cvijeta
ne stvaraju spolne stanice
Uloga: zatita fertilnih dijelova cvijeta (tuka i
pranika); primamljuju kukce
Cvjetovi bez ocvjea - goli ili ahlamidejski
cvjetovi

Graa cvijeta

ocvjee (perianthium)
Homoihlamidejsko
ocvjee: svi su listovi s
obzirom na boju i oblik jednaki
i zovu se listovi perigona ili
tepala

Mogu biti odvojeni

(koritepalni)
ili meusobno srasli
(sintepalni)
Homoihlamidejsko ocvjee
obiljeava jednosupnice

Heterohlamidejsko
ocvjee: listovi nisu
jednaki niti bojom niti
oblikom

vanjski listovi - aka

(calyx) i unutarnji listovi
vjeni (corolla)
Uglavnom je zastupljen
kod dvosupnica

Graa cvijeta

ocvjee (perianthium)

aka: vanjski dio

heterohlamidejskog
ocvjea
Graena je od relativno
malih listova lapova ili
sepala (sepalum)
Trokutastog ili lancetastog
oblika; zelene boje

Uloga: zatita ostalih

dijelova cvijeta, posebice
dok je cvijet jo u pupu

Mogu biti slobodni

(korisepalni) i srasli
(sinsepalni)

Kod veine biljaka aka

ostaje samo tijekom
cvjetanja, a nakon oplodnje
se sasui i otpadne zajedno s
vjeniem
Kod nekih otpada ranije, im
se cvjet otvori
Kod nekih se zadrava vrlo
dugo na cvijetu, pa ak
zaostaje i na plodu

Graa cvijeta

ocvjee (perianthium)

vjeni: unutarnji dio heterohlamidejskog ocvjea

ivo obojeni listovi, latice ili petale (lat. petalum)
svojom bojom, oblikom i veliinom privlae insekte
Vjeni moe biti dvojak:
koripetalan ili prostolatian -ako su latice
meusobno slobodne
sinpetalan ili sulatian - ako su latice meusobno
srasle; filogenetski mlai razvio se kasnije tijekom
evolucije

Graa cvijeta

andrecej (androeceum)

Skup svih pranikih listova

ili pranika u jednom cvijetu

Broj pranika u cvijetu moe

biti od 1 100 i vie, ali za
svaku vrstu je stalan
Pranik se sastoji od dvaju
dijelova:

Pranike niti (filamentum)

Pranice (anthera)

Pranica (anthera) -gornji,

proireni dio pranika
Kuglastog, jajastog ili
valjkastog oblika
Dvije polutke (poluantere
ili teke) meusobno
povezane konektivom
Svaka poluantera sastoji
se od dvije peludnice u
kojima nastaju peludna
zrnca (muki gametofit)

Graa cvijeta

andrecej (androeceum)

U poetku razvoja unutranjost

peludnice je ispunjena sporogenim
stanijem tzv. arheosporijem

Iz njega nastaju matine stanice

peludnih zrnaca, a iz svake od njih
redukcijskom diobom etiri
peludna zrnca

Prvo su grupirana u tetrade, a

kasnije se raspadaju na
pojedinane monade

Neposredno nakon mejoze

peludno zrnce je
jednostanino, sadri
citoplazmu i jednu jezgru
Tijekom razvoja jezgra
peludnog zrnca se dijeli
mitotiki te nastaju dvije
stanice, vea- vegetativna i
manja- generativna stanica
Diobom generativne stanice
nastaju dvije nepokretne
muke spolne stanice ili
spermalne stanice
Zrelo peludno zrnce je
trostanino

Graa cvijeta

andrecej (androeceum)

Veliina i oblik peludnih

zrnaca varira ovisno o vrsti
Veinom su kuglasta ili
eliptina, te ute boje
Izvana su obavijena s dva
ovoja: eksinom i intinom
otvori ili pore
brazde ili kolpe

Staminodiji: pranici
koji ne stvaraju pelud
sterilni

Zakrljali pranici, koji

su ostali bez funkcije
Preobraeni pranici koji
su preuzeli neku drugu
ulogu npr. preobrazba u
nektarije ili latice

Graa cvijeta

ginecej (ginoeceum)

Svi plodni listovi jednog

cvijeta zajedno sa
sjemenim zamecima ine
ginecej
esto su kod
kritosjemenjaa srasli u
jedan ili vie tuaka

Na tuku se razlikuju tri

dijela:

Plodnica (ovarium) s
jedan ili vie sjemenih
zametaka
Vrat (stylus)
Njuka (stigma)

Graa cvijeta

ginecej (ginoeceum)

apokarpni ginecej - vei broj tukova u cvijetu (kod

primitivnih kritosjemenjaa) a svaki je izgraen od
jednog plodnikog lista; tukovi nisu meusobno
srasli
monokarpni ginecej - samo jedan tuak koji je
izgraen od jednog plodnikog lista
sinkarpan ginecejsamo jedan tuak izgraen od
dva ili vie meusobno sraslih plodnikih listova

Graa cvijeta

ginecej (ginoeceum)

Ovisno o odnosu na
cvjetite i ostale dijelove
cvijeta plodnica moe biti:

A: Nadrasla
B: Podrasla
C: Obrasla

Graa cvijeta

ginecej (ginoeceum)
Sjemeni zametci i megasporogeneza

U plodnici - jedan ili vie sjemenih zametaka

Unutranjost sjemenog zametka ispunjava nucel ili
megasporangij, a unutar nucela je embrionska
vreica ili megaspora
Nakon tri uzastopne slobodne diobe jezgre unutar
embrionske vreice, iz primarne jezgre nastaju dvije,
etiri i konano osam jezgara
Formira se enski gametofit koji je reduciran na osam
stanica

Graa cvijeta

ginecej (ginoeceum)

Tri gornje predstavljaju jajni aparat

Jedna od njih, najee srednja, razvija se u jajnu
stanicu, od preostale dvije razviju se stanice
pomonice ili sinergide
Tri stanice u donjem dijelu su antipode (prehrambena
uloga)
Dvije stanice u sredini su sredinje jezgre
U trenutku kada peludna mjeinica prodre u sjemeni
zametak ili jo prije, sredinje jezgre stapaju se u
jednu, sekundarnu jezgru (diploidna)
Embrionska vreica sa osam stanica je enski
gametofit

Graa cvijeta
simetrija cvijeta

Cvjetovi mogu biti:

Radijarni (polisimetrini)
Dorziventralni (monosimetrini 2 jednaka dijela)
Bilateralni (disimetrini 4 jednaka dijela)
Asimetrini

Graa cvijeta
spolnost cvijeta
Cvjetovi kritosjemenjaa
mogu biti:

Jednospolni cvjetovi na
stabljici mogu formirati:

dvospolni ili
hermafroditni

jednospolni

Jednodomne ili
monoecine biljke (i muki i
enski cvjetovi na stabljici)
Dvodomne ili diecine
biljke (muki cvjetovi su na
jednoj biljci a enski na drugoj)
Raznorodne ili poligamne
biljke (i jednospolni i
dvospolni cvjetovi na istoj
biljci)

Graa cvijeta
nektariji

U cvjetu entomofilnih
biljaka nalaze se i nektariji
ljezdaste tvorevine,
ukastozelene ili zelene
boje, izluuju slatki sok,
nektar
Nektar: sadri eere,
saharozu, glukozu i
fruktozu, u malim
koliinama spojeve duika

Floralni nektariji
mogu se nalaziti na svim
dijelovima cvjeta:
cvjetitu, listovima
ocvjea, pranicima,
tuku
Ekstrafloralni
nektariji nalaze se na
listovima; s njihovim
nektarom se hrane
mravi, manji znaaj nego
floralni nektariji

Morfologija cvata

Osim pojedinanih cvjetova, na stabljici

mnogih biljaka cvjetovi su skupljeni u cvati
S obzirom na grananje razlikujemo dva
osnovna tipa cvati:

Racemozne
Cimozne

Morfologija cvata

Racemozne cvati:
Kod njih glavna os raste
jae od bonih osi, pa
se boni cvjetovi
razvijaju ranije od onih
na vrhu glavne osi
Jednostavne cvati
Sloene cvati

Jednostavne
racemozne cvati:
grozd, klas, klip, resa,
gronja, tit, glavica
Sloene racemozne
cvati : metlica,
sastavljen klas.
Sastavljen tit

Morfologija cvata

Cimozne cvati:
glavna os raste kratko i
prva zavri rast
donoenjem
terminalnog cvijeta
Ispod nje se zatim
razvijaju bone osi

Cimozne svati su:

monohazij, dihazij,
plejohazij

Opraivanje (polinatio)

Spolno razmnoavanje kod

sjemenjaa
(Spermatophyta) odvija se
u cvijetu
u peludnim zrncima
nastaju muke spolne
stanice, a enske u
embrionskoj vreici
sjemenih zametaka

Prijenos peluda s
pranika na njuku tuka
s ciljem spajanja muke i
enske gamete
Dva tipa opraivanja:

Samoopraivanje ili
autofilija
Stranoopraivanje ili
alofilija

Opraivanje (polinatio)

Kod samoopraivanja ne
postoji mogunost
rekombinacije gena
Posljedica - nastajanje klice
koja ima nasljedna svojstva
samo jednog roditelja
Jedino se stranoopraivanjem
poveava mogunost
stvaranja novih kombinacija
nasljednih svojstava

Prilagodbe koje
onemoguavaju
samoopraivanje:

heterostilija,
dihogamija,
herkogamija
autosterilitet

Opraivanje (polinatio)

Ovisno o nainu prenoenja peluda razlikuju se tri

tipa opraivanja:

Anemofilija
Zoidiofilija
hiodrofilija

Opraivanje (polinatio)

Anemofilija: opraivanje
vjetrom
Najstariji nain opraivanja
Cvjetovi su jednospolni i
stvaraju mnogo malih,
suhih i laganih peludnih
zrnaca koja se zbog lakoe
jednolino ire i dugo lebde
u zraku
Filamenti pranika su tanki,
dugi i esto pokretni

Njuke tuaka su velike

i najee su iznad
ostalih dijelova cvijeta i
poveana im je povrina
za prijem peluda
Cvjetovi su neugledni,
esto s nepotpunim ili
reduciranim ocvjeem

Opraivanje (polinatio)

Zoidiofilija: opraivanje
ivotinjama
Biljke s jednospolnim ili,
ee s dvospolnim
cvjetovima
S obzirom na vrstu
ivotinja koji prenose
pelud razlikuje se:
Entomofilija: prenoenje
peluda pomou kukaca
Vrlo rasprostranjen nain
opraivanja

Prilagodbe na entomofilno
opraivanje:
cvjetovi su veliki,
upadljivo
obojeni, (ukoliko su sitni
tada su grupirani u cvati),
mirisni,
peludna zrnca su
uglavnom vea, hrapava, s
bodljicama ili kvricama za
lake privrivanje za
tijelo kukca, ljepljiva

Opraivanje (polinatio)

Ornitofilija: opraivanje
pticama
Karakteristino za tropska
podruja
Kolibrii i nektarine
Cvjetovi su veliki, arkih
boja, bez mirisa i s tekuim
nektarom

Hiropterofilija:
opraivanje imiima
Tropska podruja
Nona cvatnja, tamne
boje cvjetova i jak miris
(esto neugodan),
velika koliina nektara i
peluda
Malakofilija: opraivanje
pomou pueva

Opraivanje (polinatio)

Hidrofilija: opraivanje vodom

Biljke koje cijelim habitusom ive u vodi
Pelud nema eksinu, peludna zrnca su nitasta, vee
specif. teine, lagano tonu

Oplodnja (fertilisatio)

Peludno zrnce kad dospije na njuku tuka apsorbira vodu i

hranjive tvari te povea svoj sadraj proklija u peludnu
mjeinicu
Peludna mjeinica - razvija se iz vegetativne stanice uz
sudjelovanje intine
Mjeinica izlazi iz peludnog zrnca kroz neku od pora ili kolpi te u
njezinu unutranjost ulaze obje spermalne stanice, tj. spermalne
jezgre
One prolaze kroz vrat tuka prema plodnici do sjemenog
zametka
Dolaskom u plodnicu peludna mjeinica ulazi u sjemeni zametak

Oplodnja (fertilisatio)

Kad prodre do jajnog aparata,

ulazi u njen sadraj, u jednu
od sinergida i tom prilikom se
sinergida raspada
Nakon toga vegetativna
jezgra peludnog zrnca
propada
Jedna od spermalnih stanica
stapa se s jajnom stanicom, a
druga spermalna stanica sa
sekundarnom jezgrom
Izvrena je dvostruka
oplodnja
Iz: Moore,R., Clark,D.W., Stern, K.R.: Botany. WCB, 1995.

Oplodnja (fertilisatio)

Svojstvena je samo kritosjemenjaama

Prvom oplodnjom nastaje zigota (2n) iz koje e se
razviti klica,
Spajanjem druge spermalne stanice i sekundarne
jezgre nastaje triploidno tijelo (3n) iz kojeg e
nastati sekundarni endosperm

Razvoj sjemenke

Nakon oplodnje najee se listovi ocvjea, pranici i vrat s

njukom tuka sasue i otpadnu
Na cvjetnoj stapci ostaje samo plodnica sa sjemenim zametcima
Iz plodnice se poinje razvijati usploe ploda, a iz sjemenih
zametaka sjemenka

Sjemenka kritosjemenjaa sastoji se od:

Sekundarnog endosperma
Klice ili embrija
Sjemene lupine

Graa sjemenke

Sekundarni endosperm:
nastaje diobama oploene
sekundarne jezgre, triploidno
tijelo, - stanije bogato priuvnim
tvarima
Uloga: prehrana embrija i mlade
biljke dok se ne razviju prvi pravi
listovi
Klica: nakon oplodnje zigota
neko vrijeme miruje a zatim se
podijeli u kratak niz stanica
predklica ili proembrij
Iz prvih stanica predklice razvija
se klica
Iz preostalih stanica razvija se
tvorevina poput drka tzv.
nositelj embrija ili suspenzor

Sjemena lupina: razvija se iz

integumenta ili dijela nucela
Uloga: zatita sjemenke,
odnosno klice, znaajna i pri
rasprostranjivanju
Izgraena je od nekoliko
slojeva stanica koji s vanjske i
unutarnje strane imaju
kutikulu
Razlikuju se po debljini,
vrstoi, boji i vanjskom
izgledu

Klijanje

Klijanje: razvitak nove

biljke
Zapoinje bubrenjem, tj.
ulaskom vode u sjemenku
Voda i encimi unutar
sjemenke uvjetuju hidrolizu
sloenih organskih spojeva
do jednostavnih koje
apsorbira klica
Zapoinju mitotske diobe u
sklopu apikalnih meristema
vegetacijskog vrka
korijenka i pupoljka

Sjemena lupina puca

Izlazi korijenak i
zapoinje s upijanjem
vode i mineralnih tvari;
diferencira se u glavni
korijen
Na povrini se
pojavljuje gornji dio
plumile - podie supke i
pupoljak iznad povrine
tla, zapoinje rast i
diferencijacija pupoljka
u izdanak

Plod

Organ koji slui zatiti i

rasprostranjivanju
sjemenki; slui zatiti klice
Razvija se iz plodnice i
sjemenog zametka
Graen je od dva temeljna
dijela:

Usploa (pericarpium)
Jedne ili vie sjemenki

Razvija nakon oplodnje

S obzirom na morfoloku
grau i postanak
razlikuju se 4 skupine
plodova:

Jednoplodni ili
monokarpelni plodovi
vieplodni ili sinkarpelni
plodovi
Zbirni plodovi
Skupni plodovi

Plod

Monokarpelni ili
jednoplodni plodovi:
Razvijaju se iz plodnice
graene od jednog
plodnikog lista
Mjehur, mahuna,
kotunica, monokarpelni
orah, monokarpelna boba,
peno, monokarpelni
cijepavac

Vieplodni ili
sinkarpni plodovi:
Razvijaju se iz
sinkarpnog gineceja
Roka, polikarpelni
orah, tobolac,
polikarpelna boba,
jezgriast plod i
dikarpelni cijepavac

Plod
Zbirni plodovi:

Razvijaju se iz cvijeta s
apokarpnim ginecejem;
meusobno su povezani u
jednu cjelinu
U njihovoj izgradnji esto
sudjeluje i cvjetite
Plod kupine, maline, plod
jagode, ipak

Skupni plodovi:

Razvijaju se iz cvati
Plodovi pojedinih cvjetova
meusobno su povezani
cvjetitem, ocvjeem ili
braktejama
Funkcionalno predstavljaju
jedinstven plod
Soni (ananas, bijeli i crni
dud, smokva)
Suhi (iak, lipe)

Plod rasprostranjivanje

Dva su osnovna naina

rasprostrnajivanja
plodova:

Autokorija ili
samorasprostranjivanje
Alokorija ili strano
rasprostranjivanje

Autokorija: biljka
vlstitom aktivnou
sama rasprostranjuje
sjemenke ili plodove
Rijetka pojava

Plod rasprostranjivanje
Alokorija: sjemenke i plodovi se ire posredstvom
vanjskih imbenika: vjetra, vode, ivotinja i ovjeka

rasprostranjivanje vjetrom (anemokorija)

Suhi, sitni plodovi
esto s posebnim izratajima koji potpomau irenje
vjetrom

Plod rasprostranjivanje

Hidrokorija:
rasprostranjivanje vodom
Svojstveno je vodenim
biljkama
Sjemenke plivaju na vodi
Prisustvo zraka u pojedinim
dijelovima ploda to ih ini
lakim
Antropokorija: irenje
plodova od strane ovjeka

Zookorija:
rasprostranjivanje
ivotinjama
Endozookorno
plodovi bivaju pojedeni i
zatim neprobavljeni
izbaeni iz probavnog
trakta ivotinje,
najee ptica
Epizookorno plodovi
i sjemenke zalijepe se
za ivotinje