KAKO DEFINISATI TENZOR Aleksandar Bal UDK: 514.763.5 DOK: 10.14415/zbornikGFS22.003 Recime: U literaturi se pojam tenzora uvedi na razlivite natine. U starijoj titeraturi tenzor se definive kao element tinearnog prostora Cije se koordinate transformisu na odredeni natin dok se u savremenoj to radi na druge naéine — u nekoordinatnom obliku. Ovde ée biti iclotena definicija tenzora kao elementa tenzorskog prostora — specijalnog linearnog prostora konstruisanog kao tenzorski proizvod veKtorskih prostora. Kijudne regi: Vektorski prostor, dualni prostor, tenzorski proston 1. MOTIV Motiv 2a ovaj rad je dobro poznata definieija napona u mehanici. Razmatea se deo P wla P kome je drugi deo #\ 7 imaginarno odstranjen. Na povrSini preseka S, sa spoljaSnom normalom n, postoji polje sila t koje izra#ava dejstvo odstranjenog dela tela nz Napon se definise na osnovu sledeéa dva KoSijeva iskaza. Kodijcv postulat, Sila ty u w&tki x €S zavisi samo od x i normale n na poyrs § u toj (aki; t= t(x.m). Osnovna Kosijeva teorema, Ako je x t(x,n) neprekidno yektorsko polje postoji takvo tenzorsko polje x T(x) da je t(x,m) =T(x)n. 1n) - KoSijev vektor napona, T(x) -KoSijev tenzor napona. TProfdr Aleksandar Baka, Univer 1 Boograda, Matematicki fakultet, 11000 Beograd | ZBORNIK RADOVA 22 (2013) | HaZapitaimo se sada Sta je taj matematicki objekat koji se zove tenzor; kako se definige i koja su mu svojstva Sam Koli je ovu teoremu interpretirao kao stay da naponi na tri medjusobno upravne ravni koje sadréc tavku 2 potpuno odredjuju napon na proizvoljnoj ravni u okolini te tatke, To se moze izraziti na sledeéi nazin (D(x), La) = Lr Ta).e") = Ymitila) ede je {gi} koordinaina haza nekog (u opStem sluéaju krivolinijskog) koordinatnog sistema u taéki xi t)(x) = (1(x),g") vektor napona na koordinatnoj povri Gija je nor ‘mala g’. Uglasta zagrada oznatava lineamu operaciju. Odavde se moze zakiyuciti da tenzor (x) vrSt lineamo preshikavanye vektora tim) Tig st odnosno, vektorskog prostora kome pripada normala nu vektorski prostor u Kome je * Analizirajmo, najpre, prirodu vektora m, Pretpostavimo da je povrs S zadana glatkom (u smislu: neprekidno diferencijabilnom) funkeijom F228) fre), Posto je normala n normirani gradijent funkcije f ispitajmo vektorsku prirodu gradi- jenta. To je pogodno uraditi na izvodu funkcije f : R* + Ru praveu zadanog vektora v af(v) = oty = (aradf,v) ER. Za fiksirano x ova jednakost definise linearno preslikavanje tangentnog vektorskog prostora V u taéki x, u skup realnih brojeva: a): VOR ade smo obelevili grad f(x) — o. 2, DUALNI VEKTORSKI PROSTOR Operator @ je linearan ako je Orv + 2am2) = o{vs) + A20(¥2) Kada se u skup svih lineamih operatora uvedu operacije sabiranja (@: + @2)(v) 1(¥) + ory) i mnovenja skalarom, Aww) EE | ZBORNIK RADOVA 22 (2013) Aol) € U su u relaciji p-ako se konagnim brojem zamena a) ib) mogu ddovesti na ist oblik. Pokazuje se da je relacija p ekvivalencija Faktor-prostor 0 = U'/p (prostora U u odnosu na ekvivalenciju p) zove se ten- so7ski proizvad prostora Vi i V2 i obeledava sa ¥j V2. Elementi VOW E VY OVs zowase omravaritn tenor dregos real tenor tia ( 5 ) Ako se vektori ¥; i V2 izraze preko koordinata, tenzorski proizvod je vi Sve = (vige) @ (v8) = Ava(B ©) pri Gemu smo koristili zamene a) i b). U slugaju kada su vektorski prostori Vy, v = 1,2 trodimenzioni, tenzora (gj )) ima 3? i posto su linearmo nezavisni mogu se uzeti za bazu prostora Vi @V>. S 1, g > 1 trans- formise w tenzor tipa 7". Tzaberimo dva indeksa: kontravarijanmi 1 uup(va)ei 4 (Wa i Up su iskljuteni). Ova operacija se rove sazimanje indeksa. U koordinatnom obliku je Bla B+ OV Bey Beil B- fivipa fifa Ma indy iendgot —Uitodp Wp de® Na primer, u proizvodu (x) se move izvrsiti izjednatavanje jednog kovarijantnog i jednog kontravarijantnog indeksa, na primer k — m; dobija se tenzor za 2 niZeg reda koji se obeleZava tackom izmedju njih TL Magi BB) BE" OE" Ea | ZBORNIK RADOVA 22 (2013)Savimanje se mo% I kretanje (deformacija). Ako su {X"} lokalne koordinate na # a {0} lokalne koordinate na é, bige a= (X4,X?,x3) Gradijent deformacije je tangentno preslikavanje awe Pi Fin Fy Xa eG! gde su {G4}y i {g"}x lokalne baze na A, odnosno, u naznagenim tatkama. Prime- tiGemo da je tenzor F izrazen u koordinatama X* ali u odnosu na bazu koju fine bazni vektori dva tangentna prostora. Takvi tenzori zovu se dvotackast Dvotatkasti tenzor tra( t i ) wtadki XC je pte Ae". Raspored in- deksa moZe biti i drugatiji. na primer 12,246" @2", LITERATURA UC, Trusdel: Prvi Kurs racionalne mehanike kontinuuma, (na ruskom), “MIR, 1975, [2] J. Jarié: Mehanika kontinuuma, Gradevinska knjiga, 1988, [3] TP. Andelié: Tenzorski ratun, Nauéna knjiga, ©. izdanje), 1967. [4] S. Sternberg: Lekeije iz diferencijalne geometrije (na ruskom), "MIR", 1970, [5] Burbaki: Savremena matematika, (na ruskom), "MIR", 1966. 6] J.B. Marsden and LJ R. Uhghes: Mathematical foundations of elasticity, 1983, HOW TO DEFINE A TENSOR Summary: This work proposes a way to define tensors, which is naturally imposed by the application of tensor calculation in mechanies. Taking as the staring point the problem of determining voltage, the voltage tensor is defined as a linear operator that transforms the covariant vector into a contravariant vector. The general type tensor is defined as the element of the tensor space — linear space, in which the tensor product is defined. From this definition it is possible to deduce the transformation method for tensor coordinates. Keywords: Vector space, dual space, tensor space. | ZBORNIK RADOVA 22 (2013) | Ea