Professional Documents
Culture Documents
Zakon o Privrednim Drustvima
Zakon o Privrednim Drustvima
rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
U pravnoj bazi Paragraf Lex postoji redakcijska napomena u vezi sa ovim propisom.
Pretplatom na pravnu bazu stiete uvid u ovu napomenu.
ZAKON
O PRIVREDNIM DRUTVIMA
("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon i 5/2015)
Deo prvi
OSNOVNE ODREDBE
PREDMET ZAKONA
lan 1
Ovim zakonom ureuje se pravni poloaj privrednih drutava, a naroito njihovo osnivanje, upravljanje,
statusne promene, promene pravne forme, prestanak i druga pitanja od znaaja za njihov poloaj, kao i
pravni poloaj preduzetnika.
Odredbe ovog zakona primenjuju se i na oblike obavljanja privredne delatnosti koji su osnovani i posluju u
skladu sa posebnim zakonom, osim ako je tim zakonom drugaije propisano.
1. Osnovni pojmovi
Pojam privrednog drutva
lan 2
Privredno drutvo (u daljem tekstu: drutvo) je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti.
Delatnosti
lan 4
Drutvo ima pretenu delatnost, koja se registruje u skladu sa zakonom o registraciji, a moe obavljati i
sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene nezavisno od toga da li su odreene osnivakim
aktom, odnosno statutom.
Posebnim zakonom moe se usloviti registracija ili obavljanje odreene delatnosti izdavanjem prethodnog
odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadlenog organa.
Registracija
lan 5
Registracija drutava i preduzetnika, odnosno registracija podataka i dokumenata propisanih ovim
zakonom obavlja se u skladu sa zakonom o registraciji.
Pravne forme
lan 8
Pravne forme drutva su:
1) ortako drutvo;
2) komanditno drutvo;
3) drutvo s ogranienom odgovornou;
4) akcionarsko drutvo.
lanovi drutva
lan 9
Lica koja osnivaju drutvo i lica koja mu naknadno pristupe su:
1) u ortakom drutvu - ortaci;
2) u komanditnom drutvu - komplementari i komanditori;
3) u drutvu s ogranienom odgovornou - lanovi drutva s ogranienom odgovornou;
4) u akcionarskom drutvu - akcionari.
Zajedniki naziv za lica iz stava 1. ovog lana je lan drutva.
lan drutva moe biti fiziko i pravno lice.
Akcionarsko drutvo pored osnivakog akta ima i statut kojim se ureuje upravljanje drutvom i druga
pitanja u skladu sa ovim zakonom, ako posebnim zakonom nije drugaije propisano.
Lice koje naknadno pristupi drutvu osnivaki akt drutva, odnosno statut drutva obavezuje od dana
sticanja svojstva lana drutva u skladu sa ovim zakonom.
Osnivaki akt i statut sainjavaju se u pisanoj formi i registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
3) ne sadri odredbe o poslovnom imenu drutva, ulozima lanova, iznosu osnovnog kapitala ili pretenoj
delatnosti drutva ili
4) su svi potpisnici, u trenutku zakljuenja osnivakog akta, bili pravno ili poslovno nesposobni.
Osim iz razloga propisanih u stavu 1. ovog lana, osnivaki akt ne moe se oglasiti nitavim po drugom
osnovu.
Komanditor, lan drutva s ogranienom odgovornou i akcionar, kao i zakonski zastupnik tog lica ako je
ono poslovno nesposobno fiziko lice, koji zloupotrebi pravilo o ogranienoj odgovornosti odgovara za
obaveze drutva.
Smatrae se da postoji zloupotreba iz stava 1. ovog lana naroito ako to lice:
1) upotrebi drutvo za postizanje cilja koji mu je inae zabranjen;
2) koristi imovinu drutva ili njome raspolae kao da je njegova lina imovina;
3) koristi drutvo ili njegovu imovinu u cilju oteenja poverilaca drutva;
4) radi sticanja koristi za sebe ili trea lica umanji imovinu drutva, iako je znalo ili moralo znati da drutvo
nee moi da izvrava svoje obaveze.
Poverilac drutva moe podneti tubu protiv lica iz stava 1. ovog lana nadlenom sudu prema seditu
drutva u roku od est meseci od dana saznanja za zloupotrebu, a najkasnije u roku od pet godina od
dana zloupotrebe.
U sluaju da potraivanje poverioca iz stava 3. ovog lana nije dospelo u trenutku saznanja za
zloupotrebu, rok od est meseci poinje da tee od dana dospea potraivanja.
lan 20
Dostavljanje se vri na adresu sedita drutva.
Izuzetno, drutvo moe da ima posebnu adresu za prijem pote koja je registrovana u registru privrednih
subjekata na koju se vri dostavljanje.
Ako je dostava pismena drutvu na adresu za prijem pote, odnosno na adresu sedita drutva ako
drutvo nema registrovanu adresu za prijem pote, putem preporuene poiljke u smislu zakona kojim se
ureuju potanske usluge bila bezuspena, smatrae se da je dostava te poiljke uredno izvrena istekom
roka od osam dana od dana drugog slanja te poiljke, pod uslovom da je izmeu ta dva slanja proteklo
najmanje 15 dana.
Dostava pismena u sudskom, upravnom, poreskom i drugim postupcima vri se u skladu sa posebnim
zakonima.
5. Poslovno ime
Poslovno ime
lan 22
Privredno drutvo posluje i uestvuje u pravnom prometu pod poslovnim imenom koje je registrovalo u
skladu sa zakonom o registraciji.
Poslovno ime obavezno sadri naziv, pravnu formu i mesto u kome je sedite drutva.
Naziv je karakteristini deo poslovnog imena po kome se to drutvo razlikuje od drugih drutava.
Pravna forma se u poslovnom imenu oznaava na sledei nain:
lan 25
Poslovna pisma i drugi dokumenti drutva, ukljuujui i one u elektronskoj formi, koji su upueni treim
licima sadre poslovno ili skraeno poslovno ime, sedite, adresu za prijem pote ako se razlikuje od
sedita, matini broj i poreski identifikacioni broj drutva.
Drutvo moe uz poslovno ime da upotrebljava grb, zastavu, amblem, oznaku ili drugi simbol Republike
Srbije ili strane drave, domae teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine, meunarodne organizacije, uz
saglasnost nadlenog organa te drave, domae teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili
meunarodne organizacije.
Drutvo nije duno da upotrebljava peat u poslovnim pismima i drugim dokumentima drutva, ako
zakonom nije drugaije propisano.
Drutvo ne moe isticati prema treim savesnim licima nedostatke u pogledu forme poslovnih pisama i
drugih dokumenata propisane ovim lanom.
Poslovno ime koje ne ispunjava uslove iz stava 1. ovog lana ne moe se registrovati u registru privrednih
subjekata.
U sluaju povrede odredbe iz stava 1. taka 1) ovog lana republiki javni pravobranilac moe tubom
nadlenom sudu protiv drutva koje vri tu povredu (u daljem tekstu: drutvo prekrilac) zahtevati
promenu naziva drutva prekrioca.
Postupak po tubi iz stava 2. ovog lana je hitan.
Presudu kojom se nalae promena naziva drutva prekrioca sud po pravnosnanosti dostavlja registru
privrednih subjekata radi registracije.
Ako drutvo prekrilac u roku od 30 dana od pravnosnanosti presude iz stava 4. ovog lana ne izvri
promenu naziva, registar privrednih subjekata po slubenoj dunosti pokree postupak prinudne likvidacije
drutva prekrioca.
Ako drutvo prekrilac u roku od 30 dana od pravnosnanosti presude iz stava 6. ovog lana ne izvri
promenu naziva, registar privrednih subjekata po slubenoj dunosti pokree postupak prinudne likvidacije
drutva prekrioca.
Odredbe ovog lana ne utiu na prava zainteresovanog lica iz stava 3. ovog lana po osnovu propisa o
nelojalnoj konkurenciji i propisa o zatiti intelektualne svojine.
Bez obzira na postojanje saglasnosti iz stava 1. ovog lana, ako drutvo svojim poslovanjem ili na drugi
nain povreuje ast i ugled lica ije je ime uneto u njegovo poslovno ime, to lice, a ako je to lice umrlo
njegovi zakonski naslednici, moe tubom nadlenom sudu da zahteva brisanje njegovog imena iz
poslovnog imena drutva i naknadu eventualne tete koja mu je priinjena.
6. Zastupanje i zastupnici
6.1. Zastupnici
Zakonski (statutarni) zastupnici drutva
lan 31
Zakonski (statutarni) zastupnici drutva u smislu ovog zakona su lica koja su ovim zakonom kao takva
odreena za svaki pojedini oblik drutva.
Zakonski zastupnik drutva moe biti fiziko lice ili drutvo registrovano u Republici Srbiji.
Drutvo mora imati najmanje jednog zakonskog zastupnika koji je fiziko lice.
Drutvo koje ima funkciju zakonskog zastupnika, tu funkciju vri preko svog zakonskog zastupnika koji je
fiziko lice ili fizikog lica koje je za to ovlaeno posebnim punomojem izdatim u pisanoj formi.
Zakonski zastupnici drutva i lica iz stava 4. ovog lana registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ostali zastupnici
lan 32
Osim zakonskih zastupnika, zastupnici drutva u smislu ovog zakona su i lica koja su aktom ili odlukom
nadlenog organa drutva ovlaena da zastupaju drutvo i kao takva registrovana u skladu sa zakonom
o registraciji.
Ako drutvo u kontinuitetu prihvata da neko lice postupa kao zastupnik na nain kojim trea lica dovodi u
uverenje da ima pravo na zastupanje, smatrae se da je drutvo konkludentno to lice ovlastilo na
zastupanje, osim ako drutvo ne dokae da je tree lice znalo ili moralo znati za nepostojanje ovlaenja
za zastupanje tog lica.
lan 33
Zastupnik je duan da postupa u skladu sa ogranienjima svojih ovlaenja koja su utvrena aktima
drutva ili odlukama nadlenih organa drutva.
Ogranienja ovlaenja zastupnika ne mogu se isticati prema treim licima.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, ogranienja ovlaenja zastupnika u vidu obaveznog supotpisa mogu se
isticati prema treim licima, ako su registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
Punomonici po zaposlenju
lan 34
Lica koja kao zaposleni u drutvu rade na poslovima ije obavljanje u redovnom poslovanju ukljuuje i
zakljuenje ili ispunjenje odreenih ugovora ili preduzimanje drugih pravnih radnji, ovlaena su da kao
punomonici drutva zakljuuju i ispunjavaju te ugovore, odnosno preduzimaju te pravne radnje u
granicama poslova na kojima rade bez posebnog punomoja.
Pod pojmom zaposlenog u smislu ovog zakona smatra se fiziko lice koje je u radnom odnosu u drutvu,
kao i lice koje nije u radnom odnosu u drutvu, ako obavlja funkciju u drutvu.
6.2. Prokura
Pojam prokure
lan 35
Prokura je poslovno punomoje kojim drutvo ovlauje jedno ili vie fizikih lica (u daljem tekstu:
prokurista) da u njegovo ime i za njegov raun zakljuuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne
radnje.
Izuzetno, prokura se moe izdati i samo za ogranak drutva.
Prokura je neprenosiva i prokurista ne moe dati punomoje za zastupanje drugom licu.
Izdavanje prokure
lan 36
Prokura se izdaje odlukom ortaka, komanditora i komplementara, odnosno skuptine, ako osnivakim
aktom odnosno statutom nije drugaije odreeno.
Prokurista se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Vrste prokure
lan 37
Prokura moe biti pojedinana ili zajednika prokura.
Ako je prokura izdata za dva ili vie lica bez naznake da se radi o zajednikoj prokuri, svaki prokurista
postupa samostalno.
Ako je prokura izdata kao zajednika prokura, pravni poslovi koje zakljuuju ili pravne radnje koje
preduzimaju prokuristi punovani su uz izriitu saglasnost svih prokurista, osim ako je u prokuri navedeno
da je za punovanost dovoljna saglasnost tano odreenog broja prokurista.
Saglasnost iz stava 3. ovog lana moe biti data kao prethodna ili naknadna.
Izjava volje ili pravna radnja uinjena prema jednom prokuristi ima pravno dejstvo kao da je uinjena
prema svim prokuristima.
Ogranienja prokure
lan 38
Prokurista ne moe bez posebnog ovlaenja da:
1) zakljuuje pravne poslove i preduzima pravne radnje u vezi sa sticanjem, otuenjem ili optereenjem
nepokretnosti i udela i akcija koje drutvo poseduje u drugim pravnim licima;
2) preuzima menine obaveze i obaveze jemstva;
3) zakljuuje ugovore o zajmu i kreditu;
4) zastupa drutvo u sudskim postupcima ili pred arbitraom.
Ogranienja prokure koja nisu izriito predviena ovim zakonom nemaju dejstvo prema treim licima.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, dozvoljeno je ograniiti ovlaenja prokuriste supotpisom zakonskog
zastupnika drutva ili drugog prokuriste (zajednika prokura).
Prokura preduzetnika
lan 40
Preduzetnik izdaje prokuru lino i ne moe preneti ovlaenje za izdavanje prokure na drugo lice.
Zastupnik drutva, punomonik po zaposlenju i prokurista ne moe bez posebnog ovlaenja nastupati
kao druga ugovorna strana i sa drutvom zakljuivati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime a za
raun drugog lica, niti u ime i za raun drugog lica.
Ovlaenje iz stava 1. ovog lana daje se odlukom ortaka, komplementara, odnosno skuptine, osim ako
je osnivakim aktom, odnosno statutom drugaije odreeno.
Ogranienje iz stava 1. ovog lana ne primenjuje se na zakonskog zastupnika koji je istovremeno i jedini
lan drutva.
Potpisivanje
lan 43
Svaki zastupnik drutva i prokurista prilikom potpisivanja dokumenata u ime drutva duan je da uz svoj
potpis navede svoju funkciju u drutvu.
Navoenje funkcije u skladu sa stavom 1. ovog zakona nije formalni uslov za validnost potpisanog
dokumenta.
osnivakim aktom, odnosno statutom, moe se obaveza lica iz stava 1. ovog lana uz njegovu saglasnost
zameniti drugom obavezom i to:
1) obaveza na uplatu novanog uloga u drutvo obavezom na unos nenovanog uloga iste vrednosti,
osim u sluaju javne ponude akcija;
2) obaveza na unos nenovanog uloga u drutvo obavezom na uplatu novanog uloga iste vrednosti;
3) obaveza na unos jednog nenovanog uloga u drutvo obavezom na unos drugog nenovanog uloga
iste vrednosti.
U pozivu iz st. 2. i 3. ovog lana drutvo je u obavezi da upozori tog lana da e u sluaju da propusti da
svoju obavezu izvri i u tom naknadnom roku biti iskljuen iz drutva.
Drutvo je duno da poziv iz st. 2. i 3. ovog lana u roku od tri dana od dana slanja poziva objavi i na
internet stranici registra privrednih subjekata, u trajanju najmanje jednakom duini trajanja roka iz st. 2. i 3.
ovog lana.
Ako lan drutva iz st. 2. i 3. ovog lana propusti da svoju obavezu izvri i u naknadnom roku, drutvo
moe doneti odluku o iskljuenju tog lana iz drutva, a javno akcionarsko drutvo je u obavezi da donese
tu odluku.
Vrednost nenovanog uloga u drutvo procenjuje ovlaeni sudski vetak, revizor ili drugo struno lice
koje je od strane nadlenog dravnog organa Republike Srbije ovlaeno da vri procene vrednosti
odreenih stvari ili prava.
Procenu iz stava 1. ovog lana moe vriti i privredno drutvo koje ispunjava zakonom propisane uslove
da vri procene vrednosti stvari ili prava koja su predmet procene.
Procena vrednosti iz stava 1. ovog lana ne moe biti starija od godinu dana od dana unosa nenovanog
uloga.
Procena vrednosti iz st. 1. do 3. ovog lana registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom o registraciji.
Izbor procenitelja
lan 53
U sluaju procene vrednosti nenovanog uloga prilikom osnivanja drutva, lice iz lana 51. st. 1. ili 2. ovog
zakona biraju sporazumno lanovi drutva, a u ostalim sluajevima to lice bira odbor direktora, odnosno
nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, ako osnivakim aktom, odnosno statutom nije
drugaije odreeno.
Izmenjene okolnosti
lan 54
U sluaju da su od dana vrenja procene iz lana 51. ovog zakona pa do momenta unoenja nenovanog
uloga u drutvo nastupile okolnosti koje umanjuju vrednost tog nenovanog uloga, drutvo je u obavezi da
pre unosa tog uloga izvri novu procenu vrednosti u skladu sa l. 51. do 53. ovog zakona.
U sluaju iz stava 1. ovog lana lan drutva koji unosi nenovani ulog u obavezi je da drutvu izvri
doplatu razlike u vrednosti u novcu u roku za unos nenovanog uloga.
Izuzetak od obaveze procene vrednosti nenovanog uloga koji ne ine hartije od vrednosti
i instrumenti trita novca
lan 56
Izuzetno od lana 51. ovog zakona, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom
dvodomno, ili drugi organ odreen osnivakim aktom, odnosno statutom, moe doneti odluku da se ne
vri procena vrednosti nenovanog uloga koji ne ine hartije od vrednosti i instrumenti trita novca, ako
se trina vrednost pojedinanih stvari i prava koje ine nenovani ulog moe utvrditi iz godinjih
finansijskih izvetaja lica koje unosi ulog, pod uslovom da su ti izvetaji bili predmet revizije, sa pozitivnim
miljenjem revizora, za godinu koja prethodi godini u kojoj se unosi nenovani ulog.
U sluaju da su od datuma finansijskih izvetaja iz stava 1. ovog lana pa do momenta unoenja
nenovanog uloga u drutvo nastupile okolnosti koje znaajno menjaju vrednost tog nenovanog uloga,
shodno e se primeniti lan 54. ovog zakona.
lanovi drutva nesaglasni sa odlukom o nevrenju procene vrednosti nenovanog uloga iz stava 1. ovog
lana, koji su posedovali udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala drutva na dan
donoenja odluke o upisu udela odnosno izdavanju akcija putem nenovanog uloga imaju pravo da od
drutva odnosno nadlenog suda zahtevaju procenu vrednosti nenovanog uloga shodnom primenom
odredaba lana 55. ovog zakona.
unosa nenovanog uloga u drutvo zahtevaju da nadleni sud u vanparninom postupku utvrdi vrednost
tog nenovanog uloga.
Drutvo moe odluiti da vrednost nenovanog uloga iz stava 1. ovog lana utvrdi procenom u skladu sa
lanom 51. ovog zakona i kada su ispunjeni uslovi iz stava 2. ovog lana.
lan drutva koji je uneo nenovani ulog za koji je sporazumno utvrena vrednost, snosi teret dokazivanja
vrednosti tog nenovanog uloga.
Zahtev nadlenom sudu iz stava 1. ovog lana ne moe se podneti po isteku roka od pet godina od dana
unosa nenovanog uloga u drutvo.
Povezana lica
lan 62
Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na odreeno fiziko lice smatra se:
1) njegov krvni srodnik u pravoj liniji, krvni srodnik u pobonoj liniji zakljuno sa treim stepenom srodstva,
suprunik i vanbrani partner ovih lica;
2) njegov suprunik i vanbrani partner i njihovi krvni srodnici zakljuno sa prvim stepenom srodstva;
3) njegov usvojilac ili usvojenik, kao i potomci usvojenika;
4) druga lica koja sa tim licem ive u zajednikom domainstvu.
Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na odreeno pravno lice smatra se:
1) pravno lice u kojem to pravno lice poseduje znaajno uee u kapitalu, ili pravo da takvo uee
stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slino;
2) pravno lice u kojem je to pravno lice kontrolni lan drutva (kontrolisano drutvo);
3) pravno lice koje je zajedno sa tim pravnim licem pod kontrolom treeg lica;
4) lice koje u tom pravnom licu poseduje znaajno uee u kapitalu, ili pravo da takvo uee stekne iz
konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slino;
5) lice koje je kontrolni lan tog pravnog lica;
6) lice koje je direktor, odnosno lan organa upravljanja ili nadzora tog pravnog lica.
Znaajno uee u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim
deluju zajedno, poseduje vie od 25% prava glasa u drutvu.
Veinsko uee u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim
deluju zajedno, poseduje vie od 50% prava glasa u drutvu.
Kontrola u smislu stava 2. ovog lana podrazumeva pravo ili mogunost jednog lica, samostalno ili sa
drugim licima koja sa njim zajedniki deluju, da vri kontrolni uticaj na poslovanje drugog lica putem
uea u osnovnom kapitalu, ugovora ili prava na imenovanje veine direktora, odnosno lanova
nadzornog odbora.
Smatra se da je odreeno lice kontrolni lan drutva uvek kada to lice samostalno ili sa povezanim licima
poseduje veinsko uee u osnovnom kapitalu drutva.
Zajedniko delovanje postoji kada dva ili vie lica, na osnovu meusobnog izriitog ili preutnog
sporazuma, koriste glasaka prava u odreenom licu ili preduzimaju druge radnje u cilju vrenja
zajednikog uticaja na upravljanje ili poslovanje tog lica.
lan 65
Lice iz lana 61. ovog zakona duno je da odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje
drutvom dvodomno obavesti o postojanju linog interesa (ili interesa sa njim povezanog lica) u pravnom
poslu koji drutvo zakljuuje, odnosno pravnoj radnji koju drutvo preduzima.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, u sluaju drutva koje ima jednog direktora obavetenje iz stava 1. ovog
lana upuuje se skuptini, odnosno nadzornom odboru ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Smatrae se da postoji lini interes lica iz lana 61. ovog zakona u sluaju:
1) zakljuivanja pravnog posla izmeu drutva i tog lica (ili sa njim povezanog lica) ili
2) pravne radnje (preduzimanje radnji u sudskim i drugim postupcima, odricanje od prava i slino) koju
drutvo preduzima prema tom licu (ili prema sa njim povezanim licem) ili
3) zakljuivanja pravnog posla izmeu drutva i treeg lica, odnosno preduzimanja pravne radnje drutva
prema treem licu, ako je to tree lice sa njim (ili sa njim povezanim licem) u finansijskom odnosu i ako se
moe oekivati da postojanje tog odnosa utie na njegovo postupanje ili
4) zakljuivanja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje drutva iz koje tree lice ima
ekonomski interes, ako je to tree lice sa njim (ili sa njim povezanim licem) u finansijskom odnosu i ako se
moe oekivati da postojanje tog odnosa utie na njegovo postupanje.
glasova svih lanova drutva koji nemaju lini interes, odnosno obinom veinom glasova svih lanova
nadzornog odbora koji nemaju lini interes;
3) u sluaju akcionarskog drutva, ako postoji lini interes direktora, obinom veinom glasova svih
direktora koji nemaju lini interes, odnosno od strane nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom
dvodomno, a ako postoji lini interes lana nadzornog odbora, obinom veinom glasova svih lanova
nadzornog odbora koji nemaju lini interes.
U sluaju iz stava 1. taka 3) ovog lana, ako usled broja lanova odbora direktora koji nemaju lini
interes u predmetnom poslu ne postoji kvorum za glasanje, ili ako se zbog jednake podele glasova
lanova odbora direktora, odnosno nadzornog odbora odluka ne moe doneti, predmetni posao odobrava
skuptina obinom veinom glasova prisutnih akcionara koji nemaju lini interes u tom poslu.
Osnivakim aktom, odnosno statutom moe se odrediti da odobrenje iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana
daje skuptina.
U sluaju da u skladu sa stavom 1. taka 3) ovog lana odbor direktora, odnosno nadzorni odbor odobri
pravni posao u kome postoji lini interes, o tome se obavetava skuptina na prvoj narednoj sednici.
Obavetenje iz stava 4. ovog lana mora sadrati detaljan opis pravnog posla, kao i prirode i obima linog
interesa.
U pogledu donoenja odluke iz stava 1. ovog lana za potrebe utvrivanja kvoruma kao ukupan broj
glasova uzee se ukupan broj glasova onih lanova drutva koji nemaju lini interes iz predmetnog posla.
Odobrenje iz stava 1. ovog lana nije potrebno u sluaju:
1) postojanja linog interesa jedinog lana drutva;
2) postojanja linog interesa svih lanova drutva;
3) upisa, odnosno kupovine udela, odnosno akcija po osnovu prava preeg upisa, odnosno prava pree
kupovine lanova drutva;
4) pribavljanja sopstvenih udela, odnosno akcija od strane drutva, ako se to pribavljanje vri u skladu sa
odredbama ovog zakona koje se odnose na sopstvene udele, odnosno akcije ili zakona kojim se ureuje
trite kapitala.
Tuba zbog povrede pravila o odobravanju poslova u kojima postoji lini interes
lan 67
Ako nije pribavljeno odobrenje pravnog posla, odnosno pravne radnje u skladu sa lanom 66. ovog
zakona, ili ako nadlenom organu drutva prilikom donoenja odluke o odobravanju pravnog posla,
odnosno preduzimanja pravne radnje u skladu sa lanom 66. ovog zakona nisu bile predstavljene sve
injenice od znaaja za donoenje takve odluke, drutvo moe podneti tubu za ponitaj tog pravnog
posla, odnosno radnje i naknadu tete od lica iz lana 61. ovog zakona koje je imalo lini interes u tom
poslu, odnosno pravnoj radnji.
U sluaju iz stava 1. ovog lana, pored lica iz lana 61. ovog zakona za tetu drutvu neogranieno
solidarno odgovaraju:
1) sa njime povezano lice, ako je ono bilo ugovorna strana u tom poslu, odnosno ako je prema njemu
preduzeta pravna radnja;
2) tree lice iz lana 65. stav 3. ta. 3) i 4) ovog zakona, ako je znalo ili moralo znati za postojanje linog
interesa u vreme zakljuenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, u sluaju iz lana 65. stav 3. ta. 3) i 4) ovog zakona pravni posao,
odnosno pravna radnja nee biti ponitena ako tree lice iz lana 65. stav 3. ta. 3) i 4) ovog zakona nije
znalo niti je moralo znati za postojanje linog interesa u vreme zakljuenja pravnog posla, odnosno
preduzimanja pravne radnje.
Lica iz lana 61. ovog zakona ne mogu da u svom interesu ili u interesu sa njima povezanih lica:
1) koriste imovinu drutva;
2) koriste informacije do kojih su doli u tom svojstvu, a koje inae nisu javno dostupne;
3) zloupotrebe svoj poloaj u drutvu;
4) koriste mogunosti za zakljuenje poslova koje se ukau drutvu.
Dunost izbegavanja sukoba interesa postoji nezavisno od toga da li je drutvo bilo u mogunosti da
iskoristi imovinu, informacije ili zakljui poslove iz stava 1. ovog lana.
Lica iz stava 1. ovog lana duna su da poslovnu tajnu uvaju i nakon prestanka tog svojstva, u periodu
od dve godine od dana prestanka tog svojstva. Osnivakim aktom, statutom, odlukom drutva ili
ugovorom zakljuenim sa tim licima moe se predvideti da taj period bude dui, ali ne dui od pet godina.
Poslovna tajna je podatak ije bi saoptavanje treem licu moglo naneti tetu drutvu, kao i podatak koji
ima ili moe imati ekonomsku vrednost zato to nije opte poznat, niti je lako dostupan treim licima koja
bi njegovim korienjem ili saoptavanjem mogla ostvariti ekonomsku korist i koji je od strane drutva
zatien odgovarajuim merama u cilju uvanja njegove tajnosti.
Poslovna tajna je i podatak koji je zakonom, drugim propisom ili aktom drutva odreen kao poslovna
tajna.
Aktom drutva iz stava 4. ovog lana se:
1) kao poslovna tajna moe odrediti samo podatak koji ispunjava uslove iz stava 3. ovog lana i
2) ne mogu kao poslovna tajna odrediti svi podaci koji se odnose na poslovanje drutva.
Podatak iz stava 3. ovog lana moe biti proizvodni, tehniki, tehnoloki, finansijski ili komercijalni, studija,
rezultat istraivanja, kao i dokument, formula, crte, objekat, metod, postupak, obavetenje ili uputstvo
internog karaktera i slino.
Drutvo moe podneti tubu protiv lica iz lana 61. ovog zakona koje povredi dunost uvanja poslovne
tajne, kojom moe traiti:
1) naknadu tete;
2) iskljuenje tog lica kao lana drutva, ako je to lice lan drutva;
3) raskid radnog odnosa za to lice, ako je to lice zaposleno u drutvu.
Podnoenje tube iz stava 1. ovog lana ne iskljuuje i ne uslovljava mogunost otkaza radnog odnosa u
skladu sa zakonom kojim se ureuju radni odnosi.
Drutvo je duno da prui potpunu zatitu licu koje postupajui savesno u dobroj veri ukazuje nadlenim
organima na postojanje informacije iz lana 73. stav 1. taka 3) ovog zakona.
2) moe se odrediti da zabrana iz stava 1. ovog lana vai i posle prestanka svojstva iz lana 61. stav 1.
ta. 1) do 4) ovog zakona ali ne due od dve godine;
3) mogu se odrediti poslovi, nain ili mesto njihovog obavljanja koji ne predstavljaju povredu dunosti
potovanja zabrane konkurencije.
Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na jedinog lana drutva.
Derivativna tuba
lan 79
Jedan ili vie lanova drutva mogu podneti tubu iz l. 64, 67, 71, 74. i 76. ovog zakona u svoje ime, a za
raun drutva (u daljem tekstu: derivativna tuba), ako u trenutku podnoenja tube:
1) poseduju udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala drutva, nezavisno od toga
da li je osnov za podnoenje derivativne tube nastao pre ili nakon sticanja svojstva lana drutva;
2) ako su pre podnoenja derivativne tube pisanim putem zahtevali od drutva da podnese tubu po tom
osnovu, a taj zahtev je odbijen, odnosno po tom zahtevu nije postupljeno u roku od 30 dana od dana
podnoenja zahteva.
lan drutva koji je stekao udeo ili akcije u drutvu od lica koje je podnelo derivativnu tubu moe, uz
saglasnost tog lica, stupiti na njegovo mesto u sporu po toj tubi do njegovog pravnosnanog okonanja,
kao i u postupku po vanrednom pravnom leku.
Deo drugi
PREDUZETNIK
Pojam preduzetnika
lan 83
Preduzetnik je poslovno sposobno fiziko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i koje je
kao takvo registrovano u skladu sa zakonom o registraciji.
Fiziko lice upisano u poseban registar, koje obavlja delatnost slobodne profesije, ureenu posebnim
propisom, smatra se preduzetnikom u smislu ovog zakona ako je tim propisom to odreeno.
Individualni poljoprivrednik nije preduzetnik u smislu ovog zakona, osim ako posebnim zakonom nije
drugaije ureeno.
Poslovno ime preduzetnika mora da se razlikuje od naziva drugog preduzetnika tako da ne izaziva
zabludu o identitetu sa drugim preduzetnikom, odnosno zabludu u pogledu predmeta poslovanja
preduzetnika.
Poslovno ime preduzetnika registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Na poslovno ime preduzetnika shodno se primenjuju odredbe l. 23. do 27. i l. 29. i 30. ovog zakona.
Delatnost preduzetnika
lan 88
Na delatnost preduzetnika shodno se primenjuje lan 4. ovog zakona o delatnostima drutva.
Preduzetnik moe da obavlja sve delatnosti koje nisu zakonom zabranjene za koje ispunjava propisane
uslove, ukljuujui i stare i umetnike zanate i poslove domae radinosti.
Ministar nadlean za poslove privrede blie odreuje poslove koji se u smislu ovog zakona smatraju
starim i umetnikim zanatima, odnosno poslovima domae radinosti, nain sertifikovanja istih i voenje
posebne evidencije izdatih sertifikata.
lan 90
Preduzetnik je u obavezi da o periodu prekida obavljanja delatnosti istakne obavetenje na mestu u kome
obavlja delatnost.
Prekid obavljanja delatnosti se registruje u skladu sa zakonom o registraciji i ne moe se utvrivati
retroaktivno.
Deo trei
PRAVNE FORME PRIVREDNIH DRUTAVA
Glava I
ORTAKO DRUTVO
1. Pojam i osnivanje
Pojam i odgovornost za obaveze
lan 93
Ortako drutvo je drutvo dva ili vie ortaka koji su neogranieno solidarno odgovorni celokupnom
svojom imovinom za obaveze drutva.
Ako ugovor o osnivanju drutva ili drugi ugovor izmeu ortaka sadri odredbu o ogranienju odgovornosti
ortaka prema treim licima, ta odredba nema pravno dejstvo.
Ugovor o osnivanju
lan 94
Ugovor o osnivanju ortakog drutva sadri naroito:
1) ime, jedinstveni matini broj i prebivalite ortaka koji je domae fiziko lice, odnosno ime, broj pasoa ili
drugi identifikacioni broj i prebivalite ortaka koji je strano fiziko lice, odnosno poslovno ime, matini broj i
sedite ortaka koji je domae pravno lice, odnosno poslovno ime, broj registracije ili drugi identifikacioni
broj i sedite ortaka koji je strano pravno lice;
2) poslovno ime i sedite drutva;
3) pretenu delatnost drutva;
4) oznaenje vrste i vrednosti uloga svakog ortaka.
Ugovor o osnivanju moe da sadri i druge elemente od znaaja za drutvo i ortake.
Izmene i dopune ugovora o osnivanju drutva vre se jednoglasnom odlukom svih ortaka drutva, ako
ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
Ugovor ortaka
lan 95
Izuzetno od lana 15. ovog zakona, ugovor ortaka zakljuuju svi ortaci drutva.
Prenos udela
lan 97
Udeo se prenosi pisanim ugovorom zakljuenim izmeu prenosioca i sticaoca, kao i na drugi nain
propisan zakonom.
Potpisi na ugovoru iz stava 1. ovog lana overavaju se u skladu sa zakonom koji ureuje overu potpisa.
Sticalac udela stie udeo danom registracije prenosa udela u skladu sa zakonom o registraciji.
1) preneti svoj udeo treem licu, to obuhvata i unos tog udela kao nenovanog uloga u drugo privredno
drutvo;
2) dati svoj udeo u zalogu treem licu.
Ako ortaci ne daju saglasnost na prenos udela treem licu, ortak kome je saglasnost za prenos udela
uskraena moe istupiti iz drutva, u skladu sa lanom 121. ovog zakona.
3. Poslovoenje
Opte pravilo
lan 101
Svaki ortak ima ovlaenje za obavljanje radnji u redovnom poslovanju drutva (poslovoenje).
Radnje koje ne spadaju u redovno poslovanje drutva nisu obuhvaene ovlaenjem iz stava 1. ovog
lana i mogu se obavljati samo uz saglasnost svih ortaka, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije
odreeno.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, ako je ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka odreeno da su jedan ili
vie ortaka ovlaeni za poslovoenje, ostali ortaci nemaju ovlaenje za poslovoenje.
Ako ovlaenje za poslovoenje ima vie ortaka, svaki ortak je ovlaen da postupa samostalno, ali se
drugi ortak ovlaen za poslovoenje moe usprotiviti preduzimanju odreene radnje u kom sluaju ta
radnja ne moe biti preduzeta.
Ako je ugovorom o osnivanju odreeno da ortaci ovlaeni za poslovoenje postupaju zajedno:
1) za preduzimanje svake radnje potrebna je saglasnost svih ortaka ovlaenih za poslovoenje, osim ako
bi nepreduzimanje radnje usled nedostupnosti nekog od ortaka moglo prouzrokovati tetu drutvu;
2) svaki ortak je duan da postupa po instrukcijama svakog od ostalih ortaka ovlaenih za poslovoenje.
U sluaju iz stava 2. taka 2) ovog lana, ako ortak smatra da instrukcije drugog ortaka nisu primerene, o
tome obavetava sve ortake ovlaene za poslovoenje radi zajednikog odluivanja, osim ako bi
odlaganje radnje prouzrokovalo tetu drutvu, kada moe postupati samostalno, o emu je duan da bez
odlaganja obavesti sve ostale ortake ovlaene za poslovoenje.
4. Prava ortaka
Pravo na naknadu trokova
lan 106
Ortak ima pravo na naknadu od drutva svih trokova koje je imao u vezi sa poslovanjem ortakog
drutva, a koji su s obzirom na okolnosti sluaja bili neophodni.
Raspodela dobiti
lan 107
Dobit drutva se raspodeljuje izmeu ortaka na jednake delove, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije
odreeno.
Pravo na informisanje
lan 108
Ortak ovlaen za poslovoenje obavezan je da:
1) obavetava sve druge ortake o poslovanju drutva;
2) na zahtev drugog ortaka drutva prui informacije o poslovanju drutva; i
3) preda finansijske izvetaje i drugu dokumentaciju na uvid svim ortacima.
Ortak ima pravo da se lino informie o stanju i poslovanju drutva, kao i na pristup i kopiranje poslovnih
knjiga i druge dokumentacije drutva, o svom troku.
Na ostvarivanje prava ortaka na pristup i kopiranje knjiga i druge dokumentacije drutva sudskim putem
shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o ostvarivanju prava na informisanje lana drutva s
ogranienom odgovornou.
2) izjava volje treih lica uinjena bilo kom od ortaka ovlaenih da zastupaju drutvo zajedno smatrae se
da je uinjena drutvu.
Ugovorom o osnivanju moe se odrediti da svaki ortak koji je ovlaen da zastupa drutvo moe zastupati
drutvo samo zajedno sa prokuristom.
U sluaju iz stava 3. ovog lana, ako je izjava volje treeg lica uinjena prokuristi ili ortaku koji zastupa
drutvo zajedno sa prokuristom smatrae se da je uinjena drutvu.
Prigovori i kompenzacija
lan 115
Ako poverilac drutva zahteva od ortaka ispunjenje obaveze drutva:
1) ortak moe istai line prigovore kao i prigovore koje moe istai i samo drutvo;
2) ortak moe odbiti ispunjenje obaveze ako poverilac moe namiriti svoje potraivanje kompenzacijom sa
drutvom.
lan 119
U sluaju smrti ortaka, udeo ortaka se ne nasleuje ve se rasporeuje srazmerno na preostale ortake,
ako ugovorom o osnivanju nije odreeno da drutvo nastavlja da posluje sa naslednicima preminulog
ortaka.
Ako je ugovorom o osnivanju odreeno da drutvo nastavlja da posluje sa naslednicima preminulog
ortaka, a naslednici se sa time ne saglase, udeo ortaka se rasporeuje srazmerno na preostale ortake.
Ako je ugovorom o osnivanju odreeno da drutvo nastavlja da posluje sa naslednicima preminulog
ortaka, naslednici se sa time mogu saglasiti tako da stupe na mesto preminulog ortaka ili da zahtevaju da
ortako drutvo promeni pravnu formu u komanditno drutvo, a da oni steknu status komanditora.
Ako naslednici zahtevaju da ortako drutvo promeni pravnu formu u komanditno drutvo u skladu sa
stavom 3. ovog lana, a preostali ortaci drutva to odbiju, naslednici stupaju na mesto preminulog ortaka i
mogu istupiti iz drutva u skladu sa odredbama ovog zakona o istupanju ortaka.
Ako naslednici istupe iz drutva u skladu sa stavom 4. ovog lana, oni odgovaraju za do tada nastale
obaveze drutva po propisima koji ureuju odgovornost naslednika za dugove ostavioca.
Ugovorom o osnivanju moe se ugovoriti visina udela u dobiti za komanditore, u sluaju nastavljanja
drutva sa naslednicima i promene pravne forme drutva u komanditno drutvo, koja moe biti razliita od
visine udela u dobiti koju je ostavilac imao kao ortak.
Iskljuenje ortaka
lan 120
Na iskljuenje ortaka shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o iskljuenju lana drutva s
ogranienom odgovornou.
Istupanje ortaka
lan 121
Ortak moe da istupi iz drutva podnoenjem pisanog obavetenja o istupanju ostalim ortacima.
Pisano obavetenje iz stava 1. ovog lana podnosi se najmanje est meseci pre isteka poslovne godine,
ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
Ortak koji podnese pisano obavetenje o istupanju u skladu sa ovim lanom istupa iz drutva istekom
poslovne godine u kojoj je obavetenje dato (dan istupanja).
Pravo ortaka iz ovog lana ne moe se ograniiti niti iskljuiti.
Poverilac koji ima dospelo potraivanje prema ortaku po osnovu pravnosnane i izvrne presude ima
pravo da u pisanoj formi zahteva od drutva da mu isplati u novcu ono to bi ortak primio u sluaju
likvidacije drutva, ali samo do visine svog potraivanja.
Drutvo je duno da bez odlaganja obavesti ortaka o prijemu zahteva iz stava 1. ovog lana.
Danom isplate poverioca od strane drutva u skladu sa stavom 1. ovog lana ortak gubi svojstvo ortaka, a
njegov udeo raspodeljuje se ostalim ortacima na jednake delove.
Ortak koji je izgubio to svojstvo u skladu sa stavom 3. ovog lana zadrava pravo na isplatu u novcu
onoga to bi primio u sluaju likvidacije drutva umanjeno za iznos isplaen njegovom poveriocu.
U sluaju da u roku od est meseci od dana dostave zahteva iz stava 1. ovog lana drutvo ne izvri
isplatu poveriocu ortaka, poverilac ortaka moe zahtevati pokretanje postupka prinudne likvidacije drutva
u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na prinudnu likvidaciju.
U postupku likvidacije iz stava 5. ovog lana poverilac ortaka ima pravo na isplatu likvidacionog ostatka
koji bi pripao ortaku, ali samo do visine svog potraivanja, a ortak zadrava pravo na isplatu likvidacionog
ostatka u meri u kojoj prelazi iznos potraivanja tog poverioca.
Glava II
KOMANDITNO DRUTVO
1. Pojam, osnivanje i evidencija podataka o lanovima drutva
Pojam i odgovornost
lan 125
Komanditno drutvo je privredno drutvo koje ima najmanje dva lana, od kojih najmanje jedan za
obaveze drutva odgovara neogranieno solidarno (komplementar), a najmanje jedan odgovara
ogranieno do visine svog neuplaenog, odnosno neunetog uloga (komanditor).
Ugovor o osnivanju
lan 127
Pored elemenata iz lana 94. ovog zakona, ugovor o osnivanju komanditnog drutva obavezno sadri i
oznaku koji je lan drutva komplementar, a koji je komanditor.
Dobit i gubitak
lan 130
Komanditori i komplementari uestvuju u deobi dobiti i pokriu gubitka drutva srazmerno svojim udelima
u drutvu, ako osnivakim aktom nije drugaije odreeno.
4. Odgovornost komanditora
Odgovornost komanditora
lan 134
Komanditor ne odgovara za obaveze drutva ako je u celini uplatio ulog koji je preuzeo ugovorom o
osnivanju.
Ako komanditor ne uplati u celini ulog na koji se obavezao ugovorom o osnivanju, on odgovara solidarno
sa komplementarima poveriocima drutva do visine neuplaenog odnosno neunetog uloga u drutvo.
U pogledu visine uplaenog odnosno unetog uloga u drutvo u smislu stava 1. ovog lana merodavna je
vrednost tog uloga koja je registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
Odredba ugovora izmeu komplementara, odnosno komplementara i komanditora, kojom se komanditor
oslobaa u celosti ili delimino obaveze uplate svoga uloga ili mu se ta obaveza odlae, bez dejstva je
prema poveriocima drutva.
U sluaju iz stava 1. ovog lana, naslednici komanditora stupaju na njegovo mesto odnosno pravni
sledbenici, ako je u pitanju pravno lice.
Ako iz komanditnog drutva istupe svi komplementari, a najmanje jedan novi komplementar nije primljen u
roku od est meseci od dana istupanja poslednjeg komplementara, komanditori mogu u tom roku doneti
jednoglasno odluku o promeni pravne forme u drutvo s ogranienom odgovornou ili akcionarsko
drutvo, u skladu sa ovim zakonom.
U sluaju iz stava 3. ovog lana, ako komanditori ne donesu odluku o promeni pravne forme u roku
propisanom u tom stavu pokree se postupak prinudne likvidacije drutva.
Ako iz komanditnog drutva istupe svi komanditori, a najmanje jedan novi komanditor nije primljen u roku
od tri meseca od dana istupanja poslednjeg komanditora, komplementari mogu u tom roku doneti
jednoglasno odluku o promeni pravne forme u ortako drutvo, a u sluaju da je preostao samo jedan
komplementar on moe odluiti i da postane preduzetnik, u skladu sa ovim zakonom.
Ako komplementari ne donesu odluku iz stava 5. ovog lana u roku propisanom u tom stavu pokree se
postupak prinudne likvidacije drutva.
Izvrene promene iz st. 3. do 6. ovog lana registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Glava III
DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU
1. Pojam, odgovornost i sloboda ugovaranja
Pojam i odgovornost
lan 139
Drutvo s ogranienom odgovornou je drutvo u kome jedan ili vie lanova drutva imaju udele u
osnovnom kapitalu drutva, s tim da lanovi drutva ne odgovaraju za obaveze drutva osim u
sluajevima predvienim lanom 18. ovog zakona.
Osnivaki akt drutva s ogranienom odgovornou menja se obinom veinom glasova svih lanova
drutva, ako osnivakim aktom nije predviena vea veina.
Odluka o izmenama osnivakog akta kojom se umanjuju prava nekog lana drutva moe biti doneta
samo uz saglasnost tog lana, a naroito u sluaju:
1) ukidanja ili ograniavanja prava preeg upisa ili prava pree kupovine udela;
2) izmene veine potrebne za odluivanje u skuptini;
3) uvoenja ili poveanja obaveze dodatnih uplata;
4) izmene pravila o povlaenju i ponitenju udela;
5) izmene pravila o iskljuenju lana drutva;
6) izmene pravila o imenovanju direktora, kao i lanova nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom
dvodomno, kojim se menjaju prava lana drutva na predlaganje odreenog broja tih lica.
Direktor odgovara drutvu i licu iz stava 1. ovog lana za tanost i blagovremenost unosa u evidenciju
podataka o lanovima drutva, a o izvrenom unosu ili stanju te evidencije izdaje potvrdu na zahtev tog
lica.
Lice iz stava 1. ovog lana duno je da o svojoj adresi za prijem pote, kao i o svakoj promeni te adrese,
obavesti drutvo bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastupanja promene.
Dostavljanje lanovima drutva se vri na adresu iz
evidencije podataka o lanovima drutva shodnom primenom lana 20. stav 3. ovog zakona, osim ako je
drugaije ureeno ovim zakonom.
2. Osnovni kapital
Minimalni osnovni kapital
lan 145
Osnovni kapital drutva iznosi najmanje 100 dinara, osim ako je posebnim zakonom predvien vei iznos
osnovnog kapitala za drutva koja obavljaju odreene delatnosti.
lan 148
(Brisano)
3. Udeli
3.1. Osnovna pravila
Pravna priroda udela
lan 150
Udeli nisu hartije od vrednosti.
Udeli se ne mogu sticati, niti se njima moe raspolagati upuivanjem javne ponude u smislu zakona kojim
se ureuje trite kapitala.
Sticanje udela
lan 151
lan drutva stie udeo u drutvu srazmerno vrednosti njegovog uloga u ukupnom osnovnom kapitalu
drutva, osim ako je osnivakim aktom pri osnivanju drutva ili jednoglasnom odlukom skuptine
odreeno drugaije.
lan drutva moe imati samo jedan udeo u drutvu.
Ako lan drutva stekne vie udela, ti udeli se spajaju i zajedno ine jedan udeo.
Suvlasnitvo na udelu
lan 153
Udeo moe pripadati veem broju lica (suvlasnici udela).
Suvlasnici udela svoja prava glasa po osnovu udela ostvaruju preko jednog zajednikog punomonika, o
ijem identitetu su duni da obaveste drutvo.
Suvlasnici udela se u odnosu prema drutvu smatraju jednim lanom i neogranieno solidarno odgovaraju
drutvu za sve obaveze u vezi sa tim udelom.
Pravne radnje i obavetenja koje drutvo preduzme, odnosno uputi zajednikom punomoniku iz stava 2.
ovog lana imaju dejstvo prema svim suvlasnicima udela.
Do dana dostavljanja drutvu obavetenja o imenovanju zajednikog punomonika iz stava 2. ovog lana:
1) udeo suvlasnika nee se raunati za potrebe glasanja i utvrivanja kvoruma na skuptini lanova
drutva;
2) pravne radnje koje drutvo preduzme prema jednom suvlasniku imaju dejstvo prema svim
suvlasnicima.
Prilikom povlaenja i ponitenja udela sprovodi se postupak smanjenja osnovnog kapitala drutva, u kome
nije potrebno donositi posebnu odluku o smanjenju kapitala.
Sticanje udela drutva od strane njegovog kontrolisanog drutva smatrae se sticanjem sopstvenog udela
u smislu ovog zakona.
Pravni posao kojim drutvo stekne sopstveni udeo suprotno odredbama ovog lana nitav je.
2) obavezivanje tuenog lana drutva na prenos udela tuiocu, odnosno da presuda zameni ugovor o
prenosu udela izmeu tuioca i tuenog lana drutva.
Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podneti u roku od 30 dana od dana saznanja za zakljuenje
ugovora o prenosu udela, ali najkasnije istekom estog meseca od dana registracije prenosa udela u
registru privrednih subjekata.
Sud moe u postupku po tubi iz stava 1. ovog lana, na zahtev tuenog, naloiti tuiocu da poloi
odgovarajue obezbeenje za isplatu kupoprodajne cene za sluaj uspeha u sporu u formi sudskog
depozita, bankarske garancije ili drugog sredstva obezbeenja koje se izdaje u skladu sa zakonom.
Ako tuilac ne postupi po nalogu suda iz stava 3. ovog lana, tuba se odbacuje.
Tuba iz stava 3. ovog lana moe se podneti u roku od 30 dana od dana isteka roka koji je u ponudi iz
lana 162. ovog zakona naveden kao rok za zakljuenje i overu ugovora o prenosu udela.
U sluaju prenosa udela protivno odredbama ovog lana, shodno se primenjuje lan 163. ovog zakona.
Ako sud donese presudu koja zamenjuje saglasnost drutva, drutvo ima pravo na odreivanje kupca
udela iz lana 168. ovog zakona, pri emu se rok iz lana 168. stav 3. ovog zakona rauna od dana
pravnosnanosti te presude.
preminulog lana drutva kao lanova drutva u skladu sa zakonom o registraciji, donesu odluku o
prinudnom otkupu udela od njegovih naslednika.
Ako je pravo na prinudni otkup utvreno u korist drutva, odluku iz stava 1. ovog lana donosi skuptina
obinom veinom glasova svih lanova drutva, pri emu se za potrebe raunanja kvoruma ne uraunava
udeo preminulog lana, osim ako je osnivakim aktom odreena vea veina.
Ako je pravo na prinudni otkup utvreno u korist jednog ili vie lanova, taj lan odnosno lanovi u obavezi
su da drutvo u roku iz stava 1. ovog lana obaveste pisanim putem o vrenju tog prava.
Direktor je duan da odluku iz stava 2. ovog lana odnosno obavetenje iz stava 3. ovog lana odmah
dostavi registru privrednih subjekata radi zabelebe vrenja prava na prinudni otkup u tom registru.
Od dana upisa zabelebe iz stava 4. ovog lana pa do dana isplate naknade za udeo naslednici
preminulog lana ne mogu vriti pravo glasa u skuptini.
Udeo se prenosi ugovorom u pisanoj formi sa overenim potpisima prenosioca i sticaoca, a moe se
preneti i na drugi nain u skladu sa zakonom.
Prenosilac udela solidarno odgovara sa sticaocem udela za obaveze prema drutvu po osnovu svog
neuplaenog odnosno neunetog uloga u osnovni kapital drutva, kao i za obavezu dodatnih uplata u
pogledu tog udela, prema stanju na dan prenosa udela.
Pravne radnje preduzete prema ili od strane prenosioca udela pre registracije prenosa udela u skladu sa
zakonom o registraciji u pogledu tog udela ili odnosa u drutvu smatraju se radnjama preduzetim prema,
odnosno od strane sticaoca udela, osim ako je to nespojivo sa prirodom preduzete pravne radnje.
Deoba udela
lan 176
Udeo lana drutva moe se podeliti:
1) po osnovu ugovora o prenosu dela udela;
2) po osnovu pravnog sledbenitva;
3) ugovorom o podeli udela izmeu suvlasnika;
4) u drugim sluajevima, u skladu sa zakonom.
Osnivakim aktom drutva moe se iskljuiti deoba udela, osim u sluaju nasleivanja, ili se moe
dozvoliti samo u odreenim sluajevima.
Odredbe ovog zakona o raspolaganju udelom shodno se primenjuju i na raspolaganje delom udela.
Zalaganje udela
lan 177
lan drutva moe zaloiti udeo ili deo udela, osim ako je osnivakim aktom drugaije odreeno.
Ako je osnivakim aktom odreeno da se prenos udela treem licu moe izvriti samo uz prethodnu
saglasnost drutva, takva saglasnost neophodna je i za zalaganje udela ili dela udela, ali ne i za
naknadnu prodaju udela u postupku naplate potraivanja iz vrednosti zaloenog udela.
Zalaganje udela vri se u skladu sa zakonom kojim se ureuje zaloga na pokretnim stvarima upisanim u
registar.
lan drutva koji je u celosti uplatio, odnosno uneo svoj ulog moe se osloboditi obaveze dodatne uplate
ako u roku od 30 dana od dana dospelosti te obaveze ovlasti drutvo da proda njegov udeo u postupku
javnog nadmetanja ili na drugi nain.
Ako prodajom udela lana drutva na nain iz stava 3. ovog lana, drutvo ostvari cenu koja je, nakon
odbitka trokova prodaje, nia od iznosa njegove obaveze dodatne uplate, lan drutva ostaje u obavezi
da drutvu doplati tu razliku, a ako drutvo tom prodajom ostvari cenu koja, nakon odbitka trokova
prodaje, prelazi iznos njegove obaveze dodatne uplate, drutvo je duno da tu razliku isplati tom lanu
drutva.
Ako lan drutva ne ovlasti drutvo da izvri prodaju njegovog udela u skladu sa stavom 3. ovog lana ili
ako njegov udeo ne bude prodat u roku od dve godine od dana dospea obaveze dodatne uplate,
odnosno u roku odreenom osnivakim aktom ili ugovorenom roku sa tim lanom drutva iz razloga za
koje nije odgovorno drutvo, skuptina moe u roku od 180 dana od dana isteka propisanog, odnosno
odreenog ili ugovorenog roka doneti odluku o iskljuenju tog lana iz drutva bez prava na naknadu
vrednosti njegovog udela, shodnom primenom lana 195. ovog zakona.
Ako su uslovi iz stava 5. ovog lana ispunjeni u odnosu na vie lanova drutva koji su u docnji u pogledu
obaveze na dodatnu uplatu, odluka o iskljuenju donosi se za sve te lanove.
U sluaju iskljuenja u skladu sa ovim lanom, iskljueni lan drutva ostaje u obavezi prema drutvu na
dodatnu uplatu.
lan 181*
(Prestalo da vai)
Ogranienja plaanja
lan 184
Odredbe lana 275. st. 1. do 4. ovog zakona o ogranienjima plaanja za akcionarska drutva shodno se
primenjuju i na drutvo s ogranienom odgovornou.
Direktor, kao i lan nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, kojem je poznato da je u
periodu izmeu kraja prethodne poslovne godine i dana donoenja odluke skuptine o usvajanju godinjih
finansijskih izvetaja, imovinsko stanje drutva zbog gubitaka ili smanjenja vrednosti osnovnog kapitala
znaajno i ne samo privremeno pogorano, duan je da o tome obavesti skuptinu, koja je po prijemu
takvog obavetenja u obavezi da iz raspodele dobiti iskljui dobit u visini nastalog smanjenja imovine
drutva.
Ako direktor, odnosno lan nadzornog odbora ne postupi u skladu sa stavom 2. ovog lana, odgovoran je
lanovima i poveriocima drutva za tetu koja nastane usled izvrene raspodele dobiti.
Postupak istupanja
lan 189
lan drutva koji eli da istupi iz drutva u skladu sa lanom 188. ovog zakona duan je da o tome dostavi
pisani zahtev drutvu, o kojem odluuje skuptina.
Zahtev iz stava 1. ovog lana sadri naroito:
1) razloge istupanja;
2) iznos koji se zahteva od drutva na ime naknade za udeo;
3) rok u kome se zahteva isplata naknade za udeo, osim ako je taj rok odreen osnivakim aktom.
Skuptina je duna da donese odluku o zahtevu iz stava 1. ovog lana u roku od 60 dana od dana prijema
i da u istom roku o tome obavesti lana drutva koji istupa, a u suprotnom smatrae se da je zahtev
usvojen u celini.
Skuptina moe samo usvojiti ili odbiti zahtev iz stava 1. ovog lana u celini.
Odluka iz stava 3. ovog lana donosi se obinom veinom glasova svih lanova drutva, osim ako je
osnivakim aktom predviena vea veina.
Udeo lana drutva koji je istupio iz drutva postaje sopstveni udeo drutva.
Istupanje lana iz drutva i sticanje sopstvenog udela registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
U sluaju iz stava 1. ovog lana skuptina moe prihvatiti zahtev za istupanje samo ako istovremeno
odobri zakljuenje predloenog ugovora o zalozi u korist lana koji istupa ili, uz saglasnost lana drutva
koji istupa, prui drugo odgovarajue obezbeenje.
Isplata naknade
lan 191
Drutvo moe isplaivati naknadu za udeo lanu drutva koji je istupio samo iz:
1) sredstava rezervi drutva koje se mogu koristiti za te namene;
2) sredstava ostvarenih prodajom sopstvenog udela drutva steenog istupanjem tog lana drutva.
Do potpune isplate naknade udela lanu koji je istupio iz drutva, drutvo ne moe deliti dobit svojim
lanovima i duno je da:
1) svu ostvarenu dobit rasporeuje u rezerve iz stava 1. taka 1) ovog lana;
2) sva sredstva drutva iz stava 1. ovog lana koristi iskljuivo za isplatu te naknade.
4) ustanovljavanje zaloge u korist lana drutva koji istupa na sopstvenom udelu drutva iz take 1) ovog
stava, ako je tuilac to zahtevao i ako sud nae da je to nuno i opravdano radi obezbeenja isplate
naknade iz take 2) ovog stava.
Naknadu iz stava 2. ovog lana sud e odrediti prema trinoj vrednosti udela lana drutva koji istupa na
dan podnoenja tube, ali ne manje od srazmernog dela vrednosti neto imovine drutva koji odgovara
ueu udela tog lana u osnovnom kapitalu drutva na dan podnoenja tube, osim ako je drugi nain
odreivanja te naknade predvien osnivakim aktom.
Rok iz stava 2. ovog lana sud e odrediti uzimajui u obzir finansijsku situaciju u kojoj se drutvo nalazi i
oekivane prihode drutva u redovnom toku poslovanja, s tim to taj rok ne moe biti dui od dve godine
od dana pravnosnanosti presude, osim ako je osnivakim aktom predvien dui rok, ali ne dui od pet
godina.
Sud presudu o istupanju iz drutva po nastupanju pravnosnanosti dostavlja registru privrednih subjekata
radi registracije prestanka svojstva lana i registracije sopstvenog udela drutva.
Danom registracije prestanka svojstva lana u skladu sa stavom 5. ovog lana lanu drutva koji je istupio
prestaje svojstvo lana drutva.
Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podneti u roku od est meseci od dana saznanja za razlog za
istupanje, a najkasnije u roku od tri godine od nastanka razloga za istupanje.
Drutvo moe tubom koju podnosi nadlenom sudu zahtevati iskljuenje lana drutva, iz razloga
odreenih osnivakim aktom ili iz drugih opravdanih razloga, a naroito ako lan drutva:
1) namerno ili grubom nepanjom prouzrokuje tetu drutvu;
2) ne izvrava posebne dunosti prema drutvu propisane ovim zakonom ili osnivakim aktom;
3) svojim radnjama ili proputanjem, protivno osnivakom aktu, zakonu ili dobrim poslovnim obiajima,
spreava ili u znaajnoj meri oteava poslovanje drutva.
Odluku o podnoenju tube iz stava 1. ovog lana donosi skuptina veinom glasova prisutnih lanova,
osim ako je osnivakim aktom odreena vea veina.
Na zahtev drutva sud moe odrediti privremenu meru suspenzije prava glasa lana drutva ije se
iskljuenje trai, kao i drugih prava tog lana drutva ili privremenu meru uvoenja prinudne uprave u
drutvo, ako nae da je to nuno i opravdano radi spreavanja nastanka tete za drutvo.
Osnivakim aktom ne moe se unapred iskljuiti pravo drutva da podnese tubu za iskljuenje lana
drutva, niti pravo iskljuenog lana drutva na naknadu vrednosti udela.
Tuba za iskljuenje lana drutva moe se podneti u roku od 180 dana od dana saznanja za razlog za
iskljuenje, a najkasnije u roku od tri godine od nastanka razloga za iskljuenje.
Iskljuenjem lana drutva udeo tog lana drutva postaje sopstveni udeo drutva.
Iskljueni lan ostaje u obavezi da uplati odnosno unese upisani ulog i izvri dodatne uplate na koje je bio
obavezan, ako je to neophodno za namirenje poverilaca drutva.
obraunava kamata u visini eskontne stope Narodne banke Srbije uveane za 2% poev od dana
pravnosnanosti presude o iskljuenju.
Sud e prilikom odreivanja naknade iz stava 1. ovog lana odrediti i rok za isplatu te naknade, uzimajui
u obzir finansijsku situaciju u kojoj se drutvo nalazi i oekivane prihode drutva u redovnom toku
poslovanja, s tim to taj rok ne moe biti dui od dve godine od dana pravnosnanosti presude, osim ako
je osnivakim aktom odreen dui rok, ali ne dui od pet godina.
Na isplatu naknade odreene presudom nadlenog suda iz stava 4. ovog lana primenjuju se odredbe
lana 191. ovog zakona.
Ako drutvo ne isplati dosuenu naknadu lanu drutva koji je iskljuen u roku odreenom presudom, lan
drutva koji je iskljuen moe traiti prinudno izvrenje samo prodajom sopstvenog udela koji je drutvo
od njega steklo.
Ako sredstva ostvarena prodajom sopstvenog udela u izvrnom postupku nisu dovoljna za namirenje
potraivanja lana drutva koji je iskljuen u pogledu dosuene naknade, preostali deo tog potraivanja se
gasi.
Drutvo ima pravo da od iskljuenog lana potrauje naknadu tete.
7. Upravljanje drutvom
Organi drutva
lan 198
Upravljanje drutvom moe biti organizovano kao jednodomno ili dvodomno.
U sluaju jednodomnog upravljanja, organi drutva su:
1) skuptina;
2) jedan ili vie direktora;
U sluaju dvodomnog upravljanja, organi drutva su:
1) skuptina;
2) nadzorni odbor;
7.1. Skuptina
7.1.1. Sastav i delokrug
Sastav skuptine
lan 199
Skuptinu ine svi lanovi drutva.
Svaki lan drutva ima pravo glasa u skuptini srazmerno ueu njegovog udela u osnovnom kapitalu
drutva, osim ako je osnivakim aktom drugaije odreeno.
Delokrug skuptine
lan 200
Ako osnivakim aktom nije drugaije ureeno, skuptina:
1) donosi izmene osnivakog akta;
2) usvaja finansijske izvetaje, kao i izvetaje revizora ako su finansijski izvetaji bili predmet revizije;
3) nadzire rad direktora i usvaja izvetaje direktora, ako je upravljanje drutvom jednodomno;
4) usvaja izvetaje nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno;
5) odluuje o poveanju i smanjenju osnovnog kapitala drutva, kao i o svakoj emisiji hartija od vrednosti;
6) odluuje o raspodeli dobiti i nainu pokria gubitaka, ukljuujui i odreivanje dana sticanja prava na
uee u dobiti i dana isplate uea u dobiti lanovima drutva;
7) imenuje i razreava direktora i utvruje naknadu za njegov rad odnosno naela za utvrivanje te
naknade, ako je upravljanje drutvom jednodomno;
8) bira i razreava lanove nadzornog odbora i utvruje naknadu za njihov rad, ako je upravljanje
drutvom dvodomno;
9) imenuje revizora i utvruje naknadu za njegov rad;
10) odluuje o pokretanju postupka likvidacije, kao i o podnoenju predloga za pokretanje steajnog
postupka od strane drutva;
11) imenuje likvidacionog upravnika i usvaja likvidacione bilanse i izvetaje likvidacionog upravnika;
12) odluuje o sticanju sopstvenih udela;
13) odluuje o obavezama lanova drutva na dodatne uplate i o vraanju tih uplata;
14) odluuje o zahtevu za istupanje lana drutva;
15) odluuje o iskljuenju lana drutva iz razloga neplaanja, odnosno neunoenja upisanog uloga;
16) odluuje o pokretanju spora za iskljuenje lana drutva;
17) odluuje o povlaenju i ponitenju udela;
18) daje prokuru;
19) odluuje o pokretanju postupka i davanju punomoja za zastupanje drutva u sporu sa prokuristom,
kao i u sporu sa direktorom, ako je upravljanje drutvom jednodomno, odnosno sa lanom nadzornog
odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno;
20) odluuje o pokretanju postupka i davanju punomoja za zastupanje drutva u sporu protiv lana
drutva;
21) odobrava ugovor o pristupanju novog lana i daje saglasnost na prenos udela treem licu u sluaju iz
lana 167. ovog zakona;
22) odluuje o statusnim promenama i promenama pravne forme;
23) daje odobrenje na pravne poslove u kojima postoji lini interes, u skladu sa lanom 66. ovog zakona;
24) daje saglasnost na sticanje, prodaju, davanje u zakup, zalaganje ili drugo raspolaganje imovinom
velike vrednosti u smislu lana 470. ovog zakona;
25) donosi poslovnik o svom radu;
26) vri druge poslove i odluuje o drugim pitanjima, u skladu sa ovim zakonom i osnivakim aktom.
lan 201
Sednice skuptine mogu biti redovne i vanredne.
Na odravanje redovne sednice skuptine primenjuju se odredbe lana 364. ovog zakona koje ureuju
odravanje redovne sednice skuptine akcionarskog drutva.
Na odravanje vanredne sednice skuptine primenjuju se odredbe lana 371. ovog zakona koje ureuju
odravanje vanredne sednice skuptine akcionarskog drutva.
Sazivanje sednice
lan 202
Sednicu skuptine saziva:
1) direktor, ako je upravljanje drutvom jednodomno;
2) nadzorni odbor, ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Osnivakim aktom moe se predvideti da skuptinu moe sazvati i lan drutva ili neko drugo lice.
Sednica skuptine obavezno se saziva kada to u pisanom obliku zahtevaju lanovi drutva koji imaju ili
zastupaju najmanje 20% glasova, ako osnivakim aktom nije odreeno da to pravo imaju i lanovi koji
zajedno imaju ili zastupaju manji procenat glasova.
Ako direktor ne sazove sednicu skuptine u roku od tri dana od dana prijema zahteva iz stava 3. ovog
lana, tako da dan odravanja sednice bude najkasnije 15 dana od dana prijema zahteva, podnosioci tog
zahteva mogu sami sazvati sednicu skuptine u roku od osam dana od dana isteka tog roka za
odravanje sednice skuptine.
Mesto odravanja sednice
lan 203
Na mesto odravanja sednice skuptine primenjuju se odredbe lana 332. ovog zakona o mestu
odravanja sednice skuptine akcionarskog drutva, ako osnivakim aktom ili odlukom skuptine nije
drugaije odreeno.
Obavetenje i dnevni red
lan 204
Sednica skuptine saziva se pisanim pozivom upuenim svakom lanu drutva na adresu lana drutva iz
evidencije podataka o lanovima drutva, a poziv se smatra dostavljenim danom slanja preporuene
poiljke potom, osim ako je drugaiji nain pozivanja odreen osnivakim aktom ili se sa drugaijim
nainom pozivanja lan drutva pisanim putem saglasio.
Poziv za sednicu dostavlja se svakom lanu drutva najkasnije osam dana pre dana odravanja sednice
skuptine, osim ako je drugi rok predvien osnivakim aktom.
Poziv za sednicu sadri naroito:
1) dan slanja poziva;
2) vreme i mesto odravanja sednice;
3) predlog dnevnog reda sednice, sa jasnom naznakom o kojim takama dnevnog reda se predlae da
skuptina donese odluku;
4) materijale za sednicu.
Odredbe l. 367. i 374. ovog zakona o materijalima za redovnu i vanrednu sednicu skuptine
akcionarskog drutva primenjuju se i na materijale za redovnu i vanrednu sednicu skuptine drutva s
ogranienom odgovornou.
Na sednici se moe raspravljati i odluivati o pitanjima na dnevnom redu, a o drugim pitanjima samo ako
svi lanovi prisustvuju sednici i ako se nijedan lan tome ne protivi, osim ako je osnivakim aktom
drugaije odreeno.
Pravo na stavljanje dodatnih taaka na dnevni red
lan 205
Jedan ili vie lanova drutva koji poseduju ili zastupaju najmanje 10% udela u osnovnom kapitalu drutva
mogu putem pisanog obavetenja drutvu staviti dodatne take na dnevni red sednice, osim ako je
osnivakim aktom ovo pravo dato i lanovima koji poseduju ili zastupaju i manji procenat udela u
osnovnom kapitalu drutva.
lanovi drutva iz stava 1. ovog lana mogu obavetenje iz stava 1. ovog lana dostaviti direktno i svim
ostalim lanovima drutva na adrese iz evidencije podataka o lanovima drutva.
Obavetenje iz stava 1. ovog lana moe se uputiti najkasnije tri dana pre dana odravanja sednice
skuptine, osim ako je osnivakim aktom odreen drugi rok.
Obavetenje iz stava 1. ovog lana direktor je duan da najkasnije narednog radnog dana od dana
prijema uputi svim ostalim lanovima drutva.
lan drutva koji nije prisustvovao sednici skuptine moe pobijati odluke skuptine donete po takama
dnevnog reda iz stava 1. ovog lana ako nije primio obavetenje iz st. 2. ili 4. ovog lana do dana
odravanja sednice skuptine, u skladu sa odredbama ovog zakona o pobijanju odluka skuptine.
Odravanje sednice bez sazivanja
lan 206
Sednica se moe odrati i bez sazivanja ako joj prisustvuju svi lanovi drutva, osim ako je osnivakim
aktom drugaije odreeno.
Punomoje za glasanje
lan 207
lan drutva ima pravo da putem pisanog punomoja ovlasti odreeno lice da u njegovo ime uestvuje u
radu skuptine drutva, ukljuujui i pravo da u njegovo ime glasa (punomoje za glasanje).
Punomonik iz stava 1. ovog lana moe biti svako poslovno sposobno lice.
Osnivakim aktom moe se predvideti da punomoje za glasanje mora biti overeno u skladu sa zakonom
kojim se ureuje overa potpisa.
lan drutva ne moe dati punomoje za glasanje tako to e ga ograniiti na deo svog prava glasa po
osnovu udela.
Na punomoje za glasanje primenjuju se odredbe lana 344. st. 2. do 5. i st. 12 i st. 15. do 19. ovog
zakona koje se odnose na punomoje za glasanje.
Kvorum
lan 208
Kvorum za sednicu skuptine ini obina veina od ukupnog broja glasova lanova drutva, ako
osnivakim aktom nije odreen vei broj glasova.
Ako se sednica skuptine nije mogla odrati zbog nedostatka kvoruma, ponovo se saziva sa istim
predloenim dnevnim redom najranije deset dana a najkasnije 30 dana od dana kada je sednica trebalo
da bude odrana (ponovljena sednica).
Kvorum za odravanje ponovljene sednice ini 1/3 od ukupnog broja glasova lanova drutva, ako
osnivakim aktom nije odreen vei broj glasova.
Nain rada skuptine
lan 209
Skuptina moe doneti poslovnik kojim blie utvruje nain rada i odluivanja u skladu sa ovim zakonom i
osnivakim aktom.
Sednicom skuptine predsedava predsednik skuptine.
Na izbor i rad predsednika skuptine shodno se primenjuju odredbe lana 333. st. 1. do 3. ovog zakona o
predsedniku skuptine akcionarskog drutva.
Zapisnik
lan 210
Svaka odluka skuptine drutva unosi se u zapisnik koji vodi predsednik skuptine, odnosno zapisniar
ako ga imenuje predsednik skuptine.
Predsednik skuptine je odgovoran za uredno sainjavanje zapisnika.
Zapisnik sadri:
1) mesto i dan odravanja sednice;
2) ime lica koje je vodilo zapisnik;
3) saeti prikaz rasprave po svakoj taki dnevnog reda;
4) rezultat glasanja po svakoj taki dnevnog reda po kojoj je skuptina odluivala, kao i nain glasanja
svakog prisutnog lana drutva;
5) druge elemente, u skladu sa osnivakim aktom.
Sastavni deo zapisnika ini spisak lica koja su uestvovala u radu sednice skuptine.
Zapisnik potpisuju predsednik skuptine, zapisniar ako je odreen, kao i sva lica koja su uestvovala u
njenom radu, osim ako je osnivakim aktom ili poslovnikom skuptine drugaije odreeno.
Ako lice koje je uestvovalo u radu sednice ima primedbe na zapisnik ili odbije da potpie zapisnik, lice
koje vodi zapisnik e to konstatovati u zapisniku uz navoenje razloga za to odbijanje, s tim da lice koje
ima primedbu moe tu primedbu i samo uneti u zapisnik prilikom potpisivanja.
Nepostupanje u skladu sa odredbama ovog lana nema uticaja na punovanost odluka donetih na sednici
skuptine, ako se rezultat glasanja i sadrina tih odluka na drugi nain moe utvrditi.
Veina za odluivanje
lan 211
Skuptina donosi odluke obinom veinom glasova prisutnih lanova koji imaju pravo glasa po odreenom
pitanju, osim ako je zakonom ili osnivakim aktom za pojedina pitanja odreen vei broj glasova.
Skuptina odluuje veinom od dve treine od ukupnog broja glasova svih lanova drutva o:
1) poveanju ili smanjenju osnovnog kapitala;
lan 212
Sednice skuptine mogu se odravati korienjem konferencijske veze ili druge audio i vizuelne
komunikacijske opreme, tako da sva lica koja uestvuju u radu sednice mogu da meusobno istovremeno
komuniciraju.
Smatra se da su lica koja na ovaj nain uestvuju u radu sednice lino prisutna.
lan drutva moe glasati i pisanim putem, osim ako je osnivakim aktom ili poslovnikom skuptine
drugaije odreeno i u tom sluaju, za potrebe izraunavanja kvoruma, smatra se da taj lan drutva
prisustvuje sednici.
Svaka odluka moe se doneti i van sednice, ako je potpiu svi lanovi drutva sa pravom glasa po tom
pitanju.
Nain glasanja
lan 213
Glasanje na sednici skuptine drutva je javno.
Iskljuenje prava glasa
lan 214
lan 215
Sednicama skuptine duni su da prisustvuju direktori i lanovi nadzornog odbora, ako je upravljanje
drutvom dvodomno, ako ih blagovremeno pozove predsednik skuptine ili bilo ko od lanova drutva ili
ako je tako odreeno osnivakim aktom.
lan 216
U pogledu posledica usvajanja odnosno neusvajanja godinjih finansijskih izvetaja shodno se primenjuju
odredbe lana 370. ovog zakona o posledicama usvajanja odnosno neusvajanja finansijskih izvetaja
akcionarskog drutva.
Shodna primena
lan 217
Odredbe l. 376. do 381. ovog zakona o pobijanju odluka skuptine akcionarskog drutva shodno se
primenjuju i na pobijanje odluka skuptine drutva s ogranienom odgovornou.
7.2. Direktori
Broj direktora
lan 218
Drutvo ima jednog ili vie direktora koji su zakonski zastupnici drutva.
Broj direktora odreuje se osnivakim aktom ili odlukom skuptine.
Ako osnivakim aktom ili odlukom skuptine nije odreen broj direktora, drutvo ima jednog direktora.
Direktor se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Imenovanje direktora
lan 219
Direktora imenuje skuptina, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Prilikom osnivanja drutva, direktor se moe imenovati osnivakim aktom.
Ako u odluci o imenovanju nije odreeno drugaije, mandat direktora poinje danom donoenja odluke o
imenovanju.
Ako osnivakim aktom ili odlukom skuptine drutva nije odreeno drugaije, smatra se da mandat
direktora nije ogranien.
Osnivakim aktom ili odlukom skuptine mogu se odrediti uslovi koje neko lice treba da ispunjava da bi
bilo imenovano za direktora.
Skuptina, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, razreava direktora, pri emu
nije duna da navede razloge za razreenje osim ako je to izriito predvieno osnivakim aktom ili
odlukom skuptine.
Na ostavku direktora drutva s ogranienom odgovornou shodno se primenjuju odredbe lana 396.
ovog zakona o ostavci direktora akcionarskog drutva.
Zastupanje
lan 221
Direktor zastupa drutvo prema treim licima u skladu sa osnivakim aktom, odlukama skuptine drutva i
uputstvima nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Ako drutvo ima vie od jednog direktora, svi direktori zastupaju drutvo zajedniki, ako osnivakim aktom
ili odlukom skuptine drutva nije drugaije odreeno.
Nezavisno od naina zastupanja iz stava 2. ovog lana, izjava volje uinjena prema jednom direktoru
smatra se da je valjano uinjena prema drutvu.
Ako drutvo ostane bez direktora, do imenovanja direktora izjave volje upuene bilo kom lanu nadzornog
odbora, ako postoji, odnosno bilo kom lanu drutva ako drutvo nema nadzorni odbor, obavezuju
drutvo.
Drutvo stie prava i preuzima obaveze iz poslova koje u njegovo ime zakljui direktor nezavisno od toga
da li je posao izriito zakljuen u ime drutva ili iz okolnosti proizlazi da je volja uesnika u pravnom poslu
bila da se taj pravni posao zakljui u ime drutva.
Ako se broj direktora koji drutvo zastupaju pojedinano smanji ispod broja direktora koji je odreen
osnivakim aktom ili odlukom skuptine, preostali direktori nastavljaju da zastupaju drutvo u okviru svojih
ovlaenja.
Ako se broj direktora koji imaju ovlaenje na zajedniko zastupanje smanji ispod broja direktora koji je
odreen osnivakim aktom ili odlukom skuptine, preostali direktori duni su da bez odlaganja o tome
obaveste skuptinu i nadzorni odbor, ako je upravljanje drutvom dvodomno.
U sluaju iz stava 2. ovog lana, skuptina, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom
dvodomno, vri imenovanje nedostajuih direktora, a do tog imenovanja preostali direktori mogu obavljati
samo hitne poslove, osim ako je osnivakim aktom ili odlukom skuptine drugaije odreeno.
Obaveza izvetavanja
lan 226
Na obavezu direktora da izvetava skuptinu, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom
dvodomno shodno se primenjuju odredbe lana 399. ovog zakona.
Direktor drutva je duan da bez odlaganja obavesti svakog lana drutva koji ima udeo koji predstavlja
najmanje 10% osnovnog kapitala odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno o
nastalim vanrednim okolnostima koje mogu biti od znaaja za stanje ili poslovanje drutva.
lan 234
Na nain rada nadzornog odbora, sazivanje sednica, prisustvovanje sednicama, odluivanje i zapisnik o
radu nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe l. 444. i 445. ovog zakona koje se odnose na
nadzorni odbor akcionarskog drutva.
9. Prestanak drutva
Nain prestanka
lan 238
Drutvo prestaje da postoji brisanjem iz registra privrednih subjekata, po osnovu:
1) sprovedenog postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa ovim zakonom;
11) ugovore koje su direktori, lanovi nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno i lanovi
drutva, ili sa njima povezana lica u smislu ovog zakona, zakljuili sa drutvom.
Drutvo je duno je da dokumenta i akte iz stava 1. ovog lana uva u svom seditu ili na drugom mestu
koje je poznato i dostupno svim lanovima drutva.
Dokumenta i akte iz stava 1. ta. 1) do 7) i 11) ovog lana drutvo uva trajno, a ostala dokumenta i akte
iz stava 1. ovog lana najmanje pet godina, nakon ega se uvaju u skladu sa propisima o arhivskoj grai.
Pravo na informisanje
lan 242
Svaki direktor je duan da bez odlaganja obavesti svakog lana drutva o relevantnim injenicama
vezanim za poslovanje drutva ili za ostvarivanje prava lanova drutva.
Svaki lan drutva duan je da po saznanju o injenicama iz stava 1. ovog lana obavesti direktora bez
odlaganja.
Lica iz st. 1. i 2. ovog lana odgovaraju drutvu odnosno lanovima drutva za tetu koja nastane usled
nepostupanja po odredbama st. 1. i 2. ovog lana.
Svaki lan drutva ima pravo da mu direktor na njegov pisani zahtev i o njegovom troku bez odlaganja, a
najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahteva, dostavi kopiju svake donete odluke skuptine.
1) postoji opravdana bojazan da bi ovo pravo bilo iskorieno za svrhe suprotne interesima drutva,
odnosno za svrhu koja nije u vezi sa njegovim lanstvom u drutvu;
2) bi time drutvu ili njegovom povezanom drutvu mogla biti priinjena znatna teta.
Glava IV
AKCIONARSKO DRUTVO
1. Osnovna pravila
Pojam i odgovornost za obaveze
lan 245
Akcionarsko drutvo je drutvo iji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili vie akcionara
koji ne odgovaraju za obaveze drutva, osim u sluaju iz lana 18. ovog zakona.
Akcionarsko drutvo odgovara za svoje obaveze celokupnom imovinom.
Statut
lan 246
Statut akcionarskog drutva sadri naroito:
1) poslovno ime i sedite drutva;
2) pretenu delatnost drutva;
3) podatke o visini upisanog i uplaenog osnovnog kapitala, kao i podatke o broju i ukupnoj nominalnoj
vrednosti odobrenih akcija, ako postoje;
4) bitne elemente izdatih akcija svake vrste i klase u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala,
a kod akcija koje nemaju nominalnu vrednost i iznos dela osnovnog kapitala za koji su one izdate,
odnosno raunovodstvenu vrednost, ukljuujui i eventualne obaveze, ogranienja i privilegije vezane za
svaku klasu akcija;
5) vrste i klase akcija i drugih hartija od vrednosti koje je drutvo ovlaeno da izda;
6) posebne uslovi za prenos akcija, ako postoje;
7) postupak sazivanja skuptine;
8) odreivanje organa drutva i njihovog delokruga, broja njihovih lanova, blie ureivanje naina
imenovanja i opoziva tih lanova, kao i naina odluivanja tih organa;
9) druga pitanja za koja je ovim ili posebnim zakonom odreeno da ih sadri statut akcionarskog drutva.
Drutvo je duno da najmanje jednom godinje izvri izmene i dopune statuta radi usklaivanja podataka
iz stava 1. ta. 3) i 4) ovog lana, ako je u prethodnoj godini dolo do promene tih podataka.
izdavanja, zakonitih imalaca, prenosa akcija, prenosa prava iz akcija, ogranienja prava iz akcija i upis
prava treih lica na akcijama, primenjuju se odredbe zakona kojim se ureuje trite kapitala.
Akcija iz stava 1. ovog lana je nedeljiva.
Odluka o izdavanju akcija, odnosno drugih hartija od vrednosti mora da sadri sve njihove bitne elemente,
u skladu sa propisima kojima se ureuje trite kapitala.
Izdavanje akcija i drugih hartija od vrednosti javnom ponudom vri se u skladu sa ovim zakonom i
zakonom kojim se ureuje trite kapitala.
Obine akcije
lan 251
Obina akcija je akcija koja imaocu daje:
1) pravo uea i glasanja na skuptini, tako da jedna akcija uvek daje pravo na jedan glas;
2) pravo na isplatu dividende;
3) pravo uea u raspodeli likvidacionog ostatka ili steajne mase u skladu sa zakonom kojim se ureuje
steaj;
4) pravo preeg sticanja obinih akcija, i drugih finansijskih instrumenata zamenljivih za obine akcije, iz
novih emisija;
5) druga prava u skladu sa ovim zakonom i statutom.
Obine akcije ne mogu se pretvoriti u preferencijalne akcije ili druge finansijske instrumente.
Preferencijalne akcije
lan 253
Preferencijalna akcija je akcija koja imaocu daje jedno ili vie povlaenih prava utvrenih statutom i
odlukom o izdavanju, kao to su:
1) pravo na dividendu u unapred utvrenom novanom iznosu ili u procentu od njene nominalne vrednosti,
koja se isplauje prioritetno u odnosu na imaoce obinih akcija;
2) pravo da mu se neisplaena dividenda iz stava 1. taka 1) ovog lana kumulira i isplati pre isplate
dividendi imaocima obinih akcija (kumulativna preferencijalna akcija);
3) pravo da participira u dividendi koja pripada imaocima obinih akcija, u svim sluajevima isplate
dividende imaocima obinih akcija ili po ispunjenju odreenih uslova (participativna preferencijalna akcija);
4) pravo prvenstva naplate iz likvidacionog ostatka ili steajne mase u odnosu na imaoce obinih akcija;
5) pravo pretvaranja tih akcija u obine akcije ili u drugu klasu preferencijalnih akcija (zamenljive
preferencijalne akcije);
6) pravo prodaje tih akcija akcionarskom drutvu po unapred utvrenoj ceni ili pod drugim uslovima.
Ukupna nominalna vrednost izdatih i odobrenih preferencijalnih akcija ne moe biti vea od 50%
osnovnog kapitala drutva.
Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima pravo uea u radu skuptine, bez prava glasa, ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno.
Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima pravo preeg sticanja akcija iste klase iz novih emisija.
Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima ista prava kao i akcionar sa obinim akcijama u pogledu
pristupa aktima i dokumentima drutva iz l. 465. i 466. ovog zakona.
1) svaku akciju jedne klase podeliti na dve ili vie akcija te klase, uz istovremeno smanjenje njihove
nominalne vrednosti tako da osnovni kapital drutva ostane nepromenjen;
2) spojiti dve ili vie akcija jedne klase u jednu akciju te klase, uz istovremeno poveanje njene nominalne
vrednosti tako da osnovni kapital drutva ostane nepromenjen.
Drutvo je u obavezi da u sluaju podele ili spajanja akcija istovremeno izmeni statut.
Ako bi kao rezultat spajanja ili podele akcija pojedinim akcionarima preostao deo akcije, ti akcionari imaju
pravo da od drutva pisanim putem u roku od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 1. ovog lana
zahtevaju da dokupe nedostajui deo akcije kako bi stekli jednu celu akciju ili da budu isplaeni od strane
drutva za deo akcije koji bi im preostao.
Ako je akcionar zahtevao da dokupi nedostajui deo akcije kako bi stekao jednu celu akciju, u obavezi je
da u roku iz stava 3. ovog lana uplati drutvu trinu vrednost nedostajueg dela akcije.
Ako je akcionar zahtevao da bude isplaen od strane drutva za deo akcije koji bi mu preostao, drutvo je
u obavezi da mu u daljem roku od 30 dana od dana prijema tog zahteva isplati taj deo akcije po trinoj
vrednosti.
Trina vrednost iz st. 4. i 5. utvruje se u skladu sa odredbama lana 259. stav 1. i stav 2. taka 1) ovog
zakona.
Ako u sluaju iz stava 3. ovog lana dolazi do poveanja osnovnog kapitala, odnosno do smanjenja
osnovnog kapitala, a koje u oba sluaja ne prelazi 1% osnovnog kapitala, drutvo nije u obavezi da
primeni odredbe ovog zakona o poveanju, odnosno smanjenju osnovnog kapitala, osim odredaba o
registraciji tih promena u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako je drutvo izdalo finansijske instrumente koji se mogu zameniti za obine akcije, u sluaju iz stava 1.
ovog lana u obavezi je da istovremeno donese i odluku, odnosno preduzme drugu radnju koja e
obezbediti da prava imalaca tih finansijskih instrumenata ostanu nepromenjena.
Ako drutvo ne postupi u skladu sa stavom 8. ovog lana, svaki imalac finansijskog instrumenta moe
tubom nadlenom sudu traiti da se odluka iz stava 1. ovog lana stavi van snage.
Tuba iz stava 9. ovog lana moe se podneti u roku od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 1.
ovog lana.
Odredbe ovog lana shodno se primenjuju i na akcije bez nominalne vrednosti.
izvrena, i u oba sluaja moraju biti vaee na dan donoenja odgovarajue odluke skuptine ako se
trina vrednost utvruje za potrebe donoenja te odluke.
Trina vrednost akcija drutva koje nije javno akcionarsko drutvo utvruje se u skladu sa st. 2. i 3. ovog
lana.
2) kod ponude koja nije javna ponuda, postojeim akcionarima radi ostvarivanja prava preeg upisa iz
lana 277. ovog zakona, ako statutom nije iskljuena mogunost ostvarivanja ovog prava pod
povlaenim uslovima, pri emu taj popust ne moe biti vei od 10% emisione cene.
Zamenljive obveznice i varanti koji daju pravo na sticanje obinih akcija ne mogu se izdati ako broj obinih
akcija na koje daju pravo, zajedno sa ukupnim brojem obinih akcija na koje daju pravo ve izdate
zamenljive obveznice i varanti, prelazi ukupan broj odobrenih obinih akcija.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, zamenljive obveznice i varanti mogu se izdati i ako broj obinih akcija na
koje daju pravo, zajedno sa ukupnim brojem obinih akcija na koje daju pravo ve izdate zamenljive
obveznice i varanti, prelazi ukupan broj odobrenih obinih akcija, ako je za tu razliku skuptina donela
odluku o uslovnom poveanju osnovnog kapitala.
Odredbe st. 3. i 4. ovog lana shodno se primenjuju na varante koji daju pravo na sticanje preferencijalnih
akcija.
Odluku o izdavanju zamenljivih obveznica ili varanata donosi skuptina.
Zamenljive obveznice i varanti mogu se upisati samo putem novanog uloga.
Pravo preeg upisa zamenljivih obveznica imaju akcionari sa obinim akcijama.
Pravo preeg upisa varanata imaju akcionari klase akcija na ije sticanje ti varanti daju pravo.
Odredbe lana 277. ovog zakona koje ureuju ostvarivanje prava preeg upisa akcija shodno se
primenjuju i na ostvarivanje prava preeg upisa zamenljivih obveznica i varanata.
2) trine vrednosti akcija za koje se mogu zameniti, a koja se utvruje u skladu sa lanom 259. ovog
zakona.
3. Osnivanje drutva
Osnivaki akt i prvi statut drutva
lan 264
Akcionari koji osnivaju drutvo potpisuju osnivaki akt drutva.
Potpisi na osnivakom aktu overavaju se u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa.
Akcionari koji osnivaju drutvo prilikom osnivanja drutva potpisuju i prvi statut drutva.
lan 266
Upisane akcije koje se u skladu sa osnivakim aktom uplauju u novcu uplauju se pre registracije
osnivanja drutva na privremeni raun otvoren kod poslovne banke u Republici Srbiji.
Pre registracije drutva akcionari koji osnivaju drutvo duni su da uplate, odnosno unesu uloge koji
predstavljaju najmanje 25% osnovnog kapitala, pri emu uplaeni iznos novanog dela osnovnog kapitala
ne moe biti nii od iznosa minimalnog osnovnog kapitala iz lana 293. ovog zakona.
Ugovor iz stava 1. ovog lana ne moe stupiti na snagu pre pribavljanja odobrenja iz stava 1. taka 2)
ovog lana, i pravne radnje koje drutvo preduzme u ispunjenju tog ugovora su bez pravnog dejstva do
pribavljanja tog odobrenja.
Ugovor iz stava 1. ovog lana mora biti zakljuen u pisanoj formi.
Odredbe ovog lana ne primenjuju se na:
1) ugovore zakljuene u okviru redovnog poslovanja drutva;
2) sticanje stvari ili prava u okviru upravnog ili sudskog postupka;
3) transakcije na tritu kapitala u smislu zakona koji ureuje trite kapitala.
Raspodela dobiti
lan 270
Po usvajanju finansijskih izvetaja za poslovnu godinu dobit te godine rasporeuje se sledeim redom:
1) za pokrie gubitaka prenesenih iz ranijih godina;
2) za rezerve, ako su one predviene posebnim zakonom (zakonske rezerve).
Ako nakon rasporeivanja dobiti za svrhe iz stava 1. ovog lana preostane deo dobiti, skuptina ga moe
raspodeliti za sledee namene:
1) za rezerve, ako ih je drutvo utvrdilo statutom (statutarne rezerve);
2) za dividendu, u skladu sa ovim zakonom.
Pravo na dividendu
lan 271
Plaanje dividende akcionarima moe se odobriti odlukom o raspodeli dobiti usvojenoj na redovnoj sednici
skuptine, kojom se odreuje i iznos dividende (odluka o isplati dividende).
Posle donoenja odluke o isplati dividende akcionar kome treba da bude isplaena dividenda postaje
poverilac drutva za iznos te dividende.
Drutvo je u obavezi da o odluci o isplati dividende obavesti akcionare kojima se isplauje dividenda u
roku od 15 dana od dana donoenja te odluke, shodnom primenom odredaba ovog zakona o
obavetavanju akcionara o sednici skuptine.
Dividenda na akcije isplauje se akcionarima u skladu sa pravima koja proizilaze iz vrste i klase akcija
koje poseduju na dan dividende, a srazmerno broju akcija koje poseduju u ukupnom broju akcija te klase.
Sporazum ili akt drutva kojim se pojedinim akcionarima u okviru iste klase akcija daju posebne
pogodnosti u pogledu isplate dividende, nitav je.
Ako statutom nije drugaije odreeno, drutvo moe plaati privremenu dividendu (meudividenda) u bilo
koje vreme izmeu redovnih sednica skuptine ako:
1) izvetaji o poslovanju drutva i njegovim finansijskim rezultatima sainjeni za tu namenu jasno pokazuju
da je drutvo u periodu za koji se isplauje meudividenda ostvarilo dobit i da su raspoloiva novana
sredstva drutva dovoljna za plaanje te meudividende;
2) iznos meudividende koji se isplauje nije vei od ukupne dobiti ostvarene nakon zavretka prethodne
poslovne godine za koju su sainjeni finansijski izvetaji, uveane za nerasporeenu dobit i iznose rezervi
koje se mogu koristiti za te namene, a umanjene za utvrene gubitke i iznos koji se mora uneti u rezerve u
skladu sa zakonom ili statutom.
Plaanje meudividende akcionarima moe se odobriti i odlukom odbora direktora, odnosno nadzornog
odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, ako je to odreeno statutom ili odlukom skuptine.
Ako se plaanje meudividende odobrava odlukom odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je
upravljanje drutvom dvodomno, meudividenda se moe platiti samo u novcu.
Dan dividende
lan 274
Statutom moe se odrediti dan, ili metod njegovog odreivanja, na koji se utvruje spisak akcionara koji
imaju pravo na dividendu, odnosno pravo na isplatu po osnovu smanjenja kapitala ili po osnovu
likvidacionog ostatka (dan dividende).
Ako statutom nije odreen dan dividende, taj dan se odreuje odlukom o isplati dividende, u skladu sa
metodom za njegovo odreivanje ako je ona odreena statutom.
U sluaju iz stava 2. ovog lana, javno akcionarsko drutvo kao dan dividende ne moe odrediti raniji dan
od dana akcionara utvrenog u skladu sa lanom 331. ovog zakona.
Ako statutom nije odreen dan dividende za isplatu privremene dividende, taj dan se odreuje odlukom iz
lana 273. ovog zakona kojom se odobrava njena isplata.
Akcionar koji prenese svoje akcije po osnovu kojih je stekao pravo na dividendu posle dana dividende, a
pre isplate dividende, zadrava to pravo.
lan 275
Drutvo ne moe vriti plaanja akcionarima ako je prema poslednjim godinjim finansijskim izvetajima
neto imovina drutva manja, ili bi usled takve isplate postala manja, od uplaenog osnovnog kapitala
uveanog za rezerve koje je drutvo u obavezi da odrava u skladu sa zakonom ili statutom, ako takve
rezerve postoje, osim u sluaju smanjenja osnovnog kapitala.
Ukupan iznos isplata akcionarima za poslovnu godinu ne moe biti vei od dobiti na kraju te poslovne
godine, uveane za nerasporeenu dobit iz prethodnih perioda i iznose rezervi predvienih za raspodelu
akcionarima, a umanjene za nepokrivene gubitke iz prethodnih perioda i iznose rezervi koje je drutvo u
obavezi da odrava u skladu sa zakonom ili statutom, ako takve rezerve postoje.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog lana, drutvo uvek moe vriti plaanja svom akcionaru koji je fiziko lice po
osnovu ugovora o radu.
Akcionari kojima je izvreno plaanje suprotno odredbama ovog lana obavezni su da isti iznos vrate
drutvu ako su znali ili su morali znati da se plaanje vri u suprotnosti sa odredbama ovog lana.
Zahtev drutva iz stava 4. ovog lana zastareva u roku od pet godina od dana kada je isplata izvrena.
Svaki akcionar koji ispunjava uslove iz lana 79. ovog zakona moe podneti derivativnu tubu zbog
povrede odredaba stava 5. ovog lana u svoje ime a za raun drutva.
Statutom se moe utvrditi da akcionar ima pravo preeg upisa i kod izdavanja akcija druge vrste i klase od
onih koje ima ali samo po ostvarivanju tog prava od strane akcionara koji poseduju vrstu i klasu akcija koje
se izdaju.
Postupak ostvarivanja prava preeg upisa utvruje se statutom, pri emu je drutvo u obavezi da:
1) svakog akcionara koji ima pravo preeg upisa obavesti o odluci o izdavanju akcija, odnosno drugih
hartija od vrednosti;
2) obezbedi da rok za ostvarivanje ovog prava ne bude krai od 30 dana od dana slanja obavetenja o
odluci o izdavanju akcija, odnosno drugih hartija od vrednosti.
Obavetenje iz stava 4. taka 1) ovog lana upuuje se shodnom primenom odredaba lana 335. ovog
zakona o slanju poziva za skuptinu akcionara, i sadri naroito: broj akcija koje se izdaju, emisionu cenu,
rok i nain korienja prava preeg upisa.
Odredbe ovog lana ne primenjuju se prilikom izdavanja novih akcija kada se one izdaju u postupku
statusne promene drutva.
Odluka iz stava 1. ovog lana ne moe se sprovesti pre isteka roka za pobijanje te odluke u skladu sa
lanom 376. ovog zakona.
Ako odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, ima ovlaenje da
izdaje odobrene akcije, pravo pree kupovine moe se ograniiti ili ukinuti samo na osnovu odluke
skuptine koja je doneta troetvrtinskom veinom glasova prisutnih akcionara.
Odredbe ovog lana ne primenjuju se prilikom izdavanja novih akcija kada se one izdaju u postupku
statusne promene drutva.
5. Sopstvene akcije
Zabrana upisa akcija drutva
lan 281
Drutvo ne moe upisivati akcije koje samo izdaje.
Akcije drutva ne moe upisivati njegovo kontrolisano drutvo, niti te akcije moe upisati tree lice koje
postupa u svoje ime, a za raun kontrolisanog drutva.
Ako je akcije drutva upisalo tree lice u svoje ime a za raun drutva, smatrae se da je to lice upisalo
akcije za svoj raun.
Akcionari koji osnivaju drutvo, a u sluaju poveanja osnovnog kapitala lanovi odbora direktora,
odnosno izvrnog i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, odgovorni su za uplatu
odnosno unos uloga za akcije upisane suprotno st. 1 i 2. ovog lana.
Sporazum o oslobaanju od odgovornosti ili obeteenju koji drutvo zakljui sa licima iz stava 4. ovog
lana nitav je.
Lica iz stava 4. ovog lana mogu se osloboditi odgovornosti ako dokau da nisu znali niti su mogli znati da
je dolo do krenja odredaba st. 1. i 2. ovog lana.
4) nain raspolaganja i cenu po kojoj se steene sopstvene akcije otuuju, odnosno metod utvrivanja te
cene, ako se sopstvene akcije otuuju uz naknadu.
Izuzetno, drutvo moe sticati sopstvene akcije i bez odluke iz stava 2. taka 1) ovog lana, a na osnovu
odluke odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno:
1) u sluaju javnog akcionarskog drutva, ako je to neophodno da bi se spreila vea i neposredna teta
po drutvo, u kom sluaju je odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom
dvodomno, obavezan da na prvoj sledeoj sednici skuptine akcionare obavesti o razlozima i nainu
sticanja sopstvenih akcija, njihovom broju i ukupnoj nominalnoj vrednosti, odnosno ukupnoj
raunovodstvenoj vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, njihovom ueu u osnovnom kapitalu
drutva kao i ukupnom iznosu koji je drutvo za njih platilo;
2) ako se sopstvene akcije stiu radi raspodele zaposlenima u drutvu ili povezanom drutvu, ili za
nagraivanje lanova odbora direktora, odnosno izvrnog i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom
dvodomno, ali najvie do 3% bilo koje klase akcija u toku poslovne godine, pod uslovom da je takva
mogunost predviena statutom i da su izdvojene rezerve za ove namene.
Odbor direktora, odnosno izvrni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, u obavezi je da prilikom
svakog sticanja sopstvenih akcija proveri da li su uslovi iz stava 2. ta. 2) do 4) ovog lana ispunjeni i da o
tome saini pisani izvetaj.
Odredbe lana 282. st. 2. do 5. ovog zakona ne primenjuju se ako drutvo stie sopstvene akcije:
1) kao posledicu ostvarivanja prava nesaglasnih akcionara;
2) kao posledicu iskljuenja akcionara;
3) besteretno;
4) kao posledicu statusne promene;
5) po osnovu odluke suda;
6) ako se akcije stiu radi sprovoenja postupka smanjenja kapitala drutva.
Izuzetno od stava 4. ovog lana, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom
dvodomno, moe odluiti da drutvo stekne i vei broj akcija, ali ne vie od broja akcija navedenih u odluci
iz lana 282. stav 2. taka 1) ovog zakona, a ako je broj akcija koje drutvo stie manji od ukupnog broja
akcija koje akcionari ponude na prodaju, drutvo je u obavezi da potuje princip srazmernosti iz stava 4.
ovog lana.
Odredbe ovog lana ne primenjuju se kod sticanja sopstvenih akcija u sluajevima iz lana 282. stav 4.
taka 1) i lana 284. ta. 1) do 5) ovog zakona.
Ako drutvo ne raspodeli, odnosno ne otui sopstvene akcije u rokovima iz st. 3. i 4. ovog lana, odbor
direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno u obavezi je da ih, bez posebne
odluke skuptine, odmah po isteku roka poniti i po tom osnovu smanji osnovni kapital drutva.
6. Kapital
6.1. Minimalni osnovni kapital
lan 293
Akcionarsko drutvo mora imati minimalni osnovni kapital u visini od 3.000.000,00 dinara, osim ako je
posebnim zakonom predvien vei iznos.
Naini poveanja
lan 295
Osnovni kapital drutva moe se poveati:
1) novim ulozima;
2) uslovno, u skladu sa lanom 301. ovog zakona (uslovno poveanje kapitala);
lan 296
Odluka o poveanju osnovnog kapitala novim ulozima sadri naroito:
1) iznos poveanja osnovnog kapitala;
2) nain poveanja osnovnog kapitala, kao i prag uspenosti emisije akcija;
3) rokove za sprovoenje odluke;
4) emisionu cenu odreenu u skladu sa lanom 260. ovog zakona ili metod njenog utvrivanja;
5) bitne elemente akcija koje se izdaju iz lana 248. ovog zakona, ili kriterijume na osnovu kojih e se ti
elementi odrediti;
6) oznaku banke kod koje se vri uplata akcija.
Prag uspenosti iz stava 1. taka 2) ovog lana predstavlja odnos izmeu broja upisanih akcija i broja
akcija ije je izdavanje utvreno odlukom.
Ako se osnovni kapital poveava nenovanim ulozima odluka iz stava 1. ovog lana sadri i:
1) predmet ili pravo koje drutvo stie i procenu njegove vrednosti;
2) ime i druge podatke iz lana 265. ovog zakona o licu koje unosi nenovani ulog;
3) vrstu, klasu, broj i nominalnu vrednost akcija, odnosno raunovodstvenu vrednost akcija kod akcija bez
nominalne vrednosti, koje se izdaju po tom osnovu.
Procena vrednosti iz stava 3. taka 1) ovog lana vri se u skladu sa lanom 51. ovog zakona.
Ako odluka o poveanju osnovnog kapitala nenovanim ulozima ne sadri podatke iz stava 3. ovog lana:
1) pravne radnje koje su preduzete radi unosa nenovanog uloga u drutvo ne proizvode pravno dejstvo
prema drutvu;
2) lice koje je akcije upisalo na osnovu nenovanog uloga duno je da emisionu cenu tako upisanih akcija
uplati u novcu.
Upis akcija po osnovu novih uloga
lan 297
Drutvo koje izdaje akcije u postupku poveanja osnovnog kapitala novim ulozima u obavezi je da saini
obrazac upisnice koji sadri:
1) podatke o drutvu;
2) datum odluke o izdavanju akcija;
3) ukupan iznos za koji se osnovni kapital poveava;
4) vrstu, klasu i broj akcija koje se izdaju;
5) prava, ogranienja i ostale bitne elemente akcija koje se izdaju;
6) emisionu cenu akcije i prag uspenosti izdavanja;
7) nain i rokove plaanja, odnosno unosa uloga i druge obaveze ako su utvrene odlukom o izdavanju;
8) podatke o nenovanom ulogu iz lana 296. stav 3. ovog zakona, ako se poveanje kapitala vri
nenovanim ulozima;
9) datum kada licu koje upisuje akcije prestaje obaveza koju je preuzelo upisnicom u sluaju neuspene
emisije;
10) podatke o licu koje upisuje akcije iz lana 265. stav 1. taka 1) ovog zakona;
11) podatke o vrsti, klasi i broju akcija koje se upisuju.
Drutvo je duno da odlukom iz lana 296. ovog zakona utvrdi nain na koji e obrazac upisnice sa
podacima iz stava 2. ta. 1) do 9) ovog lana biti uinjen dostupnim zainteresovanim licima.
Lice upisuje akcije unoenjem podataka iz stava 1. ta. 10) i 11) ovog lana u upisnicu i podnoenjem
potpisane upisnice drutvu ili licu koje je drutvo ovlastilo da sprovede postupak upisa akcija.
Drutvo moe odlukom iz lana 296. ovog zakona propisati i nain identifikacije lica koja podnose upisnicu
drutvu.
Uplata akcija po osnovu novih uloga i unos nenovanih uloga
lan 298
Upisane akcije uplauju se u skladu s odlukom o njihovom izdavanju, s tim to se neposredno po isteku
perioda za vrenje upisa uplauje iznos koji ne moe biti manji od 25% njihove nominalne, odnosno
raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, kao i celokupan iznos emisione premije,
ako postoji.
Uplata preostalog iznosa upisanih akcija mora se izvriti u roku od pet godina od dana registracije odluke
o poveanju osnovnog kapitala, odnosno u roku od dve godine u sluaju javnog akcionarskog drutva,
osim ako je odlukom o njihovom izdavanju predvien krai rok.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog lana, kod javnog akcionarskog drutva uplata akcija u sluaju poveanja
kapitala putem javne ponude vri se odmah po isteku roka za upis akcija.
Ako se poveanje osnovnog kapitala vri nenovanim ulozima, isti u celosti moraju biti uneti u drutvo u
roku od pet godina od dana registracije odluke o poveanju osnovnog kapitala u skladu sa zakonom o
registraciji, odnosno u roku od dve godine ako je drutvo javno, osim ako je odlukom o njihovom izdavanju
predvien krai rok.
Ako poveanje kapitala nije uspelo, a deo uloga je uplaen, odnosno unet, drutvo je u obavezi da vrati
uplaeni, odnosno uneti ulog najkasnije u roku od 15 dana od isteka roka za upis akcija.
Na postupak uplate akcija koje se izdaju javnom ponudom primenjuju se odredbe zakona kojima se
ureuje trite kapitala.
lan 299
Ako je poveanje kapitala po osnovu novih uloga uspelo u smislu l. 296. i 298. ovog zakona, drutvo
podnosi zahtev za upis novoizdatih akcija i njihovih imalaca u Centralni registar preko lana Centralnog
registra, u roku od pet radnih dana od dana okonanja upisa i uplate.
Uz zahtev iz stava 1. ovog lana dostavlja se:
1) odluka o izdavanju akcija;
2) dokaz o registraciji odluke iz take 1) ovog stava u skladu sa zakonom o registraciji;
3) spisak lica koja su upisala i uplatila akcije, sa pojedinano oznaenim brojem upisanih i uplaenih
akcija i ukupnim iznosom uplaenih akcija, sa pisanom izjavom zakonskog zastupnika drutva o tanosti
tih podataka;
4) potvrda lana Centralnog registra i banke kod koje je vrena uplata akcija o upisanim i uplaenim
akcijama;
5) pisana izjava zakonskog zastupnika drutva o uspenosti emisije i ispunjenosti uslova iz lana 298. st.
1. i 3. ovog zakona;
6) primerak ugovora zakljuenog izmeu drutva i lana Centralnog registra u pogledu usluga u vezi sa
tim poveanjem kapitala.
Centralni registar donosi akt kojim propisuje formu zahteva iz stava 1. ovog lana i dokumentaciju koja se
prilae uz taj zahtev.
Ako su akcije izdate javnom ponudom, upis izdatih akcija i njihovih zakonitih imalaca u Centralni registar
vri se u skladu sa zakonom koji ureuje trite kapitala.
Registracija poveanja kapitala novim ulozima
lan 300
U roku od osam dana od dana upisa akcija izdatih u postupku poveanja osnovnog kapitala u Centralni
registar u skladu sa lanom 299. ovog zakona, drutvo je u obavezi da poveanje osnovnog kapitala
registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Osnovni kapital drutva smatra se poveanim danom registracije poveanja osnovnog kapitala u skladu
sa stavom 1. ovog lana.
lan 301
Uslovno poveanje osnovnog kapitala drutva sprovodi se samo u obimu potrebnom za:
1) ostvarivanje prava imalaca zamenljivih obveznica na konverziju u akcije drutva;
2) ostvarivanje prava imalaca varanata na kupovinu akcija drutva;
3) ostvarivanje prava zaposlenih, direktora i lanova nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom
dvodomno, na kupovinu akcija drutva, ako je to odreeno statutom;
4) sprovoenje postupka statusne promene.
Iznos poveanja osnovnog kapitala iz stava 1. ovog lana u momentu donoenja odluke ne moe biti vei
od 50% osnovnog kapitala drutva, osim u sluaju iz stava 1. taka 3) ovog lana kada ne moe biti vei
od 3% osnovnog kapitala drutva.
Odluka skuptine o uslovnom poveanju osnovnog kapitala koja nije u skladu sa odredbama ovog lana
nitava je.
Sadraj odluke
lan 302
Odluka o uslovnom poveanju osnovnog kapitala drutva sadri naroito:
1) iznos i namenu uslovnog poveanja osnovnog kapitala;
2) kategorije lica koja imaju pravo na upis akcija i uslove i rokove za ostvarivanje tog prava;
3) rok u kome se moe sprovesti poveanje osnovnog kapitala;
4) cenu po kojoj se stiu akcije ili metod po kojoj se ona moe odrediti;
lan 303
Imaoci zamenljivih obveznica pravo upisa akcija kod realizacije uslovnog poveanja osnovnog kapitala
ostvaruju dostavljanjem pisane izjave drutvu o pretvaranju zamenljivih obveznica u akcije, pri emu ova
izjava zamenjuje upis i plaanje akcija.
Na postupak upisa akcija u sluajevima iz lana 301. stav 1. ta. 2) do 4) shodno se primenjuje lan 297.
ovog zakona.
U sluajevima iz lana 301. stav 1. ta. 2) do 4) ovog zakona akcije se ne mogu izdati pre njihove uplate.
Akcije se mogu izdati u zamenu za zamenljive obveznice samo ako se razlika izmeu iznosa za koji su
izdate te obveznice i iznosa osnovnog kapitala koji predstavljaju te akcije pokrije iz rezervi raspoloivih za
te namene ili uplatom odgovarajueg novanog iznosa od strane imalaca tih obveznica.
Upis akcija i akcionara u Centralni registar i registracija uslovnog poveanja osnovnog kapitala
lan 304
Na upis akcija i akcionara u Centralni registar, kao i na registraciju poveanja osnovnog kapitala u sluaju
iz lana 303. ovog zakona shodno se primenjuju odredbe l. 299. i 300. ovog zakona.
lan 305
Poveanje osnovnog kapitala drutva iz neto imovine drutva vri se pretvaranjem nerasporeene dobiti i
rezervi u osnovni kapital drutva.
Nerasporeena dobit i rezerve drutva mogu se pretvoriti u osnovni kapital samo ako drutvo nije iskazalo
gubitak u finansijskim izvetajima na osnovu kojih se donosi odluka o poveanju osnovnog kapitala.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, drutvo moe, pod uslovom da prethodno izvri pokrie gubitka iz stava
2. ovog lana, poveati osnovni kapital iz nerasporeene dobiti i rezervi koje preostanu po pokriu tog
gubitka.
U osnovni kapital se mogu pretvoriti samo rezerve koje se mogu koristiti za te namene.
Finansijski izvetaji kao osnov za donoenje odluke
lan 306
U sluaju javnog akcionarskog drutva i drutva koje podlee obavezi revizije u skladu sa zakonom koji
ureuje raunovodstvo i reviziju, finansijski izvetaji na osnovu kojih se donosi odluka o poveanju
osnovnog kapitala iz neto imovine drutva moraju imati pozitivno miljenje revizora u smislu zakona koji
ureuje raunovodstvo i reviziju.
U sluaju iz stava 1. ovog lana odluka o poveanju osnovnog kapitala drutva iz neto imovine drutva
moe se zasnivati na finansijskim izvetajima za prethodnu poslovnu godinu pod uslovom da drutvo
registruje takvu odluku u skladu sa zakonom o registraciji u roku od est meseci od dana usvajanja tih
finansijskih izvetaja od strane skuptine.
Sadraj odluke
lan 307
Odluka o poveanju osnovnog kapitala iz neto imovine drutva sadri naroito:
1) ukupan iznos poveanja osnovnog kapitala;
2) iznos i vrstu rezervi odnosno iznos nerasporeene dobiti koja se pretvara u osnovni kapital;
3) naznaku da li se izdaju nove akcije ili se postojeim akcijama poveava nominalna vrednost, odnosno
raunovodstvena vrednost kod akcija bez nominalne vrednosti;
4) bitne elemente akcija koje se izdaju iz lana 248. ovog zakona, ako se poveanje osnovnog kapitala
vri izdavanjem novih akcija.
Ko ima pravo na sticanje akcija
lan 308
Pravo na akcije po osnovu poveanja osnovnog kapitala drutva iz neto imovine drutva imaju akcionari
drutva na dan donoenja te odluke.
Akcionari iz stava 1. ovog lana imaju pravo na akcije po osnovu poveanja osnovnog kapitala u srazmeri
sa njihovim uplaenim odnosno unetim ulogom u odnosu na uplaeni odnosno uneti osnovni kapital
drutva.
Pravo iz stava 1. ovog lana pripada i drutvu po osnovu sopstvenih akcija drutva.
Odluka skuptine koja nije u skladu sa odredbama ovog lana nitava je.
Prava imalaca zamenljivih obveznica
lan 309
Kod poveanja osnovnog kapitala iz neto imovine drutva srazmerno se poveavaju prava imalaca
zamenljivih obveznica drutva u pogledu broja akcija na koje imaju pravo ili njihove nominalne, odnosno
raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti.
Pravo na dividendu
lan 310
Akcije steene poveanjem osnovnog kapitala iz neto imovine drutva, odnosno iznos poveanja
nominalne vrednosti ili raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, daju pravo na
dividendu za celu poslovnu godinu u kojoj je doneta odluka o poveanju osnovnog kapitala, ako tom
odlukom nije drugaije odreeno.
Odlukom o poveanju osnovnog kapitala iz neto imovine drutva moe se odrediti da akcije steene
poveanjem osnovnog kapitala iz neto imovine drutva, odnosno iznos poveanja nominalne vrednosti ili
raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti uestvuju u raspodeli dividendi i za
prethodnu poslovnu godinu, ako se ta odluka donese pre odluke o raspodeli dobiti za prethodnu poslovnu
godinu.
Upis poveanja osnovnog kapitala u Centralni registar
lan 311
Uz zahtev Centralnom registru za upis novih akcija i njihovih imalaca, odnosno upis poveanja nominalne
ili raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti po osnovu poveanja kapitala iz neto
imovine drutva dostavlja se:
1) odluka o poveanju kapitala;
2) dokaz o registraciji odluke iz take 1) ovog stava u skladu sa zakonom o registraciji;
3) pisana izjava zakonskog zastupnika drutva o ispunjenosti uslova iz l. 305. i 306. ovog zakona.
Zahtev iz stava 1. ovog lana podnosi se u roku od pet radnih dana od dana registracije odluke o
poveanju kapitala u skladu sa zakonom o registraciji.
Javno akcionarsko drutvo duno je da istovremeno sa podnoenjem zahteva iz stava 1. ovog lana
Komisiji za hartije od vrednosti dostavi obavetenje o poveanju kapitala iz neto imovine drutva.
Registracija poveanja osnovnog kapitala iz neto imovine drutva
lan 312
Na registraciju poveanja osnovnog kapitala iz neto imovine drutva shodno se primenjuju odredbe lana
300. ovog zakona.
lan 313
Akcionarsko drutvo pored izdatih akcija moe da ima i odobrene akcije odreene vrste i klase, ako je to
predvieno statutom, s tim to broj odobrenih akcija uvek mora biti manji od polovine broja izdatih obinih
akcija.
Odobrene akcije mogu se izdavati kod poveanja kapitala drutva novim ulozima ili za ostvarivanje prava
imalaca zamenljivih obveznica i varanata.
Skuptina donosi odluku o odobrenim akcijama koja sadri bitne elemente odobrenih akcija, a moe da
sadri i ovlaenje za odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno da
te odobrene akcije izda u roku odreenom tom odlukom.
Rok iz stava 3. ovog lana ne moe biti dui od pet godina od dana donoenja odluke i moe biti produen
izmenom statuta ili odlukom skuptine, pre njegovog isteka, s tim to svako takvo produenje moe biti za
period koji ne moe biti dui od pet godina.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, odluka skuptine nije potrebna ako su svi elementi propisani stavom 3.
ovog lana utvreni statutom.
Odluka iz stava 3. ovog lana registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
lan 315
(Brisano)
lan 316
Osnovni kapital drutva moe se smanjiti:
1) povlaenjem i ponitenjem akcija u posedu akcionara;
2) ponitenjem sopstvenih akcija drutva;
3) smanjivanjem nominalne vrednosti akcija, odnosno raunovodstvene vrednosti kod akcija bez
nominalne vrednosti.
Smanjenje osnovnog kapitala drutva vri se uz primenu odredaba ovog zakona o zatiti poverilaca, ako
ovim zakonom nije drugaije propisano.
Iznos smanjenja osnovnog kapitala mora se utvrditi u visini koja omoguava sprovoenje naela jednakog
tretmana u skladu sa stavom 2. ovog lana.
Odluka o smanjenju osnovnog kapitala koja je doneta suprotno naelu jednakog tretmana nitava je.
Zatita poverilaca
lan 319
Registar privrednih subjekata objavljuje odluku o smanjenju osnovnog kapitala drutva u neprekidnom
trajanju od tri meseca poev od dana registracije u skladu sa lanom 314. stav 3. ovog zakona.
Drutvo je duno da poveriocima koji su poznati drutvu, a ija pojedinana potraivanja iznose najmanje
2.000.000 dinara u protivvrednosti bilo koje valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan
registracije odluke o smanjenju osnovnog kapitala u skladu sa lanom 314. stav 3. ovog zakona uputi i
pisano obavetenje o toj odluci, najkasnije 30 dana po sprovedenoj registraciji te odluke.
Poverioci ija su potraivanja, nezavisno od datuma dospea, nastala pre isteka roka od 30 dana od dana
objave odluke o smanjenju osnovnog kapitala drutva u skladu sa stavom 1. ovog lana mogu pisanim
putem traiti od drutva obezbeenje tih potraivanja do isteka perioda objave te odluke iz stava 1. ovog
lana.
Poverioci koji su traili obezbeenje potraivanja u skladu sa stavom 3. ovog lana i koji od drutva ne
dobiju obezbeenje tih potraivanja u roku od tri meseca po isteku roka iz stava 1. ovog lana, niti im
drutvo izmiri ta potraivanja, mogu tubom protiv drutva pred nadlenim sudom traiti ustanovljavanje
obezbeenja svojih potraivanja, pod uslovom da dokau da je izmirenje njihovih potraivanja ugroeno
predmetnim smanjenjem osnovnog kapitala.
Prilikom odluivanja po tubi iz stava 3. ovog lana sud e posebno voditi rauna o tome da li je traeno
obezbeenje neophodno u cilju zatite poverilaca imajui u vidu imovinu drutva.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, obezbeenje potraivanja ne mogu traiti:
1) poverioci ija potraivanja spadaju u prvi ili drugi isplatni red u smislu zakona kojim se ureuje steaj;
2) poverioci ije je potraivanje obezbeeno.
U sluaju smanjenja osnovnog kapitala drutvo moe vriti plaanja akcionarima samo po isteku roka od
30 dana od dana registracije smanjenja osnovnog kapitala u skladu sa zakonom o registraciji.
Izuzeci od primene odredaba o zatiti poverilaca kod smanjenja osnovnog kapitala bez promene
neto imovine drutva
lan 321
Na smanjenje osnovnog kapitala drutva koje nema za posledicu promenu neto imovine drutva ne
primenjuju se odredbe lana 319. ovog zakona o zatiti poverilaca.
Neto imovina drutva ne menja se u sluaju smanjenja osnovnog kapitala kojim se:
1) pokrivaju gubici drutva;
2) stvaraju ili poveavaju rezerve za pokrivanje buduih gubitaka drutva ili za poveanje osnovnog
kapitala iz neto imovine drutva.
Smanjenje osnovnog kapitala drutva iz stava 2. taka 1) ovog lana moe se vriti samo ako drutvo ne
raspolae nerasporeenom dobiti i rezervama koje se mogu koristiti za te namene i u iznosu koji ne moe
biti vei od iznosa gubitaka koji se pokrivaju.
Rezerve iz stava 2. taka 2) ovog lana po sprovedenom smanjenju kapitala ne mogu biti vee od 10%
osnovnog kapitala.
Smanjenje kapitala u skladu sa odredbama ovog lana ne moe biti osnov za isplate akcionarima ili
oslobaanje akcionara od obaveza uplate, odnosno unosa upisanih, a neuplaenih, odnosno neunetih
uloga u drutvo.
7. Upravljanje drutvom
Organi drutva
lan 326
Upravljanje drutvom moe biti organizovano kao jednodomno ili dvodomno.
U sluaju jednodomnog upravljanja, organi drutva su:
1) skuptina;
2) jedan ili vie direktora, odnosno odbor direktora.
U sluaju dvodomnog upravljanja, organi drutva su:
1) skuptina;
2) nadzorni odbor;
3) jedan ili vie izvrnih direktora, odnosno izvrni odbor.
U jednolanom drutvu funkciju skuptine vri jedini akcionar drutva.
Statutom se odreuje da li je upravljanje drutvom jednodomno ili dvodomno.
Promena vrste organizacije upravljanja vri se izmenom statuta.
7.1. Skuptina
7.1.1. Opta pravila
Primena odredaba o skuptini
lan 327
Odredbe ovog zakona koje se odnose na skuptinu drutva primenjuju se na sva akcionarska drutva
nezavisno od vrste organizacije upravljanja.
Sastav skuptine i prava akcionara
lan 328
Skuptinu ine svi akcionari drutva.
Akcionar ima pravo da uestvuje u radu skuptine, to podrazumeva:
1) pravo da glasa o pitanjima o kojima glasa njegova klasa akcija;
2) pravo na uee u raspravi o pitanjima na dnevnom redu skuptine, ukljuujui i pravo na podnoenje
predloga, postavljanje pitanja koja se odnose na dnevni red skuptine i dobijanje odgovora, u skladu sa
statutom i poslovnikom skuptine.
Izuzetno, statutom se moe utvrditi minimalan broj akcija koje akcionar mora posedovati za lino uee u
radu skuptine, koji ne moe biti vei od broja koji predstavlja 0,1% ukupnog broja akcija odgovarajue
klase.
Akcionari koji pojedinano ne poseduju broj akcija propisan u skladu sa stavom 3. ovog lana imaju pravo
da u radu skuptine uestvuju preko zajednikog punomonika ili da glasaju u odsustvu u skladu sa ovim
zakonom.
Statutom ili poslovnikom skuptine mogu se uvesti samo ona ogranienja prava na uee u radu
skuptine koja su usmerena na obezbeivanje reda na sednici skuptine.
Nadlenost skuptine
lan 329
Skuptina odluuje o:
1) izmenama statuta;
2) poveanju ili smanjenju osnovnog kapitala, kao i svakoj emisiji hartija od vrednosti;
3) broju odobrenih akcija;
4) promenama prava ili povlastica bilo koje klase akcija;
5) statusnim promenama i promenama pravne forme;
6) sticanju i raspolaganju imovinom velike vrednosti;
7) raspodeli dobiti i pokriu gubitaka;
8) usvajanju finansijskih izvetaja, kao i izvetaja revizora ako su finansijski izvetaji bili predmet revizije;
9) usvajanju izvetaja odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom
dvodomno;
10) naknadama direktorima, odnosno lanovima nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom
dvodomno, odnosno pravilima za njihovo odreivanje, ukljuujui i naknadu koja se isplauje u akcijama i
drugim hartijama od vrednosti drutva;
11) imenovanju i razreenju direktora;
12) imenovanju i razreenju lanova nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno;
13) pokretanju postupka likvidacije, odnosno podnoenju predloga za steaj drutva;
14) izboru revizora i naknadi za njegov rad;
15) drugim pitanjima koja su u skladu sa ovim zakonom stavljena na dnevni red sednice skuptine;
16) drugim pitanjima u skladu sa ovim zakonom i statutom.
Sednice skuptine
lan 330
Sednice skuptine mogu biti redovne ili vanredne.
Dan akcionara
lan 331
Dan akcionara je dan na koji se utvruje spisak akcionara koji imaju pravo na uee u radu sednice
skuptine i pada na deseti dan pre dana odravanja te sednice.
Spisak akcionara iz stava 1. ovog lana drutvo utvruje na osnovu izvoda iz jedinstvene evidencije
akcionara Centralnog registra.
Akcionar sa spiska iz stava 1. ovog lana koji nakon dana akcionara na tree lice prenese svoje akcije
zadrava pravo da uestvuje u radu te sednice skuptine po osnovu akcija koje je posedovao na dan
akcionara.
Odbor direktora, odnosno izvrni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno duan je da svakom
akcionaru sa spiska iz stava 1. ovog lana na njegov pisani zahtev, koji moe biti poslat i elektronskim
putem, bez odlaganja, a najkasnije narednog radnog dana od dana prijema zahteva, dostavi taj spisak u
pisanoj ili elektronskoj formi.
Izuzetno od stava 4. ovog lana, u sluaju javnog akcionarskog drutva koje ima preko 10.000 akcionara
na dan akcionara, smatrae se da je drutvo izvrilo obavezu iz tog stava ako akcionarima koji su podneli
zahtev omogui uvid u spisak iz stava 1. ovog lana u prostorijama drutva poev od narednog radnog
dana od dana akcionara pa do radnog dana koji prethodi danu odravanja sednice skuptine, o emu je
duno da obavesti akcionare u pozivu za sednicu skuptine.
Mesto odravanja sednice
lan 332
Sednica se po pravilu odrava u seditu drutva.
Odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno moe odluiti da se
sednica skuptine odri i na drugom mestu ako je to potrebno radi olakane organizacije sednice
skuptine.
Predsednik skuptine
lan 333
Sednicom skuptine predsedava predsednik skuptine odreen statutom, odnosno lice koje skuptina na
svakoj sednici bira u skladu sa statutom ili poslovnikom skuptine, a ako statut i poslovnik skuptine ne
propisuju postupak za izbor predsednika skuptine predsednik skuptine je lice koje poseduje ili
predstavlja najvei pojedinani broj glasova obinih akcija u odnosu na ukupan broj glasova prisutnih
akcionara sa obinim akcijama.
Ako je statutom skuptine predvieno da predsednika skuptine bira skuptina, statutom ili poslovnikom
skuptine moe se odrediti da jednom izabran predsednik skuptine vri tu funkciju i na svim narednim
sednicama skuptine, do izbora novog predsednika u skladu sa statutom odnosno poslovnikom skuptine.
Izuzetno, sednicom skuptine predsedava lice koje je sud u skladu sa lanom 339. ovog zakona odredio
da vri funkciju predsednika skuptine.
Poslovnik skuptine
lan 334
Skuptina na prvoj sednici na predlog predsednika skuptine ili akcionara koji poseduju ili predstavljaju
najmanje 10% glasova prisutnih akcionara veinom glasova prisutnih akcionara usvaja poslovnik o radu
skuptine (poslovnik skuptine), osim ako je vea veina predviena statutom.
Poslovnikom skuptine blie se utvruje nain rada i odluivanja skuptine u skladu sa ovim zakonom i
statutom.
Skuptina na svakoj sednici moe, na predlog predsednika skuptine ili akcionara koji poseduju ili
predstavljaju najmanje 10% glasova prisutnih akcionara, veinom iz stava 1. ovog lana usvojiti izmene i
dopune poslovnika skuptine.
Poziv za sednicu
lan 335
Poziv akcionarima za sednicu skuptine (u daljem tekstu: poziv za sednicu) sadri naroito:
1) dan slanja poziva;
2) vreme i mesto odravanja sednice;
3) predlog dnevnog reda sednice, sa jasnom naznakom o kojim takama dnevnog reda se predlae da
skuptina donese odluku i navoenjem klase i ukupnog broja akcija koja o toj odluci glasa i veini koja je
potrebna za donoenje te odluke;
4) obavetenje o nainima na koji se mogu preuzeti materijali za sednicu;
5) pouku o pravima akcionara u vezi sa ueem u radu skuptine i jasno i precizno obavetenje o
pravilima za njihovo ostvarivanje, koja pravila moraju biti u skladu sa ovim zakonom, statutom i
poslovnikom skuptine;
6) formular za davanje punomoja, ako je drutvo propisalo obaveznu upotrebu tog formulara u skladu sa
lanom 344. ovog zakona;
7) obavetenje o danu akcionara i objanjenje da samo akcionari koji su akcionari drutva na taj dan imaju
pravo na uee u radu skuptine.
Obavetenje iz stava 1. taka 7) ovog lana naroito sadri:
formulari mogu pribaviti u papirnoj formi, u kom sluaju je u obavezi da te formulare dostavi putem pote i
bez ikakve naknade svakom akcionaru koji to zatrai.
Materijali za sednicu skuptine moraju se staviti na raspolaganje akcionarima istovremeno sa slanjem
poziva:
1) linim preuzimanjem ili putem punomonika, u seditu drutva u redovno radno vreme ili
2) na internet stranici drutva, tako da ih akcionari mogu preuzeti u celosti.
Statutom se mogu predvideti i dodatni naini za stavljanje na raspolaganje materijala za sednicu
akcionarima drutva.
Javno akcionarsko drutvo je duno da na svojoj internet stranici, uz poziv za sednicu, objavi i ukupan broj
akcija i prava glasa na dan objave poziva, ukljuujui i broj akcija svake klase koja ima pravo glasa po
takama dnevnog reda sednice.
Sednica skuptine drutva koje nije javno akcionarsko drutvo moe se odrati i bez primene odredaba
ovog lana ako svi akcionari prisustvuju sednici i ako se ni jedan akcionar tome ne protivi.
Dnevni red
lan 336
Dnevni red utvruje se odlukom o sazivanju sednice skuptine koju donosi odbor direktora, odnosno
nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Skuptina moe odluivati i raspravljati samo o takama na dnevnom redu.
Pravo na predlaganje dopune dnevnog reda
lan 337
Jedan ili vie akcionara koji poseduju najmanje 5% akcija sa pravom glasa moe odboru direktora,
odnosno nadzornom odboru ako je upravljanje drutvom dvodomno predloiti dodatne take za dnevni red
sednice o kojima predlau da se raspravlja, kao i dodatne take o kojima se predlae da skuptina donese
odluku, pod uslovom da obrazloe taj predlog ili da dostave tekst odluke koju predlau.
Predlog iz stava 1. ovog lana daje se pisanim putem, uz navoenje podataka o podnosiocima zahteva, a
moe se uputiti drutvu najkasnije 20 dana pre dana odravanja redovne sednice skuptine, odnosno
deset dana pre odravanja vanredne sednice skuptine.
Javno akcionarsko drutvo je duno da predlog iz stava 1. ovog lana objavi na internet stranici drutva
najkasnije narednog radnog dana od dana prijema predloga.
Ako odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, prihvati predlog iz
stava 1. ovog lana, drutvo je u obavezi da novi dnevni red bez odlaganja dostavi akcionarima koji imaju
pravo na uee u radu skuptine na nain predvien u lanu 335. st. 3. do 5. ovog zakona.
Dopuna dnevnog reda po nalogu suda
lan 338
Ako odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, ne prihvati predlog
iz lana 337. ovog zakona u roku od tri dana od dana prijema predloga, podnosilac predloga ima pravo da
u daljem roku od tri dana zahteva da nadleni sud u vanparninom postupku naloi drutvu da predloene
take stavi na dnevni red skuptine.
Odlukom kojom usvaja zahtev iz stava 1. ovog lana sud odreuje nove take dnevnog reda i odluku
odmah, a najkasnije narednog radnog dana, dostavlja drutvu koje je duno da tu odluku bez odlaganja
dostavi akcionarima koji imaju pravo na uee u radu skuptine na nain predvien u lanu 335. st. 3. do
5. ovog zakona.
Sud moe, prema okolnostima sluaja, odluiti da se odluka iz stava 2. ovog lana objavi o troku drutva
u najmanje jednom visokotiranom dnevnom listu koje se distribuira na celoj teritoriji Republike Srbije.
Ako nove take dnevnog reda obuhvataju i predlog za donoenje odreenih odluka, odluka suda iz stava
2. ovog lana mora sadrati i tekst tih odluka.
Postupak iz stava 1. ovog lana je hitan i sud je duan da odluku po zahtevu donese u roku od osam dana
od dana prijema zahteva u sudu.
alba na odluku iz stava 2. ovog lana ne zadrava izvrenje.
Odravanje sednice po nalogu suda
lan 339
Ako se redovna sednica ne odri u roku propisanom ovim zakonom, akcionar koji ima pravo na uee u
radu skuptine, direktor ili lan nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno moe u roku od
tri meseca od isteka roka za odravanje redovne sednice zahtevati da sud u vanparninom postupku
naloi odravanje te sednice.
Ako odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, propusti da donese
odluku po zahtevu akcionara za sazivanje vanredne sednice u roku od osam dana od dana prijema
zahteva, odnosno ako u tom roku odbije zahtev, i o tome u istom roku ne obavesti podnosioca zahteva,
kao i ako se vanredna sednica ne odri u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, svaki podnosilac
zahteva moe u daljem roku od 30 dana zahtevati da sud u vanparninom postupku naloi odravanje te
sednice.
Smatrae se da je zahtev iz stava 2. ovog lana primljen od strane drutva po isteku tri dana od dana
slanja zahteva ako je poslat na sedite drutva preporuenom potom.
Odluka suda kojom se nalae odravanje sednice iz st. 1 ili 2. ovog lana sadri mesto i vreme odravanja
sednice, nain oglaavanja odravanja sednice i pozivanja akcionara, kao i dnevni red sednice.
Ako nae da je to opravdano prema okolnostima sluaja, sud moe odlukom iz stava 4. ovog lana
imenovati i lice koje e, u skladu sa odlukom suda, oglasiti odravanje sednice, izvriti pozivanje
akcionara na sednicu, te predsedavati sednicom.
Trokove preduzimanja radnji iz stava 4. ovog lana i trokove lica iz stava 5. ovog lana duan je da,
prema odluci suda, predujmi podnosilac zahteva.
Sud e odlukom iz stava 4. ovog lana obavezati drutvo da snosi trokove iz stava 6. ovog lana, kao i
sve trokove organizacije te sednice.
Postupak po zahtevu iz stava 1. ovog lana je hitan i sud je duan da odluku po zahtevu donese u roku od
osam dana od dana prijema zahteva.
Glasanje u odsustvu
lan 340
Akcionari mogu da glasaju pisanim putem bez prisustva sednici, uz overu svog potpisa na formularu za
glasanje u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa.
Statutom se moe iskljuiti obaveza overe potpisa iz stava 1. ovog lana.
Akcionar koji je glasao u odsustvu smatra se prisutnim na sednici prilikom odluivanja o takama dnevnog
reda po kojima je glasao.
Uee u radu skuptine elektronskim putem
lan 341
Statutom ili poslovnikom skuptine moe se omoguiti uee u radu skuptine i elektronskim putem i to:
1) prenosom sednice skuptine u stvarnom vremenu;
2) dvosmernim prenosom skuptine u stvarnom vremenu, putem kojeg se omoguava obraanje
akcionara skuptini sa druge lokacije;
3) mehanizmom za glasanje elektronskim putem, bilo pre bilo tokom sednice, bez potrebe da se imenuje
punomonik koji je fiziki prisutan na sednici.
Ako drutvo u skladu sa stavom 1. ovog lana omogui uee u radu skuptine elektronskim putem,
takvo uee moe biti ogranieno samo usled potrebe identifikacije akcionara i sigurnosti elektronske
komunikacije, i to samo u meri u kojoj su takva ogranienja potrebna za postizanje tih ciljeva.
Ako prilikom prenosa sednice skuptine iz stava 1. taka 1) ovog lana nastanu smetnje u prenosu,
predsednik skuptine je duan da prekine sednicu za vreme trajanja tih smetnji.
Pravo na postavljanje pitanja i dobijanje odgovora
lan 342
Akcionar koji ima pravo na uee u radu skuptine ima pravo da direktorima, i lanovima nadzornog
odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, postavi pitanja koja se odnose na take dnevnog reda
sednice, kao i druga pitanja u vezi sa drutvom samo u meri u kojoj su odgovori na ta pitanja neophodni
za pravilnu procenu pitanja koja se odnose na take dnevnog reda sednice.
Ako se na sednici skuptine matinog drutva raspravlja i o konsolidovanom finansijskom izvetaju, pravo
na postavljanje pitanja postoji i u odnosu na poslovanje povezanih drutava koja su ukljuena u
konsolidovani finansijski izvetaj.
Direktor, odnosno lan nadzornog odbora duan je da akcionaru prui odgovor na postavljeno pitanje iz
stava 1. ovog lana tokom sednice.
lan 343
U sluaju iz lana 342. stav 7. ovog zakona ako je po taki dnevnog reda u vezi sa kojom je postavljeno
pitanje na koje je uskraen odgovor doneta odluka skuptine, akcionar kojem je uskraen odgovor ima
pravo da u roku od osam dana od dana odravanja sednice zahteva da nadleni sud u vanparninom
postupku naloi drutvu da mu dostavi odgovor na postavljeno pitanje u roku od osam dana.
Pravo iz stava 1. ovog lana ima i svaki akcionar koji je na zapisnik izjavio da smatra da je odgovor
neopravdano uskraen.
Postupak iz stava 1. ovog lana je hitan i sud je duan da odluku po zahtevu donese u roku od osam dana
od dana prijema zahteva.
Punomoje za glasanje
lan 344
Akcionar ima pravo da putem punomoja ovlasti odreeno lice da u njegovo ime uestvuje u radu
skuptine, ukljuujui i pravo da u njegovo ime glasa (u daljem tekstu: punomoje za glasanje).
Punomonik iz stava 1. ovog lana ima ista prava u pogledu uea u radu sednice skuptine kao i
akcionar koji ga je ovlastio.
Drutvo ne moe da propie posebne uslove koje mora da ispunjava punomonik niti ograniiti njihov broj.
Ako je punomoje za glasanje izdato veem broju lica, smatrae se da je svako od punomonika
ponaosob ovlaen za glasanje.
Ako sednici pristupi vie od jednog punomonika istog akcionara po osnovu istih akcija, drutvo e kao
punomonika prihvatiti lice sa najkasnijim datumom na punomoju za glasanje, a ako ima vie od jednog
punomoja za glasanje koja imaju isti najkasniji datum drutvo je ovlaeno da kao punomonika prihvati
samo jedno od tih lica.
Punomoje za glasanje daje se u pisanoj formi i sadri naroito:
1) ime, odnosno poslovno ime akcionara, sa svim podacima iz lana 265. stav 1. taka 1) ovog zakona;
2) ime punomonika, sa svim podacima iz lana 265. stav 1. taka 1) ovog zakona;
3) broj, vrstu i klasu akcija za koje se punomoje izdaje.
Ako fiziko lice daje punomoje za glasanje ono mora biti overeno u skladu sa zakonom kojim se ureuje
overa potpisa, osim ako je ta obaveza iskljuena statutom.
Punomoje za glasanje moe se dati i elektronskim putem, ako je drutvo omoguilo takav nain davanja
punomoja.
Javno akcionarsko drutvo je duno da omogui davanje punomoja za glasanje elektronskim putem.
Ako se punomoje daje elektronskim putem ono mora biti potpisano kvalifikovanim elektronskim potpisom
u skladu sa zakonom kojim se ureuje elektronski potpis.
Statutom javnog drutva mora se predvideti najmanje jedan nain na koji akcionar ili punomonik moe
obavestiti drutvo o datom punomoju za glasanje elektronskim putem, pri emu se mogu propisivati
samo formalni zahtevi koji su neophodni za identifikaciju akcionara i utvrivanje sadrine punomoja za
glasanje.
Drutvo moe propisati obaveznu upotrebu odreenog formulara za davanje punomoja, pod uslovom da
taj formular omoguava davanje punomoja sa instrukcijama po svakoj taki dnevnog reda.
Statutom ili poslovnikom skuptine moe se predvideti da su akcionar ili punomonik duni da kopiju
punomoja dostave drutvu pre dana odravanja sednice, s tim to kao poslednji dan za dostavu
punomoja za glasanje ne moe biti odreen dan koji prethodi danu odravanja sednice vie od tri radna
dana.
Ako punomoje za glasanje sadri uputstva ili naloge za ostvarivanje prava glasa, punomonik je duan
da postupa po njima, a ako punomoje ne sadri uputstvo punomonik je duan da glasa savesno i u
najboljem interesu akcionara.
Nalozi i uputstva iz stava 14. ovog lana moraju biti jasni i precizni i dati po takama dnevnog reda.
Nakon odravanja sednice, punomonik je duan da obavesti akcionara o nainu na koji je glasao na
sednici.
Punomonik je odgovoran za tetu akcionaru ako pravo glasa vri u suprotnosti sa odredbom stava 14.
ovog lana i ta odgovornost se ne moe unapred ili naknadno ograniiti ili iskljuiti.
Ako je u punomoju za glasanje navedeno da se daje za jednu sednicu skuptine, ono vai i za
ponovljenu sednicu.
Ako u punomoju za glasanje nije navedeno da se daje za jednu sednicu skuptine, ono vai i za sve
naredne sednice skuptine do opoziva, odnosno do isteka perioda na koji je dato.
Punomoje za glasanje nije prenosivo.
Ako je punomonik pravno lice, ono pravo glasa vri preko svog zakonskog zastupnika ili drugog za to
posebno ovlaenog lica, koje moe iskljuivo biti lan organa tog pravnog lica ili njegov zaposleni.
Ko moe biti punomonik
lan 345
Punomonik iz lana 344. ovog zakona moe biti svako poslovno sposobno lice.
Izuzetno, ako je upravljanje drutvom dvodomno punomonik ne moe biti lice koje je direktor ili lan
nadzornog odbora drutva.
U javnom akcionarskom drutvu punomonik akcionara ne moe biti lice koje je:
1) kontrolni akcionar drutva ili je lice koje je pod kontrolom kontrolnog akcionara ili
2) direktor ili lan nadzornog odbora drutva, ili lice koje ima to svojstvo u drugom drutvu koje je kontrolni
akcionar drutva ili u drutvu koje je pod kontrolom kontrolnog akcionara ili
3) zaposleni u drutvu ili lice koje ima to svojstvo u drugom drutvu koje je kontrolni akcionar drutva ili u
drutvu koje je pod kontrolom kontrolnog akcionara ili
4) lice koje se u skladu sa lanom 62. ovog zakona smatra povezanim licem sa fizikim licem iz ta. 1) do
3) ovog stava ili
5) revizor drutva ili zaposleni u licu koje obavlja reviziju drutva, ili lice koje ima to svojstvo u drugom
drutvu koje je kontrolni akcionar drutva ili u drutvu koje je pod kontrolom kontrolnog akcionara.
Odredbe stava 3. ta. 1) do 4) ovog lana ne primenjuju se na punomonika kontrolnog akcionara.
Punomoje za vie akcionara
lan 346
Ako je jedno lice ovlaeno od strane vie akcionara kao punomonik za glasanje, ono moe vriti pravo
glasa razliito za svakog od tih akcionara.
Posebno pravilo za punomonike koje predlae drutvo
lan 347
Ako je u pozivu za sednicu akcionarima predloeno jedno ili vie lica kojima akcionari mogu dati
punomoje za glasanje, za svako od tih lica se u tom pozivu moraju navesti sve injenice i okolnosti od
znaaja za utvrivanje postojanja sukoba interesa iz lana 345. ovog zakona.
Lica iz stava 1. ovog lana duna su da odbor direktora, odnosno izvrni i nadzorni odbor ako je
upravljanje drutvom dvodomno obaveste o svim injenicama i okolnostima iz stava 1. ovog lana odmah
po saznanju o postojanju tih injenica ili okolnosti.
Posebno pravilo za banke koje vode zbirne ili kastodi raune
lan 348
Banka koja vodi zbirne ili kastodi raune koja se u jedinstvenoj evidenciji akcionara vodi kao akcionar u
svoje ime a za raun svojih klijenata smatra se punomonikom za glasanje u odnosu na te svoje klijente
pod uslovom da prilikom pristupanja na sednicu prezentuje pisano punomoje za glasanje, odnosno nalog
za zastupanje izdat od strane tih klijenata.
Banka iz stava 1. ovog lana moe vriti pravo glasa u odnosu na svakog od svojih klijenata posebno.
Punomoje za glasanje, odnosno nalog za zastupanje mora se popuniti u celosti prilikom izdavanja i moe
sadrati samo elemente ili izjave koje se odnose na vrenje prava glasa.
Ako klijent ne izda odreena uputstva za glasanje, punomoje za glasanje moe dati pravo banci da glasa
samo:
1) u skladu sa predlogom koji je sama banka dala klijentu u pogledu vrenja prava glasa ili
2) u skladu sa predlozima odbora direktora drutva, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje
drutvom dvodomno.
Banka iz stava 1. ovog lana je duna da najmanje jednom godinje sve klijente iz stava 1. ovog lana
obavesti o tome da su ovlaeni da punomoje za glasanje opozovu ili izmene u svako doba.
Banka iz stava 1. ovog lana je u obavezi da klijentima iz stava 1. ovog lana omogui korienje
formulara, koji mogu biti i elektronski, za davanje punomoja za glasanje, odnosno naloga za zastupanje.
Banka iz stava 1. ovog lana je u obavezi da tri godine od dana odravanja sednice uva kopije svih
naloga za zastupanje i datih punomoja za glasanje, u papirnoj ili elektronskoj formi, kao i da tokom tog
perioda na zahtev akcionara koji je izdao nalog za zastupanje, odnosno punomoje za glasanje izdaju
pisanu potvrdu o tome da li su postupili u skladu sa nalozima, odnosno uputstvima datim u punomoju.
Banka iz stava 1. ovog lana je u obavezi da potuje i druge obaveze u pogledu postupanja na sednicama
skuptine akcionara i punomoja za glasanje propisane zakonom ili odreene odlukama Komisije za
hartije od vrednosti.
Izmena ili opoziv punomoja za glasanje
lan 349
Akcionar moe da izmeni ili opozove punomoje u svakom trenutku do dana odravanja sednice pisanim
putem, pod uslovom da o tome do dana odravanja sednice obavesti punomonika i drutvo.
Izmena ili opoziv punomoja za glasanje vri se shodnom primenom odredaba ovog zakona o davanju
punomoja.
Smatra se da je punomoje opozvano ako akcionar lino pristupi sednici skuptine.
Pristupanje na sednicu
lan 350
Statutom ili poslovnikom skuptine moe se odrediti nain identifikacije akcionara i njihovih punomonika
koja prisustvuju sednici i koji uestvuju u njenom radu.
Procedura odreena u skladu sa stavom 1. ovog lana mora biti ograniena iskljuivo na utvrivanje
identiteta lica i to samo u meri u kojoj je to potrebno radi ostvarenja tog cilja.
Ako statutom i poslovnikom skuptine nije odreena procedura iz stava 1. ovog lana, identitet lica koja
pristupaju na sednicu utvruje se:
1) za fizika lica, uvidom u lini identifikacioni dokument sa slikom na licu mesta;
2) za pravna lica, dokazom o svojstvu ovlaenog lica tog pravnog lica i uvidom u lini identifikacioni
dokument sa slikom na licu mesta.
Dokazom iz stava 3. taka 2) ovog lana smatra se izvod iz odgovarajueg registra, i posebno ovlaenje
koje glasi na ime tog lica ako to lice nije upisano u izvodu iz registra kao zastupnik drutva.
Kvorum
lan 351
Kvorum za sednicu skuptine ini obina veina od ukupnog broja glasova klase akcija sa pravom glasa
po predmetnom pitanju, ako statutom nije odreena vea veina.
Sopstvene akcije date klase, kao i akcije date klase ije je pravo glasa suspendovano, ne uzimaju se u
obzir prilikom utvrivanja kvoruma.
U kvorum se raunaju i glasovi akcionara koji su glasali u odsustvu ili elektronskim putem.
Kvorum na sednici skuptine utvruje se pre poetka rada skuptine.
Skuptina moe odluivati po predmetnom pitanju samo ako sednici skuptine prisustvuju ili su na njoj
predstavljeni akcionari koji poseduju ili predstavljaju potreban broj glasova klase akcija sa pravom glasa
po tom pitanju.
Ponovljena sednica
lan 352
Ako je sednica skuptine akcionarskog drutva odloena zbog nedostatka kvoruma, moe biti ponovo
sazvana sa istim dnevnim redom tako da se odri najkasnije 30, a najranije 15 dana raunajui od dana
neodrane sednice (ponovljena sednica).
Poziv za ponovljenu sednicu upuuje se akcionarima najkasnije deset dana pre dana predvienog za
odravanje ponovljene sednice.
Ako je dan odravanja ponovljene sednice unapred odreen u pozivu za neodranu sednicu, ponovljena
sednica e biti odrana na taj dan.
Dan iz stava 3. ovog lana ne moe biti dan koji pada ranije od osmog ni kasnije od tridesetog dana
raunajui od dana neodrane sednice.
Dan akcionara neodrane sednice vai i za ponovljenu sednicu.
Kvorum za ponovljenu sednicu
lan 353
Ponovljena redovna sednica moe biti odrana i ako nije ispunjen uslov kvoruma iz lana 351. ovog
zakona, ako statutom nije drugaije odreeno.
Kvorum za ponovljenu vanrednu sednicu ini jedna treina od ukupnog broja glasova akcija sa pravom
glasa po predmetnom pitanju, ako statutom nije odreen vei broj glasova.
Ako na ponovljenoj sednici skuptine nema potrebnog kvoruma ili se ona ne odri u propisanom roku,
odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno u obavezi je da sazove
novu sednicu skuptine.
Veina za donoenje odluka na ponovljenoj sednici
lan 354
Odluke na ponovljenoj sednici donose se veinom propisanom ovim zakonom i statutom, koja u sluaju
javnog akcionarskog drutva ne moe biti manja od jedne etvrtine od ukupnog broja glasova akcija sa
pravom glasa po predmetnom pitanju.
Komisija za glasanje
lan 355
Predsednik skuptine imenuje zapisniara i lanove komisije za glasanje, ako statutom ili poslovnikom
skuptine nije drugaije odreeno.
Komisija za glasanje koja se sastoji od najmanje tri lana:
1) utvruje spisak lica koja uestvuju u radu sednice, a posebno akcionara i njihovih punomonika, pri
emu posebno navodi koje akcionare ti punomonici zastupaju, osim u sluaju akcionara ije akcije
kastodi banka dri u svoje ime a njihov raun;
2) utvruje ukupan broj glasova i broj glasova svakog od prisutnih akcionara i punomonika, kao i
postojanje kvoruma za rad skuptine;
3) utvruje valjanost svakog punomoja i uputstva u svakom punomoju;
4) broji glasove;
5) utvruje i objavljuje rezultate glasanja;
6) predaje glasake listie odboru direktora, odnosno izvrnom odboru ako je upravljanje drutvom
dvodomno na uvanje;
7) vri i druge poslove u skladu sa statutom i poslovnikom skuptine.
Komisija za glasanje duna je da postupa nepristrasno i savesno prema svim akcionarima i
punomonicima i o svom radu podnosi potpisani pisani izvetaj.
lanovi komisije za glasanje ne mogu biti direktori, lanovi nadzornog odbora, kandidati za te funkcije, kao
ni sa njima povezana lica.
Rezultati glasanja
lan 356
Predsednik skuptine je duan da za svaku odluku o kojoj su akcionari glasali utvrdi ukupan broj akcija
akcionara koji su uestvovali u glasanju, procenat osnovnog kapitala koji te akcije predstavljaju, ukupan
broj glasova i broj glasova za i protiv te odluke kao i broj glasova akcionara koji su se uzdrali od glasanja.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, u javnim akcionarskim drutvima predsednik skuptine je ovlaen da
utvrdi samo postojanje potrebne veine za donoenje odreene odluke ako se tome ne protivi nijedan
prisutni akcionar.
Javno akcionarsko drutvo je u obavezi da najkasnije u roku od tri dana od dana odrane sednice na
svojoj internet stranici objavi donete odluke i rezultate glasanja po svim takama dnevnog reda o kojima
su akcionari glasali.
Informacije iz stava 3. ovog lana moraju da budu dostupne na internet stranici drutva najmanje 30 dana.
Drutvo koje ne postupi u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana duno je da svakom akcionaru na zahtev dostavi
informacije iz stava 3. ovog lana u roku od osam dana od dana prijema zahteva.
Ako drutvo propusti da postupi u skladu sa stavom 5. ovog lana, podnosilac zahteva moe u daljem
roku od 30 dana traiti da nadleni sud u vanparninom postupku naloi drutvu da dostavi predmetne
informacije.
Glasanje posebnih klasa akcija
lan 357
Ako je po odreenim takama dnevnog reda potrebno da glasaju posebne klase akcionara, to glasanje se
moe odrati u okviru rada sednice skuptine ili na posebno sazvanoj sednici skuptine akcionara te klase
(posebna sednica skuptine) ako to zahtevaju akcionari posebne klase akcija koji predstavljaju najmanje
10% od ukupnog broja glasova akcija koje imaju pravo glasa po tom pitanju.
Statutom se moe iskljuiti mogunost odravanja posebne sednice skuptine.
Na sazivanje, odravanje, utvrivanje kvoruma i uestvovanje u radu u posebnoj sednici skuptine
primenjuju se odredbe ovog zakona o sazivanju, odravanju, utvrivanju kvoruma i uestvovanju u radu
obine sednice skuptine.
Veina za odluivanje
lan 358
Skuptina donosi odluke obinom veinom glasova prisutnih akcionara koji imaju pravo glasa po
odreenom pitanju, osim ako je ovim zakonom ili statutom za pojedina pitanja odreen vei broj glasova.
Prilikom utvrivanja broja glasova prisutnih akcionara za potrebe utvrivanja veine za odluivanje u obzir
se uzimaju i glasovi akcionara koji su glasali pisanim ili elektronskim putem.
Ugovori o glasanju
lan 359
Ugovor kojim se akcionar ili punomonik akcionara obavezuje da e glasati po predlozima ili uputstvima
drutva, direktora ili lana nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno, nitav je.
Ugovor kojim se akcionar obavezuje da e koristiti pravo glasa na odreeni nain ili da nee glasati, u
zamenu za pogodnosti ili druge usluge koje mu odobri drutvo, direktor ili lan nadzornog odbora, nitav
je.
Nain glasanja
lan 360
Glasanje moe biti javno ili tajno.
Statutom, poslovnikom skuptine ili odlukom skuptine koja vai samo za tu sednicu predvidee se nain i
postupak glasanja.
Ako aktima iz stava 2. ovog lana nije predvien nain glasanja, odluke se donose javnim glasanjem.
U sluaju tajnog glasanja, glasaki listii bie sastavljeni tako da licima koja glasaju obezbede jasan izbor.
Komisija za glasanje je duna da, pored poslova iz lana 355. ovog zakona, utvrdi i ukupan broj glasakih
listia, kao i broj neiskorienih i nevaeih listia.
Ako glasaki listi sadri vie pitanja o kojima se glasa, nepunovanost glasa akcionara po jednom pitanju
ne utie na punovanost njegovih glasova po drugim pitanjima.
Akcionar je duan da po konkretnom pitanju glasa sa svim glasovima kojima raspolae na isti nain, osim
u sluaju kumulativnog glasanja iz lana 384. stav 4. ovog zakona.
Pravo glasa na osnovu zaloenih akcija
lan 361
Pravo glasa na osnovu akcija datih u zalogu ima akcionar kao zalogodavac.
Iskljuenje prava glasa
lan 362
Akcionar, kao i lica koja su sa njime povezana, ne mogu glasati na sednici na kojoj se odluuje o:
1) njegovom oslobaanju od obaveza prema drutvu, ili o smanjenju tih obaveza;
2) pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega;
3) odobravanju poslova u kojima taj akcionar ima lini interes.
Glasovi akcionara ije je pravo glasa iskljueno u skladu sa stavom 1. ovog lana ne uzimaju se u obzir ni
prilikom utvrivanja kvoruma.
Zapisnik
lan 363
Svaka odluka skuptine unosi se u zapisnik.
Predsednik skuptine imenuje zapisniara koji vodi zapisnik i predsednik skuptine je odgovoran za
uredno sainjavanje zapisnika.
Ako drutvo ima sekretara on vodi zapisnik i odgovoran je za uredno sainjavanje zapisnika.
Zapisnik sa sednice skuptine sainjava se najkasnije u roku od osam dana od dana njenog odravanja.
Zapisnik sadri:
1) mesto i dan odravanja sednice;
2) ime lica koje vodi zapisnik;
3) imena lanova komisije za glasanje;
4) saeti prikaz rasprave po svakoj taki dnevnog reda;
5) nain i rezultat glasanja po svakoj taki dnevnog reda po kojoj je skuptina odluivala sa pregledom
donetih odluka;
6) po svakoj taki dnevnog reda o kojoj je skuptina glasala: broj glasova koji su dati, broj vaeih glasova
i broj glasova "za", "protiv" i "uzdran";
7) postavljena pitanja akcionara i date odgovore, u skladu sa lanom 342. ovog zakona i prigovore
nesaglasnih akcionara.
Sastavni deo zapisnika ini spisak lica koja su uestvovala u radu sednice skuptine, kao i dokazi o
propisnom sazivanju sednice.
Zapisnik potpisuju predsednik skuptine, zapisniar, odnosno sekretar drutva ako postoji i svi lanovi
komisije za glasanje.
Predsednik skuptine, odnosno sekretar drutva ako postoji, duan je da potpisani zapisnik u skladu sa
stavom 6. ovog lana u roku od tri dana od isteka roka iz stava 4. ovog lana:
1) dostavi svim akcionarima ili
2) objavi na internet stranici drutva ili internet stranici registra privrednih subjekata, u trajanju od najmanje
30 dana.
Nepostupanje na nain propisan ovim lanom nema uticaja na punovanost odluka donetih na sednici
skuptine, ako se rezultat glasanja i sadrina tih odluka na drugi nain moe utvrditi.
lan 364
Redovna sednica skuptine odrava se jednom godinje, najkasnije u roku od est meseci od zavretka
poslovne godine.
Neodravanje redovne sednice nema uticaja na pravnu valjanost pravnih poslova, radnji i odluka drutva.
Sazivanje sednice i poziv za sednicu
lan 365
Redovnu sednicu skuptine saziva odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom
dvodomno.
Poziv za sednicu upuuje se najkasnije 30 dana pre dana odravanja sednice.
Prisustvo drugih lica sednici
lan 366
Redovnoj sednici skuptine po pravilu prisustvuju i uestvuju u raspravi direktori i lanovi nadzornog
odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, a na tu sednicu se poziva i revizor drutva u roku iz lana
365. stav 2. ovog zakona.
Materijali za sednicu
lan 367
Odbor direktora, odnosno izvrni odbor je u obavezi da za sednicu skuptine akcionarima stavi na
raspolaganje sledee dokumente i informacije:
1) finansijske izvetaje, sa miljenjem revizora ako je revizija finansijskih izvetaja obavezna za drutvo u
skladu sa zakonom koji se ureuje raunovodstvo i revizija;
2) predlog odluke o raspodeli dobiti, ako je ostvarena;
3) tekst predloga svake odluke ije se donoenje predlae, sa obrazloenjem;
4) tekst svakog ugovora ili drugog pravnog posla koji se predlae za odobrenje;
5) detaljan opis svakog pitanja koje se predlae za raspravu, sa komentarom ili izjanjenjem odbora
direktora, odnosno izvrnog odbora i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno;
6) u sluaju javnog akcionarskog drutva, izvetaj odbora direktora, odnosno izvrnog odbora o stanju i
poslovanju drutva sainjen u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala (godinji izvetaj o
poslovanju), kao i konsolidovani godinji izvetaj o stanju i poslovanju drutva ako je drutvo duno da ga
sastavi u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala (konsolidovani godinji izvetaj o
poslovanju);
7) u sluaju javnog akcionarskog drutva, izvetaj nadzornog odbora o poslovanju drutva i sprovedenom
nadzoru nad radom izvrnog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Materijali iz stava 1. ta. 1) do 4) i taka 6) ovog lana prethodno se utvruju od strane nadzornog odbora,
ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Akcionarima se pored dokumenata i informacija iz stava 1. ovog lana na raspolaganje mogu staviti i drugi
dokumenti i informacije za koje odbor direktora, odnosno izvrni odbor ili nadzorni odbor ako je upravljanje
drutvom dvodomno, smatra da su od znaaja za rad i odluivanje skuptine.
Izjava o primeni kodeksa korporativnog upravljanja
lan 368
Izjava o primeni kodeksa korporativnog upravljanja je sastavni deo godinjeg izvetaja o poslovanju
javnog akcionarskog drutva i sadri naroito:
1) obavetenje o kodeksu korporativnog upravljanja koji drutvo primenjuje kao i mesto na kojem je
njegov tekst javno dostupan;
2) sva bitna obavetenja o praksi korporativnog upravljanja koje drutvo sprovodi, a posebno one koje
nisu izriito propisane zakonom;
3) odstupanja od pravila kodeksa korporativnog upravljanja iz take 1) ovog stava ako takva odstupanja
postoje i obrazloenje za ta odstupanja.
Objavljivanje godinjih izvetaja o poslovanju drutva
lan 369
Javno akcionarsko drutvo je u obavezi da godinji izvetaj o poslovanju i konsolidovani godinji izvetaj o
poslovanju objavi u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala, kao i da ih registruje u skladu sa
zakonom o registraciji.
Usvajanje godinjih finansijskih izvetaja i drugih izvetaja
lan 370
Usvajanje godinjih finansijskih izvetaja ili drugih izvetaja iz lana 367. stav 1. ovog zakona ne utie na
prava akcionara ako se kasnije pokae da su ti izvetaji bili netani.
Do usvajanja godinjih finansijskih izvetaja skuptina ne moe doneti odluku o raspodeli dobiti, a ako ti
izvetaji nisu usvojeni do isteka roka za odravanje redovne sednice skuptine iz lana 364. stav 1. ovog
zakona po isteku tog roka odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom
dvodomno ne moe donositi odluku o raspodeli meudividende.
lan 371
Vanredna sednica skuptine odrava se po potrebi, kao i kada je to odreeno ovim zakonom ili statutom.
U sluaju da se prilikom izrade godinjih ili drugih finansijskih izvetaja koje drutvo izrauje u skladu sa
zakonom utvrdi da drutvo posluje sa gubitkom usled kojeg je vrednost neto imovine drutva postala
manja od 50% osnovnog kapitala drutva, vanredna sednica skuptine se obavezno saziva, a u pozivu za
tu sednicu mora biti naveden razlog sazivanja te sednice, kao i predlog dnevnog reda koji mora da sadri
predlog odluke o likvidaciji drutva, odnosno predlog odluke o drugim merama koje je potrebno preduzeti
kada nastupi situacija zbog koje je sednica skuptine i sazvana.
Sazivanje sednice
lan 372
Vanrednu sednicu saziva odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom
dvodomno:
1) na osnovu svoje odluke;
2) po zahtevu akcionara koji imaju najmanje 5% osnovnog kapitala drutva, odnosno akcionara koji imaju
najmanje 5% akcija u okviru klase koja ima pravo glasa po takama dnevnog reda koji se predlae, osim
ako je statutom predvieno nie uee u osnovnom kapitalu drutva, odnosno manji broj akcija u okviru
klase koja ima pravo glasa po takama dnevnog reda koji se predlae.
Zahtev iz stava 1. taka 2) ovog lana mora da sadri podatke o svakom podnosiocu zahteva u skladu sa
lanom 265. ovog zakona i obrazloeni predlog dnevnog reda sednice.
Podnosioci zahteva iz stava 1. taka 2) ovog lana mogu biti akcionari koji su to svojstvo stekli najmanje
tri meseca pre podnoenja zahteva i koji to svojstvo zadre do donoenja odluke po zahtevu.
U sluaju iz stava 1. taka 2) ovog lana, dnevni red vanredne sednice moe biti utvren iskljuivo prema
predlogu dnevnog reda iz zahteva, osim taaka koje nisu u delokrugu skuptine.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, vanrednu sednicu drutva u likvidaciji saziva likvidator drutva.
Slanje poziva za sednicu
lan 373
Poziv za vanrednu sednicu alje se najkasnije 21 dan pre dana odravanja sednice.
Materijali za sednicu
lan 374
Odbor direktora, odnosno izvrni odbor u obavezi je da za sednicu skuptine pripremi i akcionarima stavi
na raspolaganje sledee dokumente i informacije:
1) tekst predloga svake odluke ije se donoenje predlae, sa obrazloenjem;
2) tekst svakog ugovora ili drugog pravnog posla koji se predlae za odobrenje;
3) glasaki listi;
4) detaljan opis svakog pitanja koje se predlae za raspravu, sa obrazloenjem ili izjanjenjem odbora
direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Vanredna sednica skuptine drutva koje nije javno akcionarsko drutvo
lan 375
U sluaju drutva koje nije javno akcionarsko drutvo, vanredna sednica moe se odrati i bez sazivanja,
pozivanja akcionara i dostavljanja materijala u skladu sa l. 373. do 374. ovog zakona ako joj prisustvuju
svi akcionari sa pravom glasa po svim takama dnevnog reda i ako se nijedan akcionar tome ne protivi,
osim ako je statutom ili poslovnikom skuptine drugaije odreeno.
lan 376
Jedan ili vie akcionara koji su imali pravo na uee u radu sednice skuptine mogu tubom nadlenom
sudu pobijati odluku donetu na toj sednici skuptine i traiti naknadu tete ako:
1) ta sednica skuptine nije bila sazvana u skladu sa ovim zakonom i statutom;
2) je taj akcionar od strane drutva ili uz znanje bilo kog direktora ili lana nadzornog odbora bio
onemoguen da uestvuje u radu sednice na kojoj je odluka doneta;
3) odluka skuptine iz drugih razloga nije doneta u skladu sa ovim zakonom, statutom ili poslovnikom
skuptine;
4) je odluka skuptine suprotna zakonu ili statutu;
5) bilo koji akcionar vrenjem svog prava glasa ima nameru da za sebe ili tree lice pribavi korist na tetu
drutva ili drugih akcionara kroz donoenje ili izvrenje te odluke;
6) u drugim sluajevima u skladu sa ovim zakonom.
Tubu iz stava 1. ovog lana moe podneti i svaki direktor ili lan nadzornog odbora, ako je upravljanje
drutvom dvodomno, ako bi izvrenjem te odluke:
1) uinio krivino delo ili drugo delo kanjivo po zakonu; ili
2) bio odgovoran za tetu prema drutvu ili treem licu.
Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podneti u roku od 30 dana od dana saznanja za odluku skuptine,
odnosno od dana registracije ako je odluka bila registrovana u skladu sa zakonom o registraciji, ali ne
kasnije od tri meseca od dana kada je odluka doneta.
Pravo na podnoenje tube iz stava 1. ovog lana nema akcionar koji je:
1) prestao da bude akcionar drutva nakon dana akcionara;
2) glasao za predloenu odluku, ako je tu injenicu mogue dokazati uvidom u zapisnik sa sednice ili
izvetaj komisije za glasanje;
3) prisustvovao sednici, ako odluku pobija u skladu sa stavom 1. taka 2) ovog lana.
Ako tokom postupka po tubi iz stava 1. ovog lana tuilac prestane da bude akcionar drutva, nadleni
sud e odbaciti zahtev za ponitaj odluke, a odluiti o zahtevu za naknadu tete ako je takav zahtev
postavljen.
Posledice podnete tube za pobijanje odluke
lan 377
Podnoenje tube za pobijanje odluke ne spreava njeno izvrenje, niti registraciju te odluke, odnosno
registraciju promene na osnovu te odluke, u skladu sa zakonom o registraciji.
Nadleni sud moe na zahtev tuioca odrediti privremenu meru zabrane izvrenja, odnosno registracije iz
stava 1. ovog lana.
Na zahtev lica koje je podnelo tubu za pobijanje odluke registruje se zabeleba spora u skladu sa
zakonom o registraciji.
Postupak po tubi
lan 378
Postupak po tubi za pobijanje odluke je hitan.
Ako je podneto vie od jedne tube za pobijanje iste odluke, postupci se spajaju.
Posledice odluke suda kojom se ponitava odluka
lan 379
Presuda u delu kojim se odluka ponitava ima dejstvo prema drutvu, akcionarima, direktorima i
lanovima nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Ako je ponitena odluka bila registrovana u skladu sa zakonom o registraciji, nadleni sud presudu iz
stava 1. ovog lana po pravnosnanosti dostavlja registru privrednih subjekata radi registracije u skladu sa
zakonom o registraciji.
U sluaju iz stava 1. ovog lana trea savesna lica zadravaju prava koja su stekla na osnovu ponitene
odluke odnosno njenog izvrenja.
Pobijanje odluke o usvajanju godinjih finansijskih izvetaja drutva
lan 380
Ako je presudom ponitena odluka o usvajanju godinjih finansijskih izvetaja drutva, smatrae se da je i
odluka o raspodeli dobiti za tu poslovnu godinu ponitena istom presudom i akcionari e biti u obavezi da
svu dividendu primljenu po osnovu te odluke vrate drutvu u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti
presude.
Kada odluka nee biti ponitena
lan 381
Odluka skuptine nee biti ponitena:
1) ako se odlukom vri manje znaajna povreda statuta ili poslovnika skuptine, a kao rezultat odluke ili
njenog izvrenja pravo tuioca ili drugog lica koje ima pravo na podnoenje tube u skladu sa lanom 376.
ovog zakona nije povreeno ili je povreeno u manjoj meri;
2) ako su u radu skuptine uestvovali akcionari koji nisu imali pravo na uee u radu skuptine u skladu
sa ovim zakonom, osim ako je to uee bilo od odluujueg znaaja za formiranje kvoruma za rad
skuptine ili donoenje te odluke;
3) u sluaju nevaeih pojedinanih glasova ili pogrenog brojanja glasova, osim ako su bili odluujui u
smislu postizanja kvoruma ili potrebne veine za donoenje odluke;
4) u sluaju nepotpunosti ili netanosti zapisnika, osim ako je time onemogueno utvrivanje sadrine
donete odluke odnosno utvrivanje osnova za njeno pobijanje;
5) ako je zamenjena drugom odlukom koja je doneta u skladu sa ovim zakonom, statutom i poslovnikom;
6) u sluaju odluke o novoj emisiji hartija od vrednosti javnom ponudom, ako je emisija uspela u smislu
zakona koji ureuje trite kapitala;
7) u sluaju statusne promene, iz razloga nesrazmere u zameni udela, odnosno akcija.
U sluaju iz stava 1. ovog lana sud e odluiti o zahtevu za naknadu tete ako je takav zahtev postavljen.
U sluaju iz stava 1. taka 5) ovog lana sud e presudom obavezati tueno drutvo da snosi trokove
spora i odluie o zahtevu za naknadu tete ako je takav zahtev postavljen, a trea savesna lica
zadravaju prava koja su stekla na osnovu zamenjene odluke, odnosno njenog izvrenja.
Broj direktora
lan 383
Drutvo ima jednog ili vie direktora, iji broj se odreuje statutom.
Ako drutvo ima tri ili vie direktora, oni ine odbor direktora drutva.
Na drutvo koje ima jednog ili dva direktora shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o odboru
direktora, osim odredaba o sednicama odbora direktora.
Javno akcionarsko drutvo ima odbor direktora, koji se sastoji od najmanje tri direktora.
Direktor se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Imenovanje direktora
lan 384
Direktore imenuje skuptina.
Mandat direktora
lan 385
Direktori se imenuju na period odreen statutom, koji ne moe biti dui od etiri godine (mandat direktora).
Ako statutom ili odlukom skuptine o imenovanju direktora nije odreena duina trajanja mandata
direktora, mandat traje etiri godine.
Po isteku mandata, direktor moe biti ponovo imenovan.
Kooptacija direktora
lan 386
Ako se broj direktora smanji ispod broja direktora koji je odreen statutom, preostali direktori mogu
imenovati lice, odnosno lica koja e vriti dunost direktora do imenovanja nedostajuih direktora od
strane skuptine (kooptacija), osim ako je statutom drugaije odreeno.
Broj lica imenovanih u skladu sa stavom 1. ovog lana ne moe biti vei od dva.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, ako se broj izabranih direktora smanji ispod polovine broja direktora koji
je odreen statutom, ili ako nije dovoljan za donoenje odluka ili zajedniko zastupanje, preostali direktori
su duni da bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana, sazovu skuptinu radi imenovanja
nedostajuih direktora.
Direktoru koji je imenovan kooptacijom mandat prestaje na prvoj narednoj sednici skuptine, a ne moe
biti angaovan pod uslovima koji su povoljniji za njega u odnosu na uslove koje je imao direktor umesto
koga je imenovan.
Izvrni direktor ne moe izdati punomoje za zastupanje niti zastupati drutvo u sporu u kojem je suprotna
strana, a u sluaju da drutvo nema drugog izvrnog direktora koji je ovlaen da zastupa drutvo, to
punomoje izdaje skuptina.
Generalni direktor
lan 389
Direktori mogu imenovati jednog od izvrnih direktora ovlaenih za zastupanje drutva za generalnog
direktora drutva.
Generalni direktor drutva koordinira rad izvrnih direktora i organizuje poslovanje drutva.
Statutom ili odlukom skuptine mogu se definisati uslovi koje direktor mora ispunjavati da bi mogao biti
imenovan za generalnog direktora i blie urediti njegova ovlaenja i nadlenosti.
Neizvrni direktori
lan 390
Neizvrni direktori nadziru rad izvrnih direktora, predlau poslovnu strategiju drutva i nadziru njeno
izvravanje.
Neizvrni direktori odluuju o davanju odobrenja u sluajevima postojanja linog interesa izvrnog
direktora drutva u skladu sa lanom 66. ovog zakona.
Nezavisni direktori
lan 392
Javno akcionarsko drutvo ima najmanje jednog neizvrnog direktora koji je istovremeno i nezavisan od
drutva (nezavisni direktor).
Nezavisni direktor je lice koje nije povezano lice sa direktorima i koje u prethodne dve godine nije:
1) bilo izvrni direktor ili zaposleno u drutvu, ili u drugom drutvu koje je povezano sa drutvom u smislu
ovog zakona;
2) bilo vlasnik vie od 20% osnovnog kapitala, zaposleno ili na drugi nain angaovano u drugom drutvu
koje je od drutva ostvarilo vie od 20% godinjeg prihoda u tom periodu;
3) primilo od drutva, ili od lica koja su povezana sa drutvom u smislu ovog zakona, isplate odnosno
potraivalo od tih lica iznose ija je ukupna vrednost vea od 20% njegovih godinjih prihoda u tom
periodu;
4) bilo vlasnik vie od 20% osnovnog kapitala drutva koje je povezano sa drutvom u smislu ovog
zakona;
5) bilo angaovano u vrenju revizije finansijskih izvetaja drutva.
Ako nezavisni direktor tokom trajanja mandata prestane da ispunjava uslove iz stava 2. ovog lana, tom
licu prestaje svojstvo nezavisnog direktora i ono nastavlja da obavlja dunost kao neizvrni direktor ako
ispunjava uslove za neizvrnog direktora, odnosno kao izvrni direktor ako ispunjava uslove za izvrnog
direktora.
Ako lice iz stava 3. ovog lana ne ispunjava uslove da bude direktor drutva, smatra se da mu je prestao
mandat direktora danom prestanka ispunjenosti tih uslova.
Ako javno akcionarsko drutvo iz bilo kog razloga ostane bez najmanje jednog nezavisnog direktora,
preostali direktori su u obavezi da, ako ne imenuju nedostajueg nezavisnog direktora putem kooptacije, u
roku od 30 dana od dana saznanja za razlog prestanka svojstva nezavisnog direktora sazovu vanrednu
sednicu skuptine radi njegovog imenovanja.
Javno akcionarsko drutvo je u obavezi da u roku od 60 dana od dana kada su preostali direktori saznali
za razlog prestanka svojstva nezavisnog direktora izabere novog nezavisnog direktora.
Visina naknade i stimulacije iz stava 1. ovog lana moe zavisiti od poslovnih rezultata drutva, ali ta
naknada ne moe biti odreena kao uee u raspodeli dobiti drutva.
Stimulacija iz stava 1. ovog lana moe biti odreena i u akcijama, odnosno varantima drutva ili drugog
drutva koje je povezano sa drutvom.
U javnom akcionarskom drutvu naknada i stimulacija iz stava 1. ovog lana posebno se iskazuju u okviru
godinjih finansijskih izvetaja drutva, a u delu u kojem je stimulacija bila odreena u akcijama uz
naznaku o vrsti, klasi, broju i nominalnoj vrednosti akcija, odnosno raunovodstvenoj vrednosti kod akcija
bez nominalne vrednosti, koje je direktor stekao, odnosno na ije sticanje ima pravo po tom osnovu.
Prestanak mandata
lan 394
Mandat direktora prestaje istekom perioda na koji je imenovan.
Ako direktor u toku trajanja mandata prestane da ispunjava uslove da bude direktor drutva, smatra se da
mu je prestao mandat danom prestanka ispunjenosti tih uslova.
Mandat direktora prestaje ako skuptina ne usvoji godinje finansijske izvetaje drutva u roku koji je
predvien za odravanje redovne sednice skuptine.
Ako statutom nije drugaije odreeno, imenovanje direktora po prestanku mandata vri se na prvoj
narednoj sednici skuptine, do kada direktor kome je prestao mandat nastavlja da obavlja svoju dunost,
ako njegovo mesto nije popunjeno kooptacijom.
Razreenje direktora
lan 395
Skuptina moe razreiti direktora i pre isteka mandata na koji je imenovan, bez navoenja razloga.
Ostavka direktora
lan 396
Direktor moe u svako doba preostalim direktorima dati ostavku pisanim putem.
U drutvima koja imaju samo jednog direktora, direktor daje ostavku predsedniku skuptine ili akcionaru
drutva koji poseduje najvei broj akcija sa pravom glasa.
Ostavka proizvodi dejstvo u odnosu na drutvo danom podnoenja, osim ako u njoj nije naveden neki
kasniji datum.
Ostavka direktora registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako je jedini direktor drutva dao ostavku, u obavezi je da nastavi da preduzima poslove koji ne trpe
odlaganje do imenovanja novog direktora ali ne due od 30 dana od dana registracije te ostavke u skladu
sa zakonom o registraciji.
Odbor direktora javnog akcionarskog drutva mora na prvoj sednici doneti poslovnik o radu odbora
direktora.
U odluivanju o obrazovanju komisija iz lana 409. ovog zakona ne uestvuju izvrni direktori, koji ne
mogu ni predlagati lanove tih komisija.
Izuzetno od lana 408. stav 2. ovog zakona, u javnom akcionarskom drutvu u komisiji za reviziju, komisiji
za imenovanja i komisiji za naknade veinu lanova moraju initi neizvrni direktori.
U javnom akcionarskom drutvu predsednik komisije za reviziju mora biti nezavisni direktor.
Najmanje jedan lan komisije za reviziju mora biti lice koje je ovlaeni revizor u skladu sa zakonom kojim
se ureuje raunovodstvo i revizija ili koje ima odgovarajua znanja i radno iskustvo u oblasti finansija i
raunovodstva, a koje je nezavisno od drutva u smislu lana 392. ovog zakona.
Lice koje je zaposleno ili na drugi nain angaovano u pravnom licu koje vri reviziju finansijskih izvetaja
drutva ne moe biti lan komisije za reviziju.
U sluaju javnog akcionarskog drutva, ako nijedan od neizvrnih direktora drutva ne ispunjava uslove iz
stava 5. ovog lana, lana komisije za reviziju koji ispunjava uslove iz tog stava bira skuptina.
Komisija za reviziju
lan 411
Komisija za reviziju:
1) priprema, predlae i proverava sprovoenje raunovodstvenih politika i politika upravljanja rizicima;
2) daje predlog odboru direktora za imenovanje i razreenje lica nadlenih za obavljanje funkcije
unutranjeg nadzora u drutvu;
3) vri nadzor nad radom unutranjeg nadzora u drutvu;
4) ispituje primenu raunovodstvenih standarda u pripremi finansijskih izvetaja i ocenjuje sadrinu
finansijskih izvetaja;
5) ispituje ispunjenost uslova za izradu konsolidovanih finansijskih izvetaja drutva;
6) sprovodi postupak izbora revizora drutva i predlae kandidata za revizora drutva, sa miljenjem o
njegovoj strunosti i nezavisnosti u odnosu na drutvo;
7) daje miljenje o predlogu ugovora sa revizorom drutva i u sluaju potrebe daje obrazloeni predlog za
otkaz ugovora sa revizorom drutva;
8) vri nadzor nad postupkom revizije, ukljuujui i odreivanje kljunih pitanja koja treba da budu predmet
revizije i proveru nezavisnosti i objektivnosti revizora;
9) obavlja i druge poslove iz domena revizije koje joj poveri odbor direktora.
Komisija za reviziju sastavlja i odboru direktora podnosi izvetaje o pitanjima iz stava 1. ovog lana
najmanje jedanput godinje, osim ako statutom ili odlukom odbora direktora nije odreeno da se svi ili
pojedini izvetaji sastavljaju i podnose u kraim vremenskim intervalima.
Komisija za imenovanja
lan 412
Komisija za imenovanja:
1) daje predlog kandidata za direktora, sa svojim miljenjem i preporukom za imenovanje;
2) predlae uslove koje treba da ispunjava kandidat za direktora i postupak imenovanja direktora;
3) najmanje jedanput godinje sastavlja izvetaj o primerenosti sastava odbora direktora i broja direktora i
daje preporuke s tim u vezi;
4) razmatra kadrovsku politiku drutva u izboru lica na rukovodea mesta u drutvu i obavlja druge
poslove u vezi sa kadrovskom politikom drutva koje joj poveri odbor direktora.
Odbor direktora je duan da u dnevni red prve naredne sednice skuptine uvrsti razmatranje predloga i
izvetaja iz stava 1. ta. 1) do 3) ovog lana.
Komisija za naknade
lan 413
Komisija za naknade:
1) priprema nacrt odluke o politici naknada izvrnim direktorima;
2) daje predlog o iznosu i strukturi naknade za svakog pojedinog izvrnog direktora, kao i predlog
naknade revizoru drutva;
3) najmanje jednom godinje sastavlja izvetaj za skuptinu drutva o oceni iznosa i strukture naknada za
svakog direktora;
4) daje preporuke izvrnim direktorima o iznosu i strukturi naknada licima na rukovodeim mestima u
drutvu i obavlja druge poslove u vezi sa politikom naknada drutva koje joj poveri odbor direktora.
Odbor direktora je duan da u dnevni red prve naredne sednice skuptine uvrsti razmatranje predloga i
izvetaja iz stava 1. ta. 1) do 3) ovog lana.
Odgovornost direktora
lan 415
Direktor odgovara drutvu za tetu koju mu prouzrokuje krenjem odredaba ovog zakona, statuta ili
odluke skuptine.
Izuzetno, direktor nee biti odgovoran za tetu ako je postupao u skladu sa odlukom skuptine.
Ako teta iz stava 1. ovog lana nastane kao posledica odluke odbora direktora, za tetu odgovaraju i svi
direktori koji su za tu odluku glasali.
U sluaju iz stava 4. ovog lana, direktor koji je bio uzdran od glasanja smatra se da je glasao za tu
odluku u pogledu postojanja odgovornosti za tetu.
U sluaju iz stava 4. ovog lana, ako direktor nije bio prisutan na sednici odbora direktora na kojoj je
odluka doneta, niti je za nju glasao na drugi nain, smatra se da je glasao za tu odluku u pogledu
postojanja odgovornosti za tetu ako se toj odluci nije pisanim putem usprotivio u roku od osam dana po
saznanju za njeno donoenje.
Zahtev drutva za naknadu tete u skladu sa ovim lanom zastareva u roku od tri godine raunajui od
dana nastupanja tete.
Drutvo se ne moe odrei zahteva za naknadu tete, osim u skladu sa odlukom skuptine koja se donosi
troetvrtinskom veinom glasova prisutnih akcionara, ali se ta odluka ne moe doneti ako joj se usprotive
akcionari koji poseduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala drutva.
Predsednik odbora direktora duan je da preostale direktore obavesti o primljenim ili traenim izvetajima
izvrnih direktora odmah kada to bude praktino mogue, a najkasnije na prvoj narednoj sednici odbora
direktora.
Svaki direktor ima pravo uvida u dostavljene izvetaje iz stava 1. ovog lana, kao i pravo na primerak
izvetaja ako odbor direktora nije drugaije odluio.
Odbor direktora moe odluiti da se pojedini izvetaji dostave i komisijama odbora direktora, ako direktori
ocene da je to potrebno za njihov rad.
lan 418
Na izvrne direktore primenjuju se odredbe lana 382. ovog zakona o uslovima za imenovanje direktora u
drutvu.
Broj izvrnih direktora
lan 419
Broj izvrnih direktora odreuje se statutom.
Izvrni direktori ne mogu imati zamenike.
Izvrni direktori registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
lan 420
Izvrne direktore imenuje nadzorni odbor drutva.
Predlog kandidata za izvrnog direktora daje komisija za imenovanje, ako postoji.
Ako u drutvu nije formirana komisija za imenovanje, predlog kandidata za izvrnog direktora moe dati
svaki lan nadzornog odbora.
Mandat direktora
lan 421
Na mandat izvrnih direktora shodno se primenjuju odredbe lana 385. ovog zakona.
Nadlenost izvrnih direktora
lan 422
Na pitanja koja se odnose na nadlenost izvrnih direktora shodno se primenjuju odredbe lana 388. ovog
zakona, ako ovim lanom nije drugaije odreeno.
Za obavljanje odnosno preduzimanje sledeih poslova potrebna je saglasnost nadzornog odbora:
1) sticanje, otuenje i optereenje udela i akcija koje drutvo poseduje u drugim pravnim licima;
2) sticanje, otuenje i optereenje nepokretnosti;
3) uzimanje kredita, odnosno uzimanje i davanje zajmova, uspostavljanje obezbeenja na imovini drutva,
kao i davanje jemstava i garancija za obaveze treih lica;
4) drugi poslovi za koje je ovim zakonom propisano da su u nadlenosti nadzornog odbora.
Statutom ili odlukom nadzornog odbora moe se odrediti:
1) da saglasnost nadzornog odbora nije potrebna za poslove iz stava 2. ta. 1) do 3) ovog lana ako se ti
poslovi preduzimaju u okviru redovnog poslovanja drutva; i
2) vrednost poslova iz stava 2. taka 3) ovog lana koji se mogu obavljati odnosno preduzimati i bez
saglasnosti nadzornog odbora.
Statutom ili odlukom nadzornog odbora mogu se odrediti i drugi poslovi za ije je obavljanje odnosno
preduzimanje potrebna saglasnost nadzornog odbora.
Izvrni direktori se u voenju poslova drutva moraju pridravati ogranienja za preduzimanje odreenih
poslova ili vrste poslova za koje je potrebna saglasnost nadzornog odbora ili skuptine, a koja su
odreena ovim zakonom, statutom, odlukama skuptine i odlukama nadzornog odbora.
Statutom, odlukom skuptine ili odlukom nadzornog odbora, ako je nadzorni odbor na to ovlaen
statutom, mogu se pojedini ili svi izvrni direktori ograniiti u zastupanju drutva i supotpisom prokuriste.
Izvrni direktor ne moe izdati punomoje za zastupanje niti zastupati drutvo u sporu u kojem je suprotna
strana, a u sluaju da drutvo nema drugog izvrnog direktora koji je ovlaen da zastupa drutvo, to
punomoje izdaje nadzorni odbor.
Generalni direktor
lan 423
Nadzorni odbor moe imenovati jednog od izvrnih direktora ovlaenih za zastupanje drutva za
generalnog direktora drutva.
Nadzorni odbor mora imenovati generalnog direktora ako u drutvu postoji izvrni odbor.
Generalni direktor koordinira rad izvrnih direktora i organizuje poslovanje drutva.
U sluaju odravanja sednice izvrnog odbora, generalni direktor predsedava sednicom i predlae njen
dnevni red.
U sluaju odsutnosti generalnog direktora, svaki od izvrnih direktora moe sazvati sednicu izvrnog
odbora, a veinom glasova prisutnih izvrnih direktora bira se jedan od izvrnih direktora za
predsedavajueg na poetku sednice.
Statutom, odlukom skuptine i odlukom nadzornog odbora mogu se utvrditi uslovi koje izvrni direktor
mora ispunjavati da bi mogao biti imenovan za generalnog direktora i blie urediti njegova ovlaenja i
nadlenosti.
lan 424
Na naknadu za rad izvrnih direktora shodno se primenjuju odredbe lana 393. ovog zakona.
Prestanak mandata i razreenje izvrnih direktora
lan 425
Mandat izvrnog direktora prestaje istekom perioda na koji je izabran.
Ako izvrni direktor u toku trajanja mandata prestane da ispunjava uslove da bude izvrni direktor drutva,
smatra se da mu je prestao mandat danom prestanka ispunjenosti tih uslova.
Nadzorni odbor moe razreiti izvrnog direktora i pre isteka mandata na koji je izabran, bez navoenja
razloga.
Ostavka izvrnog direktora
lan 426
Izvrni direktor moe u svako doba nadzornom odboru dati ostavku pisanim putem.
Ostavka proizvodi dejstvo danom podnoenja, osim ako u njoj nije naveden neki kasniji datum.
Ako je jedini izvrni direktor drutva dao ostavku, u obavezi je da nastavi da preduzima poslove koji ne
trpe odlaganje do imenovanja novog direktora ali ne due od 30 dana od dana registracije te ostavke u
skladu sa zakonom o registraciji.
Ako se u roku od 60 dana od dana kada je drutvo ostalo bez jedinog izvrnog direktora ne izabere novi
izvrni direktor, registar privrednih subjekata po slubenoj dunosti ili po zahtevu zainteresovanog lica
pokree postupak prinudne likvidacije drutva.
Nadlenost i odgovornost izvrnog odbora
lan 427
Izvrni odbor:
lan 428
Na drutvo koje ima jednog ili dva izvrna direktora shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o
izvrnom odboru, osim odredaba o sednicama izvrnog odbora.
Nain rada izvrnog odbora
lan 429
Izvrni odbor u voenju poslova drutva postupa samostalno.
Izvrni odbor odluuje i postupa van sednica.
Ako ne postoji saglasnost izvrnih direktora po odreenom pitanju, generalni direktor moe sazvati
sednicu izvrnog odbora.
Na sednici iz stava 3. ovog lana odluka se donosi veinom glasova izvrnih direktora, a u sluaju jednake
podele glasova glas generalnog direktora je odluujui.
Na kvorum za odravanje i nain odravanja sednica iz stava 3. ovog lana shodno se primenjuju odredbe
lana 404. ovog zakona.
Statutom i odlukom nadzornog odbora moe se urediti nain rada izvrnog odbora, a izvrni odbor moe
doneti i poslovnik o svom radu koji mora biti u skladu sa ovim zakonom, statutom i odlukama nadzornog
odbora (poslovnik o radu izvrnog odbora).
Odgovornost izvrnih direktora
lan 430
Na odgovornost izvrnih direktora shodno se primenjuju odredbe lana 415. ovog zakona.
Izvetaji izvrnih direktora
lan 431
Na obavezu izvetavanja izvrnih direktora shodno se primenjuju odredbe lana 416. ovog zakona.
lan 432
Na uslove i ogranienja za lanstvo u nadzornom odboru shodno se primenjuju odredbe l. 382. i 391.
ovog zakona.
Sastav nadzornog odbora
lan 433
Nadzorni odbor ima najmanje tri lana.
Broj lanova nadzornog odbora odreuje se statutom i mora biti neparan.
lanovi nadzornog odbora ne mogu imati zamenike.
lanovi nadzornog odbora ne mogu biti izvrni direktori drutva niti prokuristi drutva.
lanovi nadzornog odbora registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
lan 434
lanove nadzornog odbora imenuje skuptina.
Predlog kandidata za lana nadzornog odbora daju:
1) nadzorni odbor;
2) komisija za imenovanje, ako postoji;
3) akcionari koji imaju pravo na predlaganje dnevnog reda skuptine.
Mandat lanova nadzornog odbora
lan 435
Na mandat lanova nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe lana 385. ovog zakona.
Kooptacija lanova nadzornog odbora
lan 436
Na kooptaciju lanova nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe lana 386. ovog zakona.
Nezavisni lan nadzornog odbora
lan 437
Javno akcionarsko drutvo ima najmanje jednog lana nadzornog odbora koji je nezavisan od drutva
(nezavisni lan nadzornog odbora).
Na nezavisnog lana nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe lana 392. ovog zakona o
nezavisnom direktoru.
Naknada za rad lanova nadzornog odbora
lan 438
Na naknadu za rad lanova nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe lana 393. ovog zakona o
naknadi za rad direktora.
Prestanak mandata i razreenje lanova nadzornog odbora
lan 439
Na prestanak mandata i razreenje lanova nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe l. 394. i
395. ovog zakona.
Ostavka lana nadzornog odbora
lan 440
lan nadzornog odbora moe u svako doba preostalim lanovima nadzornog odbora dati ostavku pisanim
putem.
Ostavka proizvodi dejstvo danom podnoenja, osim ako u njoj nije naveden neki kasniji datum.
Nadlenost nadzornog odbora
lan 441
Nadzorni odbor:
1) utvruje poslovnu strategiju i poslovne ciljeve drutva i nadzire njihovo ostvarivanje;
2) nadzire rad izvrnih direktora;
3) vri unutranji nadzor nad poslovanjem drutva;
4) ustanovljava raunovodstvene politike drutva i politike upravljanja rizicima;
5) utvruje finansijske izvetaje drutva i podnosi ih skuptini na usvajanje;
6) daje i opoziva prokuru;
7) saziva sednice skuptine i utvruje predlog dnevnog reda;
8) izdaje odobrene akcije, ako je na to ovlaen statutom ili odlukom skuptine;
9) utvruje emisionu cenu akcija i drugih hartija od vrednosti, u skladu sa lanom 260. stav 4. i lanom
262. stav 3. ovog zakona;
10) utvruje trinu vrednost akcija, u skladu sa lanom 259. ovog zakona;
11) donosi odluku o sticanju sopstvenih akcija, u skladu sa lanom 282. stav 3. ovog zakona;
12) donosi odluku o raspodeli meudividendi akcionarima, u sluaju iz lana 273. stav 2. ovog zakona;
13) predlae skuptini politiku naknada izvrnih direktora, ako nije utvrena statutom, i predlae ugovore o
radu, odnosno angaovanju izvrnih direktora;
14) daje saglasnost izvrnim direktorima za preduzimanje poslova ili radnji u skladu sa ovim zakonom,
statutom, odlukom skuptine i odlukom nadzornog odbora;
15) vri druge poslove i donosi odluke u skladu sa ovim zakonom, statutom i odlukama skuptine.
Pitanja iz nadlenosti nadzornog odbora:
1) ne mogu se preneti na izvrne direktore drutva;
2) mogu se preneti u nadlenost skuptine samo odlukom nadzornog odbora, ako statutom nije drugaije
odreeno.
Nadzorni odbor odluuje o davanju odobrenja u sluajevima postojanja linog interesa izvrnog direktora
drutva u skladu sa lanom 66. ovog zakona.
Obaveza izvetavanja skuptine
lan 442
Na obaveze izvetavanja nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe lana 399. ovog zakona.
Predsednik nadzornog odbora
lan 443
Na predsednika nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe lana 400. ovog zakona.
Nain rada nadzornog odbora
lan 444
Na nain rada nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe lana 401. ovog zakona.
Sednice nadzornog odbora
lan 445
Na sednice nadzornog odbora, njihovo sazivanje, kvorum za odravanje i nain odravanja, prisustvo
drugih lica, odluivanje i zapisnik sa sednice shodno se primenjuju odredbe l. 402. do 407. ovog zakona.
Komisije nadzornog odbora
lan 446
Na komisije nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe l. 408. do 414. ovog zakona.
Odgovornost lanova nadzornog odbora
lan 447
Na odgovornost lanova nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe lana 415. ovog zakona.
Mandat sekretara drutva traje etiri godine, osim ako je statutom ili odlukom o imenovanju drugaije
odreeno.
Na posledice prestanka mandata sekretaru drutva shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o
prestanku mandata direktoru drutva.
Javno akcionarsko drutvo statutom ili drugim aktom propisuje uslove koje mora ispuniti lice koje rukovodi
poslovima unutranjeg nadzora u pogledu profesionalnog i strunog znanja i iskustva koji ga ine
podobnim za obavljanje ove funkcije u drutvu.
Lice iz stava 2. ovog lana mora biti zaposleno u drutvu i obavljati samo poslove unutranjeg nadzora i
ne moe biti direktor niti lan nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, a imenuje ga
odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, na predlog komisije za
reviziju.
2) obavetenje o svim uslugama koje je u prethodnom periodu, pored revizije finansijskih izvetaja, pruio
tom drutvu.
Revizor javnog akcionarskog drutva duan je da komisiju za reviziju tog drutva izvesti o svim
okolnostima koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost u odnosu na drutvo i merama koje su
preduzete za otklanjanje tih okolnosti.
Odredbe ovog lana shodno se primenjuju na sva akcionarska drutva koja su obavezna da vre reviziju
finansijskih izvetaja u skladu sa zakonom kojim se ureuje raunovodstvo i revizija.
lan 460
Izvetaj o posebnoj reviziji mora se sainiti u pisanom obliku i obavezno sadri obrazloene nalaze
revizora.
U izvetaju iz stava 1. ovog lana revizor se mora izjasniti da li nalazi posebne revizije odstupaju od:
1) procenjene vrednosti nenovanog uloga ako je ona bila predmet posebne revizije ili
2) vrednosti i uslova pod kojima je vreno sticanje ili raspolaganje imovinom velike vrednosti ako su oni bili
predmet posebne revizije.
Ako se revizor izjasni da su odstupanja iz stava 2. ovog lana znaajna, on to mora jasno naznaiti i
predloiti mere za otklanjanje njihovih posledica.
Ako se revizor izjasni da odstupanja iz stava 2. ovog lana nisu znaajna, predlog za sprovoenje
posebne revizije smatra se neosnovanim.
Izvetaj o posebnoj ili vanrednoj reviziji dostavlja se odboru direktora, odnosno izvrnom odboru i
nadzornom odboru ako je upravljanje drutvom dvodomno, akcionarima koji su predloili njeno
sprovoenje i sudu ako je posebna ili vanredna revizija sprovedena po odluci suda.
Ako se revizor u izvetaju iz stava 1. ovog lana izjasnio da postoje znaajna odstupanja u smislu lana
460. stav 2. i 461. stav 2. ovog zakona odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje
drutvom dvodomno duan je da u roku od osam dana od dana dostavljanja izvetaja sazove vanrednu
sednicu skuptine akcionara radi razmatranja tog izvetaja, tako da se ta sednica odri u roku od 30 dana
od dana dostavljanja tog izvetaja.
Odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, duan je da uz izvetaj
iz stava 1. ovog lana za sednicu skuptine pripremi i svoje pisano izjanjenje o nalazima iz tog izvetaja,
sa predlogom odluka skuptine.
Ako odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, ne postupi u skladu
sa stavom 2. ovog lana akcionari koji su predloili sprovoenje posebne ili vanredne revizije mogu u roku
od 30 dana od dana dostavljanja izvetaja podneti zahtev sudu da u vanparninom postupku naloi
odravanje vanredne sednice skuptine akcionara iz stava 2. ovog lana.
Ako u sluaju iz stava 2. ovog lana skuptina akcionara ne usvoji izvetaj revizora koji je vrio posebnu,
odnosno vanrednu reviziju, ili mere koje je on predloio, akcionari koji su glasali za usvajanje izvetaja i
mera koje je predloio revizor imaju pravo pravo da budu nesaglasni u smislu lana 474. ovog zakona,
kao i pravo na naknadu tete od drutva.
Ako se revizor u izvetaju iz stava 1. ovog lana izjasnio da ne postoje znaajna odstupanja u smislu
lana 460. stav 2. i 461. stav 2. ovog zakona odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje
drutvom dvodomno duan je da ovaj izvetaj stavi na dnevni red prve naredne sednice skuptine
akcionara.
Akcionari koji su predloili sprovoenje posebne ili vanredne revizije neogranieno solidarno su odgovorni
za naknadu trokova iz stava 1. ovog lana.
Dokumente i akte iz stava 1. ta. 1) do 5), 8), 9) i 12) ovog lana drutvo uva trajno, a ostala dokumenta i
akte iz stava 1. ovog lana najmanje pet godina, nakon ega se uvaju u skladu sa propisima o arhivskoj
grai.
Lice koje ostvari pristup aktima i dokumentima drutva u skladu sa l. 465. i 466. ovog zakona ne moe da
ih objavi na nain kojim bi nanelo tetu drutvu ili njegovom ugledu.
9. Prestanak drutva
Nain prestanka
lan 468
Drutvo prestaje da postoji brisanjem iz registra privrednih subjekata, po osnovu:
1) sprovedenog postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa ovim zakonom;
2) sprovedenog postupka steaja u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj;
3) statusne promene koja ima za posledicu prestanak drutva.
1) razreenje direktora ili lana nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno;
2) uvoenje prinudne uprave u drutvo do imenovanja novih direktora, odnosno lanova nadzornog
odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno;
3) sprovoenje vanredne revizije finansijskih izvetaja drutva;
4) donoenje odluke o raspodeli dobiti ili o isplati uea u dobiti, odnosno dividende;
5) otkup akcija koje poseduju akcionari koji su podneli tubu od strane drutva po trinoj vrednosti u
smislu ovog zakona.
Presudom iz stava 3. ovog lana sud moe odrediti i naknadu tete od strane drutva akcionarima koji su
podneli tubu.
Deo etvrti
STICANJE I RASPOLAGANJE IMOVINOM VELIKE VREDNOSTI
Pojam i osnovne odredbe
lan 470
Ako drutvo stie, odnosno raspolae imovinom ija nabavna i/ili prodajna i/ili trina vrednost u momentu
donoenja odluke o tome predstavlja 30% ili vie od knjigovodstvene vrednosti ukupne imovine drutva
iskazane u poslednjem godinjem bilansu stanja, smatra se da drutvo stie, odnosno raspolae
imovinom velike vrednosti.
Pod sticanjem, odnosno raspolaganjem imovinom velike vrednosti smatra se sticanje, odnosno
raspolaganje imovinom na bilo koji nain, ukljuujui naroito kupovinu, prodaju, zakup, razmenu,
uspostavljanje zalonog prava i hipoteke, zakljuenje ugovora o kreditu i zajmu, davanje jemstva i
garancija, i preduzimanje bilo koje druge radnje kojom nastaje obaveza za drutvo.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, nee se smatrati sticanjem, odnosno raspolaganjem imovinom velike
vrednosti kupovina ili prodaja imovine koja je izvrena u okviru redovnog poslovanja drutva.
Pod imovinom u smislu st. 1. i 2. ovog lana smatraju se stvari i prava, ukljuujui i nepokretnosti,
pokretne stvari, novac, udele u drutvima, hartije od vrednosti, potraivanja, industrijsku svojinu i druga
prava.
Jednim sticanjem, odnosno raspolaganjem, u smislu stava 1. ovog lana, smatrae se i vie povezanih
sticanja, odnosno raspolaganja izvrenih u periodu od godinu dana, pri emu se kao vreme nastanka
uzima dan izvrenja poslednjeg sticanja, odnosno raspolaganja.
Sticanje, odnosno raspolaganje imovinom velike vrednosti moe se sprovesti ako to sticanje, odnosno
raspolaganje prethodno ili naknadno odobri skuptina.
Ako drutvo stie, odnosno raspolae imovinom velike vrednosti shodno se primenjuju pravila ovog
zakona o pravima nesaglasnih lanova.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, pravni posao, odnosno radnja nee biti ponitena ako lice koje je druga
strana u pravnom poslu, odnosno prema kome je radnja izvrena nije znalo niti je moralo znati za povredu
odredaba lana 471. ovog zakona u vreme zakljuenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne
radnje.
Odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, solidarno su odgovorni
drutvu za tetu koju to drutvo pretrpi usled sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti
ako je to sticanje, odnosno raspolaganje sprovedeno bez odluke kojom ga skuptina odobrava.
Tube iz st. 1. i 3. ovog lana mogu biti podnete u roku od tri godine od dana sticanja, odnosno
raspolaganja imovinom velike vrednosti.
Deo peti
POSEBNA PRAVA NESAGLASNIH AKCIONARA
Pravo nesaglasnih akcionara na otkup akcija
lan 474
Akcionar moe da trai od drutva da otkupi njegove akcije ako glasa protiv ili se uzdri od glasanja za
odluku:
1) o promeni statuta drutva kojom se umanjuju njegova prava predviena statutom ili zakonom;
2) o statusnoj promeni;
3) o promeni pravne forme;
4) o promeni vremena trajanja drutva;
5) kojom se odobrava sticanje, odnosno raspolaganje imovinom velike vrednosti;
6) kojom se menjaju njegova druga prava, ako je statutom odreeno da akcionar iz tog razloga ima pravo
na nesaglasnost i na naknadu trine vrednosti akcija u skladu sa ovim zakonom;
7) o povlaenju jedne ili vie klasa akcija sa regulisanog trita, odnosno multilateralne trgovake
platforme u smislu zakona kojim se ureuje trite kapitala.
Pravo na otkup akcija i isplatu iz stava 1. ovog lana ima i akcionar koji nije prisustvovao sednici skuptine
na kojoj se odluuje o pitanjima iz stava 1. ovog lana.
Akcionar koji zatrai od drutva da od njega otkupi akcije u skladu sa lanom 475. ovog zakona ne moe
osporavati odluku drutva na kojoj zasniva to svoje pravo.
Odluka iz stava 1. ovog lana mora sadrati odredbu o tome da stupa na snagu davanjem pisane izjave
od strane predsednika odbora direktora, kao i predsednika nadzornog odbora drutva ako je upravljanje
drutvom dvodomno, da su svi nesaglasni akcionari u celosti isplaeni za vrednost svojih akcija u skladu
sa l. 475. i 476. ovog zakona.
Na povlaenje akcija iz stava 1. taka 7) ovog lana primenjuju se odgovarajue odredbe zakona kojim se
ureuje trite kapitala.
1) na sednici skuptine na kojoj se donosi odluka iz lana 474. stav 1. ovog zakona i to predsedniku
skuptine, odnosno licu koga predsedavajui skuptine ovlasti ili
2) u roku od 15 dana od dana zakljuenja te sednice skuptine.
Drutvo je u obavezi da u roku od 60 dana od dana isteka roka iz stava 2. taka 2) ovog lana
nesaglasnom akcionaru isplati vrednost akcija koje su predmet zahteva iz stava 1. ovog lana, koja je
jednaka najvioj od vrednosti iz stava 1. taka 2) ovog lana.
Isplata iz stava 3. ovog lana izvrie se u skladu sa pravilima poslovanja Centralnog registra.
Deo esti
PROMENA PRAVNE FORME
Pojam promene pravne forme
lan 478
Promenom pravne forme drutvo prelazi iz jedne pravne forme u drugu pravnu formu u skladu sa ovim
zakonom.
Promena pravne forme drutva ne utie na pravni subjektivitet tog drutva.
Na promenu pravne forme drutva primenjuju se shodno odredbe ovog zakona o osnivanju date forme
drutva, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
Ako javno akcionarsko drutvo menja pravnu formu, ono mora da ispuni uslove za prestanak svojstva
javnog drutva koji su propisani zakonom kojim se ureuje trite kapitala.
Drutvo ne moe da menja pravnu formu ako je u likvidaciji ili u steaju, osim kao meru reorganizacije u
skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj.
3) predlog statuta drutva, ako drutvo menja pravnu formu u akcionarsko drutvo;
4) predlog odluke kojom se imenuju lanovi organa drutva u skladu sa odredbama ovog zakona koje
reguliu datu pravnu formu drutva;
5) izvetaj o potrebi sprovoenja postupka promene pravne forme, koji obavezno sadri:
(1) objanjenje pravnih posledica promene pravne forme;
(2) razloge i analizu oekivanih efekata promene pravne forme;
(3) obrazloenje srazmere konverzije akcija u udele, odnosno udela u akcije, odnosno
konverzije udela jedne pravne forme drutva u udele druge pravne forme drutva, u zavisnosti
od konkretne promene pravne forme;
6) detaljno obavetenje o pravu lana drutva da bude nesaglasan sa odlukom o promeni pravne forme u
smislu lana 481. ovog zakona.
Ako je upravljanje drutvom dvodomno, akta i dokumente iz stava 1. ovog lana priprema izvrni odbor, a
nadzorni odbor ih utvruje i dostavlja skuptini radi usvajanja.
3) podatke o nainu i uslovima konverzije udela u drutvu u akcije ili obratno, odnosno konverzije udela
jedne pravne forme drutva u udele druge pravne forme drutva, u zavisnosti od konkretne promene
pravne forme.
U akcionarskom drutvu odluka o promeni pravne forme donosi se troetvrtinskom veinom glasova
prisutnih akcionara, ako statutom nije odreena vea veina.
Istovremeno sa odlukom iz stava 1. ovog lana lanovi drutva, odnosno skuptina usvaja:
1) izmene osnivakog akta;
2) statut, u sluaju promene pravne forme u akcionarsko drutvo;
3) odluku ili odluke kojom se imenuju lanovi organa drutva.
3) ortaci i komplementari koji su promenom pravne forme postali lanovi drutva koji su ogranieno
odgovorni ostaju solidarno odgovorni sa drutvom za obaveze drutva nastale do registracije promene
pravne forme u skladu sa zakonom o registraciji.
Deo sedmi
STATUSNE PROMENE
1. Pojam i vrste statusnih promena
Pojam statusne promene
lan 483
Statusnom promenom se drutvo (u daljem tekstu: drutvo prenosilac) reorganizuje tako to na drugo
drutvo (u daljem tekstu: drutvo sticalac) prenosi imovinu i obaveze, dok njegovi lanovi u tom drutvu
stiu udele, odnosno akcije.
Svi lanovi drutva prenosioca stiu udele, odnosno akcije u drutvu sticaocu srazmerno svojim udelima,
odnosno akcijama u drutvu prenosiocu, osim ako se svaki lan drutva prenosioca saglasi da se
statusnom promenom izvri zamena udela odnosno akcija u drugaijoj srazmeri ili ako koristi svoje pravo
na isplatu umesto sticanja udela, odnosno akcija u drutvu sticaocu u skladu sa lanom 508. ovog
zakona.
lanu drutva prenosioca se po osnovu statusne promene moe izvriti i novano plaanje, ali ukupan
iznos tih plaanja svim lanovima drutva prenosioca ne moe prei 10% ukupne nominalne vrednosti
udela, odnosno akcija koje stiu lanovi drutva prenosioca, a ako te akcije nemaju nominalnu vrednost
10% ukupne raunovodstvene vrednosti tih akcija.
Ako se statusnom promenom osniva novo drutvo, na osnivanje tog drutva primenjuju se odredbe ovog
zakona koje se odnose na osnivanje drutva u odgovarajuoj pravnoj formi, osim ako je drugaije
propisano odredbama ovog zakona koje reguliu statusne promene.
Ako se statusnom promenom javno akcionarsko drutvo pripaja drutvu koje nije javno akcionarsko
drutvo ili se sa njim spaja u novo drutvo koje nije javno akcionarsko drutvo, to drutvo mora da ispuni
uslove za prestanak svojstva javnog drutva koji su propisani zakonom kojim se ureuje trite kapitala.
Statusne promene se ne mogu vriti suprotno odredbama zakona kojim se ureuje zatita konkurencije.
lan 484
U statusnoj promeni mogu uestvovati jedno ili vie drutava iste ili razliite pravne forme.
U statusnoj promeni ne moe uestvovati drutvo koje je u likvidaciji ili u steaju, osim ako se statusna
promena sprovodi kao mera reorganizacije u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj.
Pripajanje
lan 486
Jedno ili vie drutava moe se pripojiti drugom drutvu prenoenjem na to drutvo celokupne imovine i
obaveza, ime drutvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovoenja postupka likvidacije.
Spajanje
lan 487
Dva ili vie drutava mogu se spojiti osnivanjem novog drutva i prenoenjem na to drutvo celokupne
imovine i obaveza, ime drutva koja se spajaju prestaju da postoje bez sprovoenja postupka likvidacije.
Podela
lan 488
Drutvo se moe podeliti tako to e istovremeno preneti celokupnu imovinu i obaveze na:
1) dva ili vie novoosnovanih drutava (u daljem tekstu: podela uz osnivanje) ili
2) dva ili vie postojeih drutava (u daljem tekstu: podela uz pripajanje) ili
3) jedno ili vie novoosnovanih drutava i jedno ili vie postojeih drutava (u daljem tekstu: meovita
podela).
Drutvo iz stava 1. ovog lana po sprovedenoj statusnoj promeni prestaje da postoji bez sprovoenja
postupka likvidacije.
Izdvajanje
lan 489
Drutvo se moe podeliti tako to e preneti deo svoje imovine i obaveza na:
1) jedno ili vie novoosnovanih drutava (u daljem tekstu: izdvajanje uz osnivanje) ili
2) jedno ili vie postojeih drutava (u daljem tekstu: izdvajanje uz pripajanje) ili
3) jedno ili vie novoosnovanih drutava i jedno ili vie postojeih drutava (u daljem tekstu: meovito
izdvajanje).
Drutvo iz stava 1. ovog lana po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji.
4) izvetaj odbora direktora, odnosno izvrnog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, o statusnoj
promeni;
5) predlog odluke skuptine o statusnoj promeni.
Drutvo moe kao finansijske izvetaje iz stava 1. taka 2) ovog lana koristiti:
1) poslednje godinje finansijske izvetaje, sa miljenjem revizora, ako od zavretka poslovne godine do
dana donoenja odluke skuptine o statusnoj promeni nije prolo vie od est meseci ili
2) polugodinje finansijske izvetaje, sa miljenjem revizora, ako je od zavretka poslovne godine do dana
donoenja odluke skuptine o statusnoj promeni prolo vie od est meseci.
Finansijski izvetaji iz stava 1. taka 2) ovog lana mogu da se zasnivaju na poslednjim godinjim
finansijskim izvetajima, ako su ti izvetaji bili predmet revizije, tako to e na osnovu knjigovodstvene
dokumentacije uzeti u obzir promene nastale od dana na koji su poslednji godinji finansijski izvetaji bili
izraeni ukljuujui i znaajnije promene vrednosti sredstava, bez sprovoenja posebnog popisa zaliha i
osnovnih sredstava.
Izuzetno, finansijski izvetaji iz stava 1. taka 2) ovog lana nisu potrebni ako su se svi lanovi drutva
koje uestvuje u statusnoj promeni saglasili da se ti izvetaji ne pripremaju.
U drutvu koje nije javno akcionarsko drutvo, izvetaj revizora iz stava 1. taka 3) ovog lana nije
potreban ako se svi lanovi svakog drutva koje uestvuje u statusnoj promeni saglase da se taj izvetaj
ne sainjava.
Izvetaj iz stava 1. taka 4) ovog lana za drutvo koje uestvuje u statusnoj promeni nije potreban ako se
svi lanovi tog drutva saglase da se taj izvetaj ne sainjava.
Ako drutvo po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji, odbor direktora, odnosno nadzorni
odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno priprema predlog odluke skuptine o izmeni osnivakog
akta, odnosno statuta u sluaju akcionarskog drutva.
Ako statusnom promenom nastaje novo drutvo, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je
upravljanje drutvom dvodomno, priprema predlog osnivakog akta tog drutva, a ako je to drutvo
akcionarsko drutvo i predlog statuta tog drutva.
lan 491
Ugovor o statusnoj promeni zakljuuje se ako u statusnoj promeni uestvuju dva ili vie drutava.
Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri naroito:
1) poslovna imena i sedita drutava koja uestvuju u statusnoj promeni;
2) cilj i uslove pod kojima se vri statusna promena;
3) oznaenje vrednosti imovine i visine obaveza koje se statusnom promenom prenose na drutvo
sticaoca i njihov opis, kao i nain na koji se taj prenos vri drutvu sticaocu;
4) podatke o zameni udela, odnosno akcija, a naroito:
(1) srazmeru u skladu sa kojom se vri zamena udela, odnosno akcija u drutvu prenosiocu za
udele, odnosno akcije u drutvu sticaocu i visinu novanog plaanja ako postoji;
(2) nain preuzimanja udela, odnosno akcija u drutvu sticaocu i datum od koga ti udeli,
odnosno akcije daju pravo uea u dobiti;
(3) podatke o posebnim pravima u drutvu sticaocu koja stiu lanovi drutva prenosioca sa
posebnim pravima;
5) datum od koga prestaju poslovne aktivnosti drutva prenosioca, ako ono prestaje po sprovedenoj
statusnoj promeni;
6) datum od koga se transakcije drutva prenosioca smatraju, u raunovodstvene svrhe, transakcijama
obavljenim u ime drutva sticaoca;
7) sve posebne pogodnosti u drutvu sticaocu koje se odobravaju lanovima odbora direktora, odnosno
izvrnog i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, drutava koja uestvuju u statusnoj
promeni;
8) uslove pod kojima e se nastaviti radni odnos zaposlenih u drutvu sticaocu;
9) ostala pitanja od znaaja za sprovoenje statusne promene.
Sastavni deo ugovora iz ovog lana ine:
1) predlog odluke o izmenama i dopunama osnivakog akta, odnosno statuta drutva sticaoca, a ako
statusnom promenom nastaje novo drutvo predlog osnivakog akta, kao i predlog statuta tog drutva ako
je ono akcionarsko drutvo;
2) deobni bilans drutva prenosioca, u sluaju statusne promene podele ili izdvajanja;
3) spisak lanova drutva prenosioca, sa navoenjem nominalne vrednosti njihovih udela, odnosno akcija
u drutvu sticaocu, kao i udela, odnosno akcija koje stiu u drutvu sticaocu;
4) spisak zaposlenih u drutvu prenosiocu iji se radni odnos nastavlja u drutvu sticaocu.
Ugovor iz stava 1. ovog lana zakljuuje se izmeu svih drutava koja uestvuju u statusnoj promeni u
pisanoj formi i overava se u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa.
Ako se statusnom promenom kontrolisano drutvo pripaja drutvu koje je njegov iskljuivi vlasnik, ugovor
iz stava 1. ovog lana ne sadri podatke o zameni udela, odnosno akcija, niti se sainjava dokument iz
stava 3. taka 3) ovog lana.
Plan podele
lan 492
Ako samo jedno drutvo uestvuje u statusnoj promeni, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je
upravljanje drutvom dvodomno, usvaja plan podele.
Plan podele iz stava 1. ovog lana sadri naroito podatke iz lana 491. stav 2. ovog zakona.
Sastavni deo plana podele iz stava 1. ovog lana ine akti i dokumenti iz lana 491. stav 3. ovog zakona.
Plan podele mora biti sastavljen u pisanoj formi i overava se u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa
potpisa.
Ako u statusnoj promeni uestvuje vie drutava, nadleni sud moe na zajedniki zahtev svih tih
drutava imenovati jednog revizora koji sainjava zajedniki izvetaj o statusnoj promeni za sva drutva.
Revizor je duan da izvetaj iz stava 2. ovog lana saini i dostavi svim drutvima koja uestvuju u
statusnoj promeni u roku koji odredi sud, a koji ne moe biti dui od dva meseca od dana imenovanja.
Revizor sainjava izvetaj o statusnoj promeni u pisanoj formi, koji sadri miljenje o tome da li je
srazmera u skladu sa kojom se vri zamena udela, odnosno akcija pravina i primerena, kao i
obrazloenje u okviru kojeg je duan da navede naroito:
1) koji su metodi procene vrednosti primenjeni prilikom utvrivanja predloene srazmere zamene udela,
odnosno akcija i koji su ponderi dodeljeni vrednostima dobijenim primenom tih metoda;
2) da li su primenjeni metodi i ponderi dodeljeni vrednostima dobijenim primenom tih metoda primereni
okolnostima tog sluaja, kao i kakva bi srazmera zamene udela bila da su dodeljeni drugaiji ponderi;
3) koje okolnosti su oteavale procenu vrednosti i obavljanje revizije, ako ih je bilo.
Revizor je ovlaen da od svih drutava koja uestvuju u statusnoj promeni zatrai sve podatke i isprave
potrebne za uspenu pripremu izvetaja, kao i da preduzme sve ostale radnje potrebne za proveru
istinitosti podataka i isprava dobijenih od tih drutava.
5) podatke o znaajnijim promenama imovine i obaveza drutava koja uestvuju u statusnoj promeni do
kojih je dolo nakon datuma sa kojim su izraeni finansijski izvetaji.
Ako je upravljanje drutvom dvodomno, izvetaj iz stava 1. ovog lana dostavlja se nadzornom odboru na
usvajanje pre podnoenja skuptini na odobrenje.
revizije, najmanje tokom perioda od mesec dana koji prethodi danu odravanja sednice skuptine na kojoj
se donosi odluka o statusnoj promeni.
Izuzetno, drutvo nije duno da omogui uvid u dokumenta i akte iz stava 1. ovog lana u svom seditu
ako su ti akti i dokumenta objavljeni u skladu sa lanom 495. st. 1. i 2. ovog zakona.
Drutvo je duno da omogui svakom lanu drutva kopiranje, o troku drutva, dokumenata i akata iz
stava 1. ovog lana.
Izuzetno, drutvo nije duno da omogui kopiranje dokumenata i akata iz stava 1. ovog lana ako je svim
zainteresovanim licima, bez obaveze identifikacije, omogueno da ta dokumenta i akte pribave sa internet
stranice registra privrednih subjekata bez naknade.
U sluaju akcionarskog drutva odluka o statusnoj promeni drutva donosi se troetvrtinskom veinom
glasova prisutnih akcionara, ako statutom nije odreena vea veina.
Ako kao rezultat statusne promene odreeni lanovi drutva prenosioca postaju lanovi drutva sticaoca
koji neogranieno solidarno odgovaraju za njegove obaveze, odluka o statusnoj promeni moe se doneti
samo uz njihovu saglasnost.
Skuptina je duna da istovremeno sa donoenjem odluke iz stava 1. ovog lana:
1) usvoji izmene i dopune osnivakog akta, odnosno statuta u sluaju akcionarskog drutva, ako drutvo
nastavlja da postoji;
2) usvoji osnivaki akt drutva koje nastaje statusnom promenom, kao i statut tog drutva ako je ono
akcionarsko drutvo.
U sluaju akcionarskog drutva, odluka iz stava 1. ovog lana mora da sadri odredbu o tome da stupa na
snagu davanjem pisane izjave od strane predsednika odbora direktora, kao i predsednika nadzornog
odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, da su svi nesaglasni akcionari u celosti isplaeni za
vrednost svojih akcija u skladu sa lanom 475. ovog zakona.
Stupanje na snagu
lan 499
Ugovor o statusnoj promeni stupa na snagu kada ga odlukom iz lana 498. ovog zakona odobre skuptine
svih drutava koja uestvuju u statusnoj promeni, odnosno danom zakljuenja tog ugovora ako je taj
datum kasniji, ako ugovorom nije predvieno da stupa na snagu nekog kasnijeg datuma.
Plan podele stupa na snagu kada ga odlukom iz lana 498. ovog zakona odobri skuptina drutva koje
sprovodi statusnu promenu, osim ako je tim planom predvieno da stupa na snagu nekog kasnijeg
datuma.
Osnivaki akt drutva koje nastaje statusnom promenom, kao i njegov statut ako je ono akcionarsko
drutvo, stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ugovora o statusnoj promeni.
Na pobijanje odluke o statusnoj promeni primenjuju se odredbe l. 376. do 381. ovog zakona.
U postupku po tubi za pobijanje odluke o statusnoj promeni sud e tuenom drutvu ostaviti primeren rok
za otklanjanje razloga za pobijanje, ako se radi o otklonjivim razlozima.
Nadleni sud je duan da odluku kojom se ponitava odluka o statusnoj promeni po pravnosnanosti
dostavi registru privrednih subjekata radi objavljivanja u skladu sa zakonom o registraciji.
Odluka iz stava 3. ovog lana nema uticaja na prava i obaveze drutva sticaoca u vezi sa statusnom
promenom, koje su nastale nakon nastupanja pravnih posledica statusne promene, a do dana objave
odluke u skladu sa stavom 3. ovog lana, i za te obaveze neogranieno solidarno odgovaraju sva drutva
uesnici statusne promene.
Odluka o statusnoj promeni ne moe se pobijati zbog utvrene srazmere zamene akcija, odnosno udela.
Ako je drutvo sticalac jedini lan drutva prenosioca, ugovor o statusnoj promeni ne sadri podatke iz
lana 491. stav 2. taka 4) ovog zakona.
Na pitanja pojednostavljenog postupka statusne promene koja nisu posebno ureena ovim lanom
primenjuju se odredbe ovog zakona o sprovoenju statusne promene u redovnom postupku.
2) sopstvene akcije drutva prenosioca, odnosno akcije koje za raun drutva prenosioca dri tree lice u
svoje ime.
Udele, odnosno akcije koje drutvo prenosilac ima u drutvu sticaocu, a koji se kao rezultat statusne
promene prenose drutvu sticaocu, postaju sopstveni udeli, odnosno akcije drutva sticaoca.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, drutvo sticalac moe, ako je to predvieno ugovorom o statusnoj
promeni, odnosno planom podele, da lanovima drutva prenosioca zameni njihove udele, odnosno akcije
sa udelima, odnosno akcijama koje drutvo prenosilac ima u drutvu sticaocu.
preneta i obaveza drutva prenosioca koje je preuzeo, osim ako je sa odreenim poveriocem drugaije
ugovoreno;
3) lanovi drutva prenosioca postaju lanovi drutva sticaoca, tako to se njihovi udeli, odnosno akcije
zamenjuju udelima, odnosno akcijama u drutvu sticaocu, u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni,
odnosno planom podele;
4) udeli, odnosno akcije drutva prenosioca, koji su zamenjeni udelima, odnosno akcijama u drutvu
sticaocu, ponitavaju se;
5) prava treih lica, koja predstavljaju terete na udelima, odnosno akcijama drutva prenosioca koje se
zamenjuju za udele, odnosno akcije drutva sticaoca prelaze na udele, odnosno akcije koje lan drutva
prenosioca stie u drutvu sticaocu, kao i na potraivanje novane naknade na koju ima pravo pored ili
umesto zamene za te akcije, odnosno udele u skladu sa ovim zakonom;
6) zaposleni u drutvu prenosiocu koji su ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele
rasporeeni u drutvo sticaoca nastavljaju da rade u tom drutvu u skladu sa propisima o radu;
7) druge posledice u skladu sa zakonom.
Izuzetno od stava 1. taka 1) ovog lana, u pogledu stvari i prava iji je prenos uslovljen upisom u javne
knjige, odnosno pribavljanjem odreenih saglasnosti ili odobrenja, prenos te imovine na drutvo sticaoca
vri se tim upisom na osnovu ugovora o statusnoj promeni ili plana podele, odnosno pribavljanjem tih
saglasnosti ili odobrenja.
Ako se statusnom promenom drutvo prenosilac gasi, nastupaju i sledee pravne posledice:
1) drutvo prenosilac prestaje da postoji bez sprovoenja postupka likvidacije;
2) uzajamna potraivanja izmeu drutva prenosioca i drutva sticaoca gase se;
3) obaveze drutva prenosioca prelaze na drutvo sticaoca u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni,
odnosno planom podele, i drutvo sticalac postaje novi dunik u pogledu tih obaveza, a ako postoji vie
drutava sticalaca, svako od njih supsidijarno odgovara za obaveze koje su u skladu sa ugovorom o
statusnoj promeni, odnosno planom podele prele na ostala drutva sticaoce do iznosa razlike vrednosti
imovine drutva prenosioca koja mu je preneta i obaveza drutva prenosioca koje je preuzeo, osim ako je
sa odreenim poveriocem drugaije ugovoreno;
4) dozvole, koncesije, druge povlastice i osloboenja data ili priznata drutvu prenosiocu prelaze na
drutvo sticaoca u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele, osim ako je
propisima kojim se ureuje njihovo davanje drugaije odreeno;
5) direktorima, i lanovima nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, i zastupnicima
drutva prenosioca prestaju dunosti i ovlaenja, kao i punomoja za glasanje u skuptini drutva
prenosioca.
U sluaju pripajanja jedinom lanu drutva u skladu sa lanom 501. stav 3. ovog zakona ne nastupa
posledica iz stava 1. taka 3) ovog lana.
Izuzetno od stava 1. taka 2) i stava 3. taka 3) ovog lana, solidarna odnosno supsidijarna odgovornost
drutva sticaoca nee postojati u pogledu potraivanja za koje je poverilac u skladu sa odredbama lana
509. ovog zakona ostvario pravo na odgovarajuu zatitu.
drutva sticaoca u roku od 30 dana od dana objave obavetenja iz lana 495. ovog zakona traiti isplatu
novane naknade u skladu sa ovim lanom.
Ako sud u postupku po tubi iz stava 1. ovog lana utvrdi da je trina vrednost udela, odnosno akcija koje
je lan drutva prenosioca stekao u drutvu sticaocu manja od trine vrednosti udela, odnosno akcija u
drutvu prenosiocu koje su bile predmet zamene, presudom e obavezati drutvo sticaoca da tom licu
isplati novanu naknadu koja ne moe biti vea od 10% nominalne vrednosti njegovih zamenjenih udela,
odnosno akcija u drutvu prenosiocu.
U postupku po tubi iz stava 1. ovog lana sud e, ako odredi sprovoenje vetaenja na okolnost
odreivanja trine vrednosti udela, odnosno akcija, naloiti tuenom drutvu sticaocu da predujmi
trokove tog vetaenja.
Ako sud u postupku po tubi iz stava 1. ovog lana obavee drutvo sticaoca na isplatu novane naknade,
drutvo sticalac u obavezi je da svim lanovima drutva prenosioca iji su udeli, odnosno akcije iste vrste i
klase zamenjeni za udele, odnosno akcije drutva sticaoca isplati srazmeran iznos na ime doplate.
Ako je podneto vie od jedne tube u skladu sa stavom 1. ovog lana, postupci se spajaju.
Pravo na isplatu
lan 508
lan drutva prenosioca koje je bio nesaglasan sa odlukom o statusnoj promeni u smislu lana 483. ovog
zakona ima pravo iz lana 474. ovog zakona, pri emu je otkupna cena njegovih akcija utvrena odlukom
o statusnoj promeni.
Ako lan drutva prenosioca smatra da otkupna cena utvrena odlukom o statusnoj promeni ne odgovara
trinoj vrednosti tih akcija, ili ako mu ta cena ne bude isplaena, ima pravo podnoenja tube nadlenom
sudu u skladu sa lanom 476. ovog zakona.
Udeli, odnosno akcije otkupljene u skladu sa ovim lanom postaju sopstveni udeli, odnosno akcije drutva
sticaoca.
lan drutva prenosioca ne moe isticati druge zahteve prema drutvu sticaocu.
lan 509
Poverilac drutva koje uestvuje u statusnoj promeni ije je potraivanje nastalo pre registracije statusne
promene u skladu sa zakonom o registraciji i koji smatra da e statusna promena u kojoj uestvuje njegov
dunik ugroziti namirenje njegovog potraivanja, moe, u roku od 30 dana od dana objavljivanja
obavetenja iz lana 495. ovog zakona od strane njegovog dunika, zahtevati dobijanje odgovarajue
zatite.
Zatita poverilaca u smislu stava 1. ovog lana obezbeuje se na sledei nain:
1) davanjem obezbeenja u vidu zaloge, jemstva i slino;
2) izmenama uslova ugovora po osnovu kog je nastalo potraivanje ili raskidom tog ugovora;
3) odvojenim upravljanjem imovinom drutva prenosioca do namirenja potraivanja;
4) preduzimanjem drugih radnji i mera koje obezbeuju poveriocu poloaj koji nije loiji u odnosu na
poloaj koji je imao pre sprovoenja statusne promene.
Poverilac koji u roku od 15 dana od dana slanja zahteva za pruanje zatite ne dobije odgovarajuu
zatitu ima pravo da tubom nadlenom sudu protiv svog dunika zahteva dobijanje odgovarajue zatite,
u smislu l. 509. i 510. ovog zakona.
Poverilac ima pravo na zatitu samo ako dokae da je namirenje njegovog potraivanja ugroeno usled
statusne promene.
Na zahtev drutva sud moe odrediti privremenu meru zabrane sprovoenja statusne promene, ako nae
da je to nuno i opravdano radi obezbeivanja odgovarajue zatite za poverioca koji je podneo tubu.
vrednosti ako smatraju da njihova vrednost utvrena ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom
podele nije odgovarajua.
Odgovornost za tetu
lan 514
Direktori drutva, odnosno lanovi nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, koje
uestvuje u statusnoj promeni solidarno su odgovorni lanovima, odnosno akcionarima tog drutva za
tetu prouzrokovanu namerno ili krajnjom nepanjom prilikom pripreme i sprovoenja statusne promene.
Tuba za naknadu tete iz stava 1. ovog lana moe biti podneta u roku od tri godine od dana
objavljivanja registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji.
Za tetu ne odgovaraju lica iz stava 1. ovog lana ako se kontrolisano drutvo pripaja svom jedinom lanu.
Deo osmi
PRINUDNI OTKUP AKCIJA I PRAVO NA PRODAJU AKCIJA
Uslovi za prinudni otkup
lan 515
Na predlog akcionara koji ima akcije koje predstavljaju najmanje 90% osnovnog kapitala drutva i koji ima
najmanje 90% glasova svih akcionara koji poseduju obine akcije (otkupilac) skuptina donosi odluku o
prinudnom otkupu svih akcija preostalih akcionara drutva uz isplatu cene koja se odreuje shodnom
primenom odredaba ovog zakona o isplati nesaglasnih akcionara.
Akcije koje poseduju lica povezana sa otkupiocem smatraju se akcijama koje ima otkupilac u smislu stava
1. ovog lana, pod uslovom da su ta lica povezana sa otkupiocem u periodu od najmanje godinu dana pre
donoenja odluke o prinudnom otkupu.
Statutom se moe predvideti da prinudni otkup iz stava 1. ovog lana nije doputen ili se moe propisati
vei procenat uea otkupioca u osnovnom kapitalu drutva kao uslov za prinudni otkup.
Odluka o izmeni statuta kojom se menjaju odredbe statuta iz stava 3. ovog lana donosi se
troetvrtinskom veinom glasova prisutnih akcionara, ako statutom nije predviena vea veina.
lan 516
Cena akcija iz lana 515. stav 1. ovog zakona utvruje se prema vrednosti akcija na dan koji ne prethodi
vie od tri meseca danu donoenja odluke o prinudnom otkupu, ne uzimajui u obzir njeno bilo kakvo
oekivano poveanje ili smanjenje kao posledicu te odluke.
Izuzetno, ako kao posledica donoenja odluke o prinudnom otkupu pojedinim akcionarima prestaju
posebne pogodnosti na koje su imali pravo, ta injenica se uzima u obzir prilikom utvrivanja trine
vrednosti akcija.
Drutvo je duno da u skladu sa lanom 475. ovog zakona utvrdi cenu akcija koje treba da budu predmet
otkupa u roku od 30 dana od dana donoenja odluke o prinudnom otkupu akcija i da o tome obavesti
Centralni registar, u suprotnom odluka o prinudnom otkupu prestaje da vai.
Otkupilac je u obavezi da na poseban raun kod Centralnog registra otvoren za tu namenu deponuje
sredstva za isplatu cene akcija iz stava 3. ovog lana najkasnije u roku od osam dana od dana
obavetavanja Centralnog registra u skladu sa stavom 3. ovog lana.
U sluaju da ne postupi u skladu stavom 4. ovog lana odluka o prinudnom otkupu prestaje da vai.
Akcionarima ije su akcije predmet prinudnog otkupa Centralni registar isplauje cenu iz stava 3. ovog
lana iz deponovanih sredstava u daljem roku od tri dana.
Obavetenje iz stava 1. ovog lana mora da sadri i podatak o pravu akcionara ije su akcije predmet
otkupa na isplatu cene utvrene u skladu sa lanom 516. ovog zakona, pravu na pobijanje odluke
skuptine, kao i o pravu da trai da nadleni sud ispita primerenost naknade u skladu sa lanom 521.
ovog zakona, i to nezavisno od naina glasanja o odluci o prinudnom otkupu.
Nadleni sud odluku kojom se utvruje vrednost akcija koje su predmet prinudnog otkupa po
pravnosnanosti dostavlja Centralnom registru.
Ako je vrednost utvrena odlukom suda via od cene koju je utvrdilo drutvo, otkupilac je u obavezi da
razliku sa pripadajuom zakonskom zateznom kamatom obraunatom od dana donoenja odluke o
prinudnom otkupu deponuje na raun iz lana 516. stav 4. ovog zakona u roku od 30 dana od dana
pravnosnanosti odluke suda.
Ako otkupilac propusti da deponuje razliku u skladu sa stavom 4. ovog lana, drutvo postaje
neogranieno solidarno odgovorno za isplatu te razlike.
Zahtev akcionara ije su akcije bile predmet otkupa za isplatu razlike iz stava 4. ovog lana zastareva u
roku od tri godine od dana pravnosnanosti odluke suda iz stava 3. ovog lana.
Ako sud postupajui po zahtevu akcionara podnosioca zahteva iz stava 6. ovog lana kao vrednost akcija
utvrdi iznos koji je vii od cene koju je utvrdilo drutvo, kontrolni akcionar je u obavezi da razliku do tako
utvrene vrednosti doplati akcionaru podnosiocu zahteva u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti
odluke suda sa zakonskom zateznom kamatom poev od isteka roka za isplatu iz stava 5. ovog lana.
Ako kontrolni akcionar propusti da postupi u skladu sa stavom 7. ovog lana, drutvo postaje
neogranieno solidarno odgovorno za obavezu kontrolnog akcionara iz stava 7. ovog lana.
Zahtev akcionara ije su akcije prodate kontrolnom akcionaru za isplatu razlike iz stava 7. ovog lana
zastareva u roku od tri godine od dana pravnosnanosti odluke suda iz stava 7. ovog lana.
Deo deveti
LIKVIDACIJA DRUTVA
1. Pojam i pokretanje likvidacije
Pojam
lan 524
Likvidacija drutva se moe sprovesti kada drutvo ima dovoljno sredstava za namirenje svih svojih
obaveza.
Odluka o likvidaciji
lan 525
Likvidacija drutva pokree se:
1) jednoglasnom odlukom svih ortaka, odnosno komplementara, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije
odreeno;
2) odlukom skuptine lanova drutva s ogranienom odgovornou, u skladu sa lanom 211. ovog
zakona;
3) odlukom skuptine akcionara, u skladu sa lanom 358. ovog zakona.
Registracija i objavljivanje
lan 526
Likvidacija drutva poinje danom registracije odluke o likvidaciji i objavljivanjem oglasa o pokretanju
likvidacije, u skladu sa zakonom o registraciji.
Za vreme likvidacije drutva ne isplauje se uee u dobiti, odnosno dividende niti se imovina drutva
raspodeljuje lanovima drutva pre isplate svih potraivanja poverilaca.
2. Likvidacioni upravnik
Likvidacioni upravnik
lan 529
U odluci o pokretanju likvidacije drutvo imenuje likvidacionog upravnika.
Imenovanjem likvidacionog upravnika svim zastupnicima drutva prestaju prava zastupanja drutva.
Ako drutvo ne imenuje likvidacionog upravnika na nain predvien stavom 1. ovog lana, svi zakonski
zastupnici drutva postaju likvidacioni upravnici.
Drutvo moe imati vie likvidacionih upravnika.
Ako drutvo ima vie likvidacionih upravnika, oni zastupaju drutvo zajedno, ako odlukom kojom su
imenovani nije drugaije odreeno.
lan 532
Likvidacioni upravnik zastupa drutvo u likvidaciji i odgovoran je za zakonitost poslovanja drutva.
Likvidacioni upravnik moe preduzimati sledee aktivnosti:
1) vriti radnje na okonanju poslova zapoetih pre poetka likvidacije;
2) preduzima radnje potrebne za sprovoenje likvidacije, kao to su prodaja imovine, isplata poverilaca i
naplata potraivanja;
3) vri druge poslove neophodne radi sprovoenja likvidacije drutva.
lan 534
Likvidacioni upravnik je duan da poznatim poveriocima koji po ovom zakonu prijavljuju potraivanje uputi
i pisano obavetenje o pokretanju likvidacije drutva, najkasnije u roku od 15 dana od dana poetka
likvidacije drutva.
Obavetenje iz stava 1. ovog lana sadri naroito:
1) podatak o danu objavljivanja i periodu trajanja oglasa o pokretanju likvidacije;
2) adresu sedita drutva, odnosno adresu za prijem pote iz lana 20. ovog zakona, na koju poverilac
dostavlja prijavu potraivanja;
3) upozorenje da e potraivanje poverioca biti prekludirano ako ga poverilac ne prijavi najkasnije u roku
od 30 dana od dana isteka perioda trajanja oglasa o pokretanju likvidacije.
Ako drutvo tokom perioda trajanja oglasa o pokretanju likvidacije ili roka iz stava 1. taka 3) ovog lana
za prijavu potraivanja poverilaca promeni adresu sedita ili adresu za prijem pote, likvidacioni upravnik
je u obavezi da ponovo uputi obavetenje iz stava 1. ovog lana poznatim poveriocima koji do tada nisu
dostavili svoje prijave potraivanja i to u roku od 15 dana od dana registracije te promene u skladu sa
zakonom o registraciji.
Poverioci ije je potraivanje utvreno izvrnom ispravom i poverioci u vezi sa ijim potraivanjem protiv
drutva pone da tee parnica do poetka likvidacije nemaju obavezu prijavljivanja potraivanja, a njihova
potraivanja se smatraju prijavljenim, u skladu sa ovim zakonom.
Prijava potraivanja
lan 535
Drutvo je duno da sve prispele prijave potraivanja, kao i potraivanja iz lana 534. stav 4. ovog
zakona, evidentira u listu prijavljenih potraivanja i da saini listu priznatih i osporenih potraivanja.
Drutvo moe, u roku od 30 dana od dana prijema prijave potraivanja, osporiti potraivanje poverioca, u
kom sluaju je obavezno da o tome u istom roku obavesti poverioca uz obrazloenje osporavanja
potraivanja.
Drutvo ne moe osporavati potraivanja poveriocima ija su potraivanja utvrena izvrnom ispravom.
Ako poverilac ije je potraivanje osporeno ne pokrene postupak pred nadlenim sudom u roku od 15
dana od dana prijema obavetenja o osporavanju potraivanja i u istom roku o tome pisanim putem
obavesti drutvo, to potraivanje se smatra prekludiranim.
Ako je do trenutka prijema obavetenja o osporavanju potraivanja poverilac protiv drutva ve pokrenuo
postupak o tom potraivanju pred nadlenim sudom, poverilac nije duan da pokree novi postupak po
prijemu obavetenja o osporavanju potraivanja.
Potraivanja nastala nakon pokretanja likvidacije ne prijavljuju se i moraju se namiriti do okonanja
likvidacije.
Poetni likvidacioni izvetaj likvidacioni upravnik sastavlja najranije 90 dana, a najkasnije 120 dana od
dana poetka likvidacije i u istom roku ga podnosi ortacima, komplementarima, odnosno skuptini na
usvajanje.
Ortaci, komplementari, odnosno skuptina duni su da donesu odluku o usvajanju poetnog likvidacionog
izvetaja najkasnije u roku od 30 dana od dana kada im je podnet na usvajanje.
Usvojeni poetni likvidacioni izvetaj registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Likvidacioni upravnik ne moe otpoeti sa plaanjima radi namirenja poverilaca niti sa isplatama
lanovima drutva pre registracije poetnog likvidacionog izvetaja, osim plaanja obaveza iz tekueg
poslovanja drutva.
Obustava likvidacije
lan 538
U toku likvidacije drutvo odlukom ortaka, komplementara, odnosno skuptine moe obustaviti likvidaciju i
nastaviti sa poslovanjem.
Odluka iz stava 1. ovog lana donosi se veinom odreenom za donoenje odluke o likvidaciji.
Odluka o obustavi likvidacije moe se doneti samo u sluaju da je drutvo namirilo u potpunosti sve
poverioce, nezavisno od toga da li su tim poveriocima potraivanja osporena ili priznata, pod uslovom da
nije otkazalo ugovor o radu bilo kom zaposlenom po osnovu likvidacije niti otpoelo sa isplatama
lanovima drutva.
Sastavni deo odluke o obustavi likvidacije je imenovanje zakonskog zastupnika drutva.
Sastavni deo odluke o obustavi likvidacije je i izjava likvidacionog upravnika da su svi poverioci namireni u
potpunosti i da drutvo nije otpoelo sa isplatama lanovima drutva.
Ako drutvo ima vie likvidacionih upravnika, oni izjavu iz stava 5. ovog lana daju zajedniki.
Odluka o obustavi likvidacije registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
U sluaju obustave likvidacije, potraivanja poverilaca koji nisu prijavili svoja potraivanja i poverilaca ija
su potraivanja osporena, a nisu u roku predvienom u lanu 535. stav 4. ovog zakona pokrenuli
postupak pred nadlenim sudom, nee se smatrati prekludiranim u smislu ovog zakona.
lan 539
Ako se iz poetnog likvidacionog bilansa ili poetnog likvidacionog izvetaja utvrdi da imovina drutva nije
dovoljna za namirenje svih potraivanja poverilaca (prezaduenost), likvidacioni upravnik je duan da
nadlenom sudu podnese predlog za pokretanje steaja u roku od 15 dana od dana sastavljanja poetnog
likvidacionog bilansa, odnosno poetnog likvidacionog izvetaja.
U sluaju iz stava 1. ovog lana likvidacioni upravnik ne moe namirivati potraivanja poverilaca, osim
potraivanja nastalih iz tekueg poslovanja drutva do dana pokretanja steajnog postupka.
Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se nadoknade trokovi koje je imao u sprovoenju likvidacije kao i
na isplatu naknade za rad. Naknadu za rad i visinu trokova sprovoenja likvidacije odreuju ortaci,
komanditori, odnosno skuptina, a u sluaju spora ili kada to drutvo ne odredi, likvidacioni upravnik moe
traiti da nadleni sud u vanparninom postupku odredi iznos naknade za rad i nadoknade trokova.
U pogledu potraivanja iz stava 1. ovog lana likvidacioni upravnik smatra se poveriocem drutva u
likvidaciji.
Okonanje likvidacije
lan 543
Likvidacija se okonava donoenjem odluke o okonanju likvidacije iz lana 540. stav 3. ovog zakona.
Po okonanju likvidacije drutvo se brie iz registra privrednih subjekata u skladu sa zakonom o
registraciji.
Ako ortaci, komplementari, odnosno skuptina ne donesu odluku o usvajanju dokumenata iz lana 540.
stav 1. ta. 2), 3) i 4) ovog zakona u roku od 60 dana od dana podnoenja tih dokumenata na usvajanje
od strane likvidacionog upravnika, tu odluku moe zameniti pisana izjava likvidacionog upravnika o
neusvajanju tih dokumenata.
Poslovne knjige i dokumenta drutva koje je brisano usled okonanja likvidacije uvaju se u skladu sa
propisima kojima se ureuje arhivska graa, a ime i adresa lica kome su poslovne knjige i dokumenta
povereni na uvanje registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako odluku o imenu i adresi lica iz stava 6. ovog lana ne donesu ortaci, komplementari, odnosno
skuptina, tu odluku moe zameniti i pisana izjava likvidacionog upravnika o imenu i adresi tog lica.
Zainteresovana lica imaju pravo na uvid u poslovne knjige i dokumenta brisanog drutva o svom troku.
Ako je nakon brisanja drutva iz registra potrebno preduzeti odreene radnje u pogledu imovine drutva
prestalog brisanjem ili druge radnje koje je trebalo preduzeti tokom likvidacije, zainteresovano lice moe
traiti da nadleni sud u vanparninom postupku odredi likvidacionog upravnika sa ovlaenjem za
preduzimanje tih radnji.
lan 544
Likvidacioni upravnik odgovara za tetu koju priini u vrenju svoje dunosti lanovima drutva i
poveriocima drutva.
Potraivanje iz stava 1. ovog lana zastareva u roku od tri godine od dana brisanja drutva iz registra.
6. Prinudna likvidacija
Razlozi za pokretanje postupka
lan 546
Prinudna likvidacija pokree se ako:
1) je drutvu pravnosnanim aktom izreena mera zabrane obavljanja delatnosti, odnosno oduzeta
dozvola, licenca ili odobrenje za obavljanje odreene delatnosti, a drutvo ne registruje promenu pretene
delatnosti ili ne otpone likvidaciju u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti tog akta;
2) u roku od 30 dana od dana isteka vremena na koje je drutvo osnovano drutvo ne registruje
produenje vremena trajanja drutva ili u istom roku ne otpone likvidaciju;
3) ortako drutvo ostane sa jednim ortakom, odnosno komanditno drutvo ostane bez komplementara ili
bez komanditora, a drutvu u roku od tri meseca ne pristupi nedostajui lan ili u istom roku drutvo ne
promeni pravnu formu u pravnu formu ije uslove ispunjava u skladu sa ovim zakonom ili u istom roku ne
otpone likvidaciju;
4) se osnovni kapital drutva smanji ispod minimalnog iznosa propisanog ovim zakonom, a drutvo u roku
od est meseci ne povea osnovni kapital najmanje do minimalnog iznosa propisanog ovim zakonom, ili u
istom roku drutvo ne promeni pravnu formu u pravnu formu ije uslove ispunjava u skladu sa ovim
zakonom, ili u istom roku drutvo ne donese odluku o likvidaciji i takvu promenu u istom roku registruje u
skladu sa zakonom o registraciji;
5) drutvo ne dostavi nadlenom registru godinje finansijske izvetaje do kraja poslovne godine za
prethodnu poslovnu godinu, odnosno ako ne dostavi poetni likvidacioni bilans u skladu sa zakonom kojim
se ureuje raunovodstvo i revizija;
6) je pravnosnanom presudom utvrena nitavost registracije osnivanja drutva u skladu sa zakonom o
registraciji ili nitavost osnivakog akta drutva u skladu sa lanom 14. ovog zakona;
7) je pravnosnanom presudom naloen prestanak drutva u skladu sa lanom 469. ovog zakona, a
drutvo u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti presude ne otpone likvidaciju;
8) drutvo ostane bez zakonskog zastupnika, a ne registruje novog u roku od tri meseca od dana brisanja
zakonskog zastupnika iz registra privrednih subjekata;
9) drutvo u likvidaciji ostane bez likvidacionog upravnika, a ne registruje novog u roku od tri meseca od
dana brisanja likvidacionog upravnika iz registra privrednih subjekata;
10) usvojeni poetni likvidacioni izvetaj ne bude dostavljen registru privrednih subjekata u skladu sa
lanom 536. stav 6. ovog zakona;
11) u drugim sluajevima predvienim zakonom.
Deo deseti
POVEZIVANJE PRIVREDNIH DRUTAVA
1. Osnovna pravila
Grupa drutava
lan 551
Grupa drutava postoji kada kontrolno drutvo pored upravljanja zavisnim drutvima obavlja i druge
delatnosti.
Grupu drutava ine:
1) kontrolno drutvo i jedno ili vie kontrolisanih drutava kojima upravlja kontrolno drutvo (faktika
grupa) ili
2) kontrolno drutvo i jedno ili vie kontrolisanih drutava koja su zakljuila ugovor o kontroli i upravljanju
(ugovorna grupa) ili
3) drutva koja nisu u meusobno zavisnom poloaju, a kojima se upravlja na jedinstven nain (grupa sa
odnosima ravnopravnosti).
Holding drutvo
lan 552
Holding drutvo je drutvo koje kontrolie jedno ili vie drutava i koje za iskljuivu delatnost ima
upravljanje i finansiranje tih drutava.
Zakljuenje ugovora
lan 555
Ugovor o kontroli i upravljanju zakljuuje se u pisanoj formi i mora biti odobren od strane skuptine svakog
drutva koje ga je zakljuilo troetvrtinskom veinom glasova prisutnih akcionara, ako statutom nije
odreena vea veina.
U sluaju ortakog ili komanditnog drutva, ugovor o kontroli i upravljanju odobravaju svi ortaci, odnosno
komplementari, ako osnivakim aktom nije drugaije odreeno.
Odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, sastavljaju izvetaj za
skuptinu prilikom podnoenja ugovora o kontroli i upravljanju na odobrenje skuptini, u kome moraju
navesti i finansijske podatke i podatke o poslovanju drutava sa kojima ugovor treba da bude zakljuen.
U izvetaju iz stava 3. ovog lana obrazlau se pravni i ekonomski razlozi za zakljuenje ugovora i njegov
sadraj, ukljuujui i iznos naknade za upravljanje, odnosno nain njenog odreivanja.
Izvetaj iz stava 3. ovog lana moe biti sastavljen kao zajedniki izvetaj za sva drutva koja zakljuuju
ugovor.
Ugovor o kontroli i upravljanju registruje se u skladu sa zakonom o registraciji i ne moe stupiti na snagu
pre dana registracije.
Oglas o zakljuenju ugovora o kontroli i upravljanju objavljuje se na internet stranici registra privrednih
subjekata danom registracije tog ugovora, u trajanju od najmanje 90 dana od dana objavljivanja.
Obavezujua uputstva
lan 557
U sluaju postojanja ugovora o kontroli i upravljanju, kontrolno drutvo ima pravo da daje obavezujua
uputstva zavisnom drutvu o nainu voenja poslova, rukovodei se interesima grupe.
Ako je za sprovoenje odreenog uputstva iz stava 1. ovog lana potrebna odluka ili odobrenje odbora
direktora kontrolisanog drutva, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje zavisnim drutvom
dvodomno, a ta odluka ili odobrenje nisu dati u razumnom roku, direktor, odnosno izvrni odbor
kontrolisanog drutva duan je da o tome obavesti kontrolno drutvo bez odlaganja, ako drugaije nije
predvieno ugovorom o upravljanju i kontroli.
U sluaju iz stava 2. ovog lana, uputstvo moe biti ponovljeno samo uz saglasnost odbora direktora
kontrolnog drutva, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje kontrolnim drutvom dvodomno.
Isplata naknade
lan 561
Naknada po osnovu ugovora o kontroli i upravljanju ne moe se isplatiti ako je kontrolisano drutvo
poslovalo sa gubitkom.
U sluaju iz stava 1. ovog lana, naknada za period tokom kojeg je kontrolisano drutvo poslovalo sa
gubitkom moe se isplatiti u godini kada je kontrolisano drutvo ostvarilo dobit.
Na potraivanje naknade iz stava 1. ovog lana ne obraunava se kamata.
Ako sud postupajui po zahtevu iz stava 1. ovog lana odredi naknadu u viem iznosu od ugovorene,
kontrolno drutvo ima pravo na raskid ugovora o kontroli i upravljanju u roku od tri meseca od dana
pravnosnanosti odluke suda, bez otkaznog roka.
Zatita poverilaca
lan 566
Ako ugovor o kontroli i upravljanju prestane da vai, kontrolno drutvo je u obavezi da poveriocu
kontrolisanog drutva na njegov pisani zahtev podnet u roku od est meseci po prestanku vanosti tog
ugovora prui odgovarajuu zatitu za naplatu njegovih potraivanja koja su nastala pre registracije
prestanka vanosti tog ugovora u skladu sa zakonom o registraciji.
Pravo na odgovarajuu zatitu nemaju poverioci kontrolisanog drutva ija su potraivanja obezbeena ili
koja bi u sluaju steaja kontrolisanog drutva bila u prvom ili drugom isplatnom redu u smislu zakona
kojim se ureuje steaj.
Deo jedanaesti
OGRANAK PRIVREDNOG DRUTVA I PREDSTAVNITVO STRANOG
PRIVREDNOG DRUTVA
1. Ogranak privrednog drutva
Pojam ogranka
lan 567
Ogranak privrednog drutva (u daljem tekstu: ogranak) je izdvojeni organizacioni deo privrednog drutva
preko koga drutvo obavlja delatnost u skladu sa zakonom.
Ogranak nema svojstvo pravnog lica, a u pravnom prometu istupa u ime i za raun privrednog drutva.
Privredno drutvo neogranieno odgovara za obaveze prema treim licima koje nastanu u poslovanju
njegovog ogranka.
Obrazovanje ogranka
lan 568
Ogranak se obrazuje odlukom koju donosi skuptina, odnosno ortaci ili komplementari, ako osnivakim
aktom, odnosno statutom nije drugaije odreeno.
Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito:
Registracija ogranka
lan 569
Ogranak moe biti registrovan u skladu sa zakonom o registraciji.
Izuzetno od stava 1. ovog lana obavezno se registruje:
1) ogranak domaeg privrednog drutva, ako ima zastupnika razliitog od zastupnika drutva ili je to
propisano posebnim zakonom kao uslov za obavljanje delatnosti;
2) ogranak stranog privrednog drutva.
Ako je ogranak registrovan u skladu sa st. 1. ili 2. ovog lana, registruju se podaci o ogranku, promene tih
podataka i prestanak tog ogranka, u skladu sa zakonom o registraciji.
Prestanak ogranka
lan 572
Ogranak prestaje:
1) odlukom koju donosi skuptina, odnosno ortaci ili komplementari, ako osnivakim aktom, odnosno
statutom nije drugaije odreeno;
2) prestankom postojanja privrednog drutva u ijem je sastavu.
Obrazovanje predstavnitva
lan 575
Predstavnitvo se obrazuje odlukom nadlenog organa stranog privrednog drutva.
Odluka iz stava 1. ovog lana obavezno sadri:
1) naziv i sedite registra u kom je osniva predstavnitva registrovan;
Prestanak predstavnitva
lan 576
Predstavnitvo prestaje:
1) odlukom o prestanku predstavnitva;
2) prestankom postojanja osnivaa predstavnitva.
Registracija predstavnitva
lan 577
Predstavnitvo se obavezno registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Prilikom registracije predstavnitva registruju se podaci iz lana 575. stav 2. ovog zakona, a u skladu sa
zakonom o registraciji registruje se i:
1) promene podataka iz lana 575. stav 2. ovog zakona;
2) prestanak predstavnitva.
Deo dvanaesti
POSLOVNA UDRUENJA
Poslovno udruenje
lan 578
Poslovno udruenje je pravno lice koje osnivaju dva ili vie privrednih drutava ili preduzetnika, radi
postizanja zajednikih interesa.
Poslovno udruenje ne moe obavljati delatnost radi sticanja dobiti, ve samo radi postizanja zajednikih
interesa svojih lanova.
Pravna forma poslovnog udruenja se u poslovnom imenu oznaava sa: "poslovno udruenje" ili "p.u." ili
"pu".
Poslovno udruenje stie svojstvo pravnog lica registracijom u skladu sa zakonom o registraciji.
Deo trinaesti
KAZNENE ODREDBE
Glava I
KRIVINA DELA
Davanje izjave neistinitog sadraja
lan 581
Zakonski zastupnik drutva ili lan organa drutva, kao i likvidacioni upravnik, ovlaeni sudski vetak,
revizor ili drugo struno lice koje da pisanu izjavu neistinitog sadraja, koja je propisana ovim zakonom
kao uslov za sprovoenje konkretnog postupka, sa namerom da taj postupak zapone i/ili sprovede i/ili
okona ili kao uslov za stupanje na snagu ili sprovoenje odluke drutva, kaznie se zatvorom od est
meseci do pet godina i novanom kaznom.
Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvrio u nameri da oteti poverioce drutva ili lanove drutva, a iznos
za koji su oteena ta lica prelazi deset miliona dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset
godina i novanom kaznom.
Uz kaznu zatvora sud moe uiniocu izrei zabranu obavljanja funkcije, odnosno poziva u skladu sa
Krivinim zakonikom.
Glava II
PRIVREDNI PRESTUPI
Privredni prestupi privrednog drutva i odgovornog lica
lan 585
Novanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo
ako:
1) obavlja delatnost bez prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadlenog organa, ako je isto
kao uslov za obavljanje te delatnosti propisano posebnim zakonom (lan 4. stav 2. ovog zakona);
2) u poslovanju poslovno ime i druge obavezne podatke ne upotrebljava u skladu sa lanom 25. ovog
zakona ili posluje pod poslovnim imenom pod kojim kri ogranienja iz lana 27. stav 1. ovog zakona;
3) (brisana)
4) prua finansijsku podrku za sticanje svojih udela ili akcija (lan 154. stav 1. i lan 279. ovog zakona);
5) vri plaanja lanovima suprotno odredbama o ogranienju plaanja (l. 184. i 275. ovog zakona);
6) ako ne otui, poniti ili raspodeli sopstvene akcije u skladu sa obavezom otuenja sopstvenih akcija
(lan 287. ovog zakona);
7) ne dri i ne uva akta i dokumenta u skladu ovim zakonom (lan 240, lan 348. stav 7. i lan 464. ovog
zakona);
8) smanjenje kapitala vri suprotno odredbama o zatiti poverilaca (lan 319. ovog zakona);
9) prilikom statusne promene povredi zabranu stvaranja prividnog kapitala (lan 503. ovog zakona);
10) za vreme likvidacije preduzima nove poslove ili lanovima isplauje dividende ili raspodeljuje imovinu
(lan 531. i lan 535. stav 3. ovog zakona);
11) ne sastavi dokumente koje nakon isplate poverilaca treba da sastavi u skladu sa lanom 540. ovog
zakona;
12) kao kontrolisano drutvo isplati, odnosno kao kontrolno drutvo primi naknadu po osnovu ugovora o
kontroli i upravljanju, ako je kontrolisano drutvo poslovalo sa gubitkom (lan 561. ovog zakona);
13) ne prui odgovarajuu zatitu poveriocu kontrolisanog drutva, poto mu je prestalo svojstvo
kontrolnog drutva, u skladu sa lanom 566. ovog zakona;
14) se ne uskladi sa odredbama ovog zakona ili se ne uskladi u propisanom roku u skladu sa ovim
zakonom.
Za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za privredni prestup i odgovorno lice u drutvu novanom
kaznom od 20.000 do 200.000 dinara.
4) sa akcionarima koji su ga osnovali, u periodu od dve godine od dana registracije osnivanja, zakljui
ugovor u suprotnosti sa lanom 268. ovog zakona;
5) akcionaru dividendu isplauje u suprotnosti sa lanom 272. ovog zakona;
6) akcionaru isplauje privremenu dividendu u suprotnosti sa lanom 273. ovog zakona;
7) ako ne vrati uplaeni, odnosno uneti ulog najkasnije u roku od 15 dana od isteka roka za upis akcija, u
sluaju neuspelog poveanja kapitala (lan 298. stav 5. ovog zakona);
8) ako ne omogui davanje punomoja za glasanje elektronskim putem u skladu sa lanom 344. stav 9.
ovog zakona;
9) ako ne uini dostupnim akcionarima rezultate glasanja u skladu sa lanom 356. ovog zakona.
Za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za privredni prestup i odgovorno lice u drutvu novanom
kaznom od 40.000 do 400.000 dinara.
Glava III
PREKRAJI
Prekraji fizikih lica
lan 587
Novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj fiziko lice ako:
1) u svojstvu lana drutva zloupotrebi pravo na informisanje i pristup aktima i dokumentima drutva i iste
objavi ili saopti treim licima (lan 82. ovog zakona);
2) ponudi ili da novanu naknadu ili drugu korist:
(1) akcionaru javnog akcionarskog drutva u cilju pribavljanja punomoja za glasanje na
skuptini tog drutva;
(2) za to da neko na skuptini javnog akcionarskog drutva glasa ili ne glasa na odreen nain.
Novanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj fiziko lice ako obavlja delatnost
a to ne ini kroz propisane oblike obavljanja privredne delatnosti, ukljuujui i privredno drutvo i
preduzetnika;
Prekraji preduzetnika
lan 588
Novanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik ako:
1) on ili lice koja zapoljava ne ispunjavaju uslove utvrene propisom kojim se ureuje zatita
stanovnitva od zaraznih bolesti;
2) obavlja delatnost iz mesta koje nije registrovano u skladu sa zakonom o registraciji, osim u sluaju kada
je po prirodi same delatnosti obavljanje delatnosti van tog mesta jedino mogue ili uobiajeno (lan 87.
ovog zakona);
3) ne istakne svoje poslovno ime u svom seditu, kao i na drugom mestu obavljanja delatnosti u skladu sa
lanom 87. stav 5. ovog zakona;
4) obavlja delatnost iz mesta koje ne ispunjava uslove utvrene propisom koji ureuje uslove za
obavljanje te delatnosti (lan 87. stav 6. ovog zakona);
5) obavlja delatnost preko poslovoe koji nije registrovan u skladu sa zakonom o registraciji ili koji ne
ispunjava posebne uslove koji su propisani u pogledu linih kvalifikacija preduzetnika (lan 89. ovog
zakona);
6) koristi rad lica koja nisu kod njega u radnom odnosu suprotno lanu 89. st. 9. i 10. ovog zakona.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana oduzee se imovinska korist ostvarena izvrenjem prekraja, a moe se
izrei i mera zabrane obavljanja delatnosti u trajanju od est meseci do godinu dana.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana moe se na licu mesta naplatiti kazna u iznosu od 20.000 dinara.
Deo etrnaesti
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Obaveza usklaivanja kapitala
lan 589
Postojea drutva duna su da svoj osnovni kapital usklade sa odredbama ovog zakona do 1. januara
2014. godine, osim u pogledu uloga u radu i uslugama koji su upisani do dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Registrator koji vodi registar privrednih subjekata e u roku od 90 dana od dana poetka primene ovog
zakona po slubenoj dunosti osnovni kapital postojeih drutava koji je registrovan u skladu sa Zakonom
o registraciji privrednih subjekata ("Slubeni glasnik RS", br. 55/04, 61/05 i 111/09 - dr. zakon) iskazati u
dinarima po zvaninom srednjem kursu Narodne banke Srbije vaeem na dan uplate odgovarajueg
uloga, pri emu se udeli lanova drutva u osnovnom kapitalu drutva ne menjaju, a u sluaju
akcionarskih drutava u iznosu osnovnog kapitala koji je upisan u Centralnom registru.
Dodatni ulozi
lan 590
Ako osnivakim aktom drutva nije drugaije odreeno, dodatni ulozi u postojeim drutvima ugovoreni ili
uplaeni do dana stupanja na snagu ovog zakona smatraju se zajmom i na te uloge e se primenjivati
odredbe ovog zakona koje ureuju zajam drutvu.
na snagu ovog zakona postaju suvlasnici nad imovinom tih privrednih subjekata, u idealnim delovima koji
odgovaraju njihovim vlasnikim udelima u osnovnom kapitalu tih privrednih subjekata.
Lica iz stava 1. ovog lana mogu ugovorom urediti nain raspodele imovine iz stava 1. ovog lana, izmeu
sebe, i na drugaiji nain.
Postojei tereti na imovini iz stava 1. ovog lana ostaju na snazi.
Lica iz stava 1. ovog lana odgovaraju za obaveze brisanih subjekata iz stava 1. ovog lana do visine
vrednosti imovine koja je u skladu sa ovim lanom, odnosno ugovorom iz stava 2. ovog lana prela u
njihovo vlasnitvo.
Danom poetka primene ovog zakona, poslovna udruenja koja su osnovana po Zakonu o preduzeima
("Slubeni list SRJ", br. 29/96, 33/96 - ispravka, 29/97, 59/98, 74/99, 9/01 - SUS i 36/02 i "Slubeni glasnik
RS", 125/04 - dr. zakon) i prevedena u registar privrednih subjekata, nastavljaju da posluju po ovom
zakonu.
Poslovna udruenja iz stava 1. ovog lana duna su da svoja osnivaka akta i poslovanje usklade sa
odredbama ovog zakona do dana poetka primene ovog zakona.
Postojea poslovna udruenja duna su da izvrene promene iz stava 2. ovog lana registruju u skladu sa
zakonom o registraciji u roku od tri meseca od dana poetka primene ovog zakona.
Nad postojeim poslovnim udruenjima koja ne postupe u skladu sa odredbama stava 3. ovog lana
registar privrednih subjekata pokree postupak prinudne likvidacije.
lan 599
Podzakonski akti za sprovoenje ovog zakona bie doneti u roku od tri meseca od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
lan 24[s1]
Registrator koji vodi registar privrednih subjekata e do 30. aprila 2012. godine, po slubenoj dunosti,
poslovna imena postojeih drutava i preduzetnika koja su registrovana u skladu sa Zakonom o registraciji
privrednih subjekata ("Slubeni glasnik RS", br. 55/04, 61/05 i 111/09 - dr. zakon) uskladiti sa odredbama
l. 22. i 86. Zakona o privrednim drutvima ("Slubeni glasnik RS", broj 36/11).
lan 25[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 3[s2]
Odredbe l. 1. i 2. ovog zakona primenjuju se i na sopstvene akcije steene pre stupanja na snagu ovog
zakona.
lan 4[s2]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".