Srednja strukovna kola

Tomislavgrad

Struka: ELEKTROTEHNIKA
Zanimanje: TEHNIAR ZA ELEKTROENERGETIKU

MATURALNA RADNJA

Naziv teme: STUPOVI I VRSTE STUPOVA

Mentor:

Uenik:

Prof.Stanko amber

Stojko Mati

Tomislavgrad,svibnja 2015.g.

Sadraj:

-Razvrstavanje mrea
-Prijenos elektrine energije
-Podjela stubova zavisno o mrei
-Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske
mree
Uvod u razdjelne mree
Razdjelne (distribucijske)
Prijenosne ili visokonaponske mree
-Podjela stubova prema funkciji
-Podjela stubova prema materijalu
-Raspored provodnika na stubu
-Oblici glave stuba

Uvod

Elektroenergetski sustav ine proizvodnja, prijenos, distribucija i potronja elektrine

energije. Temeljna zadaa elektroenergetskog sustava je pouzdana i kvalitetna
obskrba elektrinom energijom. To ukljuuje proizvodnju, prijenos, distribuciju i
potronju elektrine energije. Nakon to se elektrina energije proizvede
u elektranama ona se predaje potroaima. Naselja, gradovi, upanije i cijela drava
isprepleteni su elektroenergetskim vodovima kojima se prenosi elektrina energija.
Elektro-energetski sustav je najvei, najutjecajni, najneophodniji, najrasprostranjeniji
od svih tehnikih sustava. Samim time je i najskuplji tehniki sustav. Najvei je zbog
toga to proima itave drave i kontinente. Najvei elektroenergetski sustav
je UCTE u koji su elektriki spojene 24 europske zemlje koje zajedno imaju oko 500
milijuna stanovnika.Za dananji stupanj razvoja ovjeanstva moemo zahvaliti upravo
elektrinoj energiji, te iz te injenice proizlazi da je elektro-energetski sustav
najutjecajniji. Bez elektrine energije gotovo sve bi stalo. Ne bi ste mogli skuhati
ruak, pokvarila bi vam se hrana u hladnjaku, ugasila bi se rasvjeta, mobilne
komunikacije bi stale, ne bi mogli razgovarati na mobitel, spojiti se na internet, gledati
televiziju. Nakon nekog vremena nestalo bi i vode zbog toga to vodu u vodovodu
tjeraju elektrine pumpe. Mnoge druge udobnosti koje prua elektrina energija stale
bi. Upravo zbog ovoga je elektrina energija najskuplja kad je nema. Elektroenergetski
sustav je najrasprostranjeniji, to sljedi iz njegove veliine. Jedini sustav koji bi se
mogao usporeivati sa elektroenergetskim sustavom jest internet, ali i od njega je
elektroenergetski sustav rasprostranjeniji jer postoje mjesta gdje je dostupna
elektrina energija, a internet nije. Da bi ste se spojili na internet u veini sluajeva
potrebno je da postoji elektroenergetska infrastruktura. Vodovi i kabeli za prijenos
elektrine energije nainjeni su od bakra ili aluminijima jer su to materijali koji imaju
malen elektrini otpor.
Razlog je to vei elektrini otpor uzrokuje vee zagrijavanje vodia, pa se odreena
koliina elektrine energije izgubi kao posljedica otpora prijenosnih vodova odnosno
njene pretvorbe u toplinsku energiju. Visokonaponskim prijenosnim vodovima
elektrina se energija prenosi do velikih, visokonaponskih transformatorskih stanica u
kojima se transformira s najviih na neto nie napone i zatim odvodi do
transformatorskih stanica smjetenih u blizini industrije i kuanstava. Te se
transformatorske stanice nazivaju distribucijske (razdjelne) transformatorske stanice i
u njima se elektrina energija i dalje transformira na jo nie napone, na srednje
napone.

Razvrstavanje mrea
Ne postoji strogo odreeni nain razvrstavanja elektrinih mrea, pa
se one mogu razvrstavati prema razliitim svojstvima, kako
primjerice slijedi.
1.Prema vrsti struje: mree izmjenine i istosmjerne struje. Mree
izmjenine struje su najee trofazne mree s nul-vodiem ili bez
njega. Kao jednofazne mree se pojavljuju obino kao ogranci
trofaznih vodova. Mree istosmjerne struje su male (po snazi i
konfiguraciji) i imaju specifine namjene (uglavnom nuno
napajanje). Postoje takoer mree izmjenine i istosmjerne struje za
vuu (eljeznice i sl.) koje ovdje neemo razmatrati.
2. Prema nazivnom naponu: mree niskog i visokog napona. Mree
niskog napona imaju ogranienje da na mjestu potronje napon
izmeu bilo koje faze i zemlje ne smije biti vei od250 V. Sve ostale
mree spadaju u visokonaponske. U praksi se pojavljuje sluaj da se
zbog ispitnih napona opreme i neki drugi rijetko koriteni naponi
ispod 1 kV (500, 600 i 900 V)tretiraju kao naponi niskonaponske
mree. Danas je uobiajeno da se visokonaponske mree
razvrstavaju jo na mree srednjeg napona, visokog napona i vrlo
visokog napona, u jednakim razredima kako smo naveli kod
elektroenergetskih postrojenja za opremu (samo se kod opreme
uzima kao podatak najvii napon u okviru doputenih odstupanja). U
nas se u nacionalnoj mrei koriste linijski naponi10, 20, 35, 110, 220
i 380 kV, a u tvornikim mreama jo 3 i 6 kV radi visoko naponskih
potroaa. Na razini sadanjeg stanja i budueg razvoja mree,
ekonomski bi opravdan niz napona bio 380-110-20-0,4 kV i tomu se
postupno tei kroz obnavljanje i proirenje mree.
3. Prema svrsi: prijenosne i distributivne mree. Podjela se mijenja
ovisno o razini i prostornoj gustoi potronje u pojedinim EES. Mree
napona do ukljuivo 110 kV smatrat emo kod nas distributivnim
mreama, a prijenosnim mreama one iznad tog napona.

PRIJENOS ELEKTRINE ENERGIJE

Za prijenos elektrine energije najee se koristi izmjenina

trofazna elektrina prijenosna mrea koja se sastoji od
visokonaponskih vodova i kabela, transformatora i druge opreme
radi smanjenja gubitaka prijenos se vri na visokim naponskim
razinama
Visina naponskih razina odreuje se prema veliini potrebe snage pri
prijenosu i udaljenosti prijenosa u Hrvatskoj se za prijenos elektrine
energije koriste naponske razine od 110, 220 i 400 kV najvie
prijenosne naponske razine u svijetu su 1100 kV (u pogonu) i 1500
kV (u razvoju).
Elektroenergetski sustav je sustav koji obuhvaa proizvodnju,
prijenos, raspodjelu i potronju elektri potronju elektrine energije.
Osnovni zadatak - pouzdana, sigurna, kvalitetna i ekonomi
ekonomina opskrba potroaa na opskrba potroaa elektrinom
energijom
Sustav ine: elektrane troila (potroai) prijenosni vodovi
distribucijski vodovi rasklopna postrojenja transformatorske
stanice sustavi za upravljanje (nadzor i voenje) sustavi za
telekomunikacije (prijenos podataka) sustavi zatite
Prijenos- transport velikih koliina elektrine energije od centara
proizvodnje (elektrane) do centara potronje (gradovi, regije), pri
visokom naponu, na velike udaljenosti
Distribucija -razdioba elektrine energije unutar centara potronje
(gradovi, regije) do krajnjih potroaa
srednji i niski napon
manje udaljenosti
Dalekovod (eng. transmission line, overhead transmission line, highvoltage line, power transmition line) elektrini energetski nadzemni
vod izmjenine ili istosmjerne struje visokog napona za prijenos
elektrine energije velike snage na velike udaljenosti. Osnovna svrha
dalekovoda je transport elektrine energije od mjesta proizvodnje do
5

potroakih centara. Upotrebljavaju se neizolirani vodii, pa su zbog

opasnosti od visokog napona postavljeni visoko iznad zemlje. Na
dalekovodima su vodii neizolirani zbog ega moraju biti kemijski
otporni protiv korozije.
Da bi se poboljala mehanika
svojstva upotrebljavaju se legure ali se time pogorava vodljivost
vodia. Aluminij slabije vodi elektrinu struju nego bakar ali je jeftiniji
i znatno laki, stoga je skoro u potpunosti potisnuo bakar iz
upotrebe.
Kod postavljanja vodia na dalekovode,
posebnu pozornost obraa se na mehaniki proraun vodia.
Pretpostavljaju se odreeni klimatski uvjeti (stezanje i rastezanje
vodia). Temperatura (svaka zemlja ima svoje kriterije) Dodatni teret
(intenzitet dodatnog tereta izraunava se po uvjetima na terenu)
Uzemljenje : - osigurava dijelove voda koji nisu pod naponom od
pojave nedoputenog potencijala na njima i time titi okolicu od
opasnog napona.
Ujedno je vaan element za elektriku
pogonsku stabilnost voda
Zatitno ue : - (jedno i vie) jo nazvano gromobranskim ili
dozemnim uetom, uzemljeno je ue koje prati fazne vodie,
poloeno je iznad njih i sastavni je dio zatitnog sustava uzemljenja
voda.

Poloaj distribucijskih mrea u EES-u i osnovne

znaajke
U prijenosnoj mrei Hrvatske koriste se vodovi nazivnog napona 400kV, 220kV i
110kV, dok se u distribucijskoj mrei koriste vodovi nazivnog napona 35kV, 30kV,
20kV, 10kV i 0.4kV. U razliitim industrijskim postrojenjima (pogonima) koriste se i
naponi 6 kV, 3kV i 1kV, a u elektranama se za nazivne generatorske napone koriste i
naponi 4kV, 12kV, 16kV, 25kV itd.

 Osnovne znaajke distribucijske mree:

Distribucijska mrea napaja se (preuzima elektrinu energiju) iz
prijenosne mree u transformatorskim stanicama VN/SN tj.
110/35(30)(20)(10)kV, te slui za distribuciju elektrine energije do
krajnjih(srednjih i malih) potroaa. Dio elektrine energije
distribucijska mrea preuzima i iz manji elektrana koje su prikljuene
na distribucijsku mreu. Osnovne karakteristike distribucijskih
mrea su:
Nie
naponske razine u odnosu na prijenosnu mreu (Un<110 kV), budui
da je snaga
koju prenose daleko manja od snaga koju prenosi prijenosne mrea, t
ako da nema potrebe za visokim naponskim nivoima. Prijenos snage
u distribucijskoj mrei odvija se na manjim udaljenostima.
Distribucijske mree su veim dijelom otvorene strukture i imaju
zrakasti oblik ime je smanjena pogonska sigurnost (u odnosu na
prijenosnu mreu), to je motivirano prvenstveno ekonomskim
razlozima.
Srednjene-naponske gradske distributivne mree su uglavnom
upetljane, tako da je u sluaju kvara jednog voda ili transformatora
mogue osigurati napajanje iz drugog smjera, s time da je u pogonu
ukljueno napajanje samo iz jednog smjera, a napajanje iz drugog
smjera je rezervno koje se ukljuuje u sluaju potrebe.
Niskonaponske mree (barem u Hrvatskoj) i seoske srednjenapons
ke mree nemaju mogunost dvostranog napajanja.
Glavni elementi distribucijskih mrea (zrani i kabelski vodovi,
trafostanice) su isti kao
kod prijenosnih mrea, samo projektirani za manje nazivne napone, t
ako da je izvedba jednostavnija. Osnovna struktura SN
distribucijske mree moe biti:1.
Sa dva naponska nivoa
(u RH najee 35 10kV, a na nekim
podrujima 30 10 kV), tj.distribucija elektrine energije prema
niskom naponu se vri preko dvije transformacije: prvo preko 35 kVtne, a zatim 10 kV-tne mree (slika 1-3). 35 kV-tnu mreu napajaju iz
prijenosne mree transformatori 110/35 kV.2.
S jednim naponskim nivoom (u RH 10kV ili 20kV), na nain da se
direktnom transformacijom110/10 ili 110/20 kV eliminira potrebu za
35 kV-tnom mreom, tj. izbjegnuta je transformacija 35/10(20) kV.
Tendencija razvoja distributivne mree kod nas (i u svijetu takoer)
ide ka smanjenu broja naponskih nivoa, tako da se ovakva izvedba
preferira kod izgradnje veine novih i zamjene postojeih
distributivnih trafostanica i mrea. Takoer se nastoji mijenjati 10 kVtni naponski nivo 20 kV-tnim gdje god je to mogue

PODJELA STUBOVA ZAVISNO O MREI

8

Uvod u razdjelne mree

Razdjelne, odnosno distribucijske mree obuhvaaju
elektroenergetske vodove nazivnog napona do ukljuivo 35 kV.
Distribucijska mrea je spona izmeu prijenosne mree i veine
potroaa elektrine energije (izuzetak su velike tvornice koje se
esto napajaju iz 110 kV mree). Budui da je elektrinu energiju
potrebno vodovima distribuirati do svakog pojedinog potroaa,
osnovna znaajka razdjelnih mrea jest njihova prostorna
rasprostranjenost. Vodovi u razdjelnoj mrei prenose elektrinu
energiju srednjeg napona i manje snage pa su stupovi nadzemnih
vodova u razdjelnoj mrei puno manji od stupova u prijenosnoj
mrei. Materijali koji se koriste za izradu stupova u razdjelnim
mreama su: drvo, elik i beton. Nadzemni vodovi u razdjelnim
mreama . Izvedba vodova u razdjelnoj mrei openito je
jednostavnija nego izvedba vodova u prijenosnoj mrei. Naime,
samo 35 kV vodovi imaju zatitno ue, dok ga 10 i 0,4 kV vodovi
nemaju. Vodi je od stupa izoliran manjim izolatorima, a zatitni i
ovjesni pribor ne postoji. Drveni stupovi su se u prolosti koristili na
10 i 0,4 kV naponskim razinama. Prednost drveta je niska cijena i
mala teina. Meutim, zbog slabe trajnosti naputa se koritenje
drveta za gradnju stupova.
Budui da je drvo
podlono truljenju, najee se kao temelj koristi armirani beton.
elini stupovi danas se najee koriste u 35 i 10 kV razdjelnoj
mrei.
Ukoliko se pravilno zatite od korozije, vrlo su
trajni. Stupovi od armiranog betona koriste se u srednje naponskoj i
niskonaponskoj mrei. Odlikuju se odlinom trajnou, bez potrebe
za odravanjem. Prijelaz nadzemnog voda u kabelski esto
nadzemni vod, zbog prolaska preko prometnice, blizine zrane luke
ili urbanistikih razloga, prelazi u kabelski. Prijelaz se izvodi odmah
kraj posljednjeg nadzemnog stupa.

Razdjelne (distribucijske) mree

dio elektroenergetskog sustava koji elektrinom energijom
opskrbljuje transformatorske stanice zadnjeg stupnja transformacije
opskrbljuje transformatorske stanice zadnjeg stupnja transformacije i
troila (potroae)
sastoje se od razdjelnih vodova (kabelskih i nadzemnih),
transformatora i druge elektrine opreme ,prema naponskim
razinama se dijele na srednje naponske i niskonaponske mree
razdjelne mree uglavnom se konstruiraju kao prostorno zajamene
(petljaste) mree, radi mogunosti viestranog napajanja potroaa
u pogonu su uglavnom zrakaste (radijalne) odnosno takve da se u
pogonu su uglavnom zrakaste (radijalne), odnosno takve da se u
svakom trenutku potroa napaja samo iz jednog smjera
prostorna rasprostranjenost razdjelnih mrea znaajno je vea od
rasprostranjenosti visokonaponskih mrea, jer se razdjelne mree
prostiru do svakog potroakog vorita uestalost kabelskih vodova
u razdjelnim mreama znatno je ve a nego kod visokonaponskih
mrea

Prijenosne ili visokonaponske mree

dio elektroenergetskog sustava koji elektrinu energiju prenosi na
visokim naponskim razinama od centara prenosi na visokim
naponskim razinama od centara proizvodnje (elektrane) od centara
potronje (gradovi, reg je) i prijenosne mree modernih
elektroenergetskih sustava su graene tako da se meusobno

10

povezuju i zatvaraju u povezane i meusobno zatvorene cjeline,

ime se poveava pouzdanost opskrbe potroaa
tako nastaju veliki elektroenergetski sustavi meusobno povezanih
zemalja ( UCTE -Union for the Coordination of Transmission of
Electricity Transmission of Electricity )
prijenosna mrea energijom napaja razdjelnu mreu, kojom se dalje
energija prenosi do krajnjih korisnika

PODJELA STUBOVA PREMA FUNKCIJI

Prema funkciji koju imaju u vodu, stubovi se dijele na nosee
zatezne, rasteretne,ugaone, poetne i krajnje.
Nosei stubovi - pri normalnom pogonu, kada su svi provodnici
zategnuti, sile
usljedzatezanja provodnika sa obje strane stuba priblino su jednake
po veliini, a suprotnog smjera
Zatezni stubovi postavljaju se na mjestima gdje trasa voda skree za
neki ugao, na poetku i na kraju linije voda, kao i na odreenim
mjestima u pravoj liniji voda .Na taj nain zatezni stubovi mogu
biti kutni ,krajnji , i rasteretni , odnosno linijski. Njihove rezultantne
sile uslijed zatezanja provodnika su razliite.
Kutni stubovi se uglavnom postavljaju na mjestima gdje trasa voda
skree za ugao vei od 5, ali se preporuuje da se obavezno
postave na mjestima gdje kutna skretanja iznosi vie od 20. Njihova
11

rezultantna sila usljed zatezanja provodnika toliko je vea ukoliko

je ugao skretanja trase voda vei.
Ako su sile usljed zatezanja provodnika u susjednim rastojanjima jed
nake F1=2,rezultantna sila usljed zatezanja usmjerena je pravcem
simetrale ugla koji zaklanjaju trasu voda.
Krajnji stubovi se postavljaju na kraju linije voda kao i pri prelasku sa
nadzemnog na podzemni vod jer mogu da izdre trajno optereenje
sa punom silom zatezanja provodnika samo sa jedne strane. Takvi
stubovi se postavljaju i na ulasku ili izlasku iz transformatorske
stanice, jer na kratkom rastojanju od zgrade transformatorske
stanice, do prvog stuba provodnici su veoma malo nategnuti, kako
konstrukcija zgrade ne bi bila ugroena.
Rasteretni stubovi se postavljaju u pravoj liniji voda radi lakeg
montiranja voda, a i radi ogranienja veliine eventualnih
mehanikih oteenja koje bi nastale bilo usljed optereenja pri
vjetru i ledu.

Centrifugalni stubovi-izrauju se tako to se u kalup stabla armirani

skelet od betonskog eljeza, na koji se pri brzom obrtanju kalupa,
sipa betonska masa usljed centrifugalne sile, betonska masa se
vrsto zbija uz kalup dok se voda ne iscijedi. Unutarnja povrina ovih
stubova je uvijek okrugla ili eventualno blago konusna, dok spojna
moe biti i mnogo ugaona, to zavisi od oblika kalupa.
Ovi stubovi su relativno laki , jer su uplji, a zbog jako
nabijenog i vrstog betona vrlo su otporni. Centrifugalni stubovi se
izrauju iz jednog komada, a ako su glomazniji, onda izvie dijelova,
pa se na licu mjesta sastavljaju.
Armiranobetonske
konzole se izrauju posebno, a zatim se na mjestu
postavljanja privruju za stuba zakivanjem cementnim malterom,
kroz naroito zato ostavljene otvore. Betonskim zatvaraimana vrhu
stuba spreava se da voda prodre u njegovu upljinu.
Vibrirani stubovi izrauju se u horizontalnom i vertikalnom poloaju.
elini skelet se stavlja u gvozdeni ili drveni kalup koji se
puni betonskom masom. U toku punjenja,betonska masa se zbija
vibriranjem, bilo runo, bilo elektrinim vibratorom.
Vibracionistubovi mogu biti razliitog presjeka: PRAVOUGAONOG, SA
12

OTVRIMA, radi smanjenja teine i smanjenja povrine izloene

pritisku vjetra,ESTOUGAONOG,
OSMOUGAONOG, TROKRAKOG, IPRESJEKA, SA PUNIM REBROM ili SA
OTVORIMA U NJEMU, SA REETKASTIM REBROM i slino.
Konstrukcijski oblik armiranobetonskih stubova- centrifugalni i vibrira
ni armiranobetonski stubovi izrauju se kao: JEDNOSTRIKI,
DVOSTRUKUI i PORTALNI.
Zatezni i nosni stup

Podjela stupova prema materijalu

Aluminijski stupovi- primjena ovih stupova, i to samo u vodovima

visokog napona,za sada je jo uvijek mala radi relativno visoke cijene
aluminijima. U odnosu na elik, aluminijski stupovi su laki. Otporni
su na koroziju, lake se izrauju, montiraju i transportiraju. Radi
prednosti koju imaju nad elinim stupovima, oni e se vjerovatno
uskoro sve vie primjenjivati.
Prednosti i nedostaci ovih stupova su:
-Otporni su na koroziju
-Lake se izrauju i montiraju
-Odravanje im je mnogo jeftinije
13

Ali, i pored ovih prednosti, primjena stupova od aluminija je

dosta manja zbog visoke cijene aluminija.
Poliesterski stupovi se izrauju od poliesterske smole armirane stakl
enimvlaknima koji mogu biti prenapregnuta. Poliesterski stupovi
imaju dug vijek trajanja, lijep izgled, malu masu, jednostavan i jeftin
i laku ugradnju. Oni ve poslije nekoliko godina eksploatacije imaju
prednost nad drugim stubovima jer su im trokovi odravanja ne
usporedivo manji u odnosu na stubove izraene od drugih
materijala.
Drveni stupovi su jeftiniji i lako se transportiraju. Neotporni su na
atmosferske utjecaje,a vijek trajanja ak i pored impregnacije, je
mali, najmanje 25 godina.
elini stupovi usporedbi sa drvenim ne stradaju od udara groma i
imaju dui vijek trajanja. Sa njima se mogu postii znatno vee
visine provodnika iznad zemlje. Estetski izgledaju znatno bolje.
Potronja materijala je velika, zbog ega je cijena ovih
stupova velika.
Armiranobetonski stupovi traju vrlo dugo, preko 50 godina.
Ne
zahtijevaju nikakvo odravanje i veoma dobro podnose atmosferske
utjecaje. Transportiranje ovih stupova je veoma teko, naroito
velikih i glomaznih stupova. Izbor konstrukcije stuba znaajan utjecaj
na izbor konstrukcije stuba ima visina napona, konfiguracija terena,
a takoer i klimatski uslovi i mjesta preko kojih stup prelazi. Pri
izboru konstrukcije i dimenzije stupa i njegovih elemenata, veoma je
vaan raspon elektrinih vodova.
Ako je raspon mali, visina stupa je relativno mala. Utroena koliina
materijala za jedan stup je manja, a time i cijena nia. No, s obzirom
na cijelu duinu voda, u njoj e biti veliki broj takvih stupova, a to
uslovljava veliki broj temelja, izolatora i ostale
opreme. Transport je skuplji a montani radovi obilniji.
Poveanjem napona smanjuju se broj stupova. Utroena koliina
materijala za jedan stup je vea, a time i cijena stupa vea. Meutim
cijena za 1 km voda je manja.
Manji broj stupova iziskuje
manji broj izolatora. Cijena opreme, a zatim transporta,temelja i
montanih radova je manja, to znai da je cijena 1km voda takoer
manja. Daljim poveanjem raspona naglo raste ugib, kao i visina
stupa, to prouzrokuje poveanje utroenog materijala za stup i
temelje, a time i poveanje cijene stupa. Raspon voda pri kome su
investicioni trokovi najmanji naziva se ekonomski raspon. Da bi se
odredio ekonomski raspon potrebno je izvriti niz
prorauna,uzimajui razliite duine raspona i birajui najpovoljniju

14

konstrukciju stupa. Takvim proraunom dobijeni su ekonomski

rasponi:
ZA DESETKILOVOLTNE VODOVE
SA DRVENIM STUPOVIMA 50-70m
SA ARMIRANOBETONSKIM STUPOVIMA 70-100m
SA ELINIM STUPOVIMA iznad 100m
ZA TRIDESETPET KILOVOLTNE VODOVE
SA DRVENIM STUPOVIMA 60 ili70-100m
SA ARMIRANOBETONSKIM STUPOVIMA 120-150m
SA ELINIM STUPOVIMA 150-200m
Kod najviih napona ekonomski raspon dostie ak 500m

Kao to se iz predhodnog izlaganja vidjelo, na izbor konstrukcije

stupa utie visina napona elektrinog voda, broj provodnoka na
stupu, kao i klimatski uslovi predjela preko kojih vod prelazi.
Raspored provodnika na stupu moe biti razliit. Za nie napone,
gdje su upotrebljeni potporni izolatori je uobiajeni rasporedi
provodnika jednostranog voda a ima i raspored provodnika na
potpornom izolatoru dvostrukog voda.

15

Raspored provodnika na stupu

Na izbor stupa utie napon elektroenergetskog nadzemnog voda,
raspon, broj provodnika na stupu i klimatski uslovi odreeni
mehanikim silama koje djeluju na elemente stupa. Na elemente
stupa stablo, temelj, konzole i izolatore djeluju horizontalne sile
koje potiu od sila natezanja provodnika, kao i od pritiska vjetra na
stup i provodnike. Vertikalne sile koje potiu od teine stupa, opreme
na stupu provodnika i dodatnog optereenja usljed leda i snijega:
Horizontalne sile su bitne za dimenzioniranje i izbor nominalne sile
stabla stupa,temelja, sigurnosnih razmaka potpornih izolatora na
kutnim stupovima, zateznih izolacionih lanaca i konzola na zateznim
ili ugaonim stupovima.
Vertikalne sile su bitne za dimenzioniranje i izbor konzola(betonskih i
elinih)noseih izolatorskih lanaca, prorauna ugiba i sigurnosnih
razmaka.
Geometriski rasporedfaznih provodnika na stupu u ravni uspravnih n
16

a osu
nadzemnog voda moe biti razliit. Raspored provodnika u glavi stup
a u niskonaponskim i srednjo-naponskim vodovima prikazan je na
sljedeoj slici:

OBLICI GLAVE STUPA

Na stupovima je mogu praktino svaki raspored vodia tj. oblik
glave stupa. Za neizolirane vodie tipizirane su:
Simetrine glave koje se formiraju sa dvostranim konzolama
G gama
D delta
T trapez B, BU bava (B, bez i BU sa zatitnim uetom)
Nesimetrine glave koje se formiraju sa jednostranim konzolama
J, JU jela (J, bez i JU sa zatitnim uetom)

17

ZAKLJUAK:
Pod stupom podrazumijevamo svaki drveni, elini ili betonski, pa i
aluminijski predmet odreene duine,ukopan u zemlju koji nosi
nadzemni elektrini vod.
Pored ovih
izrauju se stubovi sa betoniranim elinim cijevima i od aluminija.
Oblik i razmjera stupa zavisi od materijala, funkcije i sile koju stub
treba da izdri.
Stupovi su jedan od glavnih dijelova kad je u pitanju distribucija
elektrine energije od mjesta proizvodnje pa do krajnjih potroaa.
Razlikuju se prema visini napona na stupove za niski i srednji
napon(0.4,10,20,35kV) i za visoki napon(iznad 110kV).
Stupovi osiguravaju propisanu visinu vodia iznad tla,a optereeni su
mehaniki.

18

LITERATURA:
http://marjan.fesb.hr/~rgoic/dm/skriptaDM.pdf

https://www.scribd.com/doc/78222891/Elektroenergetske-mre
%C5%BEe-TVZ-2005
http://www.encron.hr/pdfs/ELEKTROENERGETIKA-07-05.pdf
19

20