Professional Documents
Culture Documents
EUcionica - Sve Što Ste Htjeli Znati o Ulasku Hrvatske U EU
EUcionica - Sve Što Ste Htjeli Znati o Ulasku Hrvatske U EU
o ulasku Hrvatske u EU
Projekt provodi
Europski edukacijski forum
1
Nataa Beirevi
Ivana Bili
Sanja Bonjak
Hrvoje Butkovi
Goran Buturac
Judita Cuculi upa
Tatjana orlija Milivojevi
Suzana Dreaj
Irena oki
Emir Dani
Lin Hereni
Biserka Ivanovi arkanovi
Luka Juro
Jasna Kancir
Zoran Kordi
Dinka Kreli
Maja Kuhar
Petra Leppee Fraize
Aida Liha
Marina Marasovi
Loredana Maravi
Mio Mudri
Ivona Ondelj
Martina Petrovi
Nedica Skakelja
Jelena Svilar
Kristian Turkalj
Zoran Turuk
Mirna Vlai Feketija
Vjekoslav Slavujac
Nakladnik:
Europski edukacijski forum
Glavni urednik:
Filip Tanay
Urednici:
Dr.sc. Nataa Beirevi , Dr.sc. Irena oki, Mihaela Juri
Vanjski suradnici-urednici:
Boris Hermeec i Ivana Kovai
Grafiko oblikovanje:
Tomislav Turkovi, www.ttom.info
Tisak:
Red Point d.o.o., Zagreb, 2012.
Sadraj publikacije pripremljen je u suradnji s partnerima Veernjim listom i 24sata TV.
ISBN: 978-953-57419-0-9
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 824759
Ova publikacija je dio aktivnosti projekta EUionica koji je financiran iz sredstava EU.
7 Uvod
9 Osnove EU
10 Povijesni razvoj EU
11 EU objedinjuje nadnacionalna i meudravna obiljeja
12 Dva vida europskog ujedinjenja - iste vrijednosti, razliite uloge
13 Vijee Europe - jamac demokracije, ljudskih prava i vladavine prava
14 Kako se donose odluke u Europskoj uniji?
15 Zalaganje za razvoj ljudskih prava - graanskih i politikih
16 Odnos EU-a i njezinih drava lanica je interaktivan
17 Europska pria ujedinjenja nije u potpunosti dovrena
41 Demokracija i upravljanje u EU
42 Pati li Europska unija od manjka demokracije?
43 Europski parlament nee zamijeniti Hrvatski sabor
45 Utjecaj ulaska u EU na civilno drutvo
46 Prolazi li plava kuverta u Bruxellesu?
48 Budunost EU u rukama je graana
50 Zapoljavanje
51 Jedan od najvanijih ciljeva EU je stvaranje novih radnih mjesta
52 Nezaposlenost rizici i potencijali za Hrvatsku
53 Zapoljavanje u EU sve nam je dostupnije
54 Zapoljavanje mladih nakon ulaska u EU
55 Kako do karijere u institucijama Europske unije?
57 Obrazovanje postaje kljuno u borbi protiv nezaposlenosti
58 Odredbe o radnom vremenu u Europskoj uniji
4
64 Socijalna prava
65 Kakva prava imaju nezaposleni u EU?
66 Jednaka plaa za jednak posao
67 Prosjena razlika u plaama ena i mukaraca u EU-u je 18 posto
68 U EU rodiljski dopust fleksibilniji i dinaminiji
69 Kada Europljani idu u mirovinu?
70 Koliko stoje mirovine?
72 Kolike mirovine imaju stanovnici EU?
73 Prava osoba s invaliditetom nakon ulaska u EU
163 Kultura i religija
164 Stvaranje europskog identiteta i njegov odnos prema nacionalnom
165 Hoe li Hrvatska izgubiti svoj nacionalni i kulturni identitet?
195 Poljoprivreda i ruralni razvoj
196 Ulaskom u EU oslobodit e se znatna sredstva za ruralni razvoj
197 Zajednika poljoprivredna politika za razvoj hrvatske poljoprivrede
198 Poljoprivrednici e zadrati slinu razinu izravnih plaanja
199 Kakva je sudbina malih poljoprivrednih farmi?
200 Ulazak u EU pred hrvatske vinare postavlja velik izazov
201 Kako se oduprijeti prevlasti panjolskih i talijanskih maslinara?
202 Autohtoni proizvodi lake e nai put do kupaca u Europskoj uniji
203 Kolika je sigurnost hrane i tko se u EU o njoj brine?
204 Od farme do stola - sustav HACCP poveava sigurnost hrane
207 Ribarstvo
208 Zajednika ribarska politika Europske unije
209 Kako su organizirani proizvoai u Europskoj uniji?
211 Sektoru ribarstva 2013. od Unije sredstva u visini 8,7 milijuna eura
213 Hrvatska e initi 4,5 posto ukupne EU flote
215 Ribu emo moi loviti za svoje potrebe
216 Budunost domae brodograditeljske industrije u EU
Uvod
Osnove EU
10
PovijeSni razvoj eu
EU je kroz svoj povijesni razvoj esto bio
izloen raznim krizama i izazovima pa ih
i u ovom trenutku pokuava nadii
Europska unija osmiljena je s ciljem da
dokine uestale i krvave sukobe meu europskim zemljama koji su kulminirali Drugim svjetskim ratom i da osigura dugotrajni mir. Sve je
poelo 1950. godine prijedlogom za osnivanje
Europske zajednice za ugljen i elik koja je okupila est europskih drava Belgiju, Francusku,
Njemaku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku.
U desetljeu koje je uslijedilo dominiraHladni
rat izmeu Istoka i Zapada, maarski se antikomunistiki protesti 1956. suprotstavljaju ruskim
tenkovima, a Rusi godinu dana kasnije lansiraju
Sputnik. Rimskim ugovorom nastaje Europska
gospodarska zajednica (1957.), a njome i zajedniko europsko trite.
ezdesete su godine iznjedrile glazbene
idole poput Beatlesa i liberalne ideje generacije djece cvijea, potiui irenje kulturne revolucije. U tom razdoblju gospodarskog rasta drave EU ukidaju naplaivanje carinskih nameta
u meusobnoj gospodarskoj razmjeni i dogovaraju zajedniku kontrolu nad proizvodnjom
hrane koja je omoguila stvaranje zaliha, pa i vika poljoprivrednih proizvoda. Pariki studentski
prosvjedi u svibnju 1968. simboliziraju vrijeme
drutvenih promjena.
Ulaskom Danske, Irske i Velike Britanije
u EU 1973., broj njezinih lanica porastao je na
devet. Arapsko-izraelski rat iste godine rezultira
energetskom krizom i gospodarskim problemima u Europi. Padom Salazara u Portugalu i smru Franca u panjolskoj nestaju i posljednje diktature u zapadnoj Europi. Kroz svoju regionalnu
politiku EU poinje masivno financirati zapoljavanje i infrastrukturu u siromanijim dijelovima
kontinenta. Jaa utjecaj Europskog parlamenta
u europskim pitanjima i 1979. graani EU prvi
put izravno biraju europske zastupnike.
Ljeto 1980. obiljeili su trajk poljske Solidarnosti i pojava Lecha Walese. Godinu dana
potom Uniji se pridruuje Grka, a pet godina
zatim panjolska i Portugal. Jedinstvenim eu-
ropskim aktom 1986. stvara se temelj za slobodan protok robe i jedinstveno europsko trite.
U studenom 1989. pada Berlinski zid, otvara se
granica izmeu Istone i Zapadne Njemake i
nakon 28 godina Njemaka se ponovo ujedinjava.
Pad komunizma u sredinjoj i istonoj Europi ponovno zbliava Europljane. Jedinstveno
trite upotpunjeno je 1993. slobodnim kretanjem dobara, usluga, ljudi i novca. Maastrichtskim ugovorom (1993.) dotadanja Europska
zajednica preimenovana je u Europsku uniju. Europljani su sve zabrinutiji pitanjem zatite
okolia, ali i sigurnosti. Uniji se 1995. prikljuuju
Austrija, Finska i vedska. Luksemburko mjesto Schengen daje ime sporazumu koji je postupno ljudima omoguio da putuju bez putovnice. Milijuni mladih studiraju diljem europskih
zemalja uz potporu EU. Komunikacija je olakana pojaanim koritenjem mobitela i interneta.
Veina Europljana koristi zajedniku valutu euro.
Napad na New York u rujnu 2001. postaje sinonim za rat terora, drave EU poinju tjenje suraivati u borbi protiv kriminala. Deset novih lanica ulazi u EU 2004., a Bugarska i Rumunjska
2007., ime nestaje politiki jaz izmeu Istoka i
zapada Europe. Financijska kriza u rujnu 2008.
godine pogaa svjetsko gospodarstvo. Lisabonski ugovor stupa na snagu u prosincu 2009. godine pruajui EU modernije institucije i uinkovitije radne metode.
U novom desetljeu svjedoci smo ozbiljne
ekonomske krize, koja je najtee pogodila Grku.
EU je kroz svoj povijesni razvoj esto bio izloen
raznim krizama i izazovima pa ih i ovom prilikom pokuava nadii. Nastoji postizanjem politikog konsenzusa, jaanjem gospodarskih aktivnosti i financijske discipline kao i ulaganjima
u nove zelene tehnologije osigurati dugoroni
rast i blagostanje kontinenta.
Pie: EEF/P.L.F.
11
EU objedinjuje
nadnacionalna
i meudravna
obiljeja
Glavne su institucije EU-a: Vijee Europske unije, Europski parlament, Europska
komisija i Europski sud pravde
Razumijevanje politike poinje razumijevanjem institucija koje tu politiku kreiraju i provode, pa tako i u EU-u. Zbog njezinog jedinstvenog politikog sustava, EU se ne moe definirati
kao klasina meunarodna organizacija niti kao
(nad)drava ona objedinjuje nadnacionalna
(djeluje kroz rad zajednikih europskih institucija) i meudravna obiljeja (djeluje na temelju suradnje i dogovora izmedu drava lanica).
Stoga je teko usporeivati je s drugim postojeim institucionalnim okvirima, npr. onim politikih sustava na nacionalnoj razini.
Uvjetno reeno, Vijee Europske unije (ili
Vijee ministara) i Europski parlament zajedno
predstavljaju zakonodavnu, Europska komisija izvrnu, a Europski sud pravde pravosudnu
vlast EU-a. Te tri glavne institucije EU-a djeluju iskljuivo u podrujima u kojima imaju ovlasti prema temeljnim Ugovorima.
Vijee okuplja po jednog sektorskog ministra iz svake drave lanice, pa se ovisno o temi
o kojoj se raspravlja, sastaje u formatu Vijea za
okoli, Vijea za gospodarska i financijska pitanja, Vijee za vanjske odnose itd. Prilikom usvajanja zakona ministri brane pojedinane nacionalne interese zemlje koju predstavljaju. U
praksi do dogovora najee dolaze - kroz redovne i iscrpne pregovore konsenzusom, no
Ugovori preciziraju i podruja u kojima mogu
odluivati jednoglasno ili veinom glasova. Jednom usvojeni, ti zakoni postaju europski i vrijede za sve lanice EU-a jednako. Ministri, razumljivo, veinu vremena provode kod kue u
svojim vladama, pa rad Vijea pripremaju slubenici, regrutirani iz drava lanica, koji unutar
radnih skupina i Odbora stalnih predstavnika
(tzv. COREPER) s ostalim dravama pregovara 12
stanovnika. EU se u svom radu esto nadograuje na postojee standarde VE, primjerice pri
izradi nacrta novih pravnih instrumenata za svoje lanice, ili se oslanja na sustav VE za procjenu stanja demokracije, ljudskih prava i vladavine
prava prilikom pregovora sa susjednim zemljama, npr. Ukrajinom i Republikom Moldavijom,
koje su lanice VE.
Ove organizacije odraavaju dva vida europske integracije, pri emu VE predstavlja iri
geografski pojam, a EU vei stupanj integracije
(budui da je preuzela dio ovlasti od svojih lanica). Obje dijele iste temeljne demokratske vrijednosti, no neovisne su jedna o drugoj, djeluju u
okviru odvojenih institucija i imaju razliite, iako
komplementarne, uloge. Dok EU europskim zakonima ureuje podruja Unijine nadlenosti
(npr. propise vezane uz funkcioniranje unutarnjeg europskog trita), VE ne stvara obvezujue zakone, iako njegove lanice moraju provoditi standarde na koje su se obvezale. Odnos EU i
VE definiran je prvenstveno Memorandumom
o razumijevanju, a broj podruja zajednike suradnje postupno raste (borba protiv trgovanja
ljudima, seksualnog iskoritavanja, nasilja nad
djecom i sl.).
Utjelovljujui ideju europske integracije, ove organizacije dijele iste simbole ujedinjene Europe europsku zastavu (radi lakeg raspoznavanja, VE koristi modificiranu verziju koja
u sredini ima malo slovo e), europsku himnu
temeljenu na Beethovenovoj Odi radosti, kao
i obiljeavanje Dana Europe (EU to ini 9. svibnja, a VE 5. svibnja). Ova preklapanja, kao i nairoko koriten pridjev europski esto dovode do
mijeanja tri zvuno bliska pojma Vijee Europe, Europsko vijee i Vijee EU. Dok prvi, kako
je reeno, predstavlja europsku meuvladinu
organizaciju (ija je i Hrvatska lanica od 1996.),
druga dva su institucije Europske unije prva na
sastancima na vrhu okuplja efove europskih
drava i vlada, a druga europske ministre nadlene za pojedina podruja nadlenosti EU. Vie
o VE doznajte na www.coe.int, a o EU na http://
europa.eu/.
Pie: EEF/P.L.F.
13
Kako se donose
odluke u Europskoj
uniji?
Europski zakon - koji po usvajanju vrijedi na teritoriju EU, moe se usvojiti u podrujima Unijine iskljuive nadlenosti
dok u podrujima u kojima ima djelominu ovlast EU djeluje pod uvjetom da su drave suglasne na zajedniko rjeavanje
U procesu odluivanja u EU-u sudjeluju
glavne europske institucije koje donose propise
iskljuivo u podrujima u kojima imaju nadlenost, a koje su im drave lanice izrijekom dale
u Ugovorima sklapanima kroz godine razvoja
EU-a. Odreeni se, dakle, europski zakon - koji
po usvajanju vrijedi na teritoriju itave EU, odnosno svih njezinih lanica - moe usvojiti u podrujima Unijine iskljuive nadlenosti (trgovina,
poljoprivreda, ribarstvo, promet, trino natjecanje). U podrujima u kojima ima djelominu
ovlast (okoli, zdravlje, obrazovanje, migracija),
EU djeluje pod uvjetom da su drave suglasne
da je odreeno pitanje bolje rjeavati zajedniki
na europskoj nego pojedinano na nacionalnoj
razini (naelo supsidijarnosti).
Dio europskog zakonodavstva ine spomenuti temeljni Ugovori EU-a (primarno zakonodavstvo) koji sadre osnovna pravila za Unijino djelovanje (njene ciljeve, funkcioniranje
institucija, nain donoenja odluka, odnos izmeu EU-a i njezinih lanica i sl.). Tijekom godina Ugovori su se izmjenjivali i dopunjavali kako
bi odgovorili na izazove pred kojima se EU, razvijajui se kroz povijest, nalazila (proirenje na
nove lanice, uvoenje jedinstvene valute, stvaranje novih zajednikih europskih politika i sl.) i
kako bi joj omoguili da djeluje ukorak s vremenom. Istovremeno, EU je razvila niz pravnih instrumenata (sekundarno zakonodavstvo), primjerice uredbe, direktive i odluke, koje drave
preuzimaju u vlastito zakonodavstvo (baza podataka europskih zakona EUR-lex dostupna je
na http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm).
Standardna procedura donoenja odluka u EU-u naziva se suodluivanje. Europska
komisija kao uvarica Unije predlae nacrt europskog zakona za koji smatra da bi bio poeljan
za EU u cjelini. Potom ga svaki sa svoje strane
razmatraju svih 27 europskih ministara u Vijeu EU-a, osiguravajui pritom pojedinane nacionalne interese svojih vlada, i Europski parlament. Lisabonski ugovor, na snazi od 2009.
godine, poveao je broj politika u kojima se odluke donose na ovaj nain (imigracija, okoli, zatita potroaa), ime je u procesu odluivanja
europskim vladama i europskim parlamentarnim zastupnicima dana jednaka vanost. Kad
ove dvije institucije prihvate Komisijin prijedlog
i usuglase stav, su-usvajaju novi europski zakon. Istovremeno, nacionalni parlamenti Unijinih lanica mogu intervenirati ako smatraju da
prijedlog zakona nadilazi ovlast EU-a. Ovim se
Ugovorom poveava i broj podruja u kojima
ministri donose odluke veinom (azil, kazneno
pravo), dok u nekim najosjetljivijim pitanjima i
dalje glasuju jednoglasno (porezi, obrana).
Ve u ranoj fazi donoenja propisa, brojni
zainteresirani akteri (sindikati, gospodarski lobiji,
nevladine organizacije, graani) nastoje utjecati
na Komisiju kao glavnog predlagatelja propisa, a
tijekom procesa mogu u njemu sudjelovati kroz
javno savjetovanje putem interneta. Komisija
ima interes predlagati one propise za koje pretpostavlja da e dobiti podrku europskih ministara u Vijeu EU-a i koje e drave u konanici
biti spremne pretoiti u nacionalno zakonodavstvo i primijeniti ih u praksi. Iz tog razloga, neki
prijedlozi za nove europske zakone dolaze upravo od samih drava.
U sustavu odluivanja u EU-u briselske institucije djeluju na temelju Ugovora na koje su
Unijine lanice samostalno pristale - u pozadini
briselskih propisa prvenstveno su same drave.
Pie: EEF/P.L.F.
15
Zalaganje za
razvoj ljudskih
prava - graanskih i
politikih
Ve 60 godina Vijee Europe nadzire stanje demokracije, ljudskih prava i vladavine
prava u europskim dravama
Posljednjih 60 godina, referentna organizacija u Europi za pitanje zatite temeljnih prava i sloboda je Vijee Europe (VE). Putem svojih
brojnih nadzornih mehanizama, ono nadgleda
stanje demokracije, ljudskih prava i vladavine
prava u europskim dravama, i to kroz tematska
izvjea Parlamentarne skuptine koja odraavaju presjek situacije po dravama (i na temelju
kojih Skuptina izglasava Preporuke ili Rezolucije), zatim kroz rad Odbora ministara koji razmatra razinu primjene pojedinih pravnih instrumenata vezanih uz socijalna i manjinska prava,
borbe protiv rasizma i diskriminacije i sl. te kroz
djelovanje Povjerenika za ljudska prava koji na
temelju posjeta europskim zemljama izrauje
ciklika izvjea o aktualnom stanju ljudskih prava.
Jedan od najveih doprinosa VE je postojanje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji nadgleda usklaenost zemalja s Europskom konvencijom za ljudska prava
(usvojenom jo 1950. godine) i u toj ulozi funkcionira kao najvia europska sudska instanca
za ljudska (graanska i politika) prava. Upravo tom Sudu Europljani, nakon to iscrpe sve
domae sudove, mogu podnijeti albu ukoliko smatraju da je bilo koja od 47 drava stranaka Konvencije (koje su sve redom i lanice VE)
povrijedila neko od njihovih temeljnih ljudskih
prava zajamenih Konvencijom (presude Suda
dostupne su na internetskim stranicama Suda
http://www.echr.coe.int/echr/en/hudoc/).
U posljednjih je nekoliko godina i EU sa
svoje strane odluila - osim to sustavno deklarativno podrava potivanje ljudskih prava - poduzeti korake da to pitanje na to konkretniji nain integrira u svoj sustav gospodarsko-politike
16
integracije (s kojom se prvenstveno i poistovjeuje) i u svoj rad. Naime, iako ima svoj Sud pravde EU-a u Luksemburgu, taj je Sud nadlean iskljuivo u pitanjima koja su u Unijinoj ovlasti
(npr. u predmetima u kojima neka europska institucija ili drava tui drugu za krenje naela trinog natjecanja ili u sluajevima krenja prava
na slobodno kretanje vie o tome na http://curia.europa.eu/). EU je, stoga, nastojei usidriti
ljudska prava u vlastiti sustav, usvojila 2000. godine Povelju Europske unije o temeljnim pravima koja navodi niz graanskih, politikih, ekonomskih i socijalnih prava europskih dravljana,
i koja je 2007. osnovala Agenciju EU-a za temeljna prava (sa sjeditem u Beu) koja prati primjenu tih prava na terenu.
Sljedei iskorak u razvoju ljudskih prava u
Europi omoguen je stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora (sa strane EU-a) i Protokola 14
uz Konvenciju o ljudskim pravima (sa strane VE),
ime je pruen pravni temelj koji zahtijeva da EU
kao jedinstvena cjelina (a ne samo kao skup europskih drava) pristupi Konvenciji. Zasad, naime, budui da jo nije njezina stranka (iako je
potpisnica nekih drugih konvencija VE, npr. o
zatiti prirodnih stanita, o borbi protiv financiranja terorizma), u pogledu zatite ljudskih prava, EU s itavom svojom pravnom steevinom
i europskim institucijama nije izravno podvrgnuta nadzoru strasburkog Suda. Podvrgnuta
mu je tek posredno sve lanice Unije ujedno
su i stranke strasburke Konvencije, pa su prilikom izvravanja svojih obveza lanstva u Uniji i primjene europskog zakonodavstva obvezne
potivati ljudska prava.
No, pristupanjem EU-a Konvenciji, pojedinac koji, primjerice, smatra da je odreena europska institucija usvajanjem pojedinog europskog zakona, prekrila neko od njegovih ljudskih
prava zajamenih Konvencijom, mogao bi protiv nje podnijeti tubu u Strasbourgu.
Tim bi se inom sustav zatite ljudskih prava u Europi konsolidirao, a time i ojaala opa
pravna sigurnost na europskom kontinentu.
Pie: EEF/P.L.F.
ju krenja pravila mogu dovesti dravu pred luksemburki Europski sud pravde, kao to i drava
moe pred isti Sud odvesti europsku instituciju
ako smatra da je istupila iz okvira svog mandata.
Pritom, usporedo s postojeim pisanim pravilima koja ureuju njihov odnos, obje se strane
pri rjeavanju problema esto slue diplomacijom i otvorenim dijalogom.
Kada drava pristupi Uniji (a esto je isti
sluaj i prije samog pristupanja, ve u fazi postupnog usklaivanja s Unijinim normama), europski/briselski poslovi vie nisu tui/vanjski
, ve postaju automatski nacionalni/domai i
sve razine u dravi ih moraju prisvojiti i proeti
u svoje svakodnevno funkcioniranje, bilo da se
radi o dravnoj upravi, privatnom poduzeu ili
nevladinom sektoru.
EU ne predstavlja one tamo u Bruxellesu, jer je Bruxelles, kao sinonim za EU, sainjen od svih nas. EU je velika europska arena
za okupljanje interesa koja omoguava i olakava razmjenu ideja i prakse, ali i potie promjene
i razvoj. Neminovno, odnosi unutar EU-a, kao
u bilo kojem drugom meunarodnom okviru, obiljeeni su raspodjelom politikih snaga
meu dravama (koje postoje neovisno o zdruenosti u Uniji), no i u ovom spletu male zemlje mogu uspjeti kapitalizirati svoja specifina
znanja i iskustva, pa na kraju svatko, kroz pregovore, dobije poneto za sebe drave garanciju
svojih pojedinanih nacionalnih interesa (Francuska poljoprivrednu politiku, mediteranske
zemlje i Irska Strukturne fondove, Benelux institucionalne promjene), a EU garanciju opih
europskih interesa (zatita okolia, zdravlja).
Na kraju, odnos EU-a i drava je dinamian i neprestano se razvija tko je mogao prije 20 godina predvidjeti da e jednoga dana zaivjeti Inicijativa europskih graana kojom milijun
Europljana peticijom mogu pozvati Europsku
komisiju da predloi novi europski propis?
Pie: EEF/P.L.F.
17
Europska pria
ujedinjenja nije
u potpunosti
dovrena
Norveka, Island i Lihtentajn su lanice
Europskog gospodarskog podruja te uz
plaanje lanarine imaju mogunost
sudjelovati na unutarnjem tritu EU-a
Valovi proirenja uinili su od inicijalne estolane Zajednice za ugljen i elik gospodarsku
i politiku uniju od 27 europskih drava, s perspektivom daljnjih proirenja. No, nisu sve europske drave Unijine lanice.
Norveka je do sada zatraila lanstvo u
EU-u 4 puta dvaput 1960-te (kad je njezino
pristupanje blokirala de Gaulleova Francuska),
a potom 1972. i 1994.g. kada je norveki narod,
unato ve provedenim pregovorima izmeu
norveke vlade i europskih institucija, tijesnom
veinom odbio pristupanje Uniji na dva uzastopna referenduma. Norveka rezerviranost
prema EU-u temeljena je na povijesti, zemljopisu i sretnim okolnostima. Stekavi neovisnost
1905.g. odvajanjem od vedske, rije unija poprimila je gorki politiki okus. Veliina zemlje
(udaljenost izmeu krajnjeg sjevera i Osla gotovo je jednaka udaljenosti izmeu Osla i Rima)
pogodovala je razvoju snane lokalne politike
kulture i otpor prema ideji odvie centralizirane
vlasti.
Kao zemlja koja nikada, za razliku od susjedne vedske, nije razvila jaku industriju, svoj
je potencijal, poput Islanda, razvila u podruju
ribarstva, a zahvaljujui nafti, otkrivenoj 60-ih
godina u Sjevernom moru, Norveani su stekli
preduvjet da uspjeno opstanu usporedo s EUom. Iako zadnjih godina norveka politika elita i gospodarski sektor priznaju odreene prednosti prikljuivanja EU-u, jo u to ne uspjevaju
uvjeriti norveku javnost - posebno u svijetlu aktualne gospodarske krize - tim vie to se esto
koriteni argument rizika od izoliranosti pokazao neutemeljenim.
18
19
Kako e Hrvatska
sudjelovati u
oblikovanju
politika EU?
Lokalne i regionalne interese zastupat
emo kroz sudjelovanje u savjetodavnom
tijelu EU-a pod nazivom Odbor regija
Kako e se Hrvati uklopiti u europske institucije i sudjelovati u oblikovanju politika EU-a nakon ulaska u EU?
Odgovor na to pitanje ujedno je i prilika za
prikaz temeljnog institucionalnog okvira EU-a
i naina na koji e Unija prilagoditi svoj unutarnji sustav kako bi omoguila Hrvatskoj da bude
adekvatno zastupljena u europskim institucijama i da sudjeluje u procesu odluivanja na razini EU-a.
Hrvatski predsjednik i premijer sudjelovat e na sastancima Europskog vijea koje na
europskim summitima okuplja efove drava i
vlada drava lanica EU-a i postavlja dugorone
politike prioritete razvoja EU-a, poput uvoenja zajednike europske monete.
Hrvatski resorni ministri sastajat e se s europskim kolegama na sastancima Vijea Europske unije (koje ne treba mijeati sa spomenutim
Europskim vijeem, a jo manje s Vijeem Europe koje nije institucija Unije) u kojem nacionalni
predstavnici zastupaju interese svojih vlada. Vijee mijenja lice ovisno o temama o kojima raspravlja (pri usvajanju europskog zakona u podruju ribarstva sudjeluju europski ministri za
ribarstvo, a pri usvajanju prorauna EU-a ministri financija).
Odluke u Vijeu donose se jednoglasno ili
veinom glasova, ovisno o kojem se pitanju raspravlja, a njegov se rad, u skladu s njegovim
izrazito politikim karakterom, u velikoj mjeri temelji na pregovorima i kompromisima izmeu
drava i u tom procesu, neminovno, znaajnu
ulogu igraju odnos politikih snaga i strateke
sposobnosti drava.
Ulaskom Hrvatske u EU, Hrvatska e imenovati jednog povjerenika u Europsku komisi 20
ju, kojem e biti dodijeljeno odreeno podruje sektorske nadlenosti. Iako se povjerenici ne
biraju izravno, to se esto navodi kao primjer
demokratskog deficita Unije, oni su podvrgnuti
svojevrsnoj neizravnoj kontroli budui da njihovo imenovanje prema redovnoj proceduri odobrava na izborima izabrani Europski parlament.
Ta e se osoba prikljuiti ostalim europskim povjerenicima u Komisiji, instituciji iji je
zadatak da promie interese Unije kao cjeline, a
ne pojedine nacionalne interese. Komisija, uvjetno reeno, predstavlja europsku dravnu upravu te e se zainteresirani Hrvati putem natjeaja moi kandidirati za radna mjesta u Komisiji,
ali i ostalim europskim institucijama.
U sklopu aktualnog mandata Europskog
parlamenta, Hrvati e se kroz izravne izbore
moi kandidirati za 12 mjesta europskih zastupnika, instituciji koja s Vijeem EU-a suodluuje pri usvajanju europskih zakona. Na Europski
sud pravde u Luksemburgu, koji tumai europske zakone i osigurava njihovu ujednaenu primjenu u itavoj EU, bit e imenovan jedan hrvatski sudac.
Lokalna i regionalna razina moi e sudjelovati u procesu odluivanja kroz sudjelovanje u savjetodavnom tijelu EU-a pod nazivom
Odbor regija, a predstavnici civilnog drutva,
poslodavaca i zaposlenika u Europskom gospodarsko-socijalnom odboru. Brojni e Hrvati moi utjecati na oblikovanje europskih politika na neizravan nain, kroz aktivno sudjelovanje
u organizacijama civilnog drutva, industrijskog
sektora, lobistikih struktura koje svakodnevno nastoje postii da njihovi interesi budu zastupljeni u europskim propisima.
Iz ovog je presjeka vidljivo da e za potrebe prikljuivanja Hrvatske EU prilagoditi svoj institucionalni okvir, no istovremeno e Hrvatska
iako ne postoji europski propis koji bi zadirao u
unutarnju organizaciju drava lanica morati
(re)organizacijom vlastitih institucija i mehanizama te osposobljavanjem kadrova osigurati svoje
uinkovito sudjelovanje u europskim poslovima
koji e od dana prikljuivanja EU-u u potpunosti
postati domai poslovi.
Pie: EEF/P.L.F.
Hoe li se ulaskom u
EU mijenjati porezni
sustav Hrvatske?
Prag za ulaz u sustav PDV-a poveava se na
35.000 eura. Za trenutno vaeu stopu od
0% u tuzemnom prometu treba propisati
snienu poreznu stopu a slobodne zone treba ukljuiti u sustav oporezivanja PDV-om
Kao rezultat pregovora o prilagodbi pravnoj steevini (Poglavlje 16), u hrvatskom poreznom sustavu dogodit e se neke promjene.
Jedna od njih je izmjena praga za ulaz u sustav
PDV-a na 35.000 eura umjesto sadanjeg iznosa od 11.500.eura odnosno 85.000,00 kuna. Za
sada vaeu stopu od 0% u tuzemnom prometu treba propisati snienu poreznu stopu. Porezna osloboenja u tuzemstvu sada propisana
kao institucionalna osloboenja treba propisati
kao funkcionalna porezna osloboenja izuzea, a slobodne zone treba ukljuiti u sustav oporezivanja PDV-om. Poseban porez na promet
osobnih motornih vozila i porez na promet nekretnina zakonodavno treba jasno razluiti.
Odluke o primjeni stopa PDV na razini EU
donose se jednoglasno, to znai da se o visini
PDV jedne zemlje moraju sloiti sve zemlje unije. 0,50% PDV-a od svake drave lanice izdvaja
se u proraun EU.
Troarine su posebne vrste poreza kojima
se u zemljama EU oporezuje velik broj razliitih
proizvoda. Na razini Unije ureeno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih
proizvoda i mineralnih ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina koksa i elektrine energije). Kao to je to bio sluaj kod drugih zemalja, omoguavanje odreenih izuzea,
ili odstupanja, te koritenje prijelaznih razdoblja
u kojima se stope trebaju pribliiti minimalno
odreenima u Europskoj uniji zasigurno e biti
omogueno i Hrvatskoj. Hrvatski sustav troarina djelomino je usklaen s pravnom steevinom EU-a, ali e biti potrebne jo znatne
prilagodbe u poreznoj osnovici, strukturi i definicijama roba koje podlijeu troarinama.
U kategoriji alkohola i alkoholnih pia, pri-
EU za cilj ima
harmonizaciju
poreza
Svaka zemlja moe sklopiti bilateralne ili
multilateralne ugovore kojima e izbjei
meunarodno dvostruko oporezivanje
Porezi su najznaajniji izvor prihoda svake
drave od kojih se prikupi od 25% do 75% dravnog prorauna. PDV u hrvatskom proraunu
ini 37% prihoda. Poreze plaaju fizike i pravne osobe uplatom direktnih ili indirektnih poreza. Direktni porezi su porez na dohodak, porez
na dobit i porez na imovinu, a indirektni porez
na promet, porez na dodanu vrijednost i troari21
ne. Ostali izvori prihoda drave su doprinosi, carine, takse, naknade i ostalo.
Europska unija ima za cilj harmonizaciju poreza u sklopu zajednike porezne politike.
Indirektno je oporezivanje definirano Ugovorom o funkcioniranju EU dok se direktni porezi ne spominju izrijekom u osnivakom ugovoru, stoga njihova harmonizacija nailazi na brojne
zapreke. Nekoliko je ciljeva koje treba rijeiti harmonizacijom poreza. Jedan od njih je spreavanje dvostrukog oporezivanja i izbjegavanja
plaanja poreza. Dvostruko oporezivanje predstavlja situaciju u kojoj je jedan porezni obveznik
duan platiti isti ili slian porez poreznim vlastima dviju drava. Dvostruko oporezivanje diskriminira porezne obveznike, naruava naelo
ravnomjernosti u raspodjeli poreznog tereta, i
naruava naelo pravednosti u oporezivanju.
Kako bi se otklonilo ili ublailo dvostruko
oporezivanje svaka zemlja moe sklopiti bilateralne ili multilateralne ugovore za izbjegavanje
meunarodnog dvostrukog oporezivanja. Isti
ugovori ujedno slue kako bi se sprijeilo izbjegavanje plaanja poreza fizikih ili pravnih osoba
koje ive i rade u dvjema razliitim zemljama EU.
Znaajan napredak u harmonizaciji porezne politike postignut je na polju indirektnih
poreza, odnosno poreza na dodanu vrijednost.
Harmonizacija se ogleda u preporuenoj standardnoj stopi PDV-a koja iznosi 15%, te u minimalnoj snienoj stopi PDV-a koja ne bi trebala
biti nia od 5%. Najvii PDV uvela je Maarska u
studenom 2011. po stopi od 27%. Evo jo nekoliko primjera iz zemalja lanica EU. Slovenija kao
zemlja lanica EU primjenjuje dvije stope PDV-a,
opu stopu 20% i snienu 8,5%.
Sniena stopa PDV-a primjenjuje se na usluge u privatnom domainstvu, za ienje prozora, osiguravanje kua, usluge frizera te za manje popravke bicikla, obue i konih proizvoda
te kuanskog tekstila. Nii PDV je predvien i za
knjige u digitalnom obliku. Po dvije sniene stope primjenjuju Belgija, Grka, panjolska, Francuska, Irska, Italija, Cipar, Litva, Maarska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovaka, Finska i
vicarska, a Luksemburg ima tri sniene stope
(3%, 6% i 12%.). Po jednu snienu poreznu stopu imaju Bugarska, eka, Njemaka, Estonija,
Latvija, Malta, Nizozemska, Austrija, Slovenija i
Ujedinjeno Kraljevstvo.
22
Zdravstveno
i mirovinsko
osiguranje u EU
Svaka zemlja lanica slobodna je odluiti o svom mirovinskom sustavu u skladu
sa svojim specifinostima te za njega snosi
odgovornost, no veliko europsko oko pratit
e svaku od njih
U bliskoj budunosti svaki trei punoljetni stanovnik Europe bit e umirovljenik, troak
za mirovine poveat e dodatnih 5% BDP do
2050. , s prosjeno 10 na 15% BDP (poveanje
od 50%), a Europska komisija uskoro objavljuje
bijelu knjigu s prijedlozima o mirovinama u EU.
Mirovine su samo jedan dio socijalne politike EU, no rasprava o njima izravno je povezana
s tritem rada i slobodom kretanja ljudi i kapitala, proraunom, porezima, siromatvom.
Na stranicama Europskog parlamenta
mogu se proitati zahtjevi zastupnika da zemlje
EU odre stabilan, vjerodostojan i odriv mirovinski sustav, uzimajui u obzir borbu protiv siromatva u starijoj dobi odgovarajuom razinom mirovina.
Europljani uobiajeno rade kroz svoj radni vijek za nekoliko poslodavaca od kojih se neki
nalaze i izvan njihove matine zemlje, u nekoj
drugoj dravi EU-a, pa zastupnici ele da EU i
zemlje lanice uklone prepreke mobilnosti i pozabave se potekoama pri transferu mirovina
unutar i izmeu zemalja lanica.
Zastupnici takoer uoavaju razliku izmeu slubene dobi za odlazak u mirovinu (koju
trenutano vie zemalja eli promijeniti) i stvarne dobi u kojoj ljudi prestaju raditi.
Zbog nejednakosti na tritu rada ene
imaju nie mirovine te stoga i vei rizik od siromatva u starijoj dobi. Prosjeno, ene su plaene manje od mukaraca za isti rad. Zastupnici
trae od Komisije i zemalja lanica da se pozabave tim nejednakostima i uzmu u obzir i imbenike poput duljih prekida karijere zbog brige za
obitelj u beneficije pri izraunu mirovina.
Svaka zemlja lanica slobodna je odluiti o
svom mirovinskom sustavu u skladu sa svojim
23
to je to EUROPOL?
Hrvatska je s EUROPOL-om potpisala
sporazum o suradnji, pa su nae policijske
snage dio velike i jake mree u borbi protiv kriminala
Postoji li zaista Europska policija i kako ona
pridonosi sigurnosti Hrvatske? Odgovor na to
pitanje pronai emo pogledamo li organizaciju i zaduenja EUROPOL-a, Europskoga policijskog ureda.
Cilj je EUROPOL-a postii sigurniju Europu podravajui policijske urede zemalja lanica EU u borbi protiv meunarodnog kriminala i
terorizma. Sjedite mu je u Haagu gdje radi vie
od 700 strunjaka iz razliitih podruja koji usko
surauju s policijskim uredima u 27 zemalja lanica, ali isto tako i s ne-lanicama EU, kao to su
Australija, Kanada, SAD i Norveka. To je operativni centar visoke sigurnosti s vie od 130 asnika za vezu koji su na raspolaganju zemljama lanicama u svojim mobilnim uredima spremnim
za put 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.
Borba protiv krijumarenja droge, nedoputenih imigracijskih mrea i trgovanja ljudima,
djeje pornografije, krijumarenja ukradenim
vozilima, kibernetikog kriminala, krijumarenja radioaktivnim i drugim nuklearnim tvarima,
pranja novca i krivotvorenja novca i drugih sredstava plaanja, osobito protiv krivotvorenja eura
specijalnosti su kojima se bavi taj ured.
Kriminal ne poznaje granice, to uvjetuje
organizaciju borbe protiv kriminala na isti nain.
Hrvatska je s EUROPOL-om jo u sijenju 2006. potpisala Sporazum o operativnoj i
stratekoj suradnji i jedina je zemlja u regiji koja
ima strateki i operativni sporazum s EUROPOL-om o razmjeni podataka iako nije njegova
lanica.
Sporazum je znaajan za Hrvatsku i zemlje lanice EU jer se njime reguliraju pitanja
borbe protiv tekih oblika organiziranog kriminala, posebice kroz razmjenu informacija i redovite kontakte EUROPOL-a i Hrvatske na svim
razinama. Kao nadlena tijela za suradnju s EUROPOL-om odreeni su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Ministarstvo
24
Od nacionalnog
pitanja do europske
vojske?
Temeljni instrument vanjske i sigurnosne
politike EU-a za rjeavanje konflikata i dalje je diplomacija no istovremeno EU je od
2003. godine do danas kroz sigurnosnu i
obrambenu politiku uputila preko 20 civilnih i vojnih misija
Razvijajui kroz povijest prvenstveno gospodarsku, a potom i politiku integraciju na europskom kontinentu, EU je paralelno razmatrala
mogunost definiranja svoje uloge u europskoj
sigurnosnoj arhitekturi, no to je oduvijek inila
oprezno. Tradicionalno je nad sigurnosnom dimenzijom u Europi prvenstvo imao NATO, a
osim to je bilo upitno do koje mjere EU moe
razviti institucionalnu i vojnu sposobnost za
izvoenje operacija u praksi, zbog kompleksnosti i osjetljivosti pitanja sigurnosti, bilo je teko
pomiriti razne nacionalne interese, zauzeti zajedniko stajalite lanica EU-a prema kljunim
sigurnosnim izazovima i na njih djelotvorno odgovoriti.
Politike promjene koje su uslijedile u Europi nakon zavretka Hladnoga rata, kao i jaanje meunarodnog terorizma, suoile su EU sa
sigurnosnim krizama na koje ona u nedostatku
jedinstvene politike pozicije i adekvatnih mehanizama nije mogla utjecati. Posljedino, u zadnja dva desetljea EU je poela ubrzanije razvijati svoju sigurnosnu i obrambenu politiku, koja
danas predstavlja vojnu i civilnu dimenziju njezine zajednike vanjske i sigurnosne politike.
Temeljni instrument vanjske i sigurnosne politike EU-a za rjeavanje konflikata i dalje ostaje
diplomacija, poduprta, prema potrebi, trgovinskim dogovorima ili pruanjem razvojne pomoi.
No istovremeno, EU je od 2003. godine
do danas kroz sigurnosnu i obrambenu politiku uputila preko 20 civilnih i vojnih misija u krizna podruja Europe, Zakavkazja, Bliskog Istoka, Azije i Afrike. Svojim djelovanjem EU nastoji
ispuniti tzv. peterburke zadatke koji ukljuuju
sprjeavanje konflikta prije izbijanja krize, pruanje humanitarne pomoi i organiziranje operacija spaavanja tijekom krize te razrjeavanje kriznih situacija i uspostavljanje i ouvanje mira u
post-kriznom razdoblju.
Neke od vojnih operacija EU-a, u kojima od 2007. godine sudjeluje i Hrvatska, su
EUFOR-ova misija stabilizacije u BiH i EU
NAVFOR-ova misija za borbu protiv piratstva
u vodama Somalije, a od civilnih EUPOL-ova
misija izgradnje uinkovite civilne policijske
slube u Afganistanu te EULEX-ova misija uspostave vladavine prava na Kosovu. Osim navedenih, EU se angairala i u kriznim sukobima u Iraku, Palestinskoj samoupravi, Kongu,
Gruziji, te adu i Srednjeafrikoj Republici.
lanice EU-a odluke vezane uz obranu donose
jednoglasno, no Lisabonski ugovor nudi mogunost da manji broj drava prema elji produbi suradnju u podruju obrane, to potencijalno moe utjecati na dinamiku razvoja europske
obrambene politike.
Sredinom 2004. godine, osnovana je i Europska obrambena agencija s ciljem da pobolja obrambene sposobnosti EU-a, promie istraivanje i razvoj tehnologije u pitanjima obrane,
ojaa europsku suradnju u naoruanju, te stvori
kompetitivno europsko trite za vojnu opremu.
Pokretanjem Europske sigurnosne i obrambene
politike, EU je pokazala namjeru da zauzme ulogu aktivnog imbenika u oblikovanju meunarodne sigurnosti i da civilnim i vojnim sredstvima doprinese upravljanju kriznim situacijama.
No, danas podruja sigurnosti i obrane
jo uvijek ostaju pitanje nacionalne suverenosti
i u nadlenosti pojedinih drava lanica EU-a. U
praksi to podrazumijeva da se EU u svojim misijama prvenstveno oslanja na vojnu snagu koju
njezine lanice, prema potrebi, stavljaju na raspolaganje, kao i da se europska obrana financira
iz nacionalnih prorauna (u 2010. godini europske su drave u obrambene svrhe utroile ukupno oko 300 milijardi eura). O mogunosti da
obrambena politika EU-a u budunosti iznjedri
europsku vojsku u klasinom smislu te rijei,
zasada se samo raspravlja.
Pie: EEF/P.L.F.
25
26
centara u zemljama EU, ali i u Norvekoj, Lihtentajnu i Islandu za hrvatske graane i poduzetnike znait e mogunost rjeavanja spornih pitanja vezanih za irenje poslovanja i priznavanje
kvalifikacija te rjeavanje ovih pitanja, ako do njih
uope i doe, u i izvan sudskim postupcima na
bri i efikasniji nain.
istraivakim sektorom, nastojei rezultate njihova rada primijeniti za unapreenje proizvodnje. Nuna su daljnja ulaganja, kako u nove
tehnologije i inovativna rjeenja, tako i u obrazovanje i promidbu, te prepoznatljiv plasman hrvatskih proizvoda na jedinstvenom tritu EU.
Jaanje klastera svakako je potrebno za meusobno povezivanje i iskoritavanje udruenih reKoliko je u EU vaan poduzetniki sektor sursa znanja, tehnologije i sredstava zdruenih
govori i podatak da 99,8% svih tvrtki u Uniji ula- pod zajednikim ciljevima i brzim protokom inzi u skupinu malih i srednjih poduzea. Samo formacija.
u periodu od 2002. do 2008. godine u EU su
mala i srednja poduzea generirala 9,4 milijuna
A gdje smo mi u svemu tome mogu ilunovih radnih mjesta.
strirati podaci Svjetske banke za 2011. godinu:
po indikatoru lakoe poslovanja Hrvatska se naAko i vi elite poi u ovom smjeru i osno- lazi na 79. mjestu i zaostaje za svim zemljama
vati tvrtku u EU to ete moi u potpunosti uradi- EU, osim Italije i Grke. Posebno loe stojimo i
ti online. Pri tom biste na primjer trebali znati da po pitanju zatite ulagaa gdje smo na 131. mjeje za osnivanje tvrtki u pojedinim zemljama EU stu, dok je iza nas samo Grka, i po pitanju grapotrebno proi procedure koje traju i kotaju ra- evinskih dozvola gdje smo na 142. mjestu, dok
zliito. panjolska je, tako, negativan primjer ze- je iza nas samo Poljska. Ipak, daleko smo najgomlje koja ima prosjeno vrijeme od17,5 dana za ri od svih lanica EU po pitanju prekogranine
osnivanje tvrtke, dok u Nizozemskoj, Danskoj trgovine, gdje drimo 99. mjesto. Prema veini
ili Estoniji to moete uraditi za 2 dana. Italija je indikatora, ak su i Bugarska i Rumunjska, koje
s druge strane uvela vrlo jednostavnu procedu- esto usporeujemo s Hrvatskom i pitamo se
ru koja traje samo 1 dan, ali i kota 2.573 . to se kako su one ule u EU prije nas, bolje od Hrvattie poreza, zemlje lanice Europske unije ima- ske. U veini sluajeva, iza Hrvatske nalazi se
ju puno slobodu kreirati vlastite direktne poreze, samo Grka.
ali pri tome se moraju pridravati naela slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala i naela
FONDOVI EU: Ve u prvih 6 mjeseci lannediskriminacije. Postoje tri direktive koje se od- stva, odnosno u razdoblju od 1. srpnja do 31.
nose na oporezivanje tvrtki. Tako se npr. direktivi prosinca 2013. godine, imati emo na raspolagafirme majke ne oporezuju dvostruko. Zatim EU nju 449 milijuna eura iz strukturnih fondova. Kodirektiva spajanja kamata i autorskih naknada, liko emo u konanici sredstava iskoristiti, ovikojom se ukida dvostruko oporezivanje kamata sit e o naoj sposobnosti planiranja i pripreme
i autorskih naknada izmeu povezanih drutava kvalitetnih projekata.
koja imaju prebivalita u razliitim zemljama EU,
tako da ih se oslobaa od oporezivanja u draREGIONALIZAM: Hrvatsku, sukladno zavi izvora. Trea se direktiva odnosi na Zajedni- htjevu EUROSTAT-a, u statistikom smislu ine
ku Konsolidiranu Korporativnu poreznu osnovi- 3 NUTS 2 regije koje ine:
cu iz oujka 2011. koja za cilj ima prevladavanje
Sjeverozapadna Hrvatska koja obuhvaa
prepreka koje oteavaju porezno funkcioniranje Zagrebaku, Krapinsko-zagorsku, Varadinsku,
jedinstvenog trita.
Koprivniko-krievaku i Meimurska upaniju
Koliko je vano biti spreman za ulazak na te Grad Zagreb;
EU trite govori i podatak da e ulaskom u EU
Panonska Hrvatska koja obuhvaa Bjepotencijalni broj potroaa hrvatskih proizvoda lovarsko-bilogorsku, Virovitiko-podravbiti 500 milijuna! Ali, da bismo bili konkurentni sku, Poeko-slavonsku, Brodsko-posavsku,
na tom velikom tritu potrebno je da i dalje ra- Osjeko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karzvijamo i restrukturiramo svoju proizvodnu in- lovaku i Sisako-moslavaku upaniju;
dustriju, razvijamo suradnju sa znanstvenim i
Jadranska Hrvatska koja obuhvaa Primor 30
Kao i u svim ostalim oblastima tako i u ribarstvu EU ima svoju zajedniku ribarstvenu
politiku koju ini skup uredbi, izravno primjenjivih propisa koje drave lanice moraju primijeniti na svoja plovila i ribare, a koja odreuje sve
31
segmente ove politike od upravljanja ivim resursima mora, preko inspekcije i kontrole, do trita i financiranja. Najvaniji propisi odnose
se na upravljanje resursima. Sadanja temeljna
Uredba prestaje formalno vrijediti 31. prosinca
2012. godine, a nova uredba sadri iste odredbe
kojima se tite teritorijalne vode drava lanica.
Drugim rijeima teritorijalne vode i dalje su
rezervirane za obalne drave, ba kako je to sluaj i danas. Za razliku od sjevernih mora, na Sredozemlju vrijedi poneto drugaiji princip. Ribolov se tu ureuje nizom tehnikih propisa koje
su minimalne ulovne veliine, koliko moe biti
veliko oko na mrei, na kojoj se dubini i udaljenosti smije koristiti neki alat, smije li dodirivati
dno ako na njemu ive livade morskih trava koje
su posebno osjetljivo stanite i tako dalje. Upravo e ova uredba zajedno s novom temeljnom
uredbom, kada se ona jednog dana usvoji, imati
najvei znaaj za ribolov u Hrvatskoj. U Mediteranu ne postoji sustav ulovnih kvota kao to je to
sluaj u zemljama sjeverne Europe.
Europski fond za ribarstvo omoguava sufinanciranje niza razliitih projekata i investicija
u ribarstvu u okviru Zajednike ribarstvene politike EU. Osnovni preduvjet bilo kakvom financiranju iz fonda su strateke smjernice i operativni
dokumenti koje mora odobriti Europska Komisija. To su, prema dananjim okvirima, Nacionalni strateki plan za ribarstvo i Operativni program za provedbu fonda. Ova dva dokumenta
moraju sadravati opis sektora, ciljeve koje Hrvatska eli postii, mjere koje misli poduzeti te
sredstva koja planira (i moe) utroiti po pojedinoj mjeri. Europa je za 2013. godinu za Hrvatsku
u sektoru ribarstva namijenila 8,7 milijuna eura.
Ovo su samo EU sredstva, i to samo za pola godine, jer ih dobivamo tek nakon to postanemo
lanica! Na ova sredstva Republika Hrvatska dodaje nacionalno sufinanciranje. Koliko - ovisit e
o sredstvima raspoloivim u dravnom proraunu. U svakom sluaju, Hrvatska mora sudjelovati u ukupnom iznosu s barem 25%, a moe
najvie 80%.
Ulaskom u EU Hrvatska e svojim ulovom,
preradom i uzgojem, ako ostane u sadanjim
okvirima, initi tek 1% EU proizvodnje. A kad je
BRODOGRADNJA u pitanju prednost ulaska
32
Republike Hrvatske u EU bit e dostupnost europskih fondova, pogotovo regionalnih (vezano uz Kohezijsku politiku EU), pri emu se posebna pozornost valja posvetiti poticajima vezanim
uz promicanje inovacije (prvenstveno iz razloga to research and development nije strogo
definiran, te je mogue prijaviti itav niz razliitih projekata u svrhu dobivanja regionalnih poticaja).
I na kraju ono to je moda i najvanija politika EU jer je nadnacionalna i tie se sviju, a to
je ZATITA OKOLIA: Koliko Unija panje posveuje zatiti okolia govori i injenica da politika zatite okolia unutar EU obuhvaa priblino 300 razliitih pravnih propisa i normi koji se
odnose na gospodarenje otpadom, oneienje
zraka, zatitu i upravljanje vodama, zatitu prirode i bioloke raznolikosti, zatitu tla, oneienje
bukom, kemikalije i klimatske promjene.
Ulaskom u EU Hrvatska e do poetka
2015. provesti registraciju opasnih kemikalija
radi sigurnijeg gospodarenja istim, do kraja 2015.
ograniiti emisije hlapljivih organskih spojeva,
do kraja 2017. prilagoditi industrijska postrojenja za spreavanje i nadzor oneienja te smanjiti emisije oneiujuih tvari u zraku, do kraja
2018. morati izgraditi centar za gospodarenje otpadom i poboljati kvalitetu vode za pie prema
mikrobiolokim parametrima i EU standardima,
do 2020. smanjiti udio biorazgradivog komunalnog otpada na 35%ukupne koliine, do kraja 2023. urediti sustav odvodnje i proiavanja
otpadnih voda.
Pie: EEF/B.I..
Lisabonski ugovor potvruje do sada ustaljenu praksu da sve odluke vezane uz vanjsku politiku EU-a jednoglasno donosi 27
europskih efova drava i vlada, odnosno
27 ministara vanjskih poslova.
U Europi u javnom obraanju politiara, u
medijskim natpisima ili pak svakodnevnom razgovoru meu ljudima, nerijetko cirkuliraju poluistine ili neistine o tome to i kako EU radi. U
tekstu koji slijedi iznosimo neke od mitova i realne injenice koje stoje iza tih, esto nebuloznih,
tvrdnji.
- Zbog propisa kojima EU odreuje zaobljenost banana, krastavaca i mrkvi, prodavai povra moraju paziti na veliinu, duinu, boju i sastav
voa i povra.
Klasificiranje prehrambenih proizvoda prema kvaliteti i veliini zatraili su poetkom 90ih godina europski ministri poljoprivrede i predstavnici industrije kako bi europski proizvodi
mogli na to kompetitivniji i transparentniji nain sudjelovati u meunarodnoj trgovini. Ovi
propisi ne brane odreene izgled voa i povra,
ve informiraju trgovce o specifinostima pojedinih proizvoda.
- Prema prijedlogu Bruxellesa, kojem je namjera izmijeniti tradicionalnu definiciju otoka,
otok mora imati najmanje 50 stalnih stanovnika,
mora biti udaljen najmanje 1km od kopna, ne smije biti povezan mostom s kopnom i na njemu se ne
smije nalaziti glavni grad drave lanice EU-a.
Nijedan europski zakon ne moe izmijeniti definiciju otoka, ve se tu radi o studiji Europske komisije koja je istraivala ope probleme na
koje nailaze otone zajednice i u tu je svrhu izabrala dio europskih otoka prema gore spomenutim kriterijima.
33
Pridruiti se
europskim narodima
ili nastaviti kao
dosad?
Jeste li za to da Hrvatska i dalje rjeava probleme onako kako je to radila u proteklih
20 godina ili elite to raditi u zajednici s
ostalim europskim narodima uz pomo
europskih fondova?
U Hrvatskoj je nezaposleno 315.438 graana, oko 70.000 ljudi radi, a ne prima plau. Vanjski dug iznosi oko 46 milijardi eura i prelazi 100%
BDP-a, a po makroekonomskim indikatorima,
koji pokazuju vrijednost proizvodnje dobara i
usluga, danas smo na razini od 61% od prosjeka
EU. Po stopi gospodarskog rasta od 0,6% u 2011.
meu najniima smo u Europi. Kao i ostatak svijeta nalazimo se usred globalizacije, kao dio postkomunistikih drava jo smo uvijek u tranziciji,
optereeni smo i poslijeratnom obnovom.
Kroz ratno profiterstvo, kriminal u pretvorbi i privatizaciji isisano je najmanje 50 milijardi
eura, korupcija nas stoji oko 12 milijardi kuna godinje. Siromatvo, nezaposlenost, golemi vanjski i unutarnji dugovi, visoka centralizacija drave, sniena uinkovitost birokracije to je realnost
hrvatskih graana koji e 22. sijenja na referendumu, drugom u novijoj hrvatskoj povijesti, odgovoriti na pitanje: Jeste li za lanstvo Republike
Hrvatske u Europskoj uniji? U kontekstu ivotnih
problema onih koji e zaokruiti za ili protiv
referendumsko pitanje zapravo glasi: jeste li za to
da Hrvatska i dalje rjeava probleme onako kako
je to radila u proteklih 20 godina ili elite to raditi
u zajednici s ostalim europskim narodima uz pomo europskih fondova?
Opa ugroenost
nacije najvei
hrvatski strah
Zato ulaziti u
Europu koja se
raspada?
Neusklaenost ekonomskih politika i neodgovorno voenje fiskalnih politika glavni
su uzroci izbijanja fiskalne krize zato su
pootrena pravila proraunske discipline i
uveden je snaniji nadzor fiskalnih politika
Pie: EEF/N.B.
Pie: EEF/N.B.
Analize strunjaka pokazuju da opi doivljaj ugroenosti nacije hrvatske samostalnosti, suverenosti, politike i kulture jest ono to karakterizira pribliavanje
Hrvatske EU
35
Ulaskom u
Veliko trite donosi
Euroslaviju izgubit dobit hrvatskim
emo samostalnost i tvrtkama
suverenost
36
PREDNOSTI Hrvatska postaje dio trita koje je najvei svjetski izvoznik i uvoznik roba
i usluga i koji proizvodi 25% ukupnog svjetskog
BDP-a. Ukidanjem granine kontrole prema EU
ukidaju se trokovi kontrole, pedicije i carinjenja, to pojeftinjuje protok roba. Hrvatska je, ak
i s potpisanim ugovorima, imala status tree
zemlje, to je usporavalo trgovinu s lanicama
EU. Otvaranje nacionalne ekonomije i ukidanje
trgovinskih barijera poveava ukupan dohodak
graana, slau se ekonomisti.
Hrvatski proizvodi postaju made in EU,
to utjee na plasman proizvoda u i izvan EU.
Ulazi se u sustav tzv. kumulacije pravila o podrijetlu roba. Time dijelove i komponentne tehnoloki naprednih proizvoda iz EU moemo ugraivati u svoje proizvode i prodavati kao izvozne
proizvode, to e potaknuti konkurentnost. Certifikati izdani u Hrvatskoj vrijedit e u itavoj Uniji, ime se smanjuju trokovi dosadanje obveze
dvostrukog testiranja.
Hrvatske tvrtke postaju europske i stoga
mogu traiti pomo europskih institucija u sluaju prepreka izvoza svoje robe izvan EU. Zajednikim tritem profitirat e i graani: zbog pojaane konkurencije oekuju ih nie cijene, vei
izbor i bolja kvaliteta proizvoda i usluga.
IZAZOVI Konkurentnost potie modernizaciju koja je nuna u uvjetima globalizacije,
no za pojedine djelatnosti to znai visoke trokove prilagodbe: nunost rekonstrukcije, nie
cijene, veu kvalitetu, izvoz na nova trita, to
zahtijeva dodatna ulaganja. Pravila nema: prednosti i mane zajednikog trita ovisit e o svakom poduzetniku, poduzeu, djelatnosti i regiji zasebno.
Hrvatska ulazi u sustav ureenih drav-
Stie znatna
financijska pomo
europskih fondova
Hrvatska e ve u prvih est mjeseci lanstva u EU, od 1. srpnja do 31. prosinca 2013.,
imati na raspolaganju 449 milijuna eura,
to je vie od iznosa koji je dobila od 2009.
do 2013.
PREDNOSTI Oko treina prorauna EU
ulae se u programe kojima se poveavaju konkurentnost, smanjenje nezaposlenosti, pogotovo socijalno ugroenih graana, razvoj gradova
i sela, malog i srednjeg poduzetnitva, gradnja
cesta i eljeznica, ulaganje u okoli, zdravstvo,
energetiku. Za to je od 2007. do 2013. predvieno oko 347 milijardi eura, a od 2014. do 2020. ti
e iznosi biti i vei. Hrvatska e ve u prvih est
mjeseci lanstva u EU, od 1. srpnja do 31. prosinca 2013., imati na raspolaganju 687 milijuna
eura, to je vie od iznosa koji je dobila od 2009.
do 2013.
To je ujedno i tri puta vie nego to e uplatiti u europski proraun u prvih est mjeseci.
Najvie sredstava namijenjeno je regijama iji je
BDP nii od 75% prosjeka EU. Budui da je veina hrvatskih regija ispod tog prosjeka, mogu se
oekivati znatna sredstva iz kohezijskog i strukturnih fondova. Projekte koji e biti financirani
Konana uspostava
vladavine zakona i
prava
Tijekom pregovora s EU Hrvatska je uvela
objektivne, jasne i nepolitikantske kriterije za imenovanje, edukaciju, promaknue
i stegovnu odgovornost sudaca, dravnih
odvjetnika i predsjednika sudova
PREDNOSTI Ma koliko se sada inila nestabilnom, na temelju svih pokazatelja i analiza pravne drave, u usporedbi sa svim ostalim
regijama, Europska unija danas je najstabilnije podruje vladavine prava na svijetu. Tijekom
pregovora s EU Hrvatska je uvela objektivne, jasne i nepolitike kriterije za imenovanje, edukaciju, promaknue i stegovnu odgovornost sudaca, dravnih odvjetnika, predsjednika sudova te
lanove Dravnog sudbenog vijea koji imenuju
i razrjeuju suce u Hrvatskoj. Kriteriji su postali
dio zakonodavstva, a ne propisa koje je donosio
37
ministar pravosua, stranaki postavljen politiar. Unaprijeena je kontrola sudakih imovinskih kartica. Smanjen je broj nerijeenih predmeta pred sudovima: od 2004. do 2011. za vie
od 50%.
Pod pritiskom EU jaa politika volja za
borbu protiv korupcije. Rezultat: ojaava se antikorupcijsko zakonodavstvo, pogotovo vezano
uz zapljenu imovine, proiruju se nadlenosti
USKOK-a, formiraju se istraiteljski timovi, dolazi do prvih konkretnih uhienja. Ulaskom u EU
Hrvati e Europskoj komisiji moi tuiti dravu
ako kri propise EU.
IZAZOVI lanstvom ili odbijanjem ulaska u EU prestaju pritisci na reforme u hrvatskom pravosuu i Hrvatska treba sama osigurati funkcioniranje neovisnog sudstva. Hrvatska
e sama kontrolirati jesu li kriteriji odabira sudaca objektivni. Borba protiv korupcije zahtijevat
e dugotrajan napor, strune kadrove i resurse.
U sluaju ulaska u EU europsko zakonodavstvo
postaje dio domaeg pravnog sustava. Hrvatski
e suci morati primjenjivati pravo i sudsku praksu EU, to zahtjeva dodatnu edukaciju. Sud EU
postaje svojevrsni ustavni i vrhovni sud u jednom; hrvatski graani moi e od tog suda traiti tumaenje zakonodavstva.
Uinkovitija administracija
i javna uprava
Kako bi mogla funkcionirati u dinaminom
okruenju, hrvatska uprava morat e se decentralizirati, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj
razini
PREDNOSTI Ulaskom u EU gotovo treina javne uprave bit e direktno ukljuena u europske poslove na svakodnevnoj razini. Kako
bi mogla funkcionirati u dinaminom okruenju, hrvatska uprava morat e se decentralizirati, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. Struni poslovi komunikacije s EU zahtijevat
e visokostrune kadrove, to e naglasiti potrebu depolitizacije, edukacije i profesionalizacije
dravnih i lokalnih slubenika. Daljnji korak trebao bi biti osnivanje posebne visoke kole za javnu upravu koja bi obrazovala kadrove za poslove
javne uprave, po uzoru na ostale europske drave.
IZAZOVI Decentralizacija e doi kao posljedica nunog snalaenja u primjeni svih pri 38
Studiranje
hrvatskih graana
u Europskoj uniji
Ulaskom u EU hrvatski graani postaju
ravnopravni s ostalim graanima EU i pri
tome plaaju jednake kolarine
PREDNOSTI Upoznavanje stranog jezika, kulture, razliitih vrijednosti i poslovnih praksi, snalaenje u multikulturnim sredinama, zabava i putovanja oite su prednosti koje donosi
studiranje u stranim dravama, a inozemna
diploma u traenju posla moe poveati konkurentnost. Za one koji studij u inozemstvu plaaju sami ili iz roditeljskog depa, ili su za studij dobili stipendiju novost je ulaskom u EU hrvatski
graani postaju ravnopravni s ostalim graanima EU i pri tome plaaju jednake kolarine.
Primjerice, budu li studirali u vedskoj ili
kotskoj, hrvatski studenti ondje nee plaati
kolarinu, dok e primjerice u Engleskoj plaati istu cijenu kao i engleski kolege, a ne tri puta
veu kao na pojedinim sveuilitima do sada.
No, jedinstveni model ne postoji: na razliitim
sveuilitima i stupnjevima obrazovanja postoje razliite kolarine. Osim niih kolarina, hrvatski e graani dobiti pristup stipendijama za
potporu studiranju koje su do tada bile namijenjene samo dravljanima EU.
Ako na kolovanju provedu pet godina, automatski stjeu pravo stalnog boravka. Time
uivaju sva prava i pogodnosti kao i dravljani
te zemlje: socijalno i zdravstveno osiguranje, naknadu za rodiljski dopust, djeji doplatak, prava
iz mirovinskog osiguranja, pravo naknade za nezaposlene, porezne olakice itd.
IZAZOVI Iako je kroz Bolonjski proces
i Lisabonsku konvenciju o priznavanju visokoobrazovanih kvalifikacija Hrvatska svojim studentima omoguila bezbolan nastavak kolovanja u EU, to ne znai da priznavanje kvalifikacija
nee traiti vremena ili da e biti besplatno, iako
znai da hrvatski graani ne moraju strepiti
hoe li im studij biti priznat u Europskoj uniji. Poveana mobilnost studenata prema Hrvatskoj
zahtijevat e dodatne programe na stranim jezicima, vee kapacitete domaih fakulteta, rjeavanje pitanja osiguranja i smjetaja stranih studenata itd.
Euroskeptici: Povisit
e se cijene roba i
poveat e se porezi
Strani e nam
Unitit e
radnici uzeti radna se hrvatska
mjesta
poljoprivreda
Istraivanja iz 2006. i 2008. pokazala su
da je svega 1% stanovnitva iz nove Europe odluilo migrirati u neku drugu dravu lanicu EU, a najei razlog selidbi je
enidba, odnosno udaja
Na poljoprivredu otpada oko 40% europskog prorauna koji godinje iznosi oko
129,1 milijardi eura, a hrvatski poljoprivrednici e na raspolaganju imati oko 5 milijardi kuna godinje
Pie: EEF/N.B.
40
ca, jer je ispregovarano da se dio namijenjen ruralnom razvoju prelije u dopunjujua plaanja,
ime se smanjuje pritisak na dravni proraun.
EU se u sljedeih 10 godina obvezala davati oko 10 milijuna eura za razminiravanje poljoprivrednih povrina. Od prvog dana lanstva Hrvatska moe koristiti izvozne subvencije, a ako se
primijeti da proizvodi iz drugih lanica EU naruavaju domae trite, imamo pravo primijeniti
zatitne mjere. S pola milijarde kupaca, Europska
se unija otvara izvozu autohtonih proizvoda hrvatskog sela. Repromaterijal i oprema e se nabavljati po najpovoljnijim cijenama. Budui da je
razina iskoritenosti SAPARD-a (koji je prethodio
IPARD programu do 2007.) bila 75%, to pokazuje da su hrvatski seljaci sposobni sudjelovati u pisanju projekata, uz dodatnu edukaciju.
Pie: EEF/N.B.
41
Demokracija i
upravljanje u EU
42
Pati li Europska
unija od manjka
demokracije?
Dva su osnovna razloga demokratskog deficita EU-a: prvi je institucionalna premo
Europske komisije u odnosu na nacionalne parlamente i Europski parlament, a
drugi se krije u pretjeranoj birokratizaciji
Vie od 40% Europljana nije uope zainteresirano za politiku, niti se ele ukljuiti u politiki ivot na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj
ili europskoj razini. To su pokazali rezultati istraivanja o sudionikom graanstvu provedeni
u svih 27 drava lanica Europske unije krajem
svibnja ove godine. Takve rezultate podupire i
jedno od istraivanja koje je ove godine provela statistika agencija Eurostat, koje je pokazalo
da je odaziv glasaa na nacionalnim izborima u
prosjeku 75%, dok na europske izbore izlazi svega 45% biraa, u pojedinim dravama (primjerice Slovaka i Litva 2009.) i manje - svega 20%.
Budui da je EU 2013. proglasila Europskom godinom graanstva, a 2014. godinom Europskih
izbora, navedeni podaci su alarmantni. Jednostavno, bez graana nema ni demokracije. to
se onda krije iza takvog ponaanja europskih
graana?
Analitiari smatraju kako je izborna apstinencija ponajprije pouzdani signal i poruka politiarima da birai u njih nemaju povjerenja i da
izborni glas nee nita promijeniti. Na razini Europske unije nepovjerenje je primarno posljedica ekonomske krize koja je direktno pogodila
milijune europskih graana koji su se okrenuli
svojim nacionalnim ekonomijama i politici pokuavajui neto promijeniti u domaoj politikoj areni. Najvei pad povjerenja u europske
institucije zabiljeen je kod Grka, Iraca i panjolaca, to je uobiajen proces vidljiv i u Hrvatskoj:
nepovjerenje prema domaim politiarima prirodno se seli na nepovjerenje prema njihovim europskim kolegama. No, drave s boljom
ekonomskom situacijom (primjerice u Skandinaviji) pokazuju veu tendenciju da siromanije graane maknu od siromatva, da ih ukljue
Europski parlament
nee zamijeniti
Hrvatski sabor
Vlada RH, uz ostalo, davat e smjernice i
diktirati nacionalne prioritete i interese
koji e se zastupati u Bruxellesu
Tko e predstavljati moje interese kad u
srpnju idue godine uemo u Europsku uniju,
pitanje je koje brine one hrvatske graane koji
se boje da e Hrvatsku kao geografski i brojem
stanovnitva malu dravu pojesti vee drave i da nee imati utjecaj na donoenje odluka
u EU. Situacija s Hrvatskom, kao i s drugim dravama u EU, na svakodnevnoj razini izgleda
ovako: na najvioj politikoj razini, na sastancima Europskog vijea koje zadaje politiki smjer
i utvruje prioritete u EU, dravu zastupa predsjednik drave ili Vlade, ovisno o tome tko ima
izvrne ovlasti. U hrvatskom sluaju to je premijer. Na razini svakodnevnih pregovora i donoenja odluka nacionalne interese zastupaju hrvat-
glasi: prvi dom, zastupniki, predstavljao bi politiku volju svih graana Unije i zastupnike bi birali graani na euroizborima, dok bi drugi dom
predstavljao volju drava lanica. Zastupnici
drugoga doma birali bi se neposrednim izborima u nacionalnim parlamentima i predstavljali
bi interese drava lanica. Ovakvim kompromisnim rjeenjem postiglo bi se istodobno jaanje
osjeaja graana da su predstavljeni kroz parlamente jer bi se pojaala mo Europskog parlamenta, ali i mo nacionalnih parlamenta zbog
njihove uloge u biranju zastupnika Europskog
parlamenta. Iako bi ovakvo rjeenje podiglo demokratsku legitimnost EU, ostaje pitanje bi li se
nacionalne vlade odrekle institucije i moi da njihovi ministri direktno za zajednikim stolom
kroje sudbinu europskih graana.
Pie: EEF/N.B.
Utjecaj ulaska u EU
na civilno drutvo
U trenutku kada Hrvatska postane punopravna lanica EU projekti za razvoj civilnog drutva financirat e se iz strukturnih fondova
U Europskoj uniji moderno i demokratsko
drutvo i institucije koje ju predstavljaju podrazumijevaju aktivno sudjelovanje civilnog drutva u oblikovanju politika koje se kasnije uobliavaju u uredbe, direktive, odluke ili preporuke,
i to u pitanjima koja se tiu upravo tog istog civilnog drutva. Neprihvatljivo je da se cijeli proces odvija odvojeno od onih na koje e te iste politike i zakonodavstvo EU imati utjecaj. Graani
svih drava lanica pa tako i graani Hrvatske u
trenutku kada ona postane punopravna lanica u okviru svojih nacionalnih, a potom i europskih organizacija civilnog drutva (OCD) svojim
specijaliziranim znanjem i iskustvom pomau
podizanju kvalitete tog cijelog procesa. Nadalje, jednom kada su postavljeni prihvatljivi zakonodavni okviri unutar kojih pojedinac ili OCD
mogu ostvarivati svoje ciljeve, potrebna su financijska sredstva za njihovu realizaciju pa e u
46
Prolazi li plava
kuverta u
Bruxellesu?
Prihod od profesionalnih lobistikih aktivnosti koje se odnose na EU iznosi oko 90
milijuna eura godinje
Glavne europske institucije (Komisiju, Parlament i Vijee) svakodnevno obie oko 15.000
lobista, a prihod od profesionalnih lobistikih
aktivnosti koje se odnose na EU iznosi oko 90
milijuna eura godinje. Samo te dvije brojke govore o moi koji lobisti imaju u pohodu na europske institucije. Veina tog novca i lobistikih
udruga odnose se na trgovaka i poslovna udruenja. Udruge koje promiu javni interes predstavljaju tek manji broj, a i one su zbog svojih
ogranienih financijskih sredstava u nepovoljnijem poloaju od, primjerice, multinacionalnih korporacija. Velikim kompanijama i poslovnim udruenjima na podruju Europske unije
uspjeno poslovanje je gotovo uvjetovano snanom povezanou s Komisijom. Gubitak utjecaja na Komisiju i pristupu informacijama te
nemogunost sudjelovanja u zakonodavnim
inicijativama za tvrtke iji promet see preko milijarde eura godinje jednostavno nije dozvoljena opcija.
Komisija i lobisti vole se javno
Nakon stvaranja jedinstvenog unutarnjeg trita 1990.-ih javio se trend u kojem pojedinana poduzea, najee multinacionalne
korporacije, izravno lobiraju u europskim institucijama te izrastaju u vane politike faktore u
Europskoj uniji. Veina multinacionalnih kompanija poveava broj lobistikog osoblja, posebice strunjake za odnose s javnou i komunikacije. Stvaranje jednog trita, jedne valute i
snana konkurencija meu europskim kompanijama nedvojbeno su pomogli jaanju korporativnih interesa europske gospodarske elite u
procesima odluivanja, ali i u strukturama institucija Europske unije. Proces razvoja europskih
integracija zakomplicirao je proces zastupanja
interesa, a od interesnih skupina zahtijeva se da
djeluju na vie politikih razina: nacionalnoj i europskoj. Zbog sloenog procesa zastupanja europskih interesa u posebno su pogodnom poloaju interesne skupine koje imaju dovoljno
znanja, novca i lobista upuenih u problematiku
o zakonskim prijedlozima o kojima se raspravlja.
Naime, posao lobista nije da uskae u mijenjanje zakonskog prijedloga jednom kad ue
u labirint europske procedure, jer je tada posao
ve gotov. Uspjeni lobisti zakonske akte prate
dok su u nastajanju i silom statistikih podataka i argumentacije sugeriraju da je ba njihov prijedlog rjeenje za europske probleme. Podmiivanja uglavnom ne pale, posao eurobirokrata je
teko dobiti i predobro je plaen da bi ga se ugrozilo plavom kuvertom. Lobiranje se ne ostvaruje
niti potezanjem za rukav. Najei nain jesu sastanci s onima koji zakonske prijedloge skiciraju na niim razinama odluivanja. U odreenim
okolnostima i situacijama ak i sama Komisija
potie osnivanje ili jaanje pojedinih interesnih
47
skupina kako bi odravala visoku razinu komu- ja i proces odluivanja u Uniji esto se navodi Eunikacije s onim sektorima za koje smatra da su ropski okrugli stol industrijalaca (ERT), koji okubitni za Uniju.
plja 50-ak vodeih direktora multinacionalnih
tvrtki u Europi iji ukupan godinji prihod preTko blii Bruxellesu
mauje 1,5 milijardi eura s vie od 6,6 milijuna zaIako kuverte ne prolaze, ono to se u eu- poslenih diljem Europe. S prometom veim od
ropskim institucijama cijeni zasigurno je po- BDP-a Poljske ova je organizacija iznimno utjeznavanje materije o kojoj se lobira, a tko je u to cajan akter na zakonodavnu proceduru i dunobolje upuen od europskih povjerenika - duno- snika imenovanja koja se odnose na one polisnika koji su se odreenim sektorima u Europ- tike koje ulaze njihovu sferu interesa. Lobistiki
skoj komisiji bavili na najvioj razini. Nakon za- utjecaj ERT-a proizlazi iz snage i ugleda svakog
vretka mandata, oko 40% povjerenika poelo elnika kompanija iz ove krovne organizacije, a
je zastupati privatne interese, a to znai da su spomenuti pojedinci imaju velik utjecaj na nase zaposlili u privatnim kompanijama, prikljui- cionalno okruenje iz kojeg dolaze. Oni mogu
li nekoj od lobistikih skupina ili osnovali vlastiti utjecati na nacionalne strukture pri imenovanjikonzultantski biznis, pokazala je prologodinja ma za europske agencije, institucije i ostala tijestudija na temelju istraivanja ivota nakon Ko- la Europske unije. Njihov utjecaj je bio najvidljiviji
misije kod 92 biva povjerenika. Za pronalazak prilikom usvajanja Jedinstvenog europskog akta
unosnog radnog mjesta najvie ansi imaju oni 1986. godine. Drave lanice nisu eljele ukinuti
lanovi Komisije koji su bili zadueni za trino unutarnje trgovinske prepreke u strahu od konnatjecanje, zajedniko trite, industriju ili pore- kurencije iz drugih drava lanica. Upravo je koznu politiku. No, za prebacivanje iz europskog u ordinirano djelovanje ERT-a i Komisije dovelo do
privatni sektor postoje neka ogranienja. Komi- preokreta i usvajanje Jedinstvenog europskog
sija je propisala da 18 mjeseci nakon naputanja akta. Metoda interakcije izmeu europskih indunosti povjerenik ne smije lobirati za privatne stitucija i ERT-a je modus operandi i za ostala
interese, ali taj propis ima jedan propust: zabra- gospodarska lobistika udruenja s izraenim
na se odnosi samo na podruje kojim se osoba interesima u politikama Europske unije. U tu kabavila tijekom staa u Komisiji.
tegoriju ulaze Savez europskih udruga poslodaNa takav nain lobiranja poalila se i nevla- vaca, Udruenje malih i srednjih poduzetnika u
dina organizacija Alter-EU, koja se zalae za Uniji, Odbor profesionalnih poljoprivrednih ortransparentnost lobiranja, a ona upozorava da ganizacija, Europsko vijee za kemijsku industrinema nikakvog uspjeha ako se zabrana lobira- ju, Europska udruga proizvoaa elika, Odbor
nja odnosi samo na resor u kojem je bivi povje- Amerike gospodarske komore za EU i drugi.
renik radio jer Komisija funkcionira kao kolek- Pie: EEF/N.B.
tivno tijelo u kojem povjerenici interveniraju u
resorima u kojima nisu na funkciji. Stoga je Komisija nastojala poticati samoregulativne mjere
unutar zajednice lobista, to potvruju minimalni zahtjevi utvreni jo 1992. kada je Komisija
predloila interesnim skupinama da same izrade kodeks ponaanja u procesu lobiranja. Prole
godine Komisija i Europski parlament konano
su izradile zajedniki registar lobista koji omoguava uvid u aktivnosti lobista u te dvije EU institucije, no Alter-EU je krajem lipnja ove godine
upozorila na manjkavosti lobiranja u Bruxellesu,
jer je registriranje iskljuivo dobrovoljno. ini se
stoga da se borba za otvorenije lobiranje u institucijama EU nastavlja.
Kao primjer utjecaja na strukturu instituci 48
Budunost EU u
rukama je graana
Graanska inicijativa omoguila je europskim graanima da sakupljanjem najmanje milijun potpisa iz barem sedam
drava lanica upute Komisiji prijedlog zadonoenje europskog zakonodavstva o nekom pitanju u njenoj nadlenosti
U posljednjih dvadesetak godina esto se
raspravlja o tzv. demokratskom deficitu Europske unije koji sukladno brojnim autorima predstavlja posljedicu neujednaenosti izmeu razine integriranosti Unije s jedne i demokratske
kvalitete njezina politikog sustava s druge strane. Demokratski deficit se uz ostalo oituje kroz
nedovoljnu povezanost graana s institucijama
i politikama EU-a, a to se dijelom objanjava injenicom da je rije o atipinom politikom sustavu u kojem ne vrijede iste kategorije kao na
nacionalnoj razini.
Europska unija svjesna je ovog problema
te kontinuirano radi na unapreenju svog demokratskog legitimiteta, uvodei nova institucionalna rjeenja kojima je cilj osigurati vei utjecaj graana na europsku politiku. Tako je ve
stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta (1993.) ozakonjen institut europskog graanstva kao svojevrsna nadopuna nacionalnog graanstva kojom su graani drava lanica ujedno
postali i graani Unije. Europsko graanstvo ukljuuje: pravo prebivanja bilo gdje na teritoriju drava lanica; pravo glasovanja i kandidiranja na
lokalnim i izborima za Europski parlament sukladno mjestu prebivanja; konzularnu zatitu u
veleposlanstvima bilo koje drave lanice; pravo podnoenja peticije europskom parlamentu;
podnoenja albe ombudsmanu Unije; te pravo
obraanja u pismenom obliku institucijama Europske unije na bilo kojem slubenom jeziku.
Lisabonski ugovor (2009.) usvojio je instrument Europske graanske inicijative koji potie razvoj europskog graanstva. Graanska
inicijativa omoguila je europskim graanima,
dakle uskoro i hrvatskim graanima, da sakupljanjem najmanje milijun potpisa iz barem sedam drava lanica upute Komisiji prijedlog za
gu i nacionalnih parlamenata koji su jo izrav- europskoj razini. No bez takvog djelovanja izlanije povezani s graanima od zastupnika u Eu- zak iz duboke ekonomske i politike krize itaropskom parlamentu. Prema protokolu o ulozi vog kontinenta vjerojatno nije mogu.
nacionalnih parlamenata priloenom Lisabon- Pie: EEF/H.B.
skom ugovoru, nacionalni parlamenti dobivaju znatno vie informacija nego to je to do tada
bio sluaj i to bez posredovanja njihovih vlada.
Izravno im se dostavljaju godinji zakonodavni program Komisije i drugi instrumenti zakonodavnog planiranja, konzultacijski dokumenti
Komisije kao to su zelene i bijele knjige, godinji izvjetaji Revizorskog suda itd. Nacionalnim
parlamentima omogueno je da sakupljanjem
dovoljnog broja glasova koji su im kolektivno
alocirani unutar 8 tjedana od upuivanja nekog zakonodavnog prijedloga Komisije odlue
ele li uputiti tzv. obrazloeno miljenje kojim
upozoravaju da je nacrt propisa u suprotnosti
s naelom supsidijarnosti. Rije je o koraku u
zakonodavnom postupku koji nacionalnim parlamentima daje mogunost neizravnog blokiranja usvajanja odreenog europskog akta.
Euroskeptici e sve povie navedeno smatrati tek kozmetikim promjenama kojima se
nastoji prikriti golem demokratski deficit Europske unije koja za razliku od nacionalne drave nije prirodno povezana sa svojim graanima.
Euro-optimisti e pak pobijati takav stav istiui da se Europa ne moe izgraditi preko noi, te
ukazujui na ireverzibilnost svih navedenih promjena koje polako ali sigurno jaaju demokratski legitimitet EU-a. Neosporno je meutim da
uinkovitost novih rjeenja te dinamika budueg razvoja dobrim dijelom ovisi od graana samih, jer malo toga e zaivjeti bez njihovog aktivizma. Hrvatske graane za njihovu novu ulogu
kao europske graane treba educirati. Prvi test
na ovom putu izbori su za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu. Tu lei velika odgovornost na politikim strankama i na domaem civilnom drutvu koji bi trebali motivirati
graane da u to veem broju izau na ove izbore i izaberu predstavnike koji e ih u Europskom
parlamentu najbolje zastupati. Nipoto se ne bi
smjela ponoviti sramotna situacija nekih novih
drava lanica gdje je izlaznost na prolim izborima za Europski parlament iznosila tek 20%.
Trenutana krizom optereena vremena
ne predstavljaju idealan kontekst za motiviranje graana prema snanijem angairanju na
50
Zapoljavanje
51
Jedan od najvanijih
ciljeva EU je
stvaranje novih
radnih mjesta
Tijekom lipnja 2010. godine EU je donio
strategiju u kojoj je jedan od istaknutih ciljeva i 75-postotna zaposlenost stanovnitva u dobi izmeu 20 i 64 godine
U Europskoj uniji iskljuiva nadlenost u
podruju politike zapoljavanja pripada dravama lanicama. Institucije EU mogu donositi
odreene mjere kojima se daju smjernice dravama lanicama ili se podupiru njihove politike
u podruju zapoljavanja. No njima se ne provodi harmonizacija nacionalnih zakonodavstava. Europskoj uniji stoga u podruju zapoljavanja preostaju meki mehanizmi koordinacije
kao to su artikulacija zajednikih ciljeva, sakupljanje usporedivih podataka vezanih uz kljune
indikatore, usuglaavanje zajednikih prioriteta
te poticanje meusobnog uenja. Sve to na vrlo
sustavan nain EU provodi od 1997. godine kada
je donesena Europska strategija zapoljavanja
koja je institucionalizirala multilateralni proces
nadzora. Nakon to je 2000. godine usvojena
Lisabonska strategija, kao osnovna krovna strategija za razvoj EU od 2000. do 2010., Europska
strategija zapoljavanja postala je dio Lisabonske strategije. To je pospjeilo mogunosti balansiranja izmeu irih ekonomskih, socijalnih i
pitanja zapoljavanja.
Implementacija Lisabonske strategije doprinijela je popravljanju situacije u podruju zapoljavanja unutar EU. Tako je 2007. godine prosjena nezaposlenost smanjena na 7,2%, dok je
zaposlenost poveana na 65,4%. Naalost, nakon ovog uspjenog razdoblja uslijedila je ekonomska kriza koja je u 2008. i 2009. rezultirala
udvostruavanjem stope nezaposlenosti u dravama kao to su Danska, Irska, Rumunjska
i panjolska te ak njezinim utrostruivanjem
u baltikim dravama. Kriza meutim nije uinila bezvrijednim napore u sklopu Lisabonske
strategije. Upravo suprotno, pokazalo se da su
52
Nezaposlenost
rizici i potencijali
za Hrvatsku
Uzrok za ovako nezadovoljavajue stanje na tritu rada u Hrvatskoj strunjaci
Svjetske banke pronalaze u visokim trokovima rada te u neadekvatnim propisima
o radnoj snazi
Prema podacima Eurostata nezaposlenost je u studenom 2011. godine u Hrvatskoj
iznosila 12,7% to je vie od prosjeka EU gdje je
u istom razdoblju nezaposlenost bila 9,8%. Hrvatska u odnosu na EU ne stoji dobro ni po pitanju zaposlenosti i aktivnosti stanovnitva. Eurostatovi podaci za 2010. godinu pokazuju da
je zaposlenost u Hrvatskoj bila 54,1%, a prosjek
EU bio je 64,2%. Ukupna stopa aktivnosti stanovnitva koja mjeri postotak ekonomski aktivnog stanovnitva u Hrvatskoj 2010. iznosila je
61,5%, a prosjek EU bio je 71,0%.
Broj dugotrajno nezaposlenih u Hrvatskoj
znatno je vii od prosjeka EU, a mobilnost radne snage unutar zemlje vrlo je niska. Uzrok za
ovako nezadovoljavajue stanje na tritu rada
u Hrvatskoj strunjaci Svjetske banke pronalaze u visokim trokovima rada te u neadekvatnim propisima o radnoj snazi. Jedinini trokovi
radne snage u Hrvatskoj vii su nego u njezinim
regionalnim konkurentima, dok su po regionalnim standardima plae visoke u usporedbi s
produktivnou, zbog ega kapital nerijetko zaobilazi Hrvatsku. Zakon o zatiti zaposlenih u
Hrvatskoj vrlo je krut jer su proceduralni i monetarni trokovi otputanja prema meunarodnim standardima visoki pa se poslodavci okreu davanju ugovora o radu na odreeno vrijeme.
Meutim, ta djelomina liberalizacija radnog zakonodavstva stvara dvije klase radnika (onih
na odreeno i onih na neodreeno vrijeme) te
ne rjeava problem krutosti trita rada, zbog
ega su brzina otvaranja novih radnih mjesta i
rast produktivnosti spori.
Odravanje postojeeg stanja predstavlja
rizik za Hrvatsku ne samo zato to visoka stopa nezaposlenosti uvijek predstavlja prijetnju za
53
Zapoljavanje
u EU sve nam je
dostupnije
Ve sada postoje natjeaji na koje se Hrvati
mogu prijaviti, bez obzira na to to Hrvatska jo nije u EU
elite raditi u Europskoj uniji? uli ste da e
institucije EU trebati hrvatske graane, imate diplomu, ali ne znate kako dalje i od kuda poeti?
Internet je zaista odlino mjesto na kojem
ete pronai sve informacije. Jedna od prvih adresa svakako je portal Europske komisije za mobilnost i zapoljavanje EURES (http://ec.europa.eu/
eures/home.jsp?lang=en). Na njemu se objavljuju slobodna radna mjesta iz 31 zemlje s dnevno
auriranim brojem slobodnih radnih mjesta, koji
je u ovom trenutku oko milijun i sto tisua. Radna mjesta moete pretraivati po kategoriji, kljunoj rijei, broju, datumu, zemlji ili regiji u kojoj elite raditi.
Slino kao to to imaju i nai portali s ponudom radnih mjesta, i na tom ete portalu pronai obrasce za ivotopis kao i za tzv. Europass jezinu putovnicu. Moete se obratiti i brojnim
savjetnicima s bilo kojim pitanjem. Na toj stranici pronai ete i informaciju o dokumentima koji
su vam potrebni, za vas i za lanove vae obitelji, kune ljubimce, pa ak i biljke. Takoer, pronai ete sve podatke o socijalnom osiguranju koje
ukljuuje mirovinsko i zdravstveno, sve o porezima, potrebnim kvalifikacijama za posao, radnim
dozvolama, pristupu poslovima javnog sektora i
mnoge druge.
Vano je provjeriti i prepoznatljivost svoje kvalifikacije, diplome ili svjedodbe, na tritu
EU. Za to se moete obratiti Nacionalnom uredu
ENIC/NARIC u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta.
elite li se zaposliti u institucijama EU morate biti spremni na vrlo strog i prilino dug postupak. Dobra je vijest za hrvatske graane da neemo morati prolaziti proceduru koja je trajala
godinu i pol, jer je postupak skraen pa sada put
od testiranja do konane liste kandidata koja je na
raspolaganju poslodavcima moe trajati oko pet
54
Zapoljavanje
mladih nakon
ulaska u EU
Podaci za 2010. godinu pokazuju da je nezaposlenost mladih, mlaih od 25 godina, u Hrvatskoj iznosila 32,6%, te je bitno
odstupala od prosjeka EU koji je iznosio
21,1%
Prema podacima Eurostata (2007.) Hrvatska ne zaostaje za prosjekom EU kada je rije o
godinama kada mladi ljudi prvi put ulaze na trite rada. Hrvatski prosjek je 21 godina, dok
je na razini EU prosjek 20 godina. Ipak, podaci
za 2010. godinu pokazuju da je nezaposlenost
mladih, mlaih od 25 godina, u Hrvatskoj iznosila 32,6% te je bitno odstupala od prosjeka EU
koji je iznosio 21,1%. Ova situacija rezultat je krutosti hrvatskog trita rada to predstavlja oteavajui faktor pri zapoljavanju mladih. Trokovi otputanja i zapoljavanja radnika su visoki,
a fleksibilni radni aranmani, koji su primamljivi mladima s obzirom da velikim dijelom jo sudjeluju u obrazovanju, slabo su razvijeni.
Tako je primjerice u 2010. godini 19,2% radnika u EU radilo nepunim radnim vremenom,
dok je prosjek u Hrvatskoj iznosio tek 9,7%. Nezaposlenost mladih, naroito ona dugotrajna,
povezana je s rizikom od socijalne iskljuenosti
jer u pravilu mladi bez radnog iskustva nemaju
pravo na pojedine oblike naknade za nezaposlene ili na druge socijalne beneficije. Uz to, kriza i
recesija natprosjeno su pogodili upravo mlade.
Naime, mladi se u velikom broju drava lanica,
pa tako i u Hrvatskoj, uestalo zapoljavaju na
odreeno vrijeme, to ih ini ranjivima u vrijeme
krize i otputanja.
Ulazak u EU dugorono bi se trebao pozitivno odraziti na poloaj mladih na hrvatskom
tritu rada jer EU podupire drave lanice u
iznalaenju adekvatnih obrazovnih i politika zapoljavanja za mlade. EU to radi putem postavljanja ciljeva i davanja preporuka u sklopu Strategije Europa 2020, te pruanjem financijske
podrke kroz brojne programe Europskog socijalnog fonda. Kao dodatni poticaj za podupira-
55
Kako do karijere u
institucijama Europske unije?
koja za poetnike sa srednjom strunom spremom iznosi oko 2,500 eura, a za zaposlenike s
visokom strunom spremom bez iskustva oko
4,300 eura uz mogue dodatke za primjerice obrazovanje djece, putne trokove, trokove stanovanja, i sl.
Natjeaj za administratore objavljuje se u oujku, za lingviste u srpnju, a za asistente u prosincu svake godine. Na taj nain svi potencijalni kandidati mogu planirati pripremu i prijavu za
natjeaje.
Javni se natjeaj sastoji od nekoliko faza u
kojima se ispituju kljune kompetencije kandidata. Meu kljunim kompetencijama koje se
trae od kandidata su analitinost i rjeavanje
problema, komunikativnost, usmjerenost na rezultate i kvalitetu, spremnost na uenje i razvoj,
sklonost timskom radu, organizacijske sposobnosti te upornost.
Prva faza natjeaja je tzv. predselekcija koja
obuhvaa testiranje verbalnih, numerikih, logikih sposobnosti te sposobnosti situacijskog
prosuivanja. Od 2011. test verbalnih i numerikih sposobnosti moe se rjeavati na materinskom jeziku ako je on jedan od slubenih jezika
Europske unije. Ranije se cijelo testiranje provodilo na engleskom, njemakom ili francuskom.
Na jednom od ta tri jezika danas se provodi testiranje situacijskog prosuivanja te kasnije
faze natjeaja u centru za procjenu (engl. assessment centre).
Predselekcija je vrlo zahtjevan dio testiranja jer u vremenski vrlo ogranienim uvjetima treba odgovoriti na vei broj pitanja ime se
ocjenjuje razumijevanje pisanog teksta, logiko
zakljuivanje, poznavanje osnovnih matematikih operacija te uspjeno koritenje statistikih
podataka. Testiranje se provodi na raunalu, a
obuhvaa oko 40 pitanja s viestrukim odgovorima ime se procjenjuju verbalne, numerike i
sposobnosti apstraktnog miljenja. U ovom dijelu svaki toan odgovor nosi po jedan bod. Najvie bodova nosi testiranje situacijskog prosuivanja, gdje kandidati moraju pokazati da imaju
razvijene navedene kljune kompetencije i da
kroz zadane poslovne situacije mogu odluiti koja su od ponuenih rjeenja najuinkovitija,
a koja najmanje uinkovita. U ovom dijelu testiranja kandidati mogu ostvariti najvie 40 bodova. Ovisno o broju pitanja i relativnoj uspjenosti kandidata u ovoj fazi, povjerenstvo za odabir
kandidata postavlja minimalni broj bodova potreban za prolazak u iduu fazu testiranja.
Druga faza testiranja je tzv. centar za procjenu (engl. assessment centre) koji obuhvaa
niz aktivnosti koje se razlikuju ovisno o radnim
mjestima. Za administratore se centar za procjenu sastoji od studije sluaja, usmene prezentacije, grupnog rada te strukturiranog intervjua.
Za asistente se taj dio testiranja sastoji od praktine procjene profesionalnih vjetina i strukturiranog intervjua, dok lingvisti umjesto studije sluaja rjeavaju praktine jezine testove na
materinskom, prvom i drugom stranom jeziku, a ostali su dijelovi testiranja slini onom za
administratore. Kroz drugu fazu testiranja procjenjuju se ve navedene kljune kompetencije kandidata, profesionalna strunost u podruju za koje su se prijavili (npr. revizija, ekonomija,
pravo, europska javna uprava itd.) te poznavanje
prvog stranog jezika koji u ovom sluaju mora
biti engleski, njemaki ili francuski.
Nakon zavrene druge faze testiranja
EPSO sastavlja bazu uspjenih kandidata, tzv.
Rezervnu listu rang-listu svih kandidata koji su
uspjeno proli natjeaj i koji se mogu zaposliti
u institucijama EU- a. Od trenutka raspisivanja
javnog natjeaja do objave Rezervne liste u Slubenom listu Europske unije i na internetskim
stranicama EPSO-a prolo je otprilike devet mjeseci. Vjenost. Meutim, treba napomenuti da
se natjeaj odnosi na itav teritorij Europske unije i da treba testirati nekoliko desetaka tisua ljudi. Kad se sve to uzme u obzir, onda se tih devet
mjeseci ipak ne ini toliko dugima.
to nakon natjeaja?
Nakon objave Rezervne liste poinje stvarno zapoljavanje u institucijama EU-a. Rezervna
lista ima rok trajanja otprilike godinu dana, tj.
do idueg javnog natjeaja. Praksa pokazuje da
se unutar tih godinu dana uglavnom svi kandidati i zaposle. Kandidati imaju na raspolaganju
nekoliko opcija: mogu ekati da im se javi netko
tko je zainteresiran za njihov profil i tko ih eli zaposliti, mogu ekati nekoliko ponuda pa se odluiti za jednu od njih, a mogu sami poduzeti inicijativu te sami pronai i doi do eljenog posla
slanjem ivotopisa i molbe rukovoditeljima slubi u kojima ele raditi.
Konkurencija na natjeajima je naravno
vrlo velika. Primjerice, za administratora je 2011.
na razini Europske unije bilo ak 40,000 prijava!
Meutim, ovih se brojki ne treba previe plaiti,
budui da mnogi od prijavljenih ni ne pristupe
testiranju, neki dou potpuno nepripremljeni,
57
58
Obrazovanje
postaje kljuno
u borbi protiv
nezaposlenosti
Potrebe za visokokvalificiranim radnicima
u EU do 2020. poveat e se za 16 milijuna,
a za niskokvalificiranim radnicima smanjiti za 12 milijuna
Na hrvatskom tritu rada postoji jaz izmeu znanja i vjetina radne snage s jedne te
potreba trita s druge strane. Problem je u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
koji ne osigurava kadrove prema potrebama trita, kao i u jo uvijek niskoj stopi upisa u tercijarno obrazovanje te u nedovoljnoj razvijenosti
koncepta cjeloivotnog uenja.
Prema podacima Eurostata (2009.), oekivano trajanje obrazovanja u Hrvatskoj iznosi 15,3
godina to je manje od prosjeka EU koji iznosi
17,2 godine. Cjeloivotnom uenju u Hrvatskoj
uglavnom se pristupa kao obrazovanju odraslih to nije zadovoljavajue jer je potrebno razviti krovni pristup. Osim toga, prema Eurostatu, udio stanovnitva u dobi od 25 do 64 godine
koje sudjeluje u programima cjeloivotnog uenja u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosio 2% te
bitno zaostaje za prosjekom EU (9,1%).
Analize Svjetske banke pokazuju da samo
28% hrvatskih tvrtki nudi formalnu obuku svojim radnicima u usporedbi sa 70% u Sloveniji ili
73% u Irskoj.
Ekonomska kriza u Europskoj uniji jo vie
je naglasila potrebu za poveanjem broja visokoobrazovanih radnika te jaim ukljuivanjem
graana u programe cjeloivotnog uenja. Fokus bi trebalo usmjeriti prema deficitarnim podrujima kao to su nove informacijske i komunikacijske te zelene tehnologije. Obrazovanje
sve vie postaje kljuni faktor u borbi protiv nezaposlenosti.
Europske udruge poslodavaca istiu da
e se potrebe za visokokvalificiranim radnicima
u EU do 2020. godine poveati za 16 milijuna,
dok e zahtjevi za srednjeobrazovanim radnici-
Odredbe o radnom
vremenu u Europskoj
uniji
Direktiva koja odreuje 48 satni radni tjedan sve manje odgovara zahtjevima trita u kojima se trai fleksibilno radno
vrijeme pa se ve due vrijeme pokuava
pronai idealno rjeenje
Kako bi se zatitilo zdravlje radnika i osigurala sigurnost na radu, te smanjili nepovoljni uinci predugog radnog vremena, neodgovarajuih godinjih odmora, tjednih i dnevnih
odmora kao i stanki sve zemlje lanice moraju
u svoje zakonodavstvo ugraditi odredbe Europske direktive o radnom vremenu. Ona propisuje
minimalne zahtjeve organizacije radnog vremena kako slijedi:
- Ogranieno tjedno radno vrijeme, koje ne
smije prijei 48 sati u prosjeku, ukljuujui i prekovremeni rad
- Minimalno vrijeme odmora od 11 neprekidnih sati u razdoblju od 24 sata
- Stanka u tijeku radnog vremena, ako radno vrijeme traje due od 6 sati
- Minimalni tjedni odmor od neprekidna 24
sata za svakih 7 dana, koji se dodaje na 11 satni
dnevni odmor
- Plaeni godinji odmor, od najmanje 4
tjedna godinje
- Dodatnu zatitu za noni rad (npr. prosjeno radno vrijeme ne smije biti due od 8
sati u periodu od 24 sata, noni radnici ne smiju
obavljati teke ili opasne poslove due od 8 sati
u danu, besplatan zdravstveni pregled i mogunost prebacivanja na dnevni rad)
No ova direktiva, koja odreuje 48 satni
radni tjedan, sve manje odgovara zahtjevima
trita u kojima se trai fleksibilno radno vrijeme. Stoga se u Vijeu za zapoljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i zatitu potroaa ve due
vrijeme pokuava pronai idealno rjeenje, jer
se pokazalo da 22 zemlje lanice ne primjenjuju direktivu na pravilan nain. Do ovakve situacije dolo je nakon odluke Europskog suda pravde
da se u ovih 48 tjednih sati treba uraunati i vri59
Priljev migranata
u Hrvatsku nakon
ulaska u Europsku
uniju
Iako su plae u Hrvatskoj vee nego u nekim novim dravama lanicama, one su
jo uvijek daleko od prosjeka u starim dravama lanicama koje predstavljaju glavni cilj migracije radne snage s Istoka na
Zapad kontinenta
Hrvatska e datumom ulaska u EU morati otvoriti svoje trite rada za graane iz drugih
drava lanica. To znai da e se europski graani moi zapoljavati u Hrvatskoj bez radnih dozvola ili bilo kojih drugih ogranienja. Pri javljanju na natjeaje europski graani ni na koji nain
nee smjeti biti diskriminirani, dok e se obveza
poznavanja hrvatskog jezika moi primjenjivati
samo u odreenim situacijama te na individualnoj osnovi, od sluaja do sluaja. S radnicima
migrantima iz EU morat e se postupati jednako kao i s domaim radnicima u pogledu uvjeta
rada te socijalnih i poreznih olakica, s tim da e
se prava koja proistiu iz rada odnositi ne samo
na radnike ve i na lanove njihovih obitelji.
Hrvatska e biti u mogunosti privremeno ograniiti svoje trite rada samo za graane
onih drava lanica koje e nakon ulaska u EU
uvesti tzv. tranzicijska razdoblja (najvie do se-
Radne dozvole u
Europskoj uniji
Svaki graanin Europske unije ima pravo
raditi pod jednakim uvjetima u bilo kojoj
zemlji Unije kao i stanovnik te zemlje
Svaki graanin Europske unije ima pravo
raditi pod jednakim uvjetima u bilo kojoj zemlji Unije kao i stanovnik te zemlje, pod jednakim
uvjetima i bez potrebe traenja radne dozvole.
Nikakve restrikcije, kvantitativne ili diskriminatorne, ne smiju se primjenjivati pri zapoljavanju osoba razliitih nacionalnosti u drugim EU
dravama.
Iznimke se odnose na poznavanje jezika:
od kandidata za posao iz bilo koje zemlje EU
moe se traiti da pokau znanje jezika potrebnog za posao, no stupanj znanja stranog jezika
mora biti realan i nuan za posao. Poslodavci ne
smiju traiti samo odreene uvjete kao dokaz.
Druga su iznimka nove zemlje EU: tijekom tranzicijskog razdoblja, pristup zapoljavanju moe se ograniiti za radnike iz novih zemalja lanica EU. Takozvani tranzicijski aranmani
u starim dravama lanicama odvijaju se prema shemi 2+3+2. Primjena ogranienja pristupa tritu rada ukupno moe biti najvie sedam
godina. Stare zemlje lanice ogranienje uvode
najprije na dvije godine da bi zatitile svoje trite rada, a mogu ga produljiti za jo tri godine.
Nakon tog perioda ogranienje se moe jo jednom produiti za jo dvije godine.
Ogranienja se mogu odnositi na radne
dozvole i na pristup socijalnim beneficijama.
Kod zadnjeg proirenja EU stare su zemlje lani61
Slobodno kretanje
radnika iskustva
novih drava
lanica
Pozitivan ekonomski uinak slobodnog
kretanja radnika u razdoblju prije krize
vidljiv je iz podatka da je u EU kao cjelini
od 2004. do 2007. otvoreno vie od 12 milijuna novih radnih mjesta
Mogunost slobodnog zapoljavanja u
drugim dravama lanicama spada meu najopipljivije uinke ulaska u Europsku uniju. Iako je
prilikom proirenja na drave srednje i istone
Europe (2004.-2007.) veina starih drava lanica uvela tzv. tranzicijska razdoblja u trajanju
od najvie sedam godina, Velika Britanija, Irska
i vedska od samog su poetka provodile politiku otvorenih vrata, dok su druge drave lanice svoja trita rada otvarale postupno (prema modelu 2+3+2). Rezultat je bio odlazak vie
od dva milijuna radnika iz novih u stare drave
lanice, najveim dijelom u Veliku Britaniju i Irsku. Sloboda kretanja radnika razliito je utjecala
na nove drave lanice. U nekima, kao to su Litva, Poljska, Rumunjska i Bugarska, dolo je do
snanog emigracijskog vala prema Zapadu, dok
drave poput Maarske, Slovenije ili pak eke Republike biljee relativno slab interes svojih
graana za koritenje ove slobode. Mogunost
Mjere za zatitu
zdravlja i sigurnosti
besplatne su za
radnike
Cilj je propisa EU stvoriti sigurnu, zdravu i
stimulativnu radnu okolinu te unaprijediti
sigurnost i zdravlje radnika
Sigurnost i zatita zdravlja na radu u dravama se ureuje zakonom, kolektivnim ugovorima
i podzakonskim aktima. Osim toga, to podruje ureeno je konvencijama Meunarodne organizacije rada (ILO). U Europskoj uniji sigurnost i
zatita zdravlja na radu ureene su propisima na
razini Europske unije koji propisuju minimum
standarda. S njima su usklaeni propisi drava
lanica. Drave lanice mogu donijeti stroa pravila od minimuma koji se zahtijeva propisima Europske unije pa se propisani standardi mogu razlikovati izmeu drava lanica EU.
Okvirnom direktivom Vijea Europske unije 89/391/EEC propisana su opa naela u podruju sigurnosti i zatite zdravlja na radu, a rije
je o primjeni opih naela koja se odnose na profesionalne rizike, mjere za osiguranje sigurnosti i
zatite zdravlja, uklanjanje rizika i drugih opasnosti, nezgoda, izvjeivanje, savjetovanje, participaciju radnika i njihovih predstavnika te njihovo osposobljavanje, kao i na ope smjernice za
ostvarenje navedenih naela. Radnici opravdano oekuju da e im biti osigurana zdrava radna
okolina i socijalna sigurnost za sluaj privremene
63
Socijalna prava
65
Jednaka plaa za
jednak posao
Svake godine etiri milijuna radnih mjesta
diljem EU ostaju nepopunjena zbog toga
to 18 milijuna nezaposlenih nema potrebne kvalifikacije za njih
Socijalna politika Hrvatske unutar Europske unije ostaje u njezinoj nacionalnoj nadlenosti, generalno gledajui. Zakonodavstvo EU
djeluje samo kao osnovni okvir nastojanju svake lanice da definira naela i funkcioniranje vlastitog socijalnog sustava. Ipak, ve prije nekoliko godina povela se i jo se vodi debata na razini
EU o jedinstvenom socijalnom modelu koja
korijene ima u ujedinjavanju najboljih karakteristika etiri osnovna europska socijalna modela: anglosaksonskom (liberalnom), kontinentalno-europskom, mediteranskom (pripada mu
i Hrvatska) te nordijskom.
68
Prosjena razlika
u plaama ena i
mukaraca u EU-u
je 18 posto
U cilju smanjivanja razlike, EU u suradnji sa socijalnim partnerima razmatra niz
moguih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera, meu kojima obvezno izvjetavanje tvrtki o razlikama u plai i transparentnost sustava plaanja
Danas prosjena razlika u plaama izmeu ena i mukaraca u EU-u iznosi 18% i unato
postojeim razlikama izmeu zemalja, kao i izmeu javnog i privatnog sektora, konstantna je
posljednjih 15 godina (podatak za Hrvatsku za
2009. godinu je iznosio 10.6%) i u naelu na tetu ena.
Jednaka plaa za jednak posao, jedno od
temeljnih naela EU-a, po prvi je puta 1975. godine ozakonjeno Uredbom o zabrani diskriminacije izmeu ena i mukaraca u svim aspektima plaanja za identian posao ili za posao iste
vrijednosti. Europski sud pravde u Luksemburgu do sada donio vei broj presuda vezanih uz
ovu problematiku. Unato odreenom napretku u ostvarivanju jednakosti u plaama i smanjivanju broja sluajeva izravne diskriminacije, znaajne razlike jo uvijek su prisutne.
One su dijelom uvjetovane drugim nejednakostima prisutnima na tritu rada, poput podcjenjivanja rada ena, koncentriranosti ena u
ogranienom broju sektora ili profesija (tzv. segregacija trita rada), tradicija, stereotipa te problema postizanja ravnotee izmeu poslovnog
i privatnog ivota ena, a kasnije se odraavaju
i na nejednakosti u ostvarivanju, primjerice, mirovinskih prava.
Razlika u plaama varira od drave do drave od manje od 10% u Poljskoj, do vie od
20% u Velikoj Britaniji, te vie od 25% u Estoniji
(statistika iz 2008.). Ove neujednaene trendove valja promatrati u uskoj vezi s drugim aspektima trita rada - razlika u plaama je naelno
manja u dravama u kojima je zaposlenost ena
U EU rodiljski
dopust fleksibilniji i
dinaminiji
Rodiljski dopust u Njemakoj traje 14 mjeseci, od 14 do 18 mjeseci u veini zemalja, a
u ekoj, Bugarskoj, Maarskoj, Finskoj i
Slovakoj i vie od 18 mjeseci
Europska unija u suradnji sa zemljama lanicama stvorila je poseban regulatorni okvir za
razvoj socijalnih prava kako bi na najmanju moguu mjeru svela socijalnu iskljuenost. Otvorenom metodom koordinacije, zajednikim ciljevima i indikatorima poseban odbor za socijalnu
zatitu usmjerava socijalnu politiku k smanjenju
socijalne iskljuenosti u EU. Prioriteti su definirani zajednikim memorandumom o inkluziji, a
obuhvaaju socijalnu zatitu, zdravstvo i mirovine. Obiteljske potpore, odnosno socijalna prava
graana po osnovi roenja djeteta i skrbi o njemu obuhvaaju sustav socijalne zatite u EU.
Majinstvo, odnosno oinstvo, ima razliite pogodnosti u zemljama lanicama EU i moe
se rei da je openito fleksibilnije i dinaminije,
iako znatno krae nego u Hrvatskoj. Roditeljski
dopust ima cilj olakati roditeljima usklaivanje roditeljskihradnih obveza, uzimajui u obzir
sve veu raznolikost obiteljskih struktura i istovremeno potujui nacionalno pravo i kolektivne ugovore. Zaposlene majke i oevi imaju pojedinano pravo na roditeljski dopust na temelju
roenja ili posvojenja djeteta kako bi se o tom
djetetu brinuli do njegove odreene dobi, a najkasnije do osme godine ivota, to definiraju drave lanice i/ili socijalni partneri.
Ipak, veina zemalja ograniava uzimanje
dopusta do djetetove pete godine. Dopust za
skrb o djetetu u veini zemalja mogu kombinirati majka i otac te pri tome biti fleksibilni, odnosno dopust ne mora biti u kontinuitetu.
Dopust se dodjeljuje na razdoblje od najmanje etiri mjeseca, a radi promicanja jednakih
mogunosti i ravnopravnog postupanja prema
mukarcima i enama u naelu predvia da ne
bude prenosiv. Drave lanice na nacionalnoj razini putem svoga zakonodavstva i/ili kroz kolek69
tivne ugovore, uzimajui u obzir postojea rjeenja o dopustu, propisuju naine za primjenu
neprenosivog razdoblja. Kako bi se oba roditelja
potaknulo na ravnopravnije uzimanje dopusta,
treba predvidjeti da barem jedan od etiri mjeseca bude neprenosiv. Mogue je koristiti i rad na
pola radnog vremena kao i rad od kue. Na kraju dopusta korisnici imaju pravo vratiti se na isto
radno mjesto, a ako to nije mogue, treba im ponuditi drugo odgovarajue radno mjesto sukladno njihovim kvalifikacijama i kompetencijama.
Smatra se da su koristi za majinstvo i one koje
se odnose na uobiajeno zdravstveno osiguranje, odnosno bolniko lijeenje neposredno prije, tijekom i nakon roenja.
Uobiajeno vrijeme trajanja porodiljnog
dopusta iznosi 14 mjeseci u Njemakoj, od 14
do 18 mjeseci u veini zemalja (Austrija, Belgija, Danska, panjolska, Francuska, Poljska, Slovenija) te vie od 18 mjeseci u zemljama poput
eke, Bugarske, Maarske, Finske, Slovake
Zamjenski prihod zaposlenih ena za vrijeme rodiljskog dopusta iznosi od 70% prosjeka
plae u, primjerice, Maarskoj, vedskoj, Italiji,
do 100% u Austriji, Njemakoj, Belgiji, Danskoj
Razliite su i razine zamjenskih prihoda
ovisno o statusu ene. Zaposlene ene, pa i one
koje primaju naknadu iz osiguranja za vrijeme
nezaposlenosti, imaju pravo na rodiljsku naknadu koja ide na teret poslodavca za vrijeme kada
im nije doputeno raditi (u Austriji, npr., to je 8
tjedana prije i poslije poroaja). U Austriji se rodiljska naknada izraunava na temelju prosjene plae za 3 mjeseca u prethodnoj godini, a
ene koje dobrovoljno uplauju zdravstveno osiguranje, ali imaju zaradu ispod obveznog osiguranja, imaju pravo na dnevnu naknadu od 7,91
eura (podatak iz 2010. godine). Samozaposlene
ene imaju pravo na paualnu naknadu. U Velikoj Britaniji ima vie razina naknada za roenje
djeteta. Veina zaposlenih trudnica ima pravo
na zakonsku naknadu od poslodavca, i to do 39
tjedana, odnosno najranije 11 tjedana prije planiranog poroaja.
ene koje ne ispunjavaju uvjete za zakonski osiguranu naknadu (samozaposlene ili zaposlene u razdoblju od najmanje 26 tjedana),
mogu ostvariti pravo na naknadu sa zavoda za
zapoljavanje takoer do 39 tjedana i ona iznosi
oko 30 GBP, ako je ena u odreenom radno ak 70
mirovine dobivati.
Ipak, neke drutvene i demografske karakteristike zajednike su svim europskim zemljama. Openito, ljudi ive sve due i raaju sve
manje djece. Iako jo uvijek starimo jedan dan
svakih 24 sata, taj proces traje sve due i due.
Oekivani ivotni vijek u zadnjih nam se par desetljea poveavao za 2,5 godine svakih 10 godina. Dobra vijest je da emo u budunosti ivjeti
jo due. Loa vijest je da bi, ukoliko neto drastino ne promijenimo u mirovinskim sustavima, mogli postati ozbiljno financijski ugroeni
kada odemo u mirovinu.
U Hrvatskoj je propisana dob za odlazak
u mirovinu 60 godina za ene i 65 za mukarce. To je jedan od rezultata mirovinske reforme
koja je zapoela 1998. godine. Tada su ene ile
u mirovinu sa 55, a mukarci sa 60 godina. Od
tada se svake godine granica umirovljenja pomicala za pola godine pa je od 2008. godine postignut zadani cilj. Isto tako, radilo se na uvoenju
vee pravednosti u sustav, pa se izraun mirovine postepeno temeljio na cijelom radnom vijeku, a ne samo na 10 najboljih uzastopnih godina
kao prije. Naravno, to je stvorilo veliki jaz izmeu novih i starih umirovljenika koji su vlade pokuavale rijeiti raznim kompenzatornim
mjerama koje su u konanici samo dodatno zakomplicirale sustav dok razlike jo uvijek postoje.
Naalost, i nakon provoenja mirovinske
reforme (koja je bila naknadno razvodnjavana u
par navrata) mirovinski sustav u Hrvatskoj daleko je od odrivosti tako da su uvedene dodatne
izmjene. Ona koja je najvie zaintrigirala i antagonizirala javnost je poveanje zakonske granice umirovljenja za ene i izjednaavanje s onom
za mukarce. Granica umirovljenja se die svake godine za tri mjeseca pa e i ene u Hrvatskoj,
poevi od 2030., morati raditi do 65. godine.
Meutim, ako pogledamo zemlje EU, vidimo da je taj trend sveprisutan. Mirovinski sustav naprosto vie nije odriv u sadanjem obliku. Stanovnitvo stari, ivotni vijek se produuje
i sve to potencirano sadanjom krizom, koja je
doslovce ponitila veliki dio sredstava mirovinskih fondova, primorava vlade da povise dob
umirovljenja. To s jedne strane poveava broj
ljudi koji pridonose sustavu, a s druge smanjuje broj ljudi koji dobivaju iz sustava. Ve su 2009.
godine svi Belgijanci, Danci, Nijemci, Irci, pa-
Koliko stoje
mirovine?
Zbog velikih demografskih promjena trokovi mirovinskih sustava uvelike e rasti u
budunosti, a na razini EU taj je porast oko
2,3 posto u sljedeih 40 godina
Stanovnitvo Europe stari. Broj starijih od
65 godina ve je u 2008. bio vei od broja mlaih od 15 godina, a do 2060. bit e dva puta vie
starih nego mladih. To e rezultirati poveanjem
stope ovisnosti sa 25% na vie od 50%. Stopa
ovisnosti predstavlja omjer starijih od 65 godina
(onih koji primaju mirovinu) i onih izmeu 15 i 64
godine starosti (koji financiraju isplatu mirovina).
Znai, sada 4 potencijalno radno sposobna ovjeka uzdravaju jednog umirovljenika, dok e
u budunosti taj omjer pasti na svega 2:1. Uz to,
u sljedeih 50 godina, oekivano trajanje ivota
za mukarce produit e se za 8,5 godina, a za
ene 6,9 godina. Sve to stvorit e ogromne pritiske na odrivost mirovinskog sustava.
EU prosjeno troi 10% BDP-a na miro71
zanima odrivost sustava, generacijska solidarnost i ostale velike teme. Njih zanima da dobiju istu mirovinu kao i netko tko je isto toliko radio kao oni, a otiao je u mirovinu godinu dana
ranije.
Mirovinske reforme nisu nikada jednostavne ni bezbolne. To je politiki jedna od najosjetljivijih reformi koju vlade moraju provesti.
Mirovinski izdaci su u veini zemalja jedna od
najznaajnijih stavki prorauna, a demografske
promjene su neumoljive. Sadanji sustavi naprosto vie nisu financijski odrivi i nune su prilagodbe kako bi se osigurala pristojna razina mirovina za sve vei broj buduih umirovljenika.
Pie: EEF/J.C..
Kolike mirovine
imaju stanovnici EU?
U Hrvatskoj je neto stopa zamjene u 2010.
godini bila 55% i kao takva bila je jedna od
najniih u EU (stopa zamjene mjeri koliko prva mirovina koju umirovljenik primi
zamjenjuje zadnju plau)
Mirovinski sustavi moraju ispunjavati dvije osnovne funkcije, odnosno moraju omoguavati primjerene mirovine, tj. mirovine s kojima se
moe odrati normalni ivotni standard i, drugo,
moraju biti odrivi, tj. omoguiti taj standard ne
samo umirovljenicima za 5 ili 10 ve i za 15, 20
i vie godina. U principu, ta su dva cilja oprena. Lake je imati visoke mirovine i sustav koji se
nee moi financirati u budunosti nego imati
i visoke mirovine i sustav koji je odriv. Prava je
umjetnost uspjeti izbalansirati te dvije stvari.
Demografske promjene i ekonomska kriza ne idu nimalo na ruku mirovinskim sustavima. Osim gubitka prinosa mirovinskih fondova,
zaposlenost stalno pada, a broj umirovljenika
raste. Po broju zaposlenih i inae se nalazimo
na samom dnu europske ljestvice. Stopa zaposlenosti u 2010. bila je samo 54%. To znai da
samo pola radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj
radi. Prosjena zaposlenost u EU bila je 64%
dok su skandinavske i germanske zemlje (Ni-
zozemska, Danska, vedska, Autrija i Njemaka) najzaposlenije sa stopama iznad 70%. Situacija se samo pogorala u zadnjih par godina.
Prema podacima HZMO-a, broj zaposlenih u
Hrvatskoj se od 2008. do 2011. godinesmanjioza 136.715 dok se broj umirovljenikapoveaoza
64.831. Odnos broja zaposlenika i umirovljenika
pao je s ionako malih 1,4:1 na mizernih 1,2:1.
U Hrvatskoj su provedene neke vee i neke
manje mirovinske reforme od kojih je najznaajnija ona iz 1999. godine (kada su se postroili uvjeti za odlazak u mirovinu) i ona iz 2002.
(kada su uvedeni drugi i trei mirovinski stup).
Njihov je cilj bio rijeiti problem fiskalne odrivosti sustava i, iako su napravljeni koraci u pravom
smjeru, do danas taj cilj nije postignut. Naalost,
kolateralna teta reformi bile su same mirovine.
Pretpostavka je bila da e poveanje staa i uvoenje drugog stupa s vremenom popraviti situaciju. To se nije dogodilo tako da danas imamo
i niske mirovine i problem stalnog deficita javnog mirovinskog sustava. Glavni razlog niskih
mirovina tzv. novih umirovljenika nisu, kako
se esto navodi, niski povrati mirovinskih fondova, ve promijenjena formula koja se koristi za
izraun mirovina iz prvog stupa i tretman dodatka od 27% na koji nemaju pravo korisnici mirovina iz oba stupa (vidi lanak Koliko kotaju mirovine).
Zbog vrlo razliitih sustava mirovina u zemljama EU (npr. Italija samo u prvom stupu ima
50 podskupina) jako je teko usporeivati visinu
mirovina. Podaci su veinom dostupni samo za
javne mirovine tako da bi se dobila iskrivljena slika ako bi se usporeivala neka zemlja gdje se veina mirovina isplauje iz prvog stupa (npr. Hrvatska) i neka gdje je visoki udio individualne
tednje (npr. Irska). Zbog toga je najbolje usporeivati neto stope zamjene za koje postoje svi
podaci. One mjere koliko prva mirovina koju
umirovljenik prima zamjenjuje zadnju plau.
Prema procjenama Ekonomskog instituta,
u Hrvatskoj je neto stopa zamjene u 2010. godini bila 55% i kao takva bila je jedna od najniih u
EU. Niu stopu zamjene imaju jo samo Cipar,
Rumunjska i Estonija (podaci za 2008.). Najvie
stope zamjene imale su Grka (120%), Maarska i Nizozemska (obje preko 100%). Ipak, ono
to dodatno zabrinjava su projicirani trendovi. U budunosti bi Hrvatska mogla biti suoe73
74
Prava osoba s
invaliditetom nakon
ulaska u EU
Ono u emu se EU moe promatrati kao
prednost za sve one koji se suoavaju s invaliditetom u Hrvatskoj jest mogunost
koritenja sredstava EU, sada iz pretpristupnih fondova, a kasnije iz Strukturnih
i Kohezijskih fondova
Svi koji su putovali Europom ili Amerikom
zasigurno su primijetili veliki broj osoba s invaliditetom na ulicama, radnim mjestima, fakultetima, kulturnim dogaanjima i sl. Promatrajui
ulazak u EU iz te perspektive, nameu se pitanja:
to e nam pristupanje EU donijeti na tu temu?
Hoemo li i kod nas viati osobe s invaliditetom,
posebno one koje imaju tekoa s kretanjem ili
koriste pomagala pri kretanju na ulicama, kinima, kazalitima, radnim mjestima?
Osnovna prava svih graana RH proizlaze
iz samog Ustava Republike Hrvatske koji bi trebao svima jamiti jednaka prava, kao i osigurati
posebnu skrb osobama s invaliditetom i potpomoi njihovo ukljuivanje u ope tokove drutvenog ivota. Osim samog Ustava, drugi vaan
dokument je Opa deklaracija o ljudskim pravima koju je Hrvatska takoer prihvatila. Razmatrajui sadraj tih dokumenata posve je jasno
kako bi potujui te dokumente osobe s invaliditetom i u Hrvatskoj trebale imati sva ona prava,
sve one mogunosti koje vidimo u drugim zemljama lanicama EU ili u Americi, ali je evidentno kako to nije tako u praksi.
U tijeku samih priprema Hrvatske za prijem u lanstvo EU, Hrvatska je 2007. godine
potpisala i UN-ovu Konvencije o pravima osoba
s invaliditetom, koja uvaavajui specifine potrebe osoba s invaliditetom, s jedne strane jami, a s druge strane obvezuje drave potpisnice
na praktinu provedbu temeljnih ljudskih prava,
izmeu ostalih: pristup informacijama; pravo na
obrazovanje; pravo na rad i zapoljavanje; sudjelovanje u politikom i javnom ivotu te sudjelovanje u kulturnom ivotu.
Sigurno je i ta Konvencija, kao i sam pro-
76
Poticanje malog
i srednjeg
poduzetnitva u
Europskoj uniji
Kako bi potakla dobra iskustava malih i
srednjih poduzea i razmjenu iskustava s
drugim poduzeima, Europska komisija
ve dugi niz godina potie razmjenu najboljih praksi
Dok je u Hrvatskoj izazov postati i jo vie
opstati kao mali ili srednji poduzetnik, u Europskoj uniji mala i srednja poduzea zapravo predstavljaju osnovu ekonomije. Njihov se rad potie, a drave lanice ine sve da bi unaprijedile
njihov pristup javnoj nabavi i stimulirale njihove
potencijale u podruju inovacija te podrale njihov rast i razvoj.
I premda sve upozorava na pozitivan trend
kada su mala i srednja poduzea u pitanju, izvjetaji EU zapravo govore i o problemima s kojima
se ona suoavaju, a odnose se na nedostatak
informacija, neznanje o natjeajnim procedurama, kratko vrijeme koje je ostavljeno da bi se
pripremio prijedlog, trokove izrade prijedloga,
velika administrativna optereenja, financijske
garancije koje su potrebne kako bi uope odreeno poduzee moglo sudjelovati na natjeaju,
favoriziranje lokalnih i nacionalnih kompanija te
probleme s pronalaenjem partnera u inozemstvu.
Kako se datum ulaska Republike Hrvatske u EU pribliava, namee se i pitanje kako e
se naa mala i srednja poduzea nositi sa svim
ovim problemima i kako e se na tom tritu
snai, hoe li i u kojoj e mjeri zapravo biti konkurentna cijenom i kvalitetom svojih roba i usluga.
Dobar poslovni pristup izuzetno je vaan
jer u okviru Unije govorimo o tritu javne nabave koje vrijedi 1/6 ukupnog BDP-a Unije. Znatan dio tih sredstava povlae upravo mala i srednja poduzea. Kako bi potakla dobra iskustava
malih i srednjih poduzea i razmjenu iskustava
s drugim poduzeima, Europska komisija ve
dugi niz godina potie razmjenu najboljih praksi. U tom smislu usvojene su i Europska povelja o malim poduzeima (European Charter for
Small Businesses) te Europski akcijski plan za
mala poduzea (Small Business Act for Europe)
koji svojim obavezama koje su preuzele zemlje
lanice, naelima i savjetima te bazom dobrih
praksi (database of good practies) ele pruiti
smjernice i pomo malim i srednjim poduzetnicima.
Po definiciji dobra praksa je ona praksa
koja donosi bolji pristup i daje bolji odgovor na
odreeno pitanje, koja je uinkovitija od svega
onog to je do tada bilo postignuto s time u vezi
i koja se moe lako provesti u bilo kojem kontekstu. Dobra praksa je i inspirativna jer inspirira
druge da krenu istim putem.
Kako bi jo vie potakla razmjenu dobrih
ideja i dobrih praksi Europska komisija je s tim
ciljem i pokrenula nagradu za europsko poduzetnitvo (European Enterprise Awards) kojom nagrauje izvrsnost u promoviranju malih i srednjih poduzea i poduzetnitvo u cjelini,
posebno na regionalnom i na lokalnom nivou.
Nagrada se daje za inovacije i uspjeh javnih tijela i javno-privatnih partnerstava u promoviranju
poduzetnitva na nacionalnom, regionalnom i
lokalnom nivou. U est godina, otkada je nagrada ustanovljena, vie od 2000 projekta natjecalo se za ovu prestinu nagradu. Ti su projekti potakli osnivanje 10.000 novih firmi, vie od
70.000 novih poslova i sauvali preko 30.000
radnih mjesta. Nagrada se dodjeljuje u pet kategorija za promoviranje poduzetnikog duha,
za investiranje u vjetine, za unapreenje biznis
okruenja, za podrku internacionalizaciji biznisa i za odgovorno i inkluzivno poduzetnitvo.
U bazi podataka za 2011. godinu nalaze se i
projekti zemalja istonog Balkana, Rumunjske i
Bugarske koje su u EU ule 2007 godine. Tako je
u 2011. godini najboljom praksom proglaen viegodinji projekt koji je provodila opina Plovdiv u Bugarskoj u suradnji s Fakultetom ekonomije i administracije, Centrom za znanost i
obrazovanje te lokalnom radiopostajom. U osnovi, projekt je poticao mlade ljude, nezaposlene te pripadnike etnikih manjina u dobi od 18
do 33 godina da se svojim poslovnim idejama
natjeu za bespovratna sredstva u pokretanju
biznisa.
77
Malo i srednje
poduzetnitvo
osnova je razvoja
gospodarstva
Trite Europske unije u 2010. godini evidentiralo je 20,8 milijuna malih i srednjih
poduzea ona pokrivaju 2/3, odnosno
87,7 milijuna radnih mjesta i 58,4% ukupne bruto dodane vrijednosti proizvodnje
Stvaranje gospodarstva utemeljenog na
znanju velik je izazov za dananju Europsku uniju i osnovni cilj Lisabonske strategije za razvoj
Europa 2020. Postizanje tog cilja omoguit e
dinamino i konkurentno trite s boljim radnim mjestima i veim udjelom socijalne ukljuenosti. Stoga institucije Europske unije s pravom
trae od svojih lanica poboljanje svih politika
za razvoj trita, pa tako i politika za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva.
Trite Europske unije u 2010. godini evidentiralo je 20,8 milijuna malih i srednjih poduzea. Od navedenog broja 92,1% pripada
78
nose na male poduzetnike. Kako bi se smanjila rodna razlika u poduzetnitvu, Europska unija potie razvoj enskog poduzetnitva, a to je
primjenjivo i u Hrvatskoj. Za kvalitetniji pristup
financiranju poduzetnikih pothvata, Europska investicijska banka (EIB) kreirala je poseban
Mikrofond s inicijalnim kapitalom od 40 mil. ,
kojim podupire nebankarske mikrofinancijske
institucije za povoljne kreditne linije malim poduzetnicima. Europska komisija takoer potie
EIB na posebnu financijsku omotnicu za kredite
rizinog kapitala. U Hrvatskoj je puna tri mjeseca bio otvoren prvi javni poziv iz IPA III C programa Regionalna konkurentnost, koji omoguuje financiranje poduzetnikih pothvata malih i
srednjih poduzetnika te ostvarivanje nepovratne potpore u iznosu do 200.000 . No, poduzetnici u Europskoj uniji mogu svoje poduzetnike ideje i pothvate financirati iz vie fondova.
Do 2013. godine kohezijska politika omoguava poduzetnicima koritenje 27 bilijuna .
Iz Europskog fonda za regionalni razvoj poduzetnici mogu financirati projekte gradnje i proirenja proizvodnih kapaciteta i nabave opreme u iznosu od 50 do 80%, ovisno o BDP-u
regije. Za razvoj poduzetnikih i specijalistikih
znanja i vjetina menadera i djelatnika mogu
ostvariti potpore iz Europskog socijalnog fonda. No, postoje i vrlo su znaajni i posebni programi zajednice, primjenjivi ve nekoliko godina
i u Hrvatskoj, poput Okvira za konkurentnost i
inovacije (CIP), Sedmi okvirni program (FP7),
EUROSTARS, EUREKA, koji financiraju inovativne i istraivake poduzetnike ideje a kojima
i nai poduzetnici mogu koristiti europske programe za razvoj vlastite konkurentnosti. Iskoristimo ih!
Pie: EEF/S.B.
Ulazak u EU mogao
bi donijeti poveanje
broja radnih mjesta
Prema Eurostatu, bruto domai proizvod
po stanovniku izraen paritetom kupovne
moi drava lanica EU, koje su punopravno lanstvo u EU stekle 2004., uglavnom
je imao trend rasta
Otvaranje hrvatskog trita inozemnim
ulagaima i poduzetnicima koji posluju u dinaminoj sredini jedinstvenog trita EU donosi
mogunosti poveanja bruto domaeg proizvoda, izvoza, izravnih inozemnih ulaganja, ali i poveanje broja radnih mjesta. Rast bruto domaeg proizvoda usko je povezan s gospodarskim
rastom, te utjee na poveanje ivotnog standarda i mogunosti zapoljavanja. Nadalje, usporeni rast bruto domaeg proizvoda dovodi do
smanjenja ukupne potranje na tritu, to utjee i na stopu zaposlenosti na tritu rada.
Sukladno podacima Dravnog zavoda za
statistiku Republike Hrvatske, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za prosinac 2011.
godine iznosila je 18,7%, dok je prema podacima Eurostata u studenom 2011. godine stopa
registrirane nezaposlenosti u EU 27 iznosila je
9,8%. Najvie stope nezaposlenosti zabiljeene
su u Grkoj 18,8%, odnosno 22,9% u panjolskoj, a najnie u Austriji 4,0%, odnosno u Luksemburgu i Nizozemskoj 4,9%. Promatrajui
podatke Eurostata, bruto domai proizvod po
stanovniku izraen paritetom kupovne moi drava lanica EU, koje su stekle punopravno lanstvo valom proirenja iz 2004. godine, uglavnom je imao trend rasta. Kao primjer mogu se
navesti Slovaka (u 2004. godini iznosio je 57,
dok je u 2010. godini bio 74), eka (u 2004. godini 75, dok je u 2010. godini bio 80), Poljska (u
2004. godini 51, dok je u 2010. godini bio 62) itd.
Ipak, treba imati na umu uinke financijske krize
na globalnoj razini, koji uvjetuju smanjenje koliine proizvodnje, a samim tim i smanjenje potrebe za radnom snagom.
Hrvatska e obvezama za ogranienjem
proizvodnje (u sektoru brodogradnje) biti suo-
ena sa zatvaranjem proizvodnih pogona. Ovakve pojave dovode do izvjesnog smanjenja broja radnih mjesta u sektoru brodogradnje, ali i
prilikom provedbe restrukturiranja eline industrije. Nadalje, ono to je takoer mogue jest i
smanjenje broja radnih mjesta kod poduzetnika koji poslovno surauju s ovim sektorima isporuujui im proizvode i usluge, s obzirom na
to da moe doi do smanjenja intenziteta ili ak
prestanka suradnje. Hrvatska brodogradilita u
budunosti trebaju poslovati potujui godinju
kvotu ogranienja proizvodnje na 323.600 CGT
(kompenzirane registarske tone izgraenog
broda), s pojedinano odreenim kvotama za
ogranienje proizvodnje u svakom pojedinom
brodogradilitu. Iako je doputen sporazum
navedenih poduzetnika o izmjeni pojedinanih
kvota, sve dok se potuje godinja proizvodna
kvota treba rei kako mogunost gubitka radnih
mjesta postaje jo izvjesnija ako je sagledana u
tom kontekstu. Ipak, postupak restrukturiranja
neophodan je zbog postizanja proizvodnje koja
posluje na odrivoj, stabilnoj i konkurentnoj osnovi, te koja ne zahtijeva kontinuirane potpore
za sanaciju i restrukturiranje.
Konano, mogue je i smanjenje broja radnih mjesta izazvano nestajanjem iz trine arene kod poduzetnika koji nisu bili pripremni za
sueljavanje s dinaminim natjecateljskim tokovima jedinstvenog trita EU.
Govorei o uincima na hrvatsko trite
rada, treba spomenuti iskustva novijih drava lanica EU, u vezi s prodorom jeftinije radne
snage na domaa trita rada. Podaci pokazuju
kako ulazak jeftine radne snage nije ugrozio radna mjesta u dravama lanicama iz EU vala proirenja 2004. godine.
Ono emu svakako treba teiti jest postizanje zdravih makroekonomskih prilika uz poticajnu investicijsku klimu kako bi se ostvarilo odrivo stvaranje radnih mjesta i poveanje
zaposlenosti. Jednako tako treba imati na umu
kako gospodarski oporavak ne znai istodobno
i oporavak trita rada, s obzirom na to da oporavak trita rada moe uslijediti s vremenskim
odmakom.
Pie: EEF/I.O.
Usluge od opeg
interesa hrvatski
korisnici i Europska
unija
Dostupnost usluga od opeg interesa po
pristupanoj cijeni, na cijelom teritoriju,
svim korisnicima, predstavlja ono to bi se
trebalo podrazumijevati u pogledu pruanja ove vrste usluga
Usluge od opeg interesa obuhvaaju raznovrsne usluge, kao to su primjerice usluge
u energetskom i telekomunikacijskom sektoru,
transportnom, potanskom, audiovizualnom
sektoru, ali i usluge u vodoopskrbi te usluge gospodarenja otpadom (to je primjer usluga od
opeg gospodarskog interesa). Nadalje, pod
ovaj pojam spadaju i usluge u podruju obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi (kao primjer
usluga od opeg negospodarskog interesa).
Specifinost usluga od opeg interesa sastoji se
u tomu to predstavljaju vrstu usluga kod kojih
su intervencije drave uobiajene u cilju osiguravanja kontinuiteta njihove ponude, kvalitete i
povoljne cijene, kako bi bile dostupne svima. injenica da je pruanje ovakvih usluga u javnom
interesu, govori u prilog potrebitosti osiguranja
njihova kontinuiranog pruanja u svakodnevnom ivotu korisnika.
EU naglaava vanost usluga od opeg interesa podiui ih na razinu zajednikih vrijednosti Unije. Nadalje, EU naglaava vanost ove
vrste usluga za postizanje teritorijalne i socijalne
kohezije u EU. Ono to je bitno jest da EU trai od drava lanica da vode rauna o tome da
se takve usluge pruaju na temelju gospodarskih i financijskih uvjeta, koji omoguavaju ispunjavanje njihovih zadataka. Dostupnost usluga
od opeg interesa po pristupanoj cijeni, na cijelom teritoriju, svim korisnicima, predstavlja
ono to bi se trebalo podrazumijevati u pogledu pruanja ove vrste usluga. Kako je intervencija drave u sektore koje obuhvaaju predmetne
usluge dosta esta te katkad i protivna slobodnom i uinkovitom natjecanju izmeu podu81
82
Hoemo li ulaskom
u EU vie dobiti ili
izgubiti?
Slovaka, drava sline veliine kao Hrvatska kada je 2004. ula u EU imala je BDP
po glavi stanovnika od 57% prosjeka EU
(kao danas Hrvatska). Usprkos krizi, slovaki je BDP danas na razini 73% prosjeka EU.
Dva su osnovna pitanja koja mue veinu
graana kada se pria o ulasku Hrvatske u EU.
Prvo i najvanije je, hoemo li ulaskom u EU vie
dobiti ili izgubiti? Drugo, i sve vanije iz dana u
dan je, zato ulaziti u EU kada je i ona sama u
takvoj krizi? Ako elimo biti iskreni i realni, moramo priznati da odgovor na prvo pitanje nije
jednoznaan i da to kako e nam biti prvenstveno ovisi o nama samima. Europska unija nudi
puno mogunosti, ali isto tako moe biti i prijetnja za one koji se nisu sposobni samostalno
odrati na tritu. Jedno je sigurno - ulaskom u
EU ne rjeavamo sve svoje probleme preko noi.
to se tie drugog pitanja, moramo uzeti u obzir trenutak pristupanja Hrvatske EU. Prije tri godine tek su se poele nazirati pukotine u
do tada ekonomski najmonijem gospodarstvu
svijeta, a o raspadu eurozone tada jo nije bilo ni
govora. Normalno je da su sada graani skeptiniji to se tie koristi ulaska u EU, a sve se vie
naglaavaju negativni aspekti. Hrvatska pristupa EU u puno nepovoljnijoj situaciji nego to je
to inila ijedna lanica do sada naprosto zato to
vlada najvea ekonomska kriza od Velike depresije s kraja 1920-ih. I bogatije zemlje od Hrvatske
nale su se u situaciji koja se pokazala financijski neodrivom. Zato se onda pridruiti tako riskantnom drutvu?
Ovdje je vano razluiti dvije stvari. Jedna
stvar je kriza u kojoj se trenutano nalaze neke
od lanica EU, a druga je sam in pristupanja EU
i svi pozitivni i negativni uinci koji iz toga proizlaze. Te dvije stvari nisu uzrono posljedino povezane.
EU nije odgovorna za financijske probleme drava lanica. Ono za to ju se moe pro-
EU prua mnoge
prilike, ali donosi i
odreene trokove
Trokovi pristupanja su veinom koncentrirani u kratkom roku i snose ih tono
odreene skupine drutva dok su koristi
dugorone i rasprene na sve.
Ulazak u EU prua mnoge prilike, ali donosi i odreene trokove. U ljudskoj je prirodi
da odmah primjetimo trokove dok smo puno
skeptiniji prema koristima. Sreom, u sluaju
pristupanja EU jeziac vage naginje prema plusevima. Glavni uteg je korist od pristupanja jedinstvenom tritu.
Trokovi pristupanja su veinom koncentrirani u kratkom roku i snose ih tono odreene
skupine drutva (npr. nekonkurentni proizvoai koji nee moi poslovati pod pritiskom konkurencije) dok su koristi dugorone i rasprene
na sve (uslijed poveane konkurencije na tritu potroai e imati vei izbor po niim cijenama). Koristi se u principu koncentriraju na stvaranje uvjeta za bolje, ureenije trite i drutvo u
cjelini i poveanje ansi za hrvatke proizvoae,
studente i radnike. Ve u razdoblju prije pristupanja EU, Hrvatska je neminovno morala igrati
po novim pravilima. Ta pravila se veinom odraavaju kroz vie standarde poslovanja, veu zatitu potroaa, vie ekonomskih i politikih slo83
je za oekivati je da e visoko obrazovani i sposobni Hrvati nai lake posao u EU, ukoliko to
budu htjeli.
Pie: EEF/J.C..
Koliko je opravdan
strah od
konkurencije?
Treba biti pripremljeno za sudjelovanje
na zajednikom tritu, a kako sada stoje
stvari, znamo da nismo ba najspremniji
Strahovi od pristupanja EU uglavnom se
temelje na strahu od konkurencije. Ako je dobra stvar da nai proizvoai dobivaju potpuno
slobodan pristup tritu EU, loa je stvar da proizvoai iz EU dobivaju potpuno slobodan pristup hrvatskom tritu.
to nam o tome govori iskustvo novih drava lanica, a to zdravi razum? Iskustva su,
openito, pozitivna. Sve su nove lanice snano
poveale rast, izvoz i openito ivotni standard
ulaskom u Uniju. Ali sve je to bilo davne 2004.
godine i svijet se promijenio od tada. Kiobran
koji je pruao EU, u obliku boljeg kreditnog rejtinga koji je zemlja automatski dobivala samim
pristupanjem EU, sada vie nije izvjestan. Budui da ulazimo u EU u trenutku kada su i Hrvatska i EU u velikim problemima, razumljivo je da
se ljudi boje. Zdrav razum logiki percipira prije
trokove nego koristi. U glavi nam mirka crvena aruljica nezaposlenost je na razini od 13%,
a ulaskom u EU na nae e trite nahrupiti konkurencija iz bogate EU i jeftina radna snaga iz siromanih lanica poput Bugarske i Rumunjske.
Koliko su ti strahovi opravdani?
Prva misao povezana s poveanjem konkurencije na domaem tritu gubitak je radnih
mjesta zbog nekonkurentnih hrvatskih proizvoaa koji e zavriti u steaju zbog toga to se
nee moi nositi s veim ili boljim proizvoaima iz EU. Taj strah nije nimalo zanemariv, posebice u svjetlu opeg stupnja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Bolji uvjeti
poslovanja za
poduzetnike
Na jedinstvenom tritu EU poduzetnici
drava lanica mogu poslovati bez carina
te uza smanjenje administrativnih prepreka i papirologije
Jedna od kljunih karakteristika jedinstvenog trita EU jest omoguavanje slobodnog
protoka proizvoda i usluga, uza slobodno poslovanje poduzetnikadrava lanica.Temeljna pravila koja vladaju na jedinstvenom tritu EU omoguuju poduzetnicima drava lanica poslovanje
uz eliminaciju carina, smanjenje administrativnih prepreka i papirologije, uz niz ujednaenih
tehnikih i sigurnosnih standarda izmeu drava lanica. Tako, primjerice, ujednaeni sustav
tehnikih i sigurnosnih standarda omoguuje
poduzetnicima koji plasiraju robu na tritu jedne drave lanice da pod jednakim uvjetima, bez
dodatnih trokova, dvostrukog testiranja i pribavljanja potvrda, plasiraju svoje proizvode i na tritu drugih drava lanica.
U tom smislu, punopravnim lanstvom
Hrvatske u EU poduzetnici koji posluju na hrvatskom tritu (hrvatski poduzetnici) dobivaju mogunost irenja svog poslovanja na dinaminom
tritu EU uza znatno olakan pristup. Osim
uklanjanja diskriminatornih trgovinskih barijera
i carina, proirenje poslovanja hrvatskih poduzetnika mogue je i uz uklanjanje prepreka koje
mogu izazvati raznovrsni administrativni postupci, jezina raznolikost, ali i manjak informacija za poslovanje na tritu druge drave lanice. U
cilju eliminacije tih barijera poslovanju poduzetnika drava lanica, institucije EU, zajedno s administrativnom aparaturom drava lanica, poduzimaju korake k temeljnom cilju poveavanja
mobilnosti poduzetnika. Primjerice, treba spo85
tne poreze, ali pri tome se moraju pridravati naela slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala i naela nediskriminacije. Postoje tri direktive
koje se odnose na oporezivanje tvrtki po kojima
se tvrtke koje su lanice iste grupacije po tzv. direktivi roditelja ne oporezuju dvostruko. Zatim
europska direktiva spajanja kamata i autorskih
naknada, kojom se ukida dvostruko oporezivanje kamata i autorskih naknada izmeu povezanih drutava koja imaju prebivalita u razliitim
zemljama EU, tako da ih oslobaa od oporezivanja u dravi izvora. Trea se direktiva odnosi na
zajedniku konsolidiranu korporativnu poreznu
osnovicu iz oujka 2011. Cilj je te direktive prevladati prepreke koje oteavaju porezno funkcioniranje jedinstvenog trita. Za zapoljavanje radnika iz zemalja lanica EU nije potrebna radna
dozvola.
Mali poduzetnici mogu ostvariti direktnu i indirektnu financijsku potporu. Indirektna
potpora znai bolji pristup poslovne investicije
obrtnom kapitalu, a radi se putem financijskih
posrednika. Direktna potpora predstavlja sufinanciranje projektnih aktivnosti. Financijski posrednici kombiniraju europske fondove sa svojim proizvodima i uslugama. Indirektne potpore
ukljuuju garantne sheme i financiranje kapitala.
Indirektna se potpora kanalizira kroz Program
za konkurentnosti i inovacije (CIP), odnosno
Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP) za
otprilike 300.000 poduzea, te inicijativu JEREMIE. Inicijativa poboljava pristup financijskim
sredstvima za male poduzetnike na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini u svakoj zemlji EU.
Tvrtke se mogu financirati putem banaka i venture capital fondova dostupnih u regijama. Tvrtke mogu ostvariti i direktnu potporu, openito
u obliku subvencija koje pokrivaju dio trokova
projektnih aktivnosti. Temeljem javnog poziva,
poduzetnici prijavljuju svoje projektne prijedloge te ukoliko se njihov projekt odobri za financiranje, dobivaju potpore.
Europski program potpora za financiranje poduzetnikih projekata odnosi se na razliite programe: Sedmi okvirni program (FP7) za
istraivanje i razvoj poduzetnika, program za
cjeloivotno uenje (npr. Leonardo da Vinci, dostupan i u Hrvatskoj), LIFE+ za projekte iz zatite okolia, inteligentna energija u Europi, program za poboljanje trita energije i promociju
koritenja obnovljivih izvora energije. Uspostavljen je jedinstven sustav praenja ovih potpora
kako korisnici potpora ne bi bili u povlatenijem
poloaju od ostalih poduzetnika.
Pie: EEF/S.B.
Hrvatski graani i
poduzetnici lake
e osvajati druga
trita
Nai poduzetnici i njihove obitelji mogu
boraviti u drugoj dravi lanici EU ako ondje ire poslovanje
Pravo poslovnog nastanjivanja jami uklanjanje svih diskriminatornih ogranienja i barijera. Primjerice, ogranienja kao to su uvjet stalnog boravita, odnosno obveza pribavljanja
potvrda o profesionalnim referencama poduzetnika pri raznim nacionalnim tijelima te procjena zasienosti trita odreenom uslugom
i proizvodom, nisu doputeni. Svrha je osigurati pristup tritu svih drava lanica EU kroz zapoinjanje i obavljanje gospodarske djelatnosti
(bilo putem osnivanja trgovakih drutava, podrunica ili kao samozaposlene osobe) na jednak nain i pod jednakim uvjetima kao i poduzetnici drave lanice na ije se trite ulazi.
Tako je zapoinjanje i obavljanje samostalne djelatnosti raznih oblika hrvatskih trgovakih
drutava, odnosno obavljanje slobodne djelatnosti ili obrta, koje bi obavljali hrvatski graani
na teritoriju drugih drava lanica, omogueno pod posve ravnopravnim uvjetima kao i dravljanima i trgovakim drutvima te drave lanice. Naravno, i dravljani drava lanica, bilo
fizike ili pravne osobe, imat e ista prava pri zapoinjanju i obavljanju gospodarske djelatnosti
na hrvatskom tritu. Svakako treba spomenuti kako pravo na obavljanje djelatnosti u svojstvu
samozaposlene osobe podrazumijeva pravo dravljana drava lanica EU na ulazak i boravak u
dravi lanici u kojoj se namjerava obavljati spo87
Pravilima protiv
nelojalne
konkurencije na
tritu EU
Kao rezultat uinkovitog trinog natjecanja dobivamo bogatiji izbor proizvoda i
usluga te smanjenje cijena i poveanje kvalitete
Uinkovito trino natjecanje iznimno je
znaajno za stvaranje otvorenih, dinaminih trita. Stalan konkurentski pritisak na poslovanje
poduzetnika omoguuje ponudu kvalitetnijih
proizvoda i usluga, uz to bolju cijenu. Uinkovito natjecanje na tritu postie se primjenom
pravila kojima se spreavaju dogovori poduzetnika o cijeni ili podjeli trita, ali se i spreava zlouporaba vladajueg poloaja te se vri nadzor
koncentracija izmeu poduzetnika. Na taj nain,
primjerice, onemoguuju se sporazumi kojima
se poduzetnici mogu dogovoriti da se ne natjeu jedni protiv drugih.
Nadalje, spreava se situacija da poduzetnici koji posjeduju veliki udio na tritu istiskuju poduzetnike koji nemaju vladajui poloaj. U
sluaju koncentracija poduzetnika kada se oni
udruuju npr. kako bi proirili svoju proizvodnju
pravila koja osiguravaju uinkovito trino natjecanje zahtijevaju nadzor nad takvim poslovnim
potezima kako bi se sprijeilo nelojalno ponaanje na tritu. Nadalje, liberalizacija sektora transporta, potanskih usluga, telekomunikacija, ali
i energetskog sektora spreava povlateni poloaj i prednosti u sektorima koji su tradicionalno
smatrani dravnim monopolima.
Dodjela dravnih potpora doputena je u
tono odreenim uvjetima (primjerice, kada se
potpore odobravaju u sluaju teta zbog prirodnih nepogoda, za poticanje razvoja u podrujima s velikom stopom nezaposlenosti, odnosno
za razvoj kulture, istraivanja, odnosno zatite
okolia i slino). Time se spreavada poduzetnici kojima se dravne potpore dodjeljuju budu
u povlatenom poloaju na tritu, odnosno da
se narui slobodna trgovina i zdrava konkurencija izmeu poduzetnika.
Bogatiji izbor proizvoda i usluga, uz smanjenje cijena i poveanje kvalitete, kao i bogata
tehnoloka ulaganja i inovacije rezultat su uinkovitog trinog natjecanja. Jaanje trinog
udjela poduzetnika podrazumijeva i sposobnost proizvodnje po povoljnijim cijenama. Nadalje, poveanje izbora za hrvatske potroae
ujedno znai mogunost odabira kvalitetnijeg
proizvoda, odnosno bolje i kvalitetnije usluge.
Jo dinaminije i uinkovitije natjecanje na hrvatskom tritu donosi mogunost postizanja boljeg omjera cijene i kvalitete proizvoda i usluge.
Stjecanjem punopravnog lanstva Hrvatske u EU hrvatski poduzetnici bit e izloeni
daljnjem pritisku poslovanja na konkurentnim
osnovama. Morat e biti u mogunosti ponuditi
proizvode i usluge prepoznatljive po svojoj kvaliteti, izvrsnosti, ali i cijenama. Ulaganja u tom
smislu postaju nuna kako bi hrvatski poduzetnici mogli sudjelovati na dinaminom tritu
EU. Treba napomenuti da integracija hrvatskog
trita i poduzetnika koji posluju na njemu u dinamine tokove jedinstvenog trita EU, moe
donijeti i jaanje poloaja proizvoda i usluga hrvatskih poduzetnika na irem globalnom tritu,
izvan EU. Hrvatski graani kao potroai dobivaju jau poziciju te mogunost utjecanja naponudu i potranju na tritu kao i na budue poslovanje poduzetnika.
Hrvatska se obvezala provesti privatizaciju
i restrukturiranje brodogradnje uz provedbu jav-
nih natjeaja. Taj postupak nosi sa sobom ogranienje proizvodnje, ali i mogue smanjenje zaposlenosti kako u sektoru brodogradnje tako i
kod poduzetnika koji posluju s hrvatskim brodogradilitima u tekoama. Restrukturiranje sektora elika takoer ve sada pokazuje gubitak
radnih mjesta i upitan nastavak poslovanja. Ipak,
proces restrukturiranja predstavlja mogunost
za stvaranje rentabilnijeg poslovanja koje moe
ponuditi konkurentne proizvode.
Pie: EEF/I.O.
Svjedoenje
vlasnika male
tvrtke iz drave
lanice EU
Osobito u vrijeme ekonomskog pada trite EU polae veliki interes u razvoj malih
i srednje velikih tvrtki
Posljednjih nekoliko godina proveo sam u
malom drutvu smjetenom u Europskoj uniji.
Drutvo je svojim dimenzijama slino onome u
Hrvatskoj, u stvari, malo je vidljivih razlika. No
ipak, razlike postoje. Sjeam se i razdoblja prije toga - puno sam radio, bio sam vlasnik proizvodnog pogona i sluio se imaginacijom prije
nego dobrom ekonomskom pozicijom da unaprijedim proizvode, da uvedem inovaciju u proizvodnju. Nekako mi se inilo da je i Sizif bolje
proao, vrata su preesto bila zatvorena, krediti
preskupi, izvozni brend Hrvatske preslab u regiji.
Tvrtka utehnolokom i proizvodnom sektoru (nije samo IT ve i materijalna tehnologija)
po ulasku Hrvatske u EU moe aplicirati i dobiti sredstva iz Strukturnih fondova namijenjenih
razvoju malog i srednjeg poduzetnitva. Ako
to zvui dugako i nerazumljivo, onda je jednostavnije rei da e sredstva EU omoguiti tehnoloki iskorak malog poduzea jer e njima biti
financiran ukupan razvoj novih proizvoda. Saetak je to sna o razvoju svake hrvatske male proizvodne ili razvojne tvrtke - omoguiti tehnolo89
Kakav je budui
status hrvatske
proizvodnje u EU
Ugovorom o pristupanju Hrvatske EU
ograniava se ukupna godinja proizvodnja brodogradilita
Poveavanje konkurentnosti proizvodnih
djelatnosti i industrije prioritet je Europske unije. Postoje razliita stajalita o buduem statusu
hrvatske proizvodnje na jedinstvenom europskom tritu. Usmjeravanje fokusa poslovanja
na konkurentnije i traenije proizvodne nie, uz
podizanje kvalitete hrvatskih proizvoda, svakako treba biti prioritet prilikom irenja hrvatske industrije na jedinstveno trite EU. Hrvatska industrijska politika treba poraditi na stratekom
jaanju pojedinih industrijskih sektora s temeljnim ciljem poveanja proizvodnje.
Razvoj i restrukturiranje hrvatske industrije su nuni. Poduzetnici u sektoru brodogradnje, za koje postoji obveza restrukturiranja kroz
privatizaciju i provedbu javnih natjeaja, jesu
Brodograevna industrija 3. maj d.d. iz Rijeke,
Brodotrogir d.d. iz Trogira, Brodograevna industrija Split d.d. te Brodosplit-Brodogradilite
specijalnih objekata d.o.o. i Brodogradilite Kraljevica d.d. Ukupna godinja proizvodnja brodogradilita Ugovorom o pristupanju Hrvatske EU
ograniena je na 323.600 CGT (kompenzirane
registarske tone izgraenog broda).
Smanjenje proizvodnih kapaciteta predvieno je u vidu zatvaranja navoza, smanjenja povrine brodogradilita, ali i odreivanja navoza
koji e posluiti iskljuivo za vojnu proizvodnju.
Treba naglasiti mogunost dogovora izmeu
brodogradilita o izmjeni pojedinanih ogranienja proizvodnje, pod uvjetom da ukupno godinje ogranienje proizvodnje ne bude premaeno. U sektoru eline industrije Hrvatska je od
proizvoaa elika CMC Sisak d.o.o. primila priznanje duga u iznosu od 19.117.572,36 kuna (uz
kamatu) na ime potpora za restrukturiranje primljene u razdoblju od 1. oujka 2002. godine
do 28. veljae 2007. godine. Restrukturiranje
sektora eline industrije potrebno je kako bi se
91
Zatita potroaa
92
Tako oznake na prehrambenim proizvodima, na vidljiv i itljiv nain, informiraju potroae o nutritivnom sadraju proizvoda, podrijetlu, alergenima, udjelu ulja i masnoa, odnosno
udjelu kofeina, te roku trajanja. Duboko zamrznute namirnice takoer nose svoju oznaku, a
na ovitku suhomesnatih proizvoda obvezna je
naznaka da ovitak nije jestiv. Sigurnosni standardi EU u podruju igraaka, elektronike opreme,
kozmetike itd. dosta su strogi. Tako primjerice,
ako proizvoa utvrdi da njegov proizvod moe
tetiti potroaima, duan je o tomu izvijestiti
nadlena tijela drave lanice, ali i povui ga s trita ako stvara znaajnu prijetnju za sigurnost
potroaa na tritu. Osigurava se i sklapanje
ugovora koji nisu nepoteni prema potroaima
(primjerice, ugovori u kojima su sitno tiskanim
slovima odreeni nepoteni uvjeti, kao npr. ako
u ugovoru stoji odredba da plaeni depozit nee
biti vraen potroau i u sluaju da ponuditelj
proizvoda ne ispuni svoje obveze iz ugovora te
ne isporui proizvod po dogovorenim uvjetima).
Daljnje naelo zatite potroaa trai osiguranje mogunosti da se potroa predomisli
u vezi s kupnjom dotinog proizvoda. U sluaju
prodaje od vrata do vrata, odnosno trgovine na
daljinu (kupnja putem interneta, telemarketinga i sl.) dana je mogunost da se potroa predomisli i raskine ugovor u roku od sedam dana.
Osigurava se mogunost usporedbe cijena proizvoda i usluga. Tako se trai isticanje cijena proizvoda u odnosu na mjernu jedinicu proizvoda (npr. cijena po litri, tj. kilogramu proizvoda),
zbog to lake usporedbe cijena proizvoda iste
vrste. Zabranjena je praksa trgovaca kojom se
potroai na bilo koji nain dovode u zabludu,
ali se nastoji osigurati njihova zatita za vrijeme
blagdana. Primjerice, ako turistiki aranman ne
odgovara onomu to je ponueno u turistikoj
brouri za rezervaciju tog aranmana, ponuditelj usluge duan je osigurati naknadu.
Konano, naelo uinkovitog rjeavanja
potroakih sporova, omoguuje potroaima
brzo rjeavanje sporova. Kod tog veliku ulogu
igra Mrea europskih potroakih centara (engl.
European Consumer Centres Network ECCNet) koja promie pojednostavljeno i brzo rjeavanje sporova potroaa koji sudjeluju u prekograninoj trgovini. U pogledu raznovrsnih
aktivnosti informiranja potroaa, treba spome93
94
EU tei to boljoj
zatiti potroaa
U EU je zabranjena nepotena poslovna
praksa i ugovaranje na tetu potroaa te
se potiu izvansudski postupci za rjeavanje sporova
Europski pravni okvir nastoji osigurati zatitu gospodarskih i pravnih interesa potroaa u sluaju sporova. Temeljna naela politike
zatite potroaa EU obuhvaaju zabranu nepotene poslovne prakse i ugovaranja na tetu
potroaa te potiu uinkovito rjeavanje potroakih sporova izvan sudskih postupaka. Moe
se rei da se nastoji postii poveana razina
pravne sigurnosti potroaa na jedinstvenom
tritu EU.
To se posebice odnosi na podruje zatite u elektronikoj trgovini te u sektoru prometa
i financijskih usluga. Jeftinije, bre, jednostavnije
rjeavanje potroakih sporova ono je emu se
tei u EU. U tome veliku ulogu igra i uzajamna
pomo izmeu drava lanica, koja se odnosi
na razmjenu informacija u cilju zatite potroaa, odnosno zahtjeva za uvoenjem odgovarajuih mjera uz koordinaciju nadzora trita proizvoda i usluga.Nadlena tijela drave lanice EU,
u tom smislu, obavjetavaju Europsku komisiju
o povredi, odnosno o provedenim mjerama te
postignutim uincima i koordinativnim aktivnostima.
Znaajna mrea za rjeavanje potroakih sporova jeste Mrea europskih potroakih centara (engl. European Consumer Centres
Network - ECC-Net) koja promie pojednostavljeno i brzo rjeavanje sporova potroaa u prekograninoj trgovini. ECC-Netpovezuje 29 nacionalnih potroakih centara uspostavljenih u 29
drava (odnosno u svim dravama lanicama,
uz Norveku i Island).
Nacionalni potroaki centri imaju obvezu pruiti besplatan savjet potroaima iz spomenutih drava mree te im tako pomoi rijeiti
spor koji je nastao s ponuditeljem iz druge drave mree. Ve sad u okviru mree funkcionira
vie od 700 nadlenih tijela za rjeavanje potroakih sporova. Osim vrlo jednostavnog nai-
na utvrivanja nadlenog tijela iz mree u dravi lanici mree, dostupna je i forma pritube te
posebna forma pritube za potroae koji su
oteeni u svojstvu putnika u zranom prometu.Hrvatski potroai, po stjecanju punopravnog lanstva u EU, dobit emogunost sudjelovanja u radu mree i koritenja dobrobiti koje
ona donosi.
U cilju to uinkovitijeg, jeftinijeg i breg
rjeavanja potroakih sporova na razini EU promiu se postupci posredovanja, mirenja i arbitrae. Alternativno rjeavanje potroakih sporova izvan sudskih postupaka svakako ide u
prilog potroaa. U veini drava lanica EU tijela za alternativno rjeavanje sporova uspostavljena su na nacionalnoj razini, iako mogu biti uspostavljena i na regionalnoj ili lokalnoj razini.
Ukljuivanje stranaka u postupke te vrste iskljuivo je voljne naravi, a veina postupaka rjeava se u pravilu u razdoblju od 90 dana.
Ipak, odluke koje se donesu u sklopu tih izvansudskih postupaka u nekim dravama lanicama EU pravno su obvezujue, ali u nekima nisu.
U tom smislu, one se mogu kretati od neobveznih preporuka do odluka koje su obvezujue za
stranke. Postupci mogu biti besplatni ili uz njih
moe biti vezano plaanje odreene pristojbe
(iako su i tada znatno jeftiniji od sudskih postupaka). Punopravno lanstvo Hrvatske u EU donosi hrvatskim potroaima jo glasnije promicanje alternativnih naina rjeavanja sporova
izvan sudskih postupaka, to svakako moe doprinijeti uinkovitosti zatite potroaa.
Nadalje, EU poboljava i pojednostavljuje
mogunost pristupa sudovima u graanskim i
trgovakim prekograninim sporovima u okviru tzv. European Small Claims Procedure kada
vrijednost spora ne prelazi iznos od 2000 eura.
Odluke koje se donesu u sklopu tih postupaka
imaju pravnu snagu i u drugim dravama lanicama EU. Cilj je smanjiti trokove, ali i postii brz
postupak u kojem nije potrebna struna pravna
pomo. Osim toga, nadleni sud tijekom cijelog
postupka nastoji postii nagodbu izmeu stranaka, ako je to ikako mogue.
Pie: EEF/I.O.
Strogom kontrolom
do sigurnih
proizvoda za
zdravlje potroaa
lanstvo Hrvatske u EU hrvatskim potroaima donijet e vei izbor proizvoda
i usluga, no oekuju se i raznolikije cijene, uz vie standarde i kvalitetu proizvoda
i usluga
Okosnica pravnog okvira sigurnosti proizvoda u EU jest Direktiva 2001/95/EZ o opoj
sigurnosti proizvoda, kojom se osigurava visoka razina sigurnosti proizvoda koji se nude na
jedinstvenom tritu EU. Osnovni je cilj osigurati zatitu zdravlja potroaa. Direktiva obuhvaa proizvode koji nisu ureeni sigurnosnim
standardima u posebnim sektorima, kao to su
igrake, kozmetiki proizvodi, farmaceutski proizvodi, proizvodi kemijske industrije, plastika i sl.
Posebna zasluga naznaene Direktive jest uspostava RAPEX sustava (engl. Rapid Alert System
for Non-Food Dangerous Products). Upravo u
sklopu ovog sustava osigurana je brza razmjena informacija o opasnim proizvodima izmeu
nacionalnih kontaktnih toaka uspostavljenih u
svakoj dravi lanici EU.
Informacije o opasnostima i rizicima proizvoda prehrambene i farmaceutske naravi, odnosno medicinskih pomagala ne razmjenjuju se unutar ovog sustava. Europska komisija
objavljuje tjedna izvjea o opasnim proizvodima. Na vrlo pregledan nain dostupne su informacije o prijavljenim opasnim proizvodima, odnosno o mjerama koje su poduzela nadlena
tijela drava lanica, tj. proizvoaa i distributera na tritu.
Ove mjere mogu, primjerice, obuhvatiti
spreavanje prodaje, odnosno povlaenje proizvoda s trita. Izvjea donose informacije o
proizvodu, obrazloenje potencijalnih opasnosti i uvedene mjere. Posljednji podaci objavljeni
iz listopada 2011. godine, ukazuju na to da je najvei broj proizvoda prijavljenih u sustavu RAPEX
iz podruja odjee, mode i tekstila, odnosno po95
96
Jedinstveno
digitalno trite EU
Kupujui putem Interneta, kupci imaju
iri izbor proizvoda, i to po niim cijenama
to donosi i znaajne utede - 11,7 milijardi
eura godinje
Elektronika trgovina, poznata i kao e-trgovina,jedan je od najsuvremenijih naina trgovanja,a obavlja se putem raunalne, odnosno
telekomunikacijske tehnologije. EU joj pridaje
iznimnu vanostu postizanju daljnje integracije
jedinstvenog trita, jer upravo taj nain trgovanja pomae uklanjanju granica i pojednostavljuje kretanje proizvoda i usluga izmeu drava
lanica EU.
Znaajno je spomenuti Direktivu 2000/31/
EC, koja ureuje podruje online usluga i elektronike trgovine na jedinstvenom tritu EU.
Direktiva je okvirni pravni dokument kojim se
uklanjaju prepreke prekograninom trgovanju
elektronskim putem te se nastoji osigurati zadovoljavajui stupanj pravne sigurnosti za potroae EU. Komunikacijom se promovira vanost
elektronike trgovine u gospodarskom rastu i
zapoljavanju te se utvruju temeljne prepreke
razvoja elektronike trgovine i on-line usluga na
jedinstvenom tritu EU. Tako se, primjerice, injenice kao to su nesigurnost, tj. nepoznavanje
primjenjivih pravila, manjak transparentnosti,
uvjeti i naini plaanja, odnosno naini isporuke
koji su katkad dosta skupi, pa i komplicirani, prepoznaju kao vani faktori koji smanjuju atraktivnost i rairenost elektronike trgovine u EU.
Uz Komunikaciju je predvien i Akcijski plan kojim bi se olakao prekogranini online pristup proizvodima i uslugama uz rjeavanje problema plaanja, isporuke i informiranosti
EU potroaa. Osim toga, predvienoje i pojednostavljeno rjeavanje sporova uz razvoj Interneta koji predstavlja sigurno mjesto trgovanja
proizvodima i uslugama. Uz osiguranje zatite
temeljnih sloboda i prava, cilj je stvoriti digitalno
jedinstveno trite EU.
O rairenosti kupnje proizvoda i usluga
putem Interneta u EU govore podaci Eurobaro-
metra iz travnja 2011. godine. Razlike izmeu drava lanica dosta su velike - najvie se trgovanja
putem Interneta odvijalo u Velikoj Britaniji (61%),
vedskoj (58%), Danskoj (57%), Nizozemskoj
(56%) i Luksemburgu (52%). S druge pak strane zabiljeena je slaba rairenost Internet trgovine u dravama kao to su Bugarska (7%), Portugal (10%), Grka (11%), Italija i Maarska (13%).
Govorei o prednostima e-trgovine treba
istaknuti povean izbor,ali i nie cijene proizvoda i usluga.Jednostavno, mogue je kupiti proizvod tamo gdje je on najjeftiniji. Kupnja je mogua neovisno o radnom vremenu prodavatelja.
Istraivanja o uincima elektronike trgovine u
EU, pokazuju kako potroai, ak i ako kupujuon-line unutar vlastite drave lanice mogu utedjeti vie nego kada kupuju na uobiajen nain.
Nadalje, brojke utede od 11,7 milijardi eura godinje znaajni su zagovornici prednosti elektronike trgovine za potroae.
Govorei o smanjenim trokovima pri koritenju elektronike trgovine, ne treba zaobii trokove poslovanja koji takoer postaju manji uestalijim trgovanjem na taj nain. Daljnje
prednosti osjetne za potroae ogledaju se u
kraem vremenu potrebnom za kupnju proizvoda i usluga te veoj poslovnoj uinkovitosti. Ipak, elektronika trgovina donosi i odreene nedostatke. Trgovanjem online, potroai
su vie izloeni rizicima prijevara, ali i kraama
identiteta kupca. Time se njihovo povjerenje
smanjuje i, na odreeni nain, potroai poinju
izbjegavati trgovinu u ovom obliku.
U Hrvatskoj elektronika trgovina jo nije
prisutna u zadovoljavajuoj mjeri. Uz potroae koji izraavaju odreenu nesigurnost i nepovjerenje prema koritenju elektronike trgovine
dodatan problem su i hrvatski poduzetnici. U
odsutnosti dobro osmiljenih reklamnih kampanja, ali i dobro ureenih, preglednih stranica
na kojima nude svoje proizvode i usluge hrvatski poduzetnici utjeu na slabu rairenost elektronike trgovine. Stjecanje punopravnog lanstva Hrvatske u EU svakako moe doprinijeti
poveanju povjerenja hrvatskih potroaa u taj
vid trgovanja, ali i izvriti dodatni pritisak na hrvatske poduzetnike u zadravanju njihova udjela na tritu.
Pie: EEF/I.O.
Ulaskom u EU past
e cijene roaming
usluga
Cijena poziva u roamingu ne bi smjela biti
vea od 2,6 kuna po minuti, cijena razgovora po minuti nee biti via od 82 lipe po
minuti; dok veleprodajna cijena interneta
u roamingu nee biti vea od 3,78 kuna za
1 MB
Kad za koji mjesec postanemo punopravna lanica EU, namee se pitanje koliko e vremena trebati da nai veliki gradovi kao to su Zagreb, Osijek, Rijeka i Split postanu poput velikih
europskih gradova Berlina, Frankfurta, Londona, Pariza I to ne samo u nekom modnom ili
poslovnom svijetu nego u svijetu telekomunikacija, mobilne telefonije, interneta. Bacimo li pogled na sadanju zakonsku regulativu i njezinu
usklaenost s onom europskom, neki bi odgovorili da se tu nema puno toga za promijeniti jer je hrvatsko zakonodavstvo iz tog podruja usklaeno s europskim. No ipak tu se mogu
oekivati odreene promjene.
Za poetak ulazak u EU e donijeti smanjenje cijena usluga roaminga. Europska komisija
odredila je gornju granicu cijena poziva i poruka iz jedne zemlje lanice u drugu, tako da emo
i mi Hrvati, kao lanovi velike Europe, zasigurno
jeftinije plaati usluge roaminga. Ako se jo zapitamo to sama Europa poduzima u poboljanju usluga i veoj dostupnosti usluga svim svojim graanima, sigurno e nas razveseliti vijest
da se radi na tome da se do 2015. godine potpuno ukine roaming. Ovakvim napretkom na telekomunikacijskom tritu izjednaile bi se cijene telefoniranja u mobilnoj telefoniji izmeu
domaih i meunarodnih poziva unutar Europske unije. U tom smjeru Komisija priprema niz
prijedloga kojima bi se dostigao cilj da se cijena
poziva unutar zemlje i cijena poziva prema inozemstvu izjednae. Cijena poziva unutar zemlje
manja je i do tri puta od cijene poziva prema inozemstvu, iako je Europska unija prvi put uvela
cjenovni plafon na uslugu roaminga za meunarodne mobilne razgovore jo 2007. godine.
97
98
Regionalna politika,
regije i regionalizam
99
Priprema Hrvatske
za Strukturne
fondove i kohezijski
fond
Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje za lanstvo u Europskoj uniji u lipnju
2004. godine Republici Hrvatskoj otvorila se mogunost koritenja pretpristupnih
fondova Phare, ISPA i SAPARD
Od 2007. godine Hrvatska se koristi novcem iz pretpristupnog programa IPA. Koritenjem pretpristupnih fondova Hrvatska je stekla
vrlo vana iskustva koja e biti korisna u koritenju buduih strukturnih fondova i kohezijskog
fonda. Posebno korisna iskustva Hrvatska je
stekla upravljanjem i koritenjem programa IPA
koji se sastoji od ukupno 5 komponenti ili potprograma od ega su naela upravljanja i provedbe tree komponente regionalni razvoj i etvrte komponente razvoj ljudskih potencijala
vrlo slina onima strukturnih instrumenata.
Naime, IPA komponente III i IV provode se
kao i Strukturni fondovi na naelima viegodinjeg planiranja putem tzv. operativnih programa. Tako u sklopu tree komponente IPA programa imamo tri operativna programa od kojih
svaki pokriva investicije u odreena podruja,
odnosno operativni program za zatitu okolia i
operativni program za promet kroz koji se financiraju investicije sline onima koje e se u budunosti financirati novcem iz kohezijskog fonda,
te operativni program za regionalnu konkurentnost koji potie ulaganja koja imaju za cilj jaanje drutvene i ekonomske kohezije a koja e se
u budunosti financirati kroz Europski fond za
regionalni razvoj. etvrta komponenta programa IPA provodi se kroz operativni program za
razvoj ljudskih kapaciteta koji financira projekte
sline onima koji e se u budunosti financirati
kroz Europski socijalni fond.
Kao i kod svakog velikog ulaganja, prethodno samoj provedbi potrebno je pomno planirati ulaganje. Ovaj proces u kontekstu europskih
fondova naziva se procesom programiranja, a
100
EU pomae razvoj
europskih regija
pomou J-inicijativa
Tzv. J-inicijative podravaju ciljeve Lisabonske agende rasta i zapoljavanja, a osobito financiranje europskih malih i srednjih poduzea
S ciljem poboljanja pristupa financiranju projekata za razvoj europskih regija, osobito za male i srednje poduzetnike, osim glavnih
instrumenata kohezijske politike Europske uni-
Kako je Hrvatska
podijeljena po EU
klasifikaciji?
U lipnju 2006. godine Europska komisija
prihvatila je prijedlog podjele Hrvatske na
3 NUTS 2 regije koje ine Sjeverozapadna,
Panonska i Jadranska Hrvatska
NUTS je skraenica za francuski Nomenclature des units territoriales statistiques,
to u prijevodu znai Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku. Rije je o posebnom
sustavu za utvrivanje i klasifikaciju prostornih
statistikih jedinica u Europskoj uniji. Cijeli teritorij EU tako je podijeljen na nekoliko razina prostornih jedinica ili cjelina s ciljem da se omogui
ujednaeno prikupljanje usporedivih statistikih
podataka.
NUTS klasifikacija slui i kao podloga za
provoenje kohezijske politike Europske unije, a
budui da donoenje odluke o razini i vrsti sred101
Kako uspjeno
dobiti sredstva od
Europske unije?
Kao posljedica kohezijske politike, od
2000. do 2006., BDP po glavi stanovnika
u najslabije razvijenim regijama EU narastao je sa 66% prosjeka EU 25 u 2000. godini na 71% u 2006. godini
Stotine tisua uspjenih projekata financirano je do danas u zemljama EU kroz Strukturne fondove i Kohezijski fond. Kohezijska politika imala je veliki uinak na gospodarstvo, okoli,
transportu infrastrukturu, istraivanje i razvoj te
u konanici osigurala bolji standard i kvalitetu iPostojea administrativna podjela Repu- vota graana EU.
blike Hrvatske odgovara kriterijima statistike
Brojke koje prikazuju uinak kohezijske popodjele na NUTS 1 i NUTS 3 razine pri emu
NUTS 1 razina podrazumijeva cijelu Hrvatsku, a litike su uistinu impresivne. Tako, izmeu ostaNUTS 3 razinu upanije. NUTS 2 razina odnosi loga, slubene statistike Europske komisije po 102
103
to je kohezijska
politika EU i to se
njome eli postii?
Osnovna svrha kohezijske politike jest
smanjiti znaajne gospodarske, socijalne
i teritorijalne razlike koje postoje izmeu
EU regija, ali takoer i jaati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva
Kako se pribliava 1. srpnja 2013. godine,
odnosno dugo oekivani datum kojim Hrvatska
nakon godina pregovora, priprema i reformi postaje punopravna zemlja lanica Europske unije,
u javnosti se sve ee kao jedan od vanijih pozitivnih uinaka lanstva spominje mogunost
povlaenja milijuna eura iz sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.
Strukturni fondovi i Kohezijski fond glavni
su instrumenti kojima Europska unija financira
i provodi tzv. Kohezijsku politiku. Kohezijska politika jedna je od brojnih EU politika. Ako, meutim, gledamo njezin financijski znaaj, izgledno
je da je rije o financijski drugoj po redu najznaajnijoj politici, odmah iza Zajednike poljoprivredne politike, na koju u aktualnoj sedmogodinjoj perspektivi Europske komisije otpada
35,7% ukupnog budeta Unije, odnosno 308
milijardi eura.
Kohezijskom politikom koja se naziva jo
i tzv. politikom solidarnosti, Europska unija osigurava sredstva za manje razvijene regije, odnosno zemlje lanice Europske unije. Da postoje
znaajne razlike o razvoju pojedinih lanica Europske unije, ali i unutar samih zemalja lanica,
nije potrebno posebno isticati. Razlike u razvijenosti bile su uoljive jo u vrijeme kada je EU
predstavljala savez 15 drava lanica uglavnom
zapadne Europe. Meutim, jaz izmeu razvijenih i manje razvijenih regija, odnosno zemalja lanica, mnogostruko se poveao slijedom
petog proirenja Europske unije iz 2004. godine kada se EU proirila na 10 zemalja mahom
iz srednje i istone Europe te ponovno 2007. godine kada su u Uniju ule Bugarska i Rumunjska.
Statistike pokazuju da se petim valom proirenja broj stanovnika Europske unije poveao za
104
Fondovi Europske
unije za male i
srednje poduzetnike
Europska komisija posebno u posljednje
vrijeme provodi razliite mjere kojima nastoji olakati poslovanje i rast malih i srednjih poduzea - dijelom putem Strukturnih fondova, a dijelom putem Europskog
socijalnog fonda
Prema slubenoj statistici u Europskoj uniji
danas postoji 23 milijuna malih i srednjih poduzea. Europska komisija prepoznaje ih kao glavne generatore razvoja i rasta zapoljavanja te
smatra da uspjeh ciljeva u strategiji Europa 2020
uvelike ovisi upravo o ostvarenju njihovih potencijala. Ovakav stav dijelom potie i od injenice
da su u proteklih 5 godina gotovo 80% svih novih radnih mjesta u Europskoj uniji kreirala upravo mala i srednja poduzea.
Europska komisija posebno u posljednje vrijeme kada je Europska unija pogoena
gospodarskom i financijskom krizom koja se
odraava i na europska mala i srednja poduzea provodi razliite mjere kojima nastoji olakati njihovo poslovanje i rast. Dijelom to radi i putem Strukturnih fondova, no prije svega putem
Europskog fonda za regionalni razvoj te dijelom
i putem Europskog socijalnog fonda. Naime,
putem navedena dva fonda mogue je direktno financiranje poduzetnikih aktivnosti malih
i srednjih poduzea i to prvenstveno kroz provedbu takozvanih grant shema ili shema dodjele bespovratnih sredstava tj. darovnica.
Grant sheme provode se putem javnih natjeaja odnosno javnih poziva za dostavu prijedloga projekata na koja se javljaju mala i srednja
poduzea sa svojim projektnim idejama te se
uspjenim prijaviteljima bespovratno sufinancira odreeni postotak prihvatljivih projektnih aktivnosti. Postotak sufinanciranja iz strukturnih
fondova kree se najee od 50% na vie. Putem grant shema moe se financirati veliki raspon aktivnosti iji je osnovni cilj rast i jaanje
produktivnih kapaciteta europskih MSP-a.
Uz grant sheme iz strukturnih fondova fi-
105
Primjeri uspjenih
projekata
financiranih iz
fondova EU
Novcem iz europskih fondova zemlje lanice unaprijedile su svoje ceste i pruge, Projekt: Gradnja nove moderne
gradski prijevoz, sustave vodoopskrbe i od- pedijatrijske bolnice
vodnje, zatite okolia, malo i srednje poPodruje: Portugal, Regija Centro, Coimduzetnitvo...
bra
Vrijednost projekta: 68.655.500 eura od
Niz projekata u Europskoj uniji financiran ega je 41.968.900 eura sufinancirano novcem
je sredstvima strukturnih fondova i Kohezijskog EU
fonda. Sredstva europskih fondova omoguiOpis projekta: Projekt gradnje nove djejela su brojnim zemljama lanicama financiranje bolnice u Coimbri koja e biti u mogunosti pruprojekata kojima su unaprijedile svoje ceste i e- ati usluge u skladu s najboljom svjetskom prakljeznike pruge te urbani javni prijevoz, pobolja- som u podruju lijeenja djece. Sama zgrada bit
le sustave vodoopskrbe i odvodnje, poboljale evisoka 11 katova, a prostirat e se na 90.000
sustave zatite okolia, unaprijedile svoje malo m2 te e biti opremljena najsuvremenijom mei srednje poduzetnitvo, potaknule istraivanje, dicinskom opremom. Bolnica e predstavljati
inovacije i razvoj, poveale zapoljivost te na taj referentni djeji bolniki centar u regiji s velikim
nain izravno utjecale na poboljanje cjeloku- kapacitetima koji e omoguiti kvalitetnu brigu
pnog gospodarstva, rasta i razvoja.
o zdravlju djece, bolje uvjete lijeenja, poboljaU nastavku opisujemo nekoliko najzani- ne uvjete rada za osoblje te poveani broj novih
mljivijih projekata koji bi moglibiti inspirativni i tretmana za lijeenje razliitih bolesti.
za predlagatelje projekata iz nae zemlje.
Projekt: Centar za biomedicinska
Projekt: Otkrivanje ljepota Firence
istraivanja za sredinju Europu
tramvajem
Podruje: Poljska, Mazowieckie
Podruje: Italija, Toskana
Vrijednost projekta: 91.437.659 eura od
Vrijednost projekta: 159.890.900 eura od ega je 77.722.010 eura sufinancirano novcem
ega je 53.275.600 eura sufinancirano novcem EU
EU
Opis projekta: Strateki je cilj projekta usOpis projekta: Cilj je projekta omogui- postaviti vodei, srednjoeuropski biomedicinti odrivu mobilnost u firentinskom gradskom ski istraivaki centar koji e visoko motiviranim
podruju. Projekt obuhvaa investicije za po- znanstvenicima i kvalificiranom tehnikom osoboljanje i modifikaciju postojee tramvajske blju sluiti kao platforma za interdisciplinarna
infrastrukture kao i za gradnju novih poveza- istraivanja u podruju biomedicine. Kroz pronih struktura, poput novih ulica, tramvajskih jekt financirat e se gradnja dviju zgrada koje
podvonjaka te novog mosta preko rijeke Arno. e nuditi oko 10.500 m2 laboratorijskih prostoPlaniran je dovretak 18,92 kilometara tramvaj- ra. Oko 45 laboratorija pruat e usluge za induskih pruga te gradnja 46 novih tramvajskih sta- striju i druge istraivake organizacije. Centar e
jalita. Projekt e omoguiti otvaranje novih rad- razvijati suradnju s poslovnim subjektima zainnih mjesta, i to oekivanih 511 tijekom same faze teresiranima za primjenu i komercijalizaciju regradnje te daljnjih 186 radnih mjesta kada sustav zultata istraivanja.
postane funkcionalan.
Izvor: Europska komisija, Opa uprava za
106
Koliko su novca iz
EU iskoristile zemlje
srednje i istone
Europe?
Najvie novca iz EU fondova povukla je
Poljska, no najuinkovitije su u tome bile
Latvija i Litva
Peti val proirenja Europske unije iz 2004.,
odnosno 2007. godine sa 10 novih zemalja lanica srednje i istone Europe uvelike je naglasio
iznimnu vanost kohezijske politike za cjelokupni rast i razvoj Europske unije. Iznos sredstava namijenjenih smanjivanju novonastalih i viestruko poveanih gospodarskih i socijalnih
razlika meu zemljama lanicama i regijama
proirene EU povean je u odnosu na prethodnu financijsku perspektivu za otprilike 44 posto
(sa 213 milijardi eura u razdoblju 2000.-2006. na
308 milijardi eura za razdoblje 2007.-2013.).
Od tih 308 milijardi eura namijenjenih provoenjukohezijske politike u razdoblju od 2007.
do 2013., 172 milijarde eura, odnosno gotovo 80
posto, raspodijeljeno je na 10 zemalja lanica iz
srednje i istone Europe.
U sljedeoj tablici prikazana je raspodjela
alokacija po zemljama za razdoblje 2007.-2013.
(iznosi su u milijardama eura).
BUGARSKA
6,7
EKA
26,3
ESTONIJA
3,4
MAARSKA
24,9
LATVIJA
4,5
LITVA
6,8
POLJSKA
65,3
RUMUNJSKA
19,2
SLOVAKA
11,4
SLOVENIJA
4,1
Iako je kao to je i vidljivo u gornjoj tablici najvei iznos sredstava alociran Poljskoj kao
najveoj i najmnogoljudnijoj novoj zemlji lanici,
kada govorimo o uinkovitom koritenju sredstava meu zemljama srednje i istone Europe
uvelike prednjae Latvija i Litva.
Naime, sukladno statistikim podacima,
te dvije baltike zemlje ugovorile su do kraja
2010. godine otprilike 70 postoukupno alociranih sredstava strukturnih instrumenata. Zemlje
koje su se pokazale relativno uspjenima po
tom kriteriju te su ugovorile su izmeu 50 i 60
posto ukupno alociranih sredstava jeu Estonija,
Slovaka, eka i Poljska, dok su zemlje koje su
ugovorile manje od 50 posto alociranih sredstava Maarska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska.
Po postotku sredstava isplaenih krajnjim
korisnicima, odnosno onih sredstava koji se
smatraju potroenima, ponovno su u vrhu Latvija i Litva s oko 30 posto isplaene ukupno dostupne alokacije, a slijede ih Slovenija, eka,
Estonija i Slovaka s oko 20 posto, Maarska i
Poljska s otprilike 15 posto, Bugarska sa 10 posto
i Rumunjska koja je do kraja 2010. godine uspjela potroiti tek 7 posto ukupno dostupnih sredstava. (Izvor: EU FUNDS in Central and Eastern
Europe, Progress Report 2007-10, KPMG).
Latvija, kao najuspjenija nova lanica s
ukupno 76 posto ugovorenih i 30 posto isplaenih dostupnih sredstava do kraja 2010. godine, prioritete ulaganja sredstvima strukturnih
instrumenata definirala je u okviru tri tzv. operativna programa, i to prvo, za podruje ljudskih
resursa i zapoljavanja, drugo infrastrukture i
usluga te tree poduzetnitva i Inovacija. Takoer, Latvija sudjeluje u koritenju inicijative JEREMIE.
Litva, koja je do kraja 2010. godine ugovo107
rila 68 posto, a isplatila 29 posto ukupno dostupne alokacije iz strukturnih instrumenata, fokusirala je svoja ulaganja u okviru etiri operativna
programa, i to prvou podrujima promicanja
kohezije, drugo ekonomskog rasta, tree razvoja ljudskih resursa i etvrto tehnike pomoi, a
koristi takoer i inicijative JEREMIE i JESSICA.
Osnovni razlog uspjenosti ili neuspjenosti zemalja u koritenju sredstava strukturnih
instrumenata ponajprije lei u kvaliteti njihovih
administrativnih kapaciteta koji e u konanici
projekte pripremati, ugovarati i implementirati.
Pie: EEF/M.M.
Priznanja za
inovativne
projekte koji jaaju
regionalni razvoj
Regio-stars su priznanja najboljim projektima za jaanje regionalnog razvoja, a koji
su financirani sredstvima strukturnih instrumenata. Ve sada mogu sudjelovati i
korisnici IPA projekata iz Hrvatske
Europska komisija od 2008. godine organizira natjeaje za dodjelu tzv. Regio-stars priznanja iji je cilj identificirati primjere najbolje
prakse u podruju jaanja regionalnog razvoja kroz originalne i inovativne projekte koji su financirani sredstvima strukturnih instrumenata. Cilj je nagrade takoer identificirati i nagraditi
projekte koji imaju potencijal privui i inspirirati druge regije Europske unije na prijavu projekata za financiranje sredstvima strukturnih instrumenata. Na natjeaju ve sada ravnopravno
mogu sudjelovati i korisnici IPA projekata iz Hrvatske.
Priznanje Regio-stars ini dio Inicijative Europske komisije pod nazivom Regije za gospodarsku promjenu, kojoj je cilj potaknuti razmjenu znanja i najbolje prakse meu razliitim
regijama Europske unije. U proteklih pet godina vie od 350 projekata nominirano je za to
108
Gotovo 13 milijardi
eura za zajednike
projekte
Prekogranini, meunacionalni i meuregionalni projekti EU trebali bi smanjiti razlike u razvoju izmeu regija ili socijalnih
grupa u EU
Sastavni dio kohezijske i regionalne politike Europske unije ini i podrka prekograninim,
meunacionalnim i meuregionalnim projektima, koje zajedniki predlau i provode razliite
regije, odnosno zemlje lanice EU. Takve zajednike aktivnosti ostvaruju se kroz cilj 3 kohezijske politike koji se naziva Europska teritorijalna suradnja, a koji zagovara suradnju vie regija,
odnosno zemalja lanica u pronalasku zajednikih rjeenja u podrujima od zajednikog interesa, kao to su razvoj poduzetnitva i gospodarski
razvoj, razvoj novih tehnologija i transfer inovacija, razvoj turizma, zatita kulturne batine, zatita okolia, obrazovanje i socijalna ukljuenost itd.
U sklopu tog cilja za razdoblje 2007. - 2013.
godine, Europska unija izdvojila je gotovo 13 milijardi eura, odnosno otprilike 2,5 posto ukupne
alokacije kohezijske politike. Projekti se financiraju kroz Europski fond za regionalni razvoj namijenjen financiranju ulaganja koja bi trebala smanjiti
razlike u razvoju izmeu regija u EU ili razlike izmeu odreenih socijalnih grupa.
Zajedniki projekti prijavljuju se kroz konzorcije koje ine uglavnom neprofitna tijela s
podruja pograninih upanija ili regija, kao
to su jedinice lokalne i podrune samouprave, obrazovne institucije, muzeji i druge institucije iz sektora kulture, instituti, razvojne agencije,
istraivaki i poslovni centri, a u odreenim programima mogu sudjelovati i mali i srednji poduzetnici.
U okviru Europske teritorijalne suradnje trenutano se financiraju 52 prekogranina programa, 13 transnacionalnih programa te jedan meuregionalni program.
Hrvatska ve sada, u pretpristupnom razdoblju, sudjeluje u prekograninim i transnacionalnim programima, pri emu se projektne
aktivnosti hrvatskih partnera na projektima financiraju kroz program IPA, i to u okviru IPA
komponente II prekogranina suradnja.
Hrvatska u sklopu tzv. jadranske prekogranine suradnje sudjeluje u prekograninim programima sa zemljama lanicama EU Slovenijom, Maarskom i Italijom, kao i sa zemljama
kandidatima i potencijalnim kandidatima za
lanstvo u Europskoj uniji Srbijom, Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska takoer sudjeluje i u transnacionalnim programima
Mediteran i Jugoistona Europa.
Aktivnosti Hrvatske u okviru ovih programa koordinira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije na ijim stranicama
moete nai detaljne informacije o aktivnostima
i mogunostima koje se financiraju kroz pojedine programe prekogranine, odnosno transnacionalne suradnje.
U nastavku je prikazan primjer projekta financiranog u okviru programa prekogranine
suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina za programsko razdoblje 2007. - 2013. godine
Naziv projekta: The Una River Unique Resource for Sustainable Development
Projektni partneri iz Hrvatske: Grad Hrvatska Kostajnica, Opina Hrvatska Dubica, Turistika zajednica grada Hrvatska Kostajnica
Projektni partneri iz Bosne i Hercegovine:
Opina Kozarska Dubica, Opina Kostajnica, Turistika organizacija Kozarska Dubica, Turistika
organizacija Kostajnica
109
Je li regionalno
porijeklo proizvoda
garancija kvalitete?
Zakoni na nacionalnom i europskom nivou tite regionalno porijeklo proizvoda,
ali zahtijevaju i dogovorene standarde na
nivou Europske unije
Kada su 9. sijenja tadanja predsjednica
vlade gospoa Jadranka Kosor i aktualni predsjednik Republike Ivo Josipovi u Bruxellesu u
prisustvu predsjednika i lanova vlada zemalja
lanica EU stavili potpis na dokument kojim su
pregovori Hrvatske s Europskom unijom zvanino zakljueni, nazdravili su ampanjcem koji
je, moemo samo pretpostaviti, za tu priliku doao specijalno iz Champagnea regije na sjeveroistoku Francuske, koja je pored Provance na
jugu Francuske nadaleko uvena po uzgoju vinove loze i proizvodnji vina. Francuskim vinima
i pjenucima zatienoga geografskog porijekla
teko mogu konkurirati bilo koja druga vina na
svijetu. Ali, i mi bismo se s naim kvalitetnim vinima htjeli nai na kakvoj otmjenoj trpezi i kvalitetom naih autohtonih vrsta vina konkurirati
110
drugim vrhunskim vinima. No, taj put od nezatiene vrste do priznate autohtone vrste vina sa
zatienim geografskim porijeklom nije nimalo
lak ni kratak.
To dobro znaju obitelji vinogradara i vinara
koje su godinama, s koljena na koljeno, prenosile umijee i tehnologiju proizvodnje vina i napravili ono u emu danas uivamo i s pravom se
ponosimo 50 autohtonih vrsta hrvatskih vina
meu kojima su Plavac, Poip i krlet. Ulaskom
Hrvatske u EU i jo slobodnijim prometom roba
ova e se vina nai na jo veem broju polica u trgovinama diljem Europske unije. Hrvatska vina
s kontroliranim geografskim porijeklom imat e
na boci oznaku regionalnog identiteta (npr. vino
iz Dalmacije, Hrvatska) na engleskom jeziku, a
da bi se tamo uope nala, morat e zadovoljiti
strogo propisana pravila proizvodnje i skladitenja vina. Slino e biti i s dalmatinskim prutom,
slavonskim kulenom i naim drugim autohtonim proizvodima jer u EU su ve dugi niz godina na snazi EU certifikati porijekla (PDO protection labels) i zakoni koji propisuju odreene
standarde.
S druge strane, u naim e se trgovinama,
ulaskom Hrvatske u EU, puno lake nai i gore
spomenuti pjenuci iz Champagnea, kao i maslinovo ulje iz Grke i jo vie nadaleko poznate okolade iz Belgije. Pitanje je samo mogu li
se nai proizvodi nositi s tom konkurentnou
proizvoda drugih regija i zemalja EU? Odgovor
na ovo pitanje dobit emo u godinama koje e
uslijediti. Ali ipak, za Hrvatsku i njezine regije te
njezina autohtona vina i autohtone domae proizvode je od i te kako velike vanosti razmiljanje na regionalnom nivou i djelovanje na globalnom nivou za poetak sigurnom i stabilnom
tritu Europske unije.
Pria o regionalnom identitetu je pria o
tome da regija sama po sebi jeste brend i kao takva prepoznatljiva i van okvira zemlje ili politike
i gospodarske Unije kojoj pripada. Zakoni na nacionalnom i na europskom nivou tite regionalno porijeklo proizvoda, ali i zahtijevaju od njih na
nivou EU dogovorene standarde. Zato bi i odgovor na pitanje iz naslova bio da ustvari samo porijeklo proizvoda, ako ono nije proizvedeno pre-
111
Euro i Ekonomska
i monetarna unija
112
113
Perspektiva
uvoenja eura u
Hrvatskoj
Ona e nuno ovisiti o spremnosti nositelja gospodarske politike da objektivno sagledaju uzroke slabosti hrvatskog gospodarstva i dinamici provoenja adekvatnih
gospodarskih mjera s ciljem otklanjanja
tih uzroka
Openito proces uvoenja eura moe zapoeti tek nakon ulaska u EU. To je relativno dugotrajan proces kojeg je recentna globalna financijska kriza i fiskalna kriza u pojedinih lanica
eurozone uinila kompleksnim u smislu gospodarskih kriterija kojima zemlja treba udovoljavati, a kako bi demonstrirala spremnost za
uvoenje eura. Gospodarski kriteriji konvergencije, poznatiji pod nazivom mastriki kriteriji, do
aktualne krize bili su jedini kriteriji koje je trebalo ispuniti za uvoenje eura. Danas ispunjavanje samo mastrikih kriterija vie nije dovoljno,
ve se zahtjeva da zemlja ima konkurentno gospodarstvo, bez vidnih vanjskih i/ili unutranjih
neravnotea. Dodue, potonje navedeni zahtjevi jo uvijek nisu formalno artikulirani.
No, oito je da se unazad tri do etiri godine niti jednoj novoj zemlji nije dopustio ulazak
u ERM II (Teajni mehanizam II), premda je postojao interes pojedinih lanica EU (sudei prema injenici da je u tom vremenskom razdoblju
Bugarska u dva navrata javno objavila namjeru
za ulazak u ERM II). Razlog tome je pragmatian,
postalo je jasno da ukoliko se dopusti zemlji ulazak u ERM II i ona u njemu uspjeno provede
dvije godine, a to podrazumijeva ispunjavanje mastrikih kriterija, zemlji se ne moe onemoguiti uvoenje eura makar ona bila sutinski nespremna.
Stoga je ve pred neko vrijeme zemlja trebala udovoljiti odreenim nepisanim kriterijima, a kako bi pristupila u ERM II. U tom kontekstu, znaajno je da su institucije EU u studenom
2011. dogovorile paket od desetak indikatora kojima e se pratiti ekonomske neravnotee u zemljama lanicama. Taj paket ukljuuje pokaza-
ga e okonanje krize u pojedinim zemljama euStabilnost teaja takoer pridonosi i stabilrozone, te dinamika normalizacije gospodarske nosti inflacije, pogotovo u uvjetima visoke uvosituacije uvelike utjecati na novi ciklus razmatra- zne ovisnosti (kao to je sluaj u Hrvatskoj) i s
nja prihvata novih lanica u eurozonu.
time povezanog brzog efekta prijenosa. NaiPie: EEF/J.C..
me, deprecijacija domae valute, osim to pojeftinjuje izvoz (pozitivan, premda kratkotrajan,
efekt), poskupljuje i uvoz pa time i prenosi pritisak na inflaciju budui da se domaa proizvodnja uvelike oslanja na uvozne komponente (izrazito negativan i dugoroan efekt).
Jo jedna izraena korist usvajanja zajednike valute vea je transparentnost cijena. Ako
su sve cijene izraene u eurima, puno ih je lake usporediti i donijeti najbolju odluku. Graani eurozone navode da im je euro jako olakao
Koristi su uglavnom izraenije za male, vi- prekograninu kupovinu (koja je dodatno potsoko integrirane zemlje kao to je Hrvat- pomognuta razvojem e-trgovine) i putovanja. I
ska, a glavna korist uvoenja zajednike poduzeima je lake poslovati, investirati i/ili zavalute jesu nii transakcijski trokovi i eli- duivati se kada nema valutnog rizika i kada su
minacija valutnog rizika
svi financijski proizvodi izraeni u istoj valuti.
Euro je takoer i katalizator financijske inteKoristi i trokovi uvoenja eura prvenstve- gracije. Kapital puno lake prelazi granice kada
no ovise o ekonomskoj poziciji zemlje koja pri- se trguje iskljuivo u eurima pa je graanima i
stupa monetarnoj uniji tj. o intenzitetu njenih poduzeima lake doi do kapitala budui da
trgovinskih i financijskih veza s EU. Koristi su nisu vie ogranieni samo na lokalno trite.
uglavnom izraenije za male, visoko integriraDonedavno, jedna od znaajnih koristi
ne zemlje (kakve su veina novih drava lanica i uvoenja eura bila je i njegova funkcija kiobraHrvatska) nego za velike i relativno zatvorene ze- na, tj. zatita od vanjskih okova. Takvo miljemlje (kao to je npr. Poljska).
nje bilo je potpuno opravdano ako pogledamo
Openito, glavna korist uvoenja zajed- kako su investitori percipirali zemlje eurozone
nike valute jesu nii transakcijski trokovi i eli- kao cjelinu. I to vrlo dobrostojeu cjelinu. Kamatminacija valutnog rizika. Transakcijski troko- ne stope usvim lanicama bile su izrazito niske
vi su trokovi koje graani i poduzea imaju pri to znai da su ih investitori smatrali savreno
mijenjanju jedne valute u drugu. Kada biste e- sigurnim mjestima za ulaganje. Za usporedbu,
ljeli obii cijelu Uniju prije uvoenja eura (tada prije intenziviranja financijske krize, u kolovozu
od samo 15 drava lanica) i mijenjati novac 2008. godine, kamate na grke obveznice iznou svakoj zemlji, s poetnih 1000 npr. njemakih sile su samo 1 postotni bod vie nego kamate
maraka spali biste na manje od 500 maraka na na njemake obveznice. Praktiki, investitori su
kraju putovanja. A da nita niste kupili. Jasno je pod jednakim uvjetima kreditirali i Njemaku i
da su takvi trokovi nepotrebni i da se sredstva Grku. Danas, nakon to je Grkade factobanmogu puno produktivnije upotrijebiti.
krotirala, ta je razlika vie od 16 postotnih bodoUkidanje valutnog rizika, pogotovo za va. Drugim rijeima, investitori posuuju novac
male, eurizirane i visoko zaduene zemlje kao Njemakoj i trae zauzvrat samo 2% prinosa,
to je Hrvatska, moemo smatrati najveom ko- dok Grkoj ne ele posuditi novac ispod zajamristi od usvajanja eura. Zamislite da sve vae kre- enog prinosa od 18%. Postalo je oito da landite s valutnom klauzulom otplaujete plaom stvo u eurozoni vie ne prua automatsku zatikoju primate u eurima. Ne bi bilo vie potrebe tu.
za svakodnevnim praenjem teaja, tekim odIpak ne smijemo zaboraviti da bi lanice u
lukama u kojoj valuti podii kredit i strahovima problemima, prvenstveno Grka, Irska i Portuod promjene teaja u budunosti.
gal, vjerojatno bankrotirale da nisu na raspolaga-
Koje su koristi i
trokovi uvoenja
eura?
116
nju imale financijsku pomo EU i MMF-a. Gledano s te strane, iako lanstvo u eurozoni ne titi
vie kao prije, ipak jami veu zatitu i vie novca na raspolaganju nego kada je zemlja izvan eurozone.
Postoje naravno i trokovi pristupanja eurozoni. Ali dok su koristi uvoenja eura openite
i brojne, trokovi su koncentriraniji i ovise o specifinoj situaciji u zemlji koja usvaja euro. Glavni
troak pristupanja eurozoni gubitak je monetarnog suvereniteta tj. gubitak mogunosti provoenja neovisne monetarne politike. Jednom
kada zemlja usvoji euro, odluke o monetarnoj
politici donose se u Frankfurtu, gdje je sjedite
Europske sredinje banke (ECB), a ne u Parizu,
Rimu ili Ateni. Stoga i veliina tog troka prvenstveno ovisi o stupnju neovisnosti monetarne
politike koju je zemlja vodila prije ulaska u eurozonu.
to je monetarna politika neovisnija i kao
takva u mogunosti pridonijeti voenju ekonomske politike pomou upravljanja kamatnim
stopama i teajem, to je troak pristupanja monetarnoj uniji vei. Isto tako, to je zemlja usklaenija s gospodarstvom eurozone, to je troak
manji. To se dogaa zbog toga to se monetarna politika u eurozoni vodi u najboljem interesu cijele eurozone, a ne svake pojedine lanice. Tako moe biti da je npr. inflacija u eurozoni
previsoka i da ECB povisi kamatne stope kako bi
ohladio ekonomiju i zaustavio inflatorne pritiske. Nekim dravama lanicama, gdje je npr. inflacija nia i gdje vie kamatne stope usporavaju
rast gospodarstva, taj manevar ECB-a ne mora
biti skroz po volji budui da dodatno oteava
rast. Zato je potrebno uskladiti ekonomske politike zemalja lanica. Trenutana financijska i fiskalna kriza u eurozoni jasno pokazuje koje su
posljedice voenja neodgovorne ekonomske
politike pojedinih lanica EU unutar monetarne unije.
Kada je rije o Hrvatskoj, oekivani trokovi gubitka monetarnog suvereniteta relativno su mali. Monetarna politika ve je i sada
jako ograniena visokim stupnjem eurizacije
gospodarstva i slobodnim kolanjem kapitala.
Odabir stabilnog teaja kao sredstva kojim se
upravlja inflacijskim oekivanjima i openito financijskom stabilnou namee se kao logian
izbor u takvom okruenju. U tom smislu, uvo-
Koristi i trokovi
uvoenja eura za
Hrvatsku
U sluaju Hrvatske troak gubitka monetarnog suvereniteta prilikom uvoenja
eura de facto ne postoji, jer ni monetarna
niti teajna politika ne mogu voditi aktivnu ulogu pri upravljanju okovima
Ulazak Hrvatske u EU ne aktualizira odmah pitanje koristi i trokova uvoenja eura
iz jednostavnog razloga to u trenutku ulaska
u EU zemlja ne uvodi zajedniku valutu - euro.
Proces uvoenja eura je odvojen proces, koji
moe zapoeti tek nakon ulaska zemlje u EU.
Koliko brzo nakon ulaska zemlje u EU e taj proces otpoeti s jedne strane je odreeno spremnou zemlje da udovoljava strogim gospodarskim kriterijima vezanim uz usvajanje eura, a
s druge strane procjenom koristi i trokova koje
zemlja ima od prihvaanja eura kao vlastite valute. Ukoliko percipirane koristi od uvoenja eura
znaajno nadilazi percipirane trokove, tada e
samoj zemlji biti u interesu to ranije nakon ulaska u EU otpoeti formalni proces usvajanja
eura. Slijedei odlomci bi trebali pomoi svakome ponaosob odgovoriti na pitanje kakav bi u
tom smislu trebao biti interes Hrvatske.
Postoje tri glavne koristi od uvoenja eura
za Hrvatsku. Prva je ukidanje valutnog rizika i s
njime povezano eliminiranje valutne klauzule.
Premda je ovu korist teko kvantificirati, rije je
o najveoj koristi za hrvatsko gospodarstvo i hrvatske graane koja proizlazi iz uvoenja eura,
jer se s njom izravno i bitno poveava otpornost
hrvatskog gospodarstva na vanjske okove. Visok stupanj euroiziranosti hrvatskog gospodarstva, koji se izmeu ostalog ogleda u injenici
da je tri etvrtine ukupnih zajmova i etiri petine tednih uloga denominirano u stranoj valu117
ti ili indeksirano uz nju (primarno euru), namee politiku stabilnog teaja kune prema euru kao
temeljni instrument makroekonomske i financijske stabilnosti. Ali istovremeno jasno ukazuje na visoku ranjivost sustava u sluaju poremeaja politike stabilnog teaja. Nedavna epizoda
s padom vrijednosti kune u odnosu na vicarski
franak najbolje moe posluiti tome kao primjer
tome.
Trideset postotna deprecijacija kune u odnosu na vicarski franak mnogima je oteala
uredno podmirivanje obveza po osnovi kredita
indeksiranih u vicarskim francima, te se udio
neurednih kredita vezanih uz vicarski franak
praktiki udvostruio. Svojevrsna srea je to je
openito udio kredita vezanih uz vicarski franak u ukupnim kreditima (vezanim uz inozemnu valutu) prilino mali (niti 15 posto) tako da
na razini sustava nije moglo doi do znaajnih
poremeaja. No, ne treba ni pomiljati kakve bi
posljedice imala eventualno slina deprecijacija
kune u odnosu na euro. U svakom sluaju, uvoenjem eura ta ranjivost gotovo potpuno iezava. Vano je istaknuti da je ova korist znaajna i
u ne euroiziranim zemljama, jer eliminacija premije valutnog rizika, koja predstavlja cijenu nepredvidivog kretanja deviznog teaja, povoljno
utjee na smanjenje realnih kamatnih stopa, kapitalne priljeve i stabiliziranje ukupne razine cijena.
To pak u drugom koraku pozitivno utjee
na investicije i financijsku integraciju. Druga korist je smanjenje transakcijskih trokova. Uvoenjem eura nema vie trokova konverzije iz kune
u euro i obratno. To koristi graanima koji putuju i gospodarstvu openito, napose turizmu.
Trea korist se odnosni na poveanje transparentnosti cijena. Naime, uslijed iste valute cijene su lake usporedive na podruju monetarne
unije, a time se potie i konvergencija cijena istih
proizvoda na razliitim nacionalnim tritima.
Teoretski gledano postoji jo nekoliko potencijalnih koristi koje se openito navode vezano uz uvoenje eura, poput poveanja trgovinske razmjene, vee makroekonomske
stabilnosti, te sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava. No, smatra se da
e te koristi imati relativno mali utjecaj u hrvatskom sluaju, te stoga nee biti relevantne s aspekta ukupne teine koristi od uvoenja eura.
118
Je li uvoenje eura
povealo inflaciju
i smanjilo kupovnu
mo?
Ukupno poveanje cijena zbog uvoenja
eura 2002. procijenjeno je na 0,2-0,3% , a
najvie su porasle u restoranima, kafiima,
frizerskim salonima i kemijskim istionicama
Da li mislite da e se cijene kada jednom
Hrvatska uvede euro skoiti nebu pod obla-
120
Ulazak u EU ne
donosi znatnije
promjene cijena
nekretnina
Nakon ulaska u EU moe se oekivati blagi rast cijena nekretnina u pojedinim priobalnim dijelovima, a u ostatku zemlje ne
oekuje se znatniji utjecaj na cijene
Proces pridruivanja Hrvatske EU donio
je novu dimenziju kretanja trita nekretnina u
Hrvatskoj. K tomu, kretanje cijena nekretnina
posljednjih se godina nalo u sreditu zanimanja ulagaa, ali i domae javnosti. Razloge tako
velikog zanimanja valja traiti u rastu cijena nekretnina te, posljedino, umogunostima zarade ulagaa. Meutim, gospodarska kriza koja je
poela sredinom 2008. godine donijela je nove
okolnosti i izazove tritu nekretnina. Takoer,
raste neizvjesnostoko toga kakve e promjeneulazak Hrvatskeu EU donijeti na tome tritu.
O moguim uincima ulaska Hrvatske u
EU na kretanje cijena nekretnina u medijskom
je prostoru objavljeno ve dosta informacija.
Dobar je dio njih plod nerealnih oekivanja vezanih uz sam ulazak Hrvatske u EU. Stoga i ne
udi prevladavajue miljenje i bojazan domae
javnosti o mogunostima dolaska do masovne
kupnje nekretnina, rasprodaje zemljita i obale i
slino. Ono svakako ne nalazi uporite u domaoj znanstvenoj i strunoj javnosti.
Hrvatska je od 1. veljae 2009. godine potpuno liberalizirala svoje trite nekretnina prema pravnim i fizikim osobama iz EU. Tako su
dravljani zemalja lanica EU te pravne osobe
iz EU potpuno izjednaeni s domaim osobama u pogledu stjecanja vlasnitva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj. Zbog toga je dobar
dio oekivanja o tritu nekretnina nakon ulaska
u EU ve ugraen u postojee cijene nekretnina.
Analiza iskustava tranzicijskih zemalja koje
su ve pristupile Europskoj uniji o kretanju cijena
nekretnina ne donosi jednoznaan zakljuak za
sve zemlje. U nekim je zemljama u 2004. i 2005.
godini dolo do rasta cijena nekretnina, primje-
Hoe li euro i na
koji nain preivjeti
krizu?
EU je zemljama u financijskim problemima osigurala zajmove da bi mogle uredno
otplaivati svoje obveze, a osnaen je mehanizam za kanjavanje drava koje prekorae dozvoljenu granicu deficita i javnog
duga
Poetkom godine euro je proslavio svoj deseti roendan. Istodobno, mnogi se pitaju koliko dugo e jo poivjeti. Ekonomski rast u eurozoni nikada nije bio nii, nezaposlenost nikada
via, a javne financije nikada u veem neredu.
Radi li se neto na rjeavanju tih problema?
EU je pristupila rjeavanju krize s vie frontova. U suradnji s MMF-om, zemljama u financijskim problemima dani su zajmovi da bi
mogle uredno otplaivati svoje obveze. Samo
Grkoj, Irskoj i Portugalu osigurano je skoro 400
milijardi eura potpore.
Takoer, radi se na prevenciji samog uzroka nastanka krize. Osnaen je mehanizam za
kanjavanje drava koje prekorae dozvoljenu granicu deficita (3%) i javnog duga (60%),
a uvedena je i nova procedura kojom se motre
vanjske i unutranje neravnotee svake zemlje.
Gomilanje tih neravnotea uzrokovalo je nakupljenim ranjivostima (visok javni i vanjski dug,
prekomjerna zaduenost kuanstava i gubitak
konkurentnosti). Propisane su i kazne za zemlje
eurozone koje prekorae zadane limite.
to se tie kazni za prekoraenje dozvoljenog deficita, one su postojale i prije, od 1997.
godine, ali nikada nisu implementirane. Razlog
tome je pogreno postavljen sustav koji je zahtijevao kvalificiranu veinu glasova za izricanje kazni (to znai da su ga velike drave lanice kao
121
EU iz cijele krize izae jaa. Naime, iako je produbljivanje krize materijaliziralo sve dugo nakupljane rizike u dravama lanicama i neke od
njih dovelo na rub bankrota, postoji i pozitivna
strana u ovakvom razvoju situacije. Kada je pozicija zemlje povoljna (visok gospodarski rast i
vikovi likvidnosti na meunarodnom tritu
kapitala), politiari nemaju dovoljan poticaj za
provoenje reformi.
Potaknuta krizom, EU je u zadnjih dvije godine, zajedno s dravama lanicama, zapoela
uspostavljati vri okvir za ekonomsko upravljanje. Sve mjere usmjerene su na motrenje vanjskih i unutranjih neravnotea, s posebnim naglaskom na voenje zdravih i odrivih javnih
financija. Te mjere vode ka uspostavljanju bliskije fiskalne unije i boljoj koordinaciji ekonomskih
politika. A ba to je neophodno za efikasno funkcioniranje monetarne unije i odravanje eura na
dugom i zdravom ivotu.
Pie: EEF/J.C..
Proraun EU
123
uvijek je potencijalni predmet konflikta, pogotovo ukoliko postoje sumnje da nije izvrena na
najpravedniji mogui nain. Debata o neto uplatama u EU proraun (uplate minus isplate za
svaku dravu lanicu) stara je koliko i ekonomska integracija Europe. Jo se od 1951. godine
Zajednica za ugljen i elik, zaetnica dananje
EU, financirala uplatom nameta od strane drava lanica. Ovisno o politikom kutu gledanja i onome to se tim argumentom eli postii mogu se koristiti razliiti izrauni neto pozicije.
Najee koriteni nain izrauna neto pozicije je izraun tzv. jednostavne neto pozicije tj.
zbrajanje ukupnih uplata i isplata iz EU prorauna. Drugi, malo suptilniji nain, je prilagodba
isplata iz EU prorauna za trokove admistracije. Naime, veina EU institucija je smjetena u
samo dvije drave lanice, Belgiju i Luksemburg,
pa se iskljuivanjem ovih trokova moe pravednije sagledati neto pozicija tih zemalja budui da isplate za administraciju ne koriste tim
zemljama ve su iskljuivo transfer za zaposlene u institucijama EU. Trei nain je iskljuivanje
tradicionalnih vlastitih prihoda (koji se veinom
sastoje od carina) iz uplata u EU proraun. Ovaj
nain korigira za injenicu da neke lanice imaju zbog svoje geografske pozicije i razvijene infrastrukture neproporcionalno visoke prihode
od carina (najoitiji primjer je Nizozemska zbog
luke Roterdam).
Isto tako, nije nevano da li se neto pozicija gleda u apsolutnom iznosu, kao udio u BDP-u,
ili po glavi stanovnika. Ukoliko analiziramo jednostavnu neto poziciju u apsolutnom iznosu (podaci za 2009.), neosporni je pobjednik
Njemaka s godinjom neto uplatom od 8,8 milijardi eura. Slijede ju Francuska sa 6,5 i Italija sa 6
milijardi eura. Ukoliko iz izrauna izbacimo uplate za administraciju, drutvu se prikljuuje i Belgija koja od neto primateljice postaje velika neto
uplatiteljica. Najvee neto primateljice iz prorauna EU, u apsolutnom su iznosu Poljska (6,1
mlrd.), Grka (3 mlrd.), Maarska (2,7 mlrd.) i
Portugal (2 mlrd.).
Meutim, ukoliko elimo vidjeti koja zemlja uplauje najvie u odnosu na veliinu svoje
ekonomije tu se situacija znaajno mijenja. Njemaka je jo uvijek pri vrhu, ali zauzima tek tree mjesto s uplatom manjom od 0,4% BDP-a,
iza Danske koja uplauje preko 0,5% BDP-a i Ita-
ne i EU, ni Poljaci niti Litvanci ili Estonci, a ni velika veina ostalih drava lanica ne bi imala toliko
koristi od EU.
Pie: EEF/J.C..
ti. Izvjetaji Revizorskog suda slue Parlamentu ki, treba znati da prosjeni iznos prijevara iznosi
i Vijeu ministara kao podloga za detaljno nad- oko 100 milijuna eura godinje, to je manje od
gledanje Komisije i njezinog rada na izvravanju 1% ukupnog EU prorauna.
EU prorauna za prethodnu godinu. Komisija Pie: EEF/J.C..
mora biti osloboena odgovornosti za proraun (tzv. discharge) svake godine, to znai da
je ispravno obavila svoj posao. To osloboenje
daje joj Parlament, izmeu ostaloga, i na osnovi
izvjea Revizorskog suda.
Iako graani vrlo esto misle da je Unijin
proraun prepun zloupotreba i prijevara te da
se milijuni eura troe nenamjenski, izvjea Revizorskog suda o financijama EU su od 2007.
do 2010. godine, za koju je dostupan zadnji izvjetaj, zapravo pozitivna. Ipak, budui da se Hrvatskoj e na raspolaganju biti velikaiz prorauna isplauju milijarde eura milijuni- sredstva iz europskih fondova, ali to nema krajnjih korisnika u 27 drava lanica, gre- znai da e ih sve automatski iskoristiti
ke u troenju Unijina novca postoje. Vano je na- da bi to uinila, morat e se dobro pripreglasiti da greke ne znae nuno prijevare i da miti
se projekti mogu implementirati i kada postoJedan od najveih mamaca za lanstvo u
je neke greke u financijskom izvjetavanju. Izvjee Revizorskog suda za 2010. godinu navodi EU jesu fondovi koji e Hrvatskoj biti na raspokako su greke procijenjene na 3,7% u podruji- laganju nakon pridruivanja. Ti su fondovi deseterostruko vei od sredstava koja su dosad bila
ma poljoprivredne i kohezijske politike.
Borba protiv prijevara i zloupotreba u tro- na raspolaganju Hrvatskoj u obliku pretpristuenju novaca iz prorauna EU-a zadaa je ure- pne pomoi. Ipak, u posljednje vrijeme sve je
da Europske komisije za borbu protiv prijeva- vie glasova koji upozoravaju da sama injenica
ra (OLAF, Office Europen de Lutte Anti-fraude), da e odreena sredstva biti raspoloiva ne znakoji taj posao obavlja zajedno s dravama la- i automatski da e biti i iskoritena. Iskustva s
nicama. OLAF provodi nezavisne unutarnje i apsorpcijskim kapacitetima, ne samo u Hrvatvanjske istrage s ciljem borbe protiv prijevara, skoj nego i ostalim novim dravama lanicama,
korupcije i svake nepravilnosti. Budui da najve- pokazala su da se za povlaenje novaca iz fonim dijelom izdataka iz EU prorauna, oko 80%, dova EU treba jako dobro pripremiti. Savjeti su
upravljaju nacionalne vlasti koje isplauju potpo- da imamo u pripremi barem 50% vie projekare, npr. u okviru poljoprivredne politike, OLAF ta nego to se moe financirati. Europski novac
mora suraivati s nacionalnim vlastima u sva- u prvoj e godini lanstva ii u najveem dijelu
koj od drava lanica. Ukoliko je neki korisnik po- za financiranje strukturnih problema i velikih inkuao prijevarom ili zloporabom iskoristiti sred- frastrukturnih projekata, a iz iskustva znamo da
stva iz EU fondova, zadaa je zemlje u kojoj se to su takvi projekti najzahtjevniji. Isto tako, s preladogodilo da takvo to istrai. Zbog toga su sve skom na fondove EU procedura povlaenja fidrave lanice i drave kandidatkinje zastuplje- nancijske pomoi dodatno se komplicira pa trene u OLAF-ovoj mrei komunikatora za borbu ba ne samo osmiljavati nove i dobre projekte
protiv prijevara. Tako u Hrvatskoj s OLAF-om nego i nauiti kako ih tono pripremiti kako bi se
surauje Samostalni odjel za suzbijanje nepra- uspjeno ispunili svi zahtjevi koje pred nas postavlja europska administracija.
vilnosti i prijevara Ministarstva financija.
Takoer, novac EU ne dolazi besplatno. HrOd 1999. godine kada je OLAF osnovan
otkriveno je vie od jedne milijarde eura prone- vatska e, kao i sve ostale drave lanice, morati
vjera. Rezultat je bila osuda 335 ljudi s ukupnom uplaivati svoj doprinos u proraun EU. Za 2013.
kaznom zatvora od vie od 900 godina. Ipak, godinu uplate u taj proraun iznose 268 miliiako ovi iznosi na prvi pogled izgledaju jako veli- juna eura, dok e u 2014. taj iznos biti otprilike
to e Hrvatska
dobiti iz prorauna
Europske unije?
126
skom okviru 2014. -2020.) biti dostupna sljedeih godina. Budui da direktne potpore, kao to
im i sam naziv kae, ne ovise o projektima nego
se direktno isplauju poljoprivrednicima, apsorpcija tih sredstava u budunosti bit e potpuna. Ipak treba naglasiti da e se u skladu s dogovorom iz zadnjeg proirenja EU (2005. i 2007.)
direktne potpore hrvatskim poljoprivrednicima isplaivati u iznosu od 25%. Ti e iznosi do
2013. dosegnuti 100%. Isto tako, potpore za ruralni razvoj bit e u poetku isplaivane u iznosu
od 60%, a za dvije godine e se popeti na 100%.
Hrvatska e takoer dobiti sredstva za izgradnju podruja slobode, sigurnosti i prava, od
ega e najvei dio biti za ispunjavanje schengenskih standarda, 40 milijuna eura, koja e joj
biti isplaena u potpunosti. Za nastavak isplaivanja pretpristupne pomoi Hrvatskoj e biti
isplaeno dodatnih 78 milijuna eura, a za administraciju 22 milijuna eura (to zapravo samo
predstavlja transfer novca natrag u institucije
EU). Na kraju, Hrvatskoj e takoer biti isplaeno 75 milijuna eura kao kompenzacija za ispravljanje njezine financijske pozicije vis-a-vis europskog prorauna. Naime, ve su se u zadnjem
krugu proirenja zemlje uspjele izboriti da im
sredstva koja dobivaju u zadnjoj godini prije
lanstva (znai sredstva iz pretpristupne pomoi) ne smiju biti manja nego sredstva koja e dobivati u prve dvije godine lanstva (isplate minus uplate). Ista pravila vrijede i za Hrvatsku pa
se oekuju sredstva na raun kompenzacija i u
2014. godini.
Pie: EEF/J.C..
127
Koliko e Hrvatska
uplaivati u
proraun Europske
unije?
EU proraun financira se iz tri glavnaizvora: tradicionalnih vlastitih izvora kojiobuhvaaju carine, poljoprivredne namete,
namete na eer i izoglukozu, prihoda poosnovi PDV-a i prihoda po osnovi BND-a
Svaka zemlja godinje uplauje u EU proraun tono odreenu sumu novaca i to nije
podlono pregovorima. EU se temelji na solidarnosti pa se tako i proraun EU financira relativno proporcionalno od strane svih drava lanica. Ista pravila vrijedit e i za Hrvatsku kada
1. 7. 2013. godine uemo u EU. Iako se rasprave uglavnom vode oko toga koliko tko dobiva iz
prorauna EU, i shodno tome koliko e Hrvatska dobiti od EU prorauna, ne smijemo zanemariti ni injenicu da nema besplatnog ruka i
da e i Hrvatska morati participirati u financiranju EU prorauna.
EU proraun financira se iz tri glavna izvora: tradicionalnih vlastitih izvora koji obuhvaaju
carine, poljoprivredne namete, namete na eer
i izoglukozu, prihoda po osnovi PDV-a i prihoda
po osnovi bruto nacionalnog dohotka (BND-a).
Budui da je EU jedinstveno trite (to
znai da jednom kada roba ue u bilo koju zemlju EU na nju se naplati carina u toj zemlji, a ne
u zemlji gdje e se ta roba zapravo konzumirati)
prihodi od carina ne mogu biti prihodi samih drava lanica ve su oni zajedniki prihodi EU. Ne
bi bilo pravedno da npr. Nizozemska, kroz iju
luku Rotterdam proe veliki udio ukupnog EU
uvoza iz treih zemalja, zadrava sve prihode
od carina budui da veina te robe samo prolazi
kroz Rotterdam i ide dalje za Njemaku, Italiju ili
Estoniju gdje se vie ne naplauje nikakva carina.
Ipak, svaka zemlja ima pravo zadrati 25% prihoda od carina u ime administrativnih trokova.
Ostatak se automatski prebacuje u EU proraun.
Prema procjenama carinskih prihoda za 2013.
godinu, Hrvatska bi iz ovog izvora u EU prora 128
kom vremena uspjele izboriti za neke povlastice. Ve su od sredine 1980-ih uvedeni dodatni
mehanizmi koji djelomino korigiraju nesrazmjer uplata i isplata iz prorauna EU. Meutim oni, kao i veina kompenzatornih mehanizama, samo dodatno kompliciraju stvari, a ne
rjeavaju sutinski problem. Tako je 1984. uveden sustav tzv. UK rebate ili povrata dijela uplata
u proraun EU za Veliku Britaniju. Naime, kada
je ulazila u EU, Velika je Britanija bila meu siromanijim dravama lanicama s velikim strukturnim problemima. Iz prorauna EU nije dobivala skoro nita budui da se onda veinom
financirala poljoprivredna politika koja nije bila
jako zastupljena u Velikoj Britaniji. To je stvorilo veliki nesrazmjer izmeu uplata i isplata u EU
proraun pa je Margareth Thacher uspjela ispregovarati da se Velikoj Britaniji svake godine vraa
2/3 neto uplate za prolu godinu. Tu rupu nadoknauju ostale drave lanice, s time da od
2002. godine Njemaka, Nizozemska, Austrija i
vedska, kao najvee neto uplatiteljice, uplauju
samo 1/4 svog dijela. Iako je Velika Britanija danas jedna od najbogatijih EU lanica, sustav korekcije jo uvijek je na snazi pa e tako i Hrvatska morati pridonijeti financiranju UK rebate sa
12 milijuna eura.
Takoer, kao kompenzacija za velike uplate
po osnovi BND-a, Nizozemskoj i vedskoj odobrava se godinji popust od 605 i 150 milijuna
eura. Budui da i taj nedostatak treba nadoknaditi, ostale zemlje lanice uplauju dodatne prihode. Po toj e osnovi Hrvatska uplatiti 1,5 milijuna eura u 2013.
Sveukupno, Hrvatska e u 2013. godini
morati uplatiti 268 milijuna eura u proraun EU,
to u kunama iznosi oko 2 milijarde. Sve uplate
ii e iz dravnog prorauna, sa stavke Ministarstva financija pod nazivom Doprinos RH proraunu EU. Budui da su uplate zadane i relativno jednostavne za izraunati, ostaje pitanje
zato su na toj stavci za 2013. godinu planirana
sredstva u iznosu od samo 1,6 milijarde kuna?
Oito je da e biti potrebno odnekud namaknuti
dodatnih 400 milijuna kuna.
to se tie uplata za 2014. godinu i nadalje, moemo pretpostaviti da e one biti dvostruke od onih u 2013. godini budui da emo plaati lanstvo za cijelu godinu. Iako je teko izraziti
toan iznos u milijunima eura, budui da e on
ovisiti o pregovorima o novoj financijskoj perspektivi i ekonomskim kretanjima u zemlji, moemo pretpostaviti da e biti rije o priblino 4
milijarde kuna. Stoga i ovdje imamo malu enigmu o 500 milijuna kuna. Naime, na toj je stavci za 2014. godinu planirana isplata od samo 3,5
milijarde kuna
Pie: EEF/J.C..
Hrvatski graani
odvajat e dnevno
5 kuna za proraun
EU
Proraun EU u 2012. iznosi gotovo 150 milijardi eura, to je mjereno u postotku bruto drutvenog proizvoda tek oko 1% BDP-a
svih drava lanica nacionalni prorauni
obino iznose od 30 do 50% BDP-a
Prvi veliki mit o proraunu EU jest da je on
jako velik. Iako proraun EU u 2012. godini iznosi gotovo 150 milijardi eura, mjereno u postotku
bruto drutvenog proizvoda vidljivo je da se zapravo radi o relativno malom iznosu, svega oko
1% BDP-a svih drava lanica. U usporedbi s
nacionalnim proraunima koji iznose od 30 do
50% BDP-a, vidljivo je da se proraun EU zapravo teko i moe nazvati proraunom. Vie bi mu
odgovarao izraz fond.
Prole godine ukupan iznos svih nacionalnih prorauna EU27 iznosio je vie od 6,3 bilijuna eura to znai da su nacionalni prorauni
svih 27 drava lanica potroili 50 puta vie sredstava nego proraun EU. Gledano iz perspektive nas graana, proraun EU svakog Europljanina stoji 67 centa na dan. Budui da je Hrvatska
u odnosu na EU jako mala, ti se omjeri ne bi trebali puno mijenjati jednom kada uemo u EU.
To znai da emo i mi, u prosjeku, izdvajati oko 5
kuna dnevno za EU. Za usporedbu, za financiranje hrvatskog prorauna svaki Hrvat u prosjeku
izdvaja oko 90 kuna na dan.
Nacionalni prorauni imaju tri glavne funk129
da revizori pronalaze mnoge sluajeve prijevara. Istina, Europski revizorski sud pronalazi pogreke u troenju i te su pogreke u nekim podrujima, kao to je Kohezijski fond, znatne to
znai da ponekad prelaze granicu od 5% ukupnih izdataka. Ipak, treba imati na umu da pogreke ne znae automatski i prijevaru te da se
unato naenim pogrekama projekti realiziraju. Budui da se o 80% troenja EU novca odluuje na nacionalnoj razini i da se taj novac isplauje brojnim kompanijama i pojedincima, bilo
bi iluzorno oekivati da unutar nekoliko milijuna transakcija godinje ne bude njih nekoliko
koji zbog tehnikih ili financijskih razloga nisu
100% u skladu sa zadanim standardima. Tipine pogreke ukljuuju nedostatnu dokumentaciju, preuveliavanje trokova i traenje povrata
novaca za nepostojee trokove ili trokove koji
se ne mogu opravdati. Naravno, ima i sluajeva
namjernih prijevara. Od kada je osnovan 1999.,
OLAF, ured Europske komisije za borbu protiv
prijevara, otkrio je pronevjere u iznosu od 1,1 milijardu eura to je rezultiralo osudom 335 ljudi sa
ukupnom kaznom zatvora veom od 900 godina. Ipak, prosjeni iznos prijevara iznosi oko 100
milijuna eura godinje, to je manje od 1% ukupnog prorauna.
Naposljetku, ono to se esto zamjera proraunskom procesu u EU, kao i samom EU, jest
injenica da o njemu odluuje eurokrati, tj. Europska komisija i da nije donesen u skladu s demokratskim procesom. Naprotiv, proraun donose Europski parlament i Vijee, a Europska
komisija ga samo predlae. Kao i u nacionalnim sustavima, izvrna vlast (Europska komisija) predlae proraun, a donosi ga zakonodavna vlast (u ovom sluaju EU i Parlament i Vijee).
Proraun EU razlikuje se od nacionalnih prorauna utoliko to se predlae i donosi za vie godina, a ne samo za jednu, ili maksimalno tri koliko je uobiajeno u zemljama lanicama. Taj
viegodinji proraun zove se financijska perspektiva i obino pokriva 7 godina. Trenutano
je na snazi financijska perspektiva od 2006. do
2013. a traju pregovori o sljedeoj koja e pokrivati razdoblje od 2014. do 2020.
Pie: EEF/J.C..
estoka rasprava
o proraunu EU za
iduu godinu
Za razliku od hrvatskog prorauna gdje su
rebalansi dio nacionalne kulture, u Unijinu proraunu ta situacija nije uobiajena
Proraun Europske unije specifian je jer
se zemlje lanice najprije dogovaraju o financijskom okviru, takozvanoj financijskoj perspektivi,
koji zakonski traje najmanje 5 godina (sadanja i
budua traju 7 godina), a tek onda o godinjim
proraunima. Financijska perspektiva odreuje
maksimalne iznose koji se smiju potroiti i svaki godinji proraun mora biti unutar tog okvira. Trenutano je na snazi financijska perspektiva od 2006. do 2013., a od ljeta prole godine
traju pregovori o sljedeoj koja e pokrivati razdoblje od 2014. do 2020. Budui da od stupanja
na snagu Lisabonskog ugovora financijske perspektive zajedniki donose Europski parlament
i Vijee (co-decision procedure), bit e to prva financijska perspektiva u kojoj e Europski parlament imati veliku ulogu odluivanja. Na taj je
nain osiguran demokratski legitimitet prorauna Europske unije jer u njegovu donoenju sudjeluju i predstavnici graana EU i predstavnici
svake od lanica EU. Pregovori o novoj financijskoj perspektivi zbog ekonomske su se krize zakomplicirali i oduili. Ako je prije krize bilo teko izdvajati novac za financiranje prorauna EU,
sada je to jo sto puta tee.
to se tie procedure donoenja europskog prorauna, ona je dosta slina proceduri
donoenja nacionalnih prorauna. Cijeli proces
sa zadanim rokovima detaljno je propisan lankom 314. Ugovora iz Lisabona. Do poetka srpnja tekue godine svaka institucija EU, osim Europske centralne banke koja ima poseban status,
izrauje nacrt svog prorauna za sljedeu godinu i dostavlja ga Europskoj komisiji. Nakon toga
Komisija konsolidira sve proraune i alje konani nacrt prorauna Europskom parlamentu i Vijeu do poetka rujna. U praksi ovaj proces traje
i krae od propisanog. Komisija se trudi dostaviti konsolidirani proraun Parlamentu i Vijeu do
sluaju Komisija izrauje nacrt rebalansa prorauna koji se potom usvaja identino kao i originalni proraun. Za razliku od hrvatskog prorauna gdje su rebalansi dio nacionalne kulture i gdje
se, paradoksalno, ak i najavljuju odmah nakon
to je donesen originalni proraun, u proraunu
EU ta situacija nije uobiajena.
Trenutano se vodi vrlo ustra rasprava o
proraunu za 2013. godinu. Komisija je predstavila svoj prijedlog Vijeu ministara i Parlamentu.
Prirodno, neto uplatiteljice ele zadrati stavke
prorauna na to niim razinama jer e iznosi za
2013. godinu vjerojatno sluiti kao polazna toka i referencija za cijelu sljedeu perspektivu. Na
zadnjem sastanku ministara financija, 15. svibnja ove godine, 10 je novih drava lanica, kojima se pridruila i Hrvatska, zajedniki istupilo u
zahtjevu da se poveaju izdaci za kohezijsku politiku. Radi se o prijedlogu poveanja od vie od
5 milijardi eura. Iako neformalno, Italija i Slovenija takoer su podrale taj zahtjev. S druge strane,
moni blok neto uplatiteljica na elu s Njemakom jako se protivi tom prijedlogu. Ove godine
pregovori o proraunu za sljedeu godinu iznimno su teki zbog ope ekonomske situacije i
razliitih pogleda na to kako tu situaciju rijeiti.
Pie: EEF/J.C..
132
Financije
133
Hoe li EU uvesti
porez na financijske
transakcije?
Europska komisija predloila je da se obveznice i dionice oporezuju stopom od
0,1%, a ostali financijski derivati stopom
od 0,01% - porez bi mogao stupiti na snagu 2014. ako ga podre sve zemlje lanice
Financijske institucije, ponajprije banke, investicijski i hedge fondovi te razna osiguravajua drutva esto se navode kao uzronici i glavni
krivci za ekonomsku krizu koja ve petu godinu zaredom trese Europu i svijet. Bez konanog
suda o tome to je zapravo uzrokovalo krizu, je
li to pohlepa financijskih institucija, nedovoljna
regulacija tog sektora ili openito uzavreli i neobuzdani konzumerizam koji je prevladao u dananjoj kulturi, elnici EU zemalja donijeli su
odluku da dio tereta svakako trebaju podnijeti i
financijske institucije. Tako se u jesen prole godine poelo raspravljati o uvoenju poreza na financijske transakcije na razini EU.
Openito, pitanje oporezivanja u EU vrlo
je osjetljivo. To je jo jedno od rijetkih podruja
gdje se odluke, umjesto kvalificiranom veinom
glasova, donose jednoglasno. To znai da se
svih 27, a uskoro i 28 drava lanica mora savreno usuglasiti oko svih aspekata odreene odluke. Pitanje oporezivanja dodatno je problematino budui da se ono smatra suverenim pravom
svake zemlje, dijelom njezina fiskalnog suvereniteta koji je ionako pod stalnim napadom maastrikih kriterija i novog fiskalnog pakta. Zbog
toga su i porezi u EU samo djelomino harmonizirani, i to veinom oni koji se odnose na funkcioniranje unutarnjeg trita kao to su PDV i
troarine (samo na cigarete, alkohol, gorivo i
energente). Stoga ne udi da je uvoenje sasvim
novog poreza na razini EU dugotrajan proces s
nesigurnim ishodom. Iako se gotovo svi slau
da financijska trita treba bolje regulirati i oporezivati, svaka drava lanica ima svoje miljenje
o tome koje sve transakcije ukljuiti, po kojemu
principu oporezovati i u kojem vremenskom periodu uvesti porez.
134
Euroobveznice nisu
slamka spasa za
neodgovorne vlade
Zemlje s boljim rejtingom morale bi plaati veu premiju na rizik na svoje obveznice,
pa se uvoenju euroobveznica najvie protivi Njemaka
Uvoenje euroobveznica mogao bi biti jedan od naina za lake prikupljanje novca na
meunarodnom tritu i put za izlazak iz dunike krize eurozone. O nekoj vrsti euroobveznica razmilja se jo od poetka 1990.-ih, ali ta
ideja dobila je pravi zamah nakon izbijanja financijske krize 2008. godine. Euroobveznice bi se izdavale zajedniki u ime svih zemalja eurozone
(trenutano njih 17). Na taj nain bi zemlje s lo-
verzama, euroobveznice i projektne obveznice mogle bi pomoi zemljama da lake prebrode krizu, ali dogovor o njima mogao bi biti teak.
Italija i Francuska se trenutano (nakon promjene vlasti u Francuskoj) zalau za uvoenje oba
instrumenta, dok je Njemaka jo uvjek veliki
oponent ideji euroobveznica. Za Hrvatsku, visoko zaduenu zemlju koja plaa velike kamate
na svoj dug, a ima i izraene potrebe za financiranje infrastrukturnih projekata, uvoenje oba
instrumenta bilo bi dobrodolo. Uz uvjet da se
ogranii moralni rizik.
Pie: EEF/J.C.
Potreban je vei
nadzor nad
fiskalnom politikom
Njemaka inzistira da se usvoji tzv. fiskalni pakt kojim bi se u ustave zemalja lanica ugradile odredbe o uravnoteenom proraunu
Prije pet godina nikome ne bi palo na pamet da neka od drava u EU, a kamoli u eurozoni, moe bankrotirati. Toga miljenja nisu bili
samo obini ljudi ve i strunjaci, ekonomski
analitiari i burzovni magovi. To dokazuje injenica da su prije samo etiri i pol godine kamate
na grke i njemake obveznice bile praktiki iste
(1 postotni bod razlike), to znai da su investitori obje zemlje percipirali jednako stabilnima.
Danas njemake obveznice jo imaju jako nisku
kamatnu stopu, a Grka je protjerana u zemlju
nelikvidnosti i zabranjen joj je pristup na meunarodna trita kapitala. ivi na financijskim
injekcijama MMF-a i EU.
Ekonomska situacija u EU drastino se
promijenila u posljednjih pet godina otkako traje kriza. Na vidjelo su izale sve slabosti prijanjeg naina upravljanja i (nedostatka) koordinacije izmeu drava lanica. Iako 17 lanica EU
dijeli zajedniku valutu, razliite ekonomske, socijalne i fiskalne politike dovele su do ogromnih
razlika u modelima rasta. Neke su zemlje blago-
dati zajednike valute i velike likvidnosti na meunarodnom tritu kapitala koristile za konsolidaciju, a neke druge za pretjerano troenje. Tako
je kumulativni ekonomski rast Njemake u 10
godina prije izbijanja dunike krize u eurozoni
(1999-2009.) iznosio samo 10%, ali se zato temeljio na izvozu. U istom razdoblju, panjolska
je npr. rasla za vie od 30%, ali joj se rast iskljuivo temeljio na domaoj potronji. Problem s tim
modelom rasta jest da se domaa potronja financira iz kredita, a krediti uglavnom iz zaduivanja u inozemstvu. Isti model rasta provodila je i Hrvatska. O usporedbi odrivosti ova dva
modela suvino je i govoriti. Grka je ivui primjer kako se odrivost rasta temeljenog na potronji i zaduivanju lomi u tisuu komadia pri
prvom naletu ekonomske krize.
Za razliku od zajednike monetarne politike, zemlje eurozone vode svaka svoju fiskalnu
politiku. Kriza je pokazala da to nije vie mogue i da treba napokon poeti primjenjivati pravila koja ve dugo postoje u EU, ali i usvojiti nova,
jo stroa pravila kako bi se zauzdalo rasipnitvo
dravnim novcem. Naime, ve od 1997. godine
na snazi je Pakt o stabilnosti i rastu koji propisuje da zemlje ne smiju imati prekomjerne deficite
(preko 3% BDP-a) i javni dug (iznad 60% BDP-a).
Odreene su i kazne za prekritelje, ali budui da
su meu prvim prekriteljima bile Njemaka i
Francuska te kazne nikada nisu zaivjele.
EU je stoga odluila da je potrebno postroiti postojea pravila i uvesti neka nova. Krajem
prole godine usvojen je tzv. six pack, paket odest zakona kojima se postrouje procedura za
prekomjerni deficit (novost je da se uvodi obrnuta kvalificirana veina glasova, to znai da
se kazne uvode automatski, a samo ih kvalificirana veina glasova moe sprijeiti) te se uvodi
potpuno novi mehanizam praenje vanjskih i
unutarnjih ravnotea. Po prvi put u povijesti EU
od poetka ove godine prate se ekonomske politike koje su do sada bile iskljuivo pod nacionalnom ingerencijom (plae, cijene nekretnina,
konkurentnost...). Uvode se i kazne za prekritelje, premda se one odnose samo na zemlje eurozone. To je dobra vijest za Hrvatsku zato to
mi ne zadovoljavamo sve kriterije, ali budui
da neemo tako skoro usvojiti euro, neemo ni
podlijegati kaznama.
Sve to nije dovoljno, pogotovo Nijemcima
Javna nabava
138
Antikorupcijska
strategija Europske
unije
Prema podacima Europske komisije, korupcija europsku ekonomiju stoji 120 milijardi eura godinje, to je gotovo jednogodinji proraun EU-a
Podruje javne nabave smatra se osobito
osjetljivim na korupciju. Prema podacima Europske komisije, korupcija europsku ekonomiju stoji 120 milijardi eura godinje, to je gotovo
jednogodinji proraun EU-a. Vjerojatnost pojave korupcije vea je kada u dodjeli proraunskih
sredstava postoji mogunost diskrecijskog odluivanja. Stoga se unutar EU ve dugi niz godina prepoznaje vanost detaljnog normiranja podruja javne nabave. Uspostavljanje kvalitetnog
zakonskog okvira u podruju javne nabave, utemeljenog na pravnoj steevini EU-a, predstavlja sastavni dio antikorupcijskih strategija europskih zemalja.
Na zakonski okvir u potpunosti je usklaen s pravnom steevinom EU-a na podruju
javne nabave te predstavlja moan instrument
u borbi protiv korupcije. Zakon o javnoj nabavi
sadri niz mehanizama usmjerenih na poveanje transparentnosti, sprjeavanje sukoba interesa, odnosno prevenciju koruptivnih radnji sudionika postupka. Tako Zakon propisuje da e
iz postupka javne nabave biti iskljueni ponuditelji koji su pravomono osueni za odreena taksativno navedena kaznena djela (udruivanje za poinjenje kaznenih djela, primanje
mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita
u gospodarskom poslovanju, zlouporaba poloaja i ovlasti, zlouporaba obavljanja dunosti dravne vlasti, i sl.). Zakon takoer propisuje da
su se naruitelji duni pridravati naela transparentnosti, pa su tako izmeu ostalog obvezni objavljivati postupke nabave na internetskim
stranicama Elektronikog oglasnika javne nabave, objavljivati dokumentaciju za nadmetanje,
javno otvarati ponude i na tom otvaranju itati
cijene ponuda, objaviti registar sklopljenih ugovora i sl. Naruitelji su takoer duni na svojim
139
Javna nabava
prema zakonima
EU za razvijeno
gospodarstvo
Novi Zakon o javnoj nabavi koji je stupio
na snagu 1. sijenja 2012. predstavlja zakonski okvir sukladan pravnoj steevini
EU koji omoguava potivanje temeljnih
gospodarskih naela
Javna nabava je podruje koje u Republici
Hrvatskoj nema duu tradiciju. Hrvatsko zakonodavstvo u podruju javne nabave posljednjih
je godina sustavno usklaivano sa relevantnom
pravnom steevinom Europske unije. Prilagodba nacionalnog zakonodavnog okvira, s Ugovorom o osnivanju EZ-a, zakonodavstvom Europske unije o javnoj nabavi i drugim mjerodavnim
odredbama pravne steevine, jedno je od mjerila koja su postavljena za zatvaranje pregovarakog poglavlja 5.- Javne nabave. Novi Zakon o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. sijenja 2012.
godine predstavlja zakonski okvir sukladan
pravnoj steevini Europske unije koji omoguava potivanje temeljnih naela kao to su naelo slobode kretanja robe, slobode pruanja usluga, naelo trinog natjecanja, naelo jednakog
tretmana, naelo zabrane diskriminacije, naelo
transparentnosti i sl.
Jedna od poveznica zemalja Europske unije je razvijeno gospodarstvo, a pretpostavka takvog gospodarstva je slobodno trino natjecanje. Dosljednim provoenjem spomenutih
naela ali i ostalih instituta javne nabave definiranih u novom Zakonu o javnoj nabavi, kao to su
javno objavljivanje planova nabave, javna objava dokumentacije za nadmetanje odnosno jaanje elektronike podrke sustavu javne nabave, objava registra sklopljenih ugovora i okvirnih
sporazuma, stroga pravila vezana za sprjeavanje sukoba interesa i jasno definiran albeni postupak s mehanizmima za zatitu od zlouporabe, oekuje se znatno smanjenje korupcije u
podruju javne nabave te uinkovito, namjensko i transparentno koritenje proraunskih
140
Reforma EU
zakonodavstva
u podruju javne
nabave
U novim direktivama predlau se i novi
postupci javne nabave kojima bi se u odreenim situacijama omoguilo koritenje
pregovora u cilju nabave robe i usluga koje
su bolje prilagoene potrebama naruitelja
Svake godine, obveznici javne nabave u EU
troe 19 % BDP-a na javnu nabavu roba, usluga
i radova. Aktualna gospodarska situacija zahtjeva racionalniji pristup javnoj potronji, pa je uinkovitost javne nabave je postala prioritet za sve
drave lanice.
Strategija Europa 2020 temelji se na tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju: pametan rast razvijanjem ekonomije utemeljene na
znanju i inovaciji, odriv rast promicanjem uinkovitijeg iskoritavanja resursa, brige za okoli i
konkurentnosti, te ukljuiv rast s visokom stopom zaposlenosti. Politika javne nabave ima
znaajnu ulogu u ostvarenju ciljeva Strategije
kroz smanjenje administrativnog optereenja,
poticanje inovacija i ire uporabe zelene i socijalno odgovorne javne nabave. Strategija takoer
naglaava da politika javne nabave mora osigurati najuinkovitije koritenje javnih sredstava te
da se trita javne nabave diljem Unije moraju
biti otvorena svim poduzetnicima.
Osim toga, reforma zakonodavstva u podruju javne nabave jedna je od dvanaest prioritetnih mjera navedenih u Aktu o jedinstvenom
tritu iz travnja 2011.
Stoga je, krajem prosinca 2011. godine, Europska komisija usvojila prijedlog novih direktiva
iz podruja javne nabave kojima bi se zamijenile
Direktive 2004/17/EZ (za sektorske naruitelje) i
2004/18/EZ (za klasini sektor).
Glavni cilj je pojednostaviti pravila i postupke javne nabave i uiniti ih fleksibilnijim. Stoga
Komisija predlae nove postupke javne nabave kojima bi se u odreenim situacijama omo-
mentu i Vijeu ministara s prilikom pokretanja svojim internetskim stranicama i u dokumentaprocedure za njihovo donoenje, koje se oeku- ciji za nadmetanje objavi popis ponuditelja s koje do kraja 2012. godine
jima ne smije sklapati ugovore, jer u njima naruPie: EEF/Z.T.
itelj, odnosno pojedine fizike osobe na strani
naruitelja, imaju odreeni poslovni interes. Ugovor koji bi bio sklopljen s tim subjektima bio bi nitetan.
Osim toga, naruitelji bi na lokalnoj razini
kao dobru praksu mogli usvojiti i donoenje etikih kodeksa i pravila postupanja u provoenju
javne nabave te koritenje internetskih stranica
u veoj mjeri radi objavljivanja informacija o postupcima javne nabave, o sklopljenim ugovorima
i iznosima potroenih sredstava, to jaa transpaKod javne nabave na lokalnoj razini vei je rentnost i pozitivno utjee na sprjeavanje sukobroj situacija u kojima moe doi do suko- ba interesa. Veina graana zapravo nije svjesna
ba interesa; problem je i nedovoljna educi- koju koliinu njihovog novca i za ije usluge, robu
ranost kadra na strani naruitelja
i radove, troi njihova opina odnosno grad.
Drugi uoeni problem javne nabave na loU Republici Hrvatskoj godinje se preko po- kalnoj razini je nedovoljna educiranost kadra na
stupaka javne nabave raspodijeli prosjeno 40 strani naruitelja, naroito u manjim zajednimilijardi kuna proraunskog novca. Od toga se cama, gdje veinu poslova obavlja svega jedan
jedan dio odnosi i na postupke javne nabave na pravnik koji provodi postupke javne nabave, a u
lokalnoj razini, gdje kao naruitelji sudjeluju jedi- isto vrijeme se bavi pravnim pitanjima na podrunice lokalne samouprave. Zakonska regulacija ju prostornog ureenja, prometa, kulture, sporta,
postupka javne nabave na lokalnoj razini ne razli- zatite okolia i sl. Stoga je nuno sustavno podikuje se od zakonske regulacije postupaka na cen- zanje razine educiranosti kadrova na lokalnoj ratralnoj razini. Tako su se i naruitelji na lokalnoj zini, to se moe postii jaanjem suradnje izmerazini duni pri nabavi roba, radova i usluga pridr- u lokalnih zajednica radi razmjene iskustava te
avati zakonom propisanih postupaka, a pritom formiranja obrazaca postupanja koji su uoeni
i temeljnih naela javne nabave koja predstavlja- kao dobra praksa. U tom smislu u okviru EU doju pravnu steevinu EU, tonije naela slobode stupni su razliiti programi usmjereni na poticakretanja robe, transparentnosti, jednakog postu- nje suradnje meu lokalnim zajednicama zemapanja, slobodnog trinog natjecanja, nediskri- lja EU radi razmjene iskustava u provoenju ovih
minacije i sl. Valja naglasiti da pravna steevina postupaka.
Europske unije ne dozvoljava bilo kakvo favoriziKao primjer dobre prakse u nabavi na loranje lokalnih ponuditelja u postupcima javne na- kalnoj razini valja navesti provoenje zajednike
bave. Naprotiv, upravo je formiranje slobodnog nabave za predmet nabave potreban svim narutrita temeljenog na nediskriminaciji po bilo ko- iteljima (npr. uredski materijal, ienje, telekojoj osnovi jedna od pokretakih ideja EU-a.
munikacije, i sl.), to znai da vie jedinica lokalne
Jedna od specifinosti javne nabave na lo- samouprave moe ovlastiti jednu od njih ili trekalnoj razini je vei broj situacija u kojima moe eg naruitelja za provedbu zajednikog postupdoi do sukoba interesa. Naime, u manjim zajed- ka javne nabave. Na taj nain moe se doskoiti
nicama je uobiajeno da su vane gospodarske manjkavostima kao to su nedostatak educirai politike funkcije rasporeene na relativno uski nog kadra, pogodovanje lokalnim ponuditeljima
krug ljudi, pa ee dolazi do preklapanja raznih i sukob interesa, a ujedno se znatno smanjuju
funkcija i dunosti, to generira situacije sukoba trokovi nabave. Pritom valja obratiti pozornost
interesa.
na to da se takvim postupanjem ne ograniava trZakon o javnoj nabavi, sukladno pravnoj ino natjecanje.
steevini EU, propisuje obvezu naruitelja da na Pie: EEF/M.K.
Postupci javne
nabave na lokalnoj
razini
142
Mala i srednja
poduzea na tritu
javne nabave
Prema podacima Europske komisije, od
ukupnog broja ugovora o javnoj nabavi sklopljenih od 2006. do 2008. godine
u EU (27), 60% ih je sklopljeno s malim i
srednjim poduzeima, ali je to svega 34%
vrijednosti ugovora
Mala i srednja poduzea (MSP) s manje
od 250 zaposlenih u Europskoj uniji, jednako
kao i u Hrvatskoj, ine 99% od ukupnog broja
svih registriranih gospodarskih subjekata. Ona
zapoljavaju preko dvije treine ukupno zaposlenih u privatnom sektoru i stvaraju oko 58 posto ukupnog prihoda, a imaju i kljunu ulogu u
razvoju inovacija. U EU trenutno je vie od 23
milijuna MSP koji zapoljavaju vie od 100 milijuna radnika.
Znaajan segment unutarnjeg trita EU
je trite javne nabave. Europsko trite javne
nabave procjenjuje se na oko 2,3 trilijuna eura ili
19% BDP-a EU (2009.). Jedna petina javnih nadmetanja ija je vrijednost iznad odgovarajuih
EU pragova (130.000/200.000/400.000 EUR
za robu i usluge (ovisno o vrsti naruitelja), te 5
milijuna EUR za radove) objavljuje se u Slubenom listu EU (http://ted.europa.eu), no za MSP
su zanimljivija nadmetanja ispod europskih pragova, zbog ega je potrebno posjeivati portale u pojedinim dravama lanicama (kao to je
Elektroniki oglasnik javne nabave u RH).
Prema podacima Europske komisije, od
ukupnog broja ugovora o javnoj nabavi sklopljenih od 2006. do 2008. godine u EU (27), 60%
ih je sklopljeno sa MSP, no ako se usporedi vrijednost sklopljenih ugovora, proizlazi da je svega 34% vrijednosti ugovora dodijeljeno MSP, od
ega se polovica na srednja poduzea odnosi
(17%), na mala 11%, a na mikro svega 6% ukupne vrijednosti nabava. Analiza podataka prema dravama lanicama ukazuje na najveu
zastupljenost MSP na tritu javne nabave u Bugarskoj, gdje je s ovim poduzetnicima sklopljeno 79% od ukupne vrijednosti ugovora o javnoj
nabavi. Slijede Letonija i Malta sa po 62% te Luksemburg sa 53%, dok su na kraju ljestvice Portugal i panjolska sa po 22% te eka sa svega
17%.
Ovi podaci odnose se samo na ugovore
sklopljene izravno s MSP, a pretpostavlja se da
MSP sudjeluju u izvravanju dodatnih 8% vrijednosti ugovora sklopljenih s velikim poduzeima kao njihovi dobavljai ili podizvoditelji. Naalost, u Hrvatskoj ne postoje slubeni podaci o
sudjelovanju malih i srednjih poduzea na tritu javne nabave, a za pretpostaviti je da se ni ne
razlikuju znaajno od prosjeka EU.
Stave li se u odnos udio MSP u ukupnom
broju registriranih gospodarskih subjekata i
udio vrijednosti ugovora o javnoj nabavi dodijeljenih tim poduzeima, oito je da su MSP nedovoljno zastupljena na tritu javne nabave, zbog
ega Europska komisija radi na reformama koje
imaju za cilj olakati pristup MSP unutarnjem tritu javne nabave.
U tom smislu, Europska komisija je u prijedloge novih direktiva iz podruja javne nabave, koje je krajem 2011. godine uputila na usvajanje Europskom parlamentu i Vijeu ministara,
ugradila odredbe koje ukljuuju smanjenje administrativnih prepreka, to je na tragu mjera definiranih Aktom o malom gospodarstvu EU-a
iz 2008. godine. Osim obveze naruitelja da u
postupcima javne nabave prihvate izjave ponuditelja o udovoljavanju uvjetima nadmetanja, a
dokaze o tome trae samo od najpovoljnijeg ponuditelja, predloen je iscrpni popis uvjeta sposobnosti, a traeni minimalni godinji prometi
ne smiju prijei trostruku procijenjenu vrijednost
nabave. Naruitelji koji ne podijele predmet nabave na grupe omoguavajui tako podnoenje ponuda samo za pojedinu grupu, morat e
obrazloiti zbog ega to nisu uinili. Konano, drave lanice moi e predvidjeti izravna plaanja
podizvoditeljima, koji su najee MSP.
Hrvatski Zakon o javnoj nabavi ve sadri dio ovih predloenih odredbi (uvjeti za odreivanje minimalnih razina sposobnosti, izravna
plaanja podizvoditeljima), a nakon stupanja na
snagu predloenih izmjena Hrvatska, koja e do
tada biti punopravna lanica EU, morati e i potpuno uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo
iz podruja javne nabave s pravilima EU.
Pie: EEF/Z.T.
143
Zajedniko trite
i mogunosti
za hrvatske
poduzetnike
Europsko trite javne nabave najvee je
trite javne nabave na svijetu s vie od
250.000 obveznika (naruitelja). Udio javne nabave 2009. u BDP-u EU iznosilo je
oko 19% ili 2.300 milijardi eura
Jedinstveno unutarnje trite najznaajnija je komponenta europskih integracija. Temelje jedinstvenog trita ine etiri slobode zajamene Ugovorom o EZ sloboda kretanja ljudi,
robe, usluga i kapitala. Ulaskom u punopravno
lanstvo Europske unije Hrvatska e i formalno
postati dijelom unutarnjeg trita. Za hrvatske
e se poduzetnike otvoriti nove mogunosti plasmana domaih proizvoda i usluga te izvoenja
radova u drugim zemljama lanicama, ali e se
istovremeno morati suoiti sa snanom konkurencijom iz tih zemalja.
Znaajan segment zajednikog trita je trite javne nabave. Europsko trite javne nabave najvee je trite javne nabave na svijetu s vie
od 250.000 obveznika (naruitelja). Udio javne
nabave u BDP-u EU iznosi oko 19% ili 2.300 milijardi EUR (2009.), od ega se priblino jedna petina objavljuje u slubenom listu EU (http://ted.
europa.eu).
Statistiki podaci ukazuju na neoekivano
nisku zastupljenost direktne meunarodne razmjene na tritu javne nabave EU od svega 2 do
3 %. Jednako tako, prema podacima Ministarstva gospodarstva za 2010. godinu, ak 97,7%
vrijednosti svih javnih nabava u Hrvatskoj odnosi se na ugovore sklopljene s domaim ponuditeljima. Ipak, pravi razlozi zbog kojih analiza statistikih podataka ne daje kompletnu sliku
o razmjerima meunarodne razmjene na tritu javne nabave lei u injenici da postoje razliiti kanali sudjelovanja poduzetnika na tritima javne nabave drugih zemalja lanica. Naime,
osim direktnog nastupa na tritu podnoenjem ponuda naruitelju u drugoj dravi lanici,
144
mogua su jo najmanje tri modela: prodaja domaih proizvoda stranim partnerima koji zatim
te proizvode nude u svojim ponudama, prodaja
putem podrunice osnovane zemlji sjedita naruitelja, te udruenje u meunarodne konzorcije (obino kod podnoenja ponuda za velike investicijske projekte).
Pa iako podaci o meunarodnoj razmjeni na europskom tritu javne nabave na prvi
pogled ne djeluju ohrabrujue za hrvatske poduzetnike, situacija sasvim sigurno nije niti dramatina. Glavni razlog niskog udjela direktnog
sudjelovanja poduzetnika iz jedne drave lanice na nadmetanjima u drugoj dravi lanici je injenica da poduzetnicima jo uvijek nije jednostavno prikupiti svu dokumentaciju potrebnu za
sudjelovanje u postupku javne nabave u drugoj
dravi lanici, a nezanemariv problem predstavlja i jezina barijera. Stoga je Europska komisija
pokrenula projekte koji imaju za cilj olakati pristup poduzetnicima iz jedne drave lanice nadmetanjima u drugoj dravi lanici. Tako, primjerice, informacijski sustav eCERTIS omoguuje
poduzetnicima iz drava lanica, kandidatkinja
i drava Europskog ekonomskog prostora, dobivanje informacija o dokumentima i certifikatima
potrebnim za sudjelovanje na nadmetanjima u
tim dravama. Europska komisija takoer je suosniva pilot projekta prekogranine elektronike javne nabave PEPPOL (Pan-European Public
Procurement Online) koji bi trebao olakati sudjelovanje poduzetnika u nadmetanjima u drugim dravama lanicama.
Zbog injenice da se obveznici javne nabave, za razliku od ostalih potroaa, moraju pridravati strogih pravila i naela, a osobito zabrane
diskriminacije, pristup hrvatskim poduzetnicima tritu javne nabave mogao bi biti laki od,
recimo, prodaje privatnim subjektima koji za
svoj novac mogu kupovati to ele i od koga ele.
Ali, s obzirom na to da su postupci javne nabave strogo formalni, potrebno je dobro poznavanje pravila koja se u pojedinoj situaciji primjenjuju. Stoga bi za uspjeh hrvatskih poduzetnika na
zajednikom tritu javne nabave edukacija iz
podruja javne nabave trebala biti jedan od prioriteta, kako za osvajanje novih trita, tako i za
ouvanje trenutnih pozicija u uvjetima snanije
konkurencije.
Pie: EEF/Z.T.
Pravosue
i unutarnji poslovi
145
Pristupni pregovori
i zatita temeljnih
prava
Fokus kod Hrvatske bio je usmjeren na antidiskriminaciju, sankcioniranje zloina iz
mrnje, zatitu nacionalnih manjina, povratak izbjeglica, konvalidaciju, jaanje
uloge pukog pravobranitelja, besplatnu
pravnu pomo i upravno sudovanje
Podruje temeljnih prava obuhvaeno pristupnim pregovorima u poglavlju 23 iznimno je
iroko, a pravna steevine Europske unije obuhvaa ne samo prava zatiena Poveljom Europske unije o ljudskim pravima nego i sve pravne instrumente zatite ljudskih prava koje su
donijeli Vijee Europe i Ujedinjeni narodi. Vano je napomenuti da je Povelja Europske unije o
ljudskim pravima sastavni dio Lisabonskog ugovora. Povelja o temeljnim pravima EU ima jednaku snagu kao i osnivaki ugovori, ime je i ona
stekla status primarnog prava. To je izriito propisano lankom 6 Ugovora o EU. No pravna steevina obuhvaa i sva ona ljudska prava koja su
zatiena drugim meunarodnim instrumentima bilo da su ona usvojena na razini Ujedinjenih naroda, bilo na razini Vijea Europe. Pri
tome posebice treba izdvojiti Konvenciju Vijea
Europe o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. No, pored te konvencije Vijee Europe donijelo je brojne druge vane konvencije kojima su
uspostavljeni standardi zatite ljudskih prava na
specifinim podrujima poput zatite nacionalnih manjina, zatite djece itd.
Premda su se pristupni pregovori inicijalno
bavili svim pitanjima zatite ljudskih prava, kako
su pregovori napredovali, pozornost se usmjeravala na ona pitanja za koja je Europska unija smatrala da Hrvatska jo uvijek nije ostvarila
dostatan napredak. Tako da je fokus bio usmjeren na antidiskriminaciju, sankcioniranje zloina
iz mrnje, zatitu nacionalnih manjina, povratak izbjeglica, konvalidaciju, jaanje uloge pukog pravobranitelja, besplatnu pravnu pomo i
upravno sudovanje.
Zasigurno najsloenija pitanja u podru 146
rijeiti. Trailo se ulaganje u zatvorsku infrastrukturu, ali i sustavne promjene koje e rasteretiti
zatvorski sustav od velikog priljeva zatvorenika.
Uvoenje sustava probacije te zakonske izmjene sustava kazni trebale bi dovesti do tog cilja.
Zakljuno moe se rei da je podruje zatite ljudskih prava po opsegu pitanja bilo najire obuhvaeno u poglavlju 23. No, kako je Hrvatska napredovala u pristupnim pregovorima,
mnoga su pitanja dosegla najvie europske
standarde te su time izala iz fokusa pregovara. Na kraju su ostala sano pojedina najsloenija pitanja koja je Hrvatska u velikoj mjeri uspjela
rijeiti do okonanja pregovora. No, pitanja zatite ljudskih prava takva su da se ona nee skinuti s nacionalne ni s meunarodne agende sa
zavretkom pregovora budui da ona od drave
trae stalnu pozornost. Steena iskustva u pregovorima s Hrvatskom Europska unija e zasigurno koristiti u poticanju reformi u dravama
koje nastoje ui u EU te e stoga ta iskustva biti
svojevrstan putokaz i za budue pregovore.
Pie: EEF/K.T.
Vanost reforme
pravosua tijekom
pristupnih
pregovora
Kljuna je pretpostavka postojanja prostora slobode, sigurnosti i pravde meusobno
priznavanje i izvravanje sudskih odluka
donesenih u drugim dravama lanicama
Europska unija tijekom pristupnih pregovora s Hrvatskom posebnu pozornost posvetila je poglavlju 23 unutar kojega je reforma pravosua zauzimala istaknuto mjesto. Vjerojatno
najvaniji razlog poveanog interesa Europske unije za funkcioniranje pravosua proizlazi
iz njezina unutarnjeg razvoja. Europska se unija ubrzano poela transformirati iz ekonomske
integracije drava lanica u politiku integraciju.
Kao jedan od kljunih elemenata te politike in-
sudac, bio on ovisan o politici ili o nekoj interesnoj grupaciji, teko moe biti nepristran. Zbog
toga bi se moglo rei da je nezavisnost sudstva
pretpostavka njegove nepristranosti. No, da bi
sudac bio nezavisan od kljune je vanosti na
koji je nain doao do svoje pozicije, odnosno
na koji je nain imenovan. Je li imenovan iskljuivo zahvaljujui vlastitim sposobnostima ili on
za svoje imenovanje duguje zahvalnost onima
koji su ga na tu poziciju postavili. Za Europsku
uniju, kao prostor slobode, sigurnosti i pravde,
od bitne je vanosti da svi njezinih graani uivaju jednak tretman na sudovima u dravama
lanicama bez obzira na to iz koje lanice dolaze.
Upravo stoga je Europska unija posvetila posebnu pozornost nezavisnosti i nepristranosti pravosua drave koja pregovara ulazak u lanstvo.
U ostvarivanju nezavisnosti pravosua naglasak je stavljen na ulazak u pravosudnu profesiju i upravljanje karijerama pravosudnih dunosnika vjebenika, savjetnika, sudaca i dravnih
odvjetnika. Trailo se da postupak izbora vjebenika, prijam u dravnu slubu sudskih i dravno
odvjetnikih savjetnika, imenovanje i razrjeenje
sudaca i dravnih odvjetnika bude zasnovan na
jednoobraznim, objektivnim i transparentnim
kriterijima. Osim ulaska u pravosue, trailo se
i uvoenje objektivnih i transparentnih kriterija
za napredovanje u pravosuu. Pored toga, za jaanje nezavisnosti pravosua vano je bilo i pitanje naina imenovanja predsjednika sudova,
kao i jaanje nezavisnih pravosudnih tijela (Dravnog sudbenog vijea i Dravnoodvjetnikog
vijea). To je znailo promjenu zakonodavnog
i institucionalnog okvira, odnosno promjene
koje su iz procesa imenovanja trebale iskljuiti utjecaj politike te prenijeti tu odgovornost na
samo pravosue.
No, nezavisnost bez odgovornosti, nepristranosti i profesionalne etike ne dovodi do pravosua koje je zasnovano na europskim vrijednostima. Zbog toga se uz jaanje nezavisnosti
Europska unija usmjerila i na jaanje njegove odgovornosti. Naglasak je stavljen na automatsku
dodjelu spisa, daljnju izgradnju sustava imovinskih kartica, postupke povrede etikih kodeksa, jaanje sustava stegovne odgovornosti sudaca i dravnih odvjetnika te pitanje kaznenog
imuniteta sudaca. Automatskom dodjelom
spisa eljelo se ukloniti rizik manipulacije u do 148
Pregovori o
reformi pravosua
zahtjevni, ali
korisni
Premda nisu bili laki, pristupni pregovori
doveli su do preobrazbe hrvatskog drutva
i poticanja razvoja demokracije, vladavine
prava i potovanja ljudskih prava
U pristupnim pregovorima koje je Hrvatska vodila s Europskom unijom dva poglavlja
posebno su bila pod svjetlima reflektora. Po-
Suzbijanje korupcije
radi osiguranja
slobode trita
Zemlje lanice EU eljele su biti sigurne
da njihovi poslovni ljudi koji ele poslovati
u Hrvatskoj nee biti u nepovoljnijem poloaju zbog korupcije te da e u Hrvatskoj
postojati istinska trina utakmica
U pristupnim pregovorima Hrvatske za
lanstvo u EU drave lanice Europske unije te
Europska komisija i Europski parlament pridavali su veliku pozornost borbi protiv korupcije. Motivi njihova interesa openito proizlaze iz njihove
odlunosti da u EU ne unesu problem s kojim e
se nakon ulaska Hrvatske morati sami baviti. No,
konkretnije gledano, EU predstavlja zajedniko
trite na kojem vladaju slobode kretanja kapitala, roba i usluga. Korupcija predstavlja barijeru
tim slobodama i u pravilu dovodi do diskriminacije u trinoj utakmici. Iz toga se moe sagledati i glavni motiv zbog kojeg su drave lanice bile
posebno zainteresirane za uinkovitost sustava
RH u borbi protiv korupcije. One su eljele biti sigurne da jednom kada Hrvatska ue u EU, njihovi poslovni ljudi koji ele poslovati u Hrvatskoj
nee biti u nepovoljnijem poloaju zbog korupcije te da e u Hrvatskoj postojati istinska trina
utakmica. No takav interes dijelili su i mnogi hrvatski investitori.
EK je pred Hrvatsku postavila zahtjev da
stvori jasan i uinkovit sustav borbe protiv korupcije kako na institucionalnom tako i na stra-
Korupcija u javnom i
privatnom sektoru
Negativni utjecaj korupcije rezultira smanjivanjem investicija, nefunkcioniranjem
unutarnjeg trita, bujanjem kriminalnih
mrea
Korupcija u javnom i privatnom sektoru
jedna je od glavnih preokupacija EU-a. Iako njezina razina varira od zemlje do zemlje (Danska
je na 2. mjestu, Bugarska na 66., Hrvatska na
49./izvor: World Audit), nijedna europska drava nije na nju imuna. Negativni utjecaj korupcije
odraava se na gospodarsko-socijalnu politiku
itave EU-a kroz smanjivanje investicija, disfunkcionalno unutarnje trite, razvoj kriminalnih
mrea, ali i na njezina demokratska obiljeja jer
se gubi povjerenje graana u politiko vodstvo
i institucije. Procjenjuje se da se godinje u korupciji izgubi oko 120 milijardi eura (oko 1%
BDP-a Unije).
Na razini EU-a postoji antikorupcijska strategija upotpunjena pravnim instrumentima poput Konvencije EU-a za borbu protiv korupcije
slubenika europskih institucija ili drava lanica
EU-a, Konvencije EU-a za zatitu financijskih interesa EU-a, Okvirne odluke EU-a protiv korupcije u privatnom sektoru, i podrana radom Europskog ureda za borbu protiv prijevare (OLAF)
koji prvenstveno provodi istrage vezane uz prijevare i korupciju unutar institucija EU-a.
No, EU zasad nema sveobuhvatni mehanizam kojim bi nadzirala postojanje antikrupcijske politike u lanicama i ocjenjivala njezinu
uinkovitost. Stoga se do sada u velikoj mjeri
oslanjala na rad drugih meunarodnih foruma,
primjerice Grupe drava protiv korupcije pri meunarodnoj organizaciji Vijea Europe (GRECO)
ili radne grupe za borbu protiv podmiivanja
Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj
(OECD), i na provedbu meunarodnih Konvencija (poput UN Konvencije protiv korupcije, Kaznenopravne i Graanskopravne konvencije Vijea Europe o korupciji).
Usprkos naporima, opi napredak u borbi protiv korupcije u EU-u ostaje umjeren. Razlozi su brojni: neke njezine lanice nisu ratificirale
152
Hrvatska napreduje
dobro, ali ima
problema koje jo
mora rijeiti
Vezano za trino natjecanje, ocjena je EK
da Hrvatska openito ostvaruje napredak
u ispunjavanju preuzetih obveza, dok je u
odnosu na brodogradnju potrebno bez odgaanja rijeiti pitanje Brodosplita, 3. maja
i Brodotrogira
Europska komisija (EK) u travnju 2012. je
objedinila svoje prvo izvjee o napretku Republike Hrvatske u ispunjavanju obveza za lanstvo u EU. Izvjee je openito pozitivno, ali s nekoliko ozbiljnih upozorenja.
Podsjetimo da su pristupni pregovori zakljueni u lipnju 2011., nakon to je Hrvatska ispunila sva mjerila. No, tijekom pregovora Hrvatska se obvezala da e do lanstva u EU ispuniti
jo neke obveze. Potpisivanjem Sporazuma o
pristupanju 9. prosinca 2011. uspostavljen je
mehanizam praenja ispunjavanja tih obveza
te je EK zaduen da svakih 6 mjeseci izvijesti drave lanice EU o ostvarenom napretku. Ovo je
prvo od tri predviena izvjea. Svrha je tih izvjea da prate ostvaren napredak Hrvatske u ispunjavanju preuzetih obveza, ali i da dadu poticaj i
podrku Hrvatskoj u nastavku reformi. Radi se o
relativno kratkom izvjeu na svega 12 stranica
koje na vrlo saet nain biljei ostvareni napredak, ali ujedno upozorava na teme na koje Hrvatska treba obratiti posebnu pozornost.
Vezano za trino natjecanje, ocjena je EK
da Hrvatska openito ostvaruje napredak prema ispunjavanju preuzetih obveza. to se tie industrije elika, EK smatra da je Hrvatska obvezu
ispunila, dok je u odnosu na brodogradnju potrebno bez odgaanja rijeiti pitanje Brodosplita,
3. maja i Brodotrogira.
Za pravosue EK je zabiljeio ostvareni napredak te zakljuio da je Hrvatska na putu ispunjavanja svojih obveza. No, na ovom podruju
je i najvie otvorenih pitanja na kojima do ulaska u EU Hrvatska mora ostvariti napredak. EK
posebice od Hrvatske oekuje napredak u nainu kadroviranja u pravosuu, podizanja profesionalizacije kroz kolu za pravosudne dunosnike. EK je dala packu zbog kanjenja pri upisu
druge generacije u kolu za suce i dravne odvjetnike. Kako bi se smanjili rizici korupcije u pravosuu, EK od Dravnog sudbenog vijea trai
sustavnije provjeravanje imovinskih kartica sudaca. Posebna pozornost posveena je uinkovitosti pravosua, pri emu zabrinutost izaziva porast broja nerijeenih predmeta te veliki
broj predmeta u kojima suenja traju godinama.
Od Hrvatske se trai da poduzme odlune mjere s posebnim fokusom na rjeavanje najstarijih
predmeta.
Izvjee je prepoznalo napredak u suzbijanju korupcije, posebice uzimajui u obzir neke
predmete koji se trenutano nalaze na hrvatskim sudovima. No, procesuiranje korupcije
na lokalnoj razini istaknuto je kao problem, kao
i praksa oduzimanja imovine steene korupcijom i organiziranim kriminalom. Nadalje se trai vea pozornost u provedbi nadzora nad odbaenim kaznenim prijavama. Na podruju borbe
protiv korupcije najozbiljnije kritike odnose se na
Zakon o policiji te Zakon o sukobu interesa.
Vezano uz poglavlje 24. konstatira se
osnovni napredak, ali i odreena kanjenja. Kasni se s gradnjom prihvatnog centra za migrante te s graninim prijelazima pokraj Neuma kao
i s provedbom akcijskog plana za integrirano
upravljanje granicama. Vizna politika je jo uvijek samo djelomino usklaena s EU. U odnosu na ostala poglavlja za veinu EK konstatira da
su gotovo ispunjene preuzete obveze, dok za 6.
poglavlje daje neto niu, ali jo uvijek vrlo pozitivnu ocjenu. Konano, EK skree pozornost
Hrvatskoj o potrebi ubrzanja prijevoda pravne
steevine, koja se mora zavriti do dana ulaska
u EU.
Izvjee potvruje da je Hrvatska na pravom putu ispunjavanja svojih obveza, ali takoer upuuje na ogranien broj pitanja na kojima
je potreban napredak. EK ujedno najavljuje kljuno izvjee u jesen ove godine koje e dati sveobuhvatnu ocjenu hrvatskog napretka. Hrvatska
moe biti zadovoljna ovim izvjeem, ali se ne
smije opustiti s dobivenim ocjenama jer pitanja
koje su istaknuta kao problematina privlae veliku pozornost ne samo europske nego i hrvat153
ske javnosti. Brodogradnja, financiranje pravosua, borba protiv korupcije i nadzor granice
vrlo su zahtjevna pitanja koja e traiti punu pozornost i akciju iduih mjeseci, a rezultati ostvarenog bit e predstavljeni u sljedeem sveobuhvatnom izvjeu u jesen ove godine.
Pie: EEF/K.T.
Koliki je razumni
rok trajanja sudskih
procesa u EU?
Hrvatska je sa 498 dana meu zemljama
u kojima je potrebno najvie vremena za
rjeavanje parninih predmeta, a iza nas
su samo Italija i Malta
Pravo na suenje u razumnom roku jedno je od temeljnih ljudskih prava sadrano u l.
6 Europske konvencije o ljudskim pravima. Naime, Konvencija propisuje da radi utvrivanja
svojih prava i obveza graanske naravi ili u sluaju podizanja optunice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i
u razumnom roku ispita njegov sluaj. Predugo trajanje sudskog postupka dovodi do krenja tog prava, a stranke u postupku zbog takve
povrede mogu se za zatitu obratiti Europskom
sudu za ljudska prava.
Europski sud za ljudska prava razvio je
sudsku praksu kroz koju je mogue uspostaviti kriterije procjene razumnosti trajanja sudskih
postupka kao i pravila za izraunavanje duljine
sudskih postupaka.
Kako bi se moglo procijeniti koliko dugo
traje neki sudski postupak, potrebno je jasno
odrediti trenutak od kojeg poinje raunanje
njegova trajanja i trenutak kada se smatra da je
sudski postupak zavrio.Navedeni momenti
se razlikuju ovisno o vrsti spora. Tako se u graanskim postupcima rauna da je sudski postupak poeo danom podnoenja tube sudu. Za
razliku od toga, u kaznenim stvarima raunanje trajanja moe poeti ve u trenutku uhienja
154
osumnjienog ili u trenutku podizanja optunice ili pak u trenutku pokretanja istrage. Konano, u upravnim stvarima trajanje postupka rauna se od trenutka kada je graanin prvi puta
podnio zahtjev upravnom tijelu, odnosno kada
je pokrenuo upravni postupak, a ne kada je uslijed negativnog ishoda upravnog postupka pokrenuo upravni spor.
Kraj sudskog postupka u kaznenim stvarima oznaava dan konane odluke suda o krivnji ili odluka Dravnog odvjetnitva ili suda o
obustavi postupka. U graanskim stvarima kraj
postupka predstavlja donoenje pravomone
odluke, ali se takoer uzima u obzir i vrijeme
ovrnog postupka koji potom slijedi.
Na ocjenu o tome da li se neki postupak
vodi u razumnom roku ili ne utjee niz kriterija kao to su sloenost predmeta, ponaanje
stranke, postupak nadlenosti tijela i prioritetnost predmeta. Naime, sloeniji predmeti po
prirodi stvari trebaju vie vremena da bi bili rijeeni. Pored toga, sama stranka svojim postupanjem moe uzrokovati prekomjerno trajanje postupka. Konano, postoje predmeti koji su po
svojoj prirodi prioritetni, pa je kod njih razumno
trajanje sudskog postupka krae.
Primjenom navedenih kriterija te vodei rauna o dosadanjoj praksi Europskog suda za
ljudska prava, mogu se izvui indikativni zakljuci o trajanju sudskih postupaka u razumnom
roku, odnosno kada je razumni rok povrijeen.
Za kaznene postupke suenje koje traje do 5 godina naelno ne bi predstavljalo povredu. Pri
tome treba podsjetiti da raunanje tog vremena
poinje i prije samog postupka pred sudom. U
graanskim predmetima koji su po prirodi stvari prioritetni suenje e biti u razumnom roku
ukoliko je dovreno u roku od 2 godine. Dok e
se kod sloenih graanskih predmeta razumno
suenje smatrati do 8 godina. Za redovite graanske predmete uobiajeno se kae da je razumni rok za suenje tri godine.
Kod upravnih predmeta suenje u razumnom roku za prioritetne predmeta je dvije
godine, dok je za ostale predmete uobiajene
sloenosti rok 5 godina, Ovdje je vano podsjetiti da kod upravnih predmeta suenje u razumnom roku obuhvaa ne samo trajanje upravnog spora, nego i upravnog postupka.
Danas se mnoge drave suoavaju s pro-
blemom prekomjernog trajanja sudskih postupaka. O tome svjedoe podaci koje u redovitim
ciklusima od dvije godine prikuplja Europska komisija za uinkovitost pravosua (CEPEJ) tijelo
koje je 2002. godine osnovano pod okriljem Vijea Europe. CEPEJ provodi evaluaciju i usporedbu pravosudnih sustava 47 drava lanica Vijea
Europe. Zadnje izvjee objavljeno je 2010. godine, a sadri podatke za pravosudne sustave u
2008. godini.
Usporedbe radi korisno je navesti podatak
o vremenu potrebnom za rjeavanje graanskih
parninih predmeta na prvostupanjskim sudovima,
Na europskom nivou prosjeno je potrebno 282 dana da sud prvog stupnja rijei predmet. Prema podacima CEPEJ-a (koji su
prikupljeni za 35 drava), drave s najboljim indikatorima vremena rjeavanja parnikih predmeta su Litva, Austrija i eka. U Litvi sudu prvog
stupnja potrebno je 55 dana da rijei predmet,
dok je za sud u Austriji potrebno 129, a u ekoj 154 dana. Francuska i panjolska trebaju neznatno vie dana od prosjeka za rjeavanje prvostupanjskih graanskih predmeta. Drave koje
imaju najvie indikatore vremena rjeavanja parninih predmeta su Portugal, Slovenija, Hrvatska, Italija i Mata. Latvija i Slovaka trebaju preko
300 dana, dok Bugarska i Slovenija preko 400
dana. Hrvatskoj je potrebno 498 dana, a Italiji
533 i Malti 889 dana. Na ove podatke treba nadodati i vrijeme trajanja postupka po albi te eventualne postupke po reviziji pravomonih odluka. No, ve iz navedenih podataka je indikativno
koje su lanice EU suoene s problemom dugotrajnosti sudskih postupaka.
Jo indikativniji zakljuci o dravama suoenim s prekomjernim trajanjem sudskih postupaka mogu se iitati iz broja utvrenih povreda
od strane Europskog suda za ljudska prava. Od
lanica EU prednjae Grka, Maarska, Slovenija, Bugarska, Luxembourg i Cipar, pri emu govorimo o razmjernom broju utvrenih krenja
na broj stanovnika. Na alost u taj krug ulazi i
Hrvatska. Poljska i Italija su imale relativno velik
broj utvrenih krenja u 2008., ali ukoliko se taj
broj stavi u odnos razmjeran s brojem stanovnika onda situacija nije tako zabrinjavajua.
Zakljuno, potrebno je istaknuti da prekomjerno trajanje sudskih postupaka osim to
predstavlja krenje individualnog ljudskog prava, ono povlai za sobom dalekoseniju posljedicu naruavanja povjerenja graana u pravosudni sustav. Osim toga svako utvreno krenje
prava na suenje u razumnom roku povlai obvezu drave za plaanje novane kompenzacije, a koja dodatno optereuje dravni proraun.
Zbog toga je za drave koje su optereene dugotrajnim sudskim postupcima od iznimne vanosti poduzeti konkretne mjere kojima e se
svi sudski postupci svesti u razumne okvire na
nain kako ih indicira sudska praksa europskog
suda za ljudska prava.
Pie: EEF/K.T.
Koje e pogodnosti
dravljani Hrvatske
dobiti po ulasku
u EU?
Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju hrvatski graani uivat e diplomatsko-konzularnu zatitu u svakoj dravi u kojoj postoji bar jedno predstavnitvo neke drave
lanice
U pristupnim pregovorima podruje prava
graana Europske unije po opsegu i kontroverznosti pitanja koje obuhvaa bilo je tretirano kao
iskljuivo tehniko podruje na kojem se Hrvatska trebala uskladiti s pravnom steevinom. Po
tome ovaj dio poglavlja 23 moe se uvelike usporediti sa svim ostalim poglavljima u kojima se
provodilo usklaivanje zakonodavstva. Ovo se
podruje odnosilo na ureenje prava glasovanja i kandidiranja na izborima za Europski parlament i na opinskim izborima. Nadalje, ono
se odnosilo na pravo slobodnog kretanja i prebivanja u Europskoj uniji te na diplomatsku i konzularnu zatitu.
Slijedom navedenog, od Hrvatske se trailo da donese propise koji e graanima EU
omoguiti da glasuju i kandidiraju se na izborima za Europski parlament, kao i propise koji e
155
Hrvati u EU
Dravljanstvo EU dodat e se hrvatskom
dravljanstvu
Da bi netko stekao dravljanstvo Europske
unije mora biti dravljanin neke drave lanice,
a pritom se ne odrie postojeeg dravljanstva
ve stjee jo jedno.
Dravljanstvo je poseban pravni odnos,
trajan po svom karakteru, koji postoji izmeu
drave i pojedinca (odnosno njezinog dravljanina). Temeljem postojanja dravljanstva kao
specifinog pravnog odnosa izmeu fizike
osobe i suverene drave, nastaju odreena prava, ali i obveze, kako na strani drave, tako i na
strani pojedinca.
Svaka drava propisuje svoja pravila kojim
regulira pitanja dravljanstva, a osobito ona o
kojima ovisi koje e osobe i pod kojim uvjetima
smatrati svojim dravljanima, odnosno, pod kojim uvjetima pojedine osobe prestaju biti njezini
dravljani. Tako i Europska konvencija o dravljanstvu iz 1997.godine u svom lanku 3. propisuje da e svaka drava svojim pravnim propisima odrediti tko su njezini dravljani. Postoje tri
osnovna naela za stjecanje dravljanstva: naelo krvne veze ili podrijetla, naelo podruja i naelo prebivalita. Dravljanstvo EU nastalo ugovorom iz Maastrichta kao ideja zbliavanja ljudi
u Uniji, stvaranja osjeaja zajednitva te pruanja zatite prava i interesa graana EU.
Da bi netko stekao dravljanstvo Europske
unije mora biti dravljanin neke drave lanice.
Pri tom se ne odrie postojeeg dravljanstva
ve stjee jo jedno. Ovo drugo dravljanstvo
donosi odreene prednosti npr. slobodno kretanje i prebivanje na cijelom teritoriju EU, pravo
glasa i kandidature na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament u zemlji prebivalita,
diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice EU u sluaju kada matina drava lanica osobe kojoj je potrebna zatita nema svog
predstavnika u odreenoj treoj zemlji te pravo
na podnoenje molbe i albe Europskom pravobranitelju (ombudsman).
Ako se obraate institucijama EU imate
pravo to uiniti na bilo kojem zvaninom jeziku EU i na istom dobiti odgovor. Kao dravljanin
EU mora vam se omoguiti i pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijea EU i Europske komisije, ne smije vas se diskriminirati na nacionalnoj, spolnoj, rasnoj, religijskoj, starosnoj,
seksualnoj osnovi ili na osnovi invalidnosti. Isto
tako imate ravnopravan pristup slobodnim radnim mjestima u administraciji EU.
Hrvatski Zakon o strancima u potpunosti
je usklaen sa pravnom steevinom EU a njime su propisane neke odredbe koje e stupiti na
snagu s danom pristupanja Hrvatske uniji. U zakonu sa kae da dravljani drava lanica Europskog ekonomskog prostora nee trebati dozvolu boravka u RH ako njihov boravak nije dui od
tri mjeseca. Isto vrijedi i za Hrvate koje ele boraviti u zemljama EU. Za boravak dulji od tri mjeseca, ovisno o svrsi tog boravka do godine dana
potrebno je ispuniti neke preduvjete. Npr. morate dokazati da imate dostatna financijska sredstva, zdravstveno osiguranje, potvrdu za svrhu
kolovanja, potvrdu o radnom odnosu itd.
lanovi obitelji dravljana drava lanica EEP moi e u Republici Hrvatskoj raditi bez
Hrvatske vanjske
granice postaju
bedemi Europe
Prema sadanjim odredbama za traitelja
azila odgovorna je ona zemlja EU u koju
je traitelj prvo uao, a najvie zahtjeva za
azil bilo je u Francuskoj, Njemakoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj
Kad postanemo lanica Europske unije, nae vanjske granice postaju bedemi Europe koje e Hrvatskoj donijeti odgovornosti u
pogledu zajednike politike azila. Prema sadanjim odredbama za traitelja azila odgovorna je
ona zemlja Europske unije u koju je traitelj prvo
uao. Budui ovo donosi nejednakost izmeu lanica koje su na vanjskim granicama EU i
ostalih lanica, Unija je u vie navrata pokuavala uvesti jedinstven sustav azila. Prijedlog da se
ukine odredba po kojoj je za traitelja azila odgovorna ona zemlja u koju je traitelj azila prvo
uao, nailazi na neslaganje Francuske i Njemake, zemalja koje prednjae po broju zahtjeva za
azil u 2010. godini.
Danas 90% traitelja azila bude primljeno
u 10 zemalja. Prema podacima Europske slube
157
u proces integracije. Tijekom ovog procesa azilant ima pravo uiti hrvatski jezik kako bi bio u
mogunosti traiti posao odnosno preuzeti i
potpunu materijalnu odgovornost za sebe kao i
za lanove svoje obitelji pogotovu za maloljetnike. Hrvatska je u proloj godini odobrila 14 azila
kao zemlja sve atraktivnija traiteljima azila to
je jednim dijelom uvjetovano poloajem Hrvatske kao tranzicijske zemlje na putu iz Grke preko Makedonije i Srbije prema zemljama lanicama Europske unije, a drugim dijelom uzrok su
pogoranja sigurnosne situacije u dravama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Pie: EEF/J.K.
Nakon 5 godina
stjeete sva prava
koja uivaju
dravljani te zemlje
Dozvola stalnog boravka u drugoj dravi
EU meu ostalim jami pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje i prava iz mirovinskog osiguranja koja bi imali i u dravi ije dravljanstvo imate
Ako ste dovoljno mladi da moete otii na
kolovanje u neku drugu zemlju lanicu EU i na
kolovanju provesti 5 godina automatski stjeete pravo stalnog boravka. Znai moete ostati u
toj zemlji koliko vas je volja. Na va stalni boravaka od tih 5 godina ne utjee privremena odsutnost u trajanju manjem od 6 mjeseci godinje,
dua odsutnost radi sluenja vojnog roka, jedan
izostanak u neprekidnom trajanju od 12 mjeseci
iz vanih razloga. Ti vani razlozi mogu biti trudnoa ili rodiljni dopust, ozbiljna bolest, strukovno obrazovanje ili posao u nekoj drugoj zemlji.
Dozvola stalnog boravka nije obavezan
dokument koji morate imate. Ona potvruje
vae pravo da ivite u zemlji gdje ste se nastanili bez ikakvih uvjeta. To znai da vas vlasti vie
ne smiju traiti dokaze da imate posao, dovoljno sredstava za boravak ili zdravstveno osigura-
Vaa djeca imaju pravo na besplatno pouavanje jezika kad stasaju za kolu ako ne poznaju jezik zemlje iji ste vi postali stalni stanovnik.
Problemi koji bi se mogli pojavit mogu biti
vezani za onu pravnu nadlenost koju propisuje zemlja lanica EU i nad ime EU nema svoju
mo. To mogu biti problemi s bankarskim propisima i pravilima. Neke banke mogu odbiti hipotekarni kredit za sluaj da ga elite dii zajedno s partnerom koji je dravljanin neke druge
zemlje lanice EU s obrazloenjem prevelikog rizika.
Pie: EEF/J.K.
Biometrijska
putovnica put
k prelasku granice
uz otisak prsta
Biometrijski podaci na ipu hrvatske biometrijske putovnice meu ostalim su otisci lijevog i desnog kaiprsta, biometrijska
slika lica i osobni podaci nositelja putovnice
Imate biometrijsku putovnicu? Jeste li primijetili malu grafiku oznaku u donjem desnom
kutu korica? Ovaj simbol prvi je korak u razlikovanju biometrijske putovnice od obine. Osim
izgleda, znate li u emu je razlika? U njoj je skriven elektroniki nosa podataka, tj. ip. Obino je smjeten u korice ili na jednu od stranica
putovnice. Na njemu su pohranjeni biometrijski podaci vlasnika putovnice. Biometrijski podaci na ipu hrvatske biometrijske putovnice
su otisci lijevog i desnog kaiprsta i biometrijska slika lica, osobni podaci nositelja, ime, prezime, dravljanstvo, datum roenja, oznaka spola,
oznaka vrste putne isprave, oznaka drave, broj
putovnice, osobni identifikacijski broj, datum izdavanja i datum isteka valjanosti putovnice i tijelo koje je putovnicu izdalo.
Ovo su zapravo svi oni podaci koje se nalaze na unutarnjoj stranici putovnice uz fotografiju. Neke zemlje kao biometrijski podatak pri159
Schengen prostor
slobode, sigurnosti i
pravde
Potpisnici Schengenskog sporazuma izbrisali su meusobne granice na kopnu,
moru i u zranim lukama zbog ega je i
postao sinonim otvorenih granica unutar
Europske unije
Schengen, malo slikovito mjesto sa svega
petstotinjak stanovnika, lei na rijeci Moselle u
jugoistonom Luksemburgu na granici s Njemakom i Francuskom. Svjetski glas priilo mu
je potpisivanje Schengenskog sporazuma prije
26 godina izmeu zemalja Beneluksa, Francuske i Njemake. Ovo malo mjesto na obali rijeke Moselle nije sluajno odabrano kao mjesto
tako vanog dogaaja jer rijeka Moselle protjee kroz Francusku, Luksemburg i Njemaku, a
sam dogaaj potpisivanja sporazuma dogodio
se na brodu Princeza Mari-Astrid.
Ovim su sporazumom zemlje potpisnice
izbrisale meusobne granice na kopnu, moru i
u zranim lukama zbog ega je i postao sinonim
otvorenih granica unutar Europske unije. Sporazum su tijekom vremena potpisivale i druge europske zemlje. Dravljani onih drava koje u cijelosti primjenjuju Schengenski sporazum, mogu
nesmetano ulaziti u prostor ostalih drava lanica bez ikakvih provjera. Kontrola se svodi samo
na vanjske granice.
Danas su sljedee zemlje potpisnice Sc-
161
Za 6000 graninih
slubenika
edukacija po
standardima EU
Tijekom obuke granini policajci ue engleski i njemaki jezik te europsko i schengensko pravo, nove oblike krijumarenja
vozila, krivotvorenja isprava kao i analize
rizika i procjene
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, a kasnije i Schengensku zonu promijenit e pravila
odnosa sa susjedima. Budui sa Bosnom i Hercegovinom Hrvatska ima granicu duljine 1010
kilometara i specifinu situaciju s Neumskim
zaljevom bitno je kako e schengenski granini
reim utjecati na trgovinu poljoprivrednim proizvodima izmeu ovih dviju zemalja. Politika situacija u Bosni i Hercegovini i nepostojanje zajednike carinske politike u BiH moe dovesti do
problema. Prihodi od poljoprivrede Bosni donose 10% BDP-a, znaajan je izvoz bosanskih
mlijenih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku, a i
tranzit istih proizvoda preko Hrvatske u druge
zemlje Europske unije. Od srpnja 2013. samo e
dva granina prijelaza biti opremljena za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda to e uvelike
oteati poslovanje malih proizvoaa kako u Bosni tako i u Hrvatskoj.
Jo jedan problem koji treba rijeiti je i
Neum, jedini izlaz Bosne na more. Ovdje e
se prekidati granica EU-a, odnosno Schengena i ponovno nastavljati. Time se pred cijelu EU
postavlja novi problem koji treba rijeiti, a to je
promet roba koji e trebati rijeiti na obostrano
zadovoljstvo kako bi se izbjegla situacija da kamioni gube vrijeme na granici s jedne strane prilikom izlaska iz EU, a onda i nekoliko kilometara
dalje prilikom ponovnog ulaska u EU. lanstvo
Hrvatske u EU donijet e i neke prednosti Hrvatima u Bosni budui oni imaju hrvatske putovnice, to znai da e oni iako ive izvan EU biti graani lanice EU. To e im donijeti prava unutar
EU, kao na primjer pravo zapoljavanja.
Hrvatska je svoje pripreme za buduu kon 162
Hrvatskoj rok od
dvije godine za
ulazak u Schengen
Hrvatska e morati osigurati dovoljan broj
policijskih slubenika za uinkovito obavljanje granine kontrole sukladno schengenskim standardima i najboljoj praksi
Europske unije
Bugarskoj i Rumunjskoj jo uvijek nije odobren ulazak u zonu Schengena Europske unije
zbog protivljenja Nizozemske i Finske. Pola godine ranije usprotivile su se Njemaka i Francuska. Ove zemlje miljenja su da Bugarska i
Rumunjska moraju poduzeti jo neke vane korake u borbi protiv korupcije i kriminala. Oekuje
se da e u proljee 2012. najprije morski i zrani
prostor ovih dviju zemalja biti obuhvaen granicama Schengenske zone, a u ljeto i kopneni.
Iako je Hrvatska zatvorila poglavlje 24
pravda, sloboda i sigurnost, nakon ulaska u
Europsku uniju, imat e rok od dvije godine da
u potpunosti zadovolji standarde Schengena.
Vie od 1000 kilometara kopnene granice, dodatnih pet tisua policajaca, nekoliko graninih
prijelaza vrijednih i po 20 milijuna eura te autoceste. Sve su te brojke dio iste prie pristupanja
Hrvatske schengenskom prostoru. Hrvatska e
morati osigurati dovoljan broj policijskih slubenika za uinkovito obavljanje granine kontrole
sukladno schengenskim standardima i najboljoj
praksi Europske unije. U trenutku kad postane
dio Schengena, Hrvatska e zapravo postati uvar vanjskih granica Europske unije.
Zato je Uniji jako vano da Hrvatska bude
sposobna braniti njezinu vanjsku granicu od
prelazaka ilegalnih migranata, upada krijumara i kriminalaca. Pripreme u Hrvatskoj traju ve
godinama, a trokovi prilagodbe procjenjuju se
na vie stotina milijuna eura. Ovaj novac utroen je na suvremenu opremu kao i na kolovanje osoblja koje e preuzeti ili nastaviti raditi posao na granici.
Velike promjene dogodit e se i u ivotu
ljudi koje ive uz granicu. Sjetimo se pristupanja Slovenije Schengenskom prostoru kad su
163
Kultura i religija
164
Stvaranje
europskog
identiteta i njegov
odnos prema
nacionalnom
Bojazan da bi europski identitet mogao
ugroziti nacionalni nerealan je jer mu nedostaju duboko ukorijenjena sjeanja, tradicije, jezik koji u ljudima stvaraju osjeaj
pripadnosti
Dugi se niz godina razvoj europskih integracija poistovjeivao s projektom politike elite
i nastajanje Europe unije u velikoj se mjeri odvijalo mimo prosjenog Europljanina koji nije pokazivao posebno zanimanje za promjene koje je
taj proces unosio u njegovu svakodnevicu.
No, ve su krajem osamdesetih godina
promicatelji europske ideje poeli zagovarati razvijanje europske svijesti o zajednitvu i stvaranje europskog identiteta, kako bi se EU jednog
dana razvila u politiku uniju koja bi imala podrku svojih graana, a time i legitimitet. Isticanje zajednikog europskog politikog, pravnog
i kulturnog nasljea, ukorijenjenog u rimskom
dobu i humanizmu, osmiljavanje eurosimbola
(zastava, himna, putovnica, Europski dan), uvoenje izravnih izbora za Europski parlament, razvijanje prekograninih obrazovnih programa
suradnje, zajednike europske institucije, usklaivanje pravnih sustava drava, uvoenje europskog dravljanstva, stvaranje jedinstvenog
europskog trita i koritenje zajednike valute
svi su ti koraci trebali s vremenom ojaati osjeaj
pripadnosti Europi.
Unato svemu istraivanja javnog mijenja pokazuju da se prosjeni graanin EU i
danas lake identificira sa svojom dravom
(91%) nego s EU (49%) (Eurobarometar, svibanj 2008.). Manjak povezanosti i interesa za
EU odraava se i na nizak odaziv na izborima
za Europski parlament (2004. godine: 45.6%).
Istovremeno, kod mnogih e prevladati europejstvo u situacijama u kojima su suoeni s
vanjskim svijetom (putovanja na druge kontinente), s prijetnjom (rat ili ekoloka kriza) ili s pitanjima za koje e saveznike potraiti i dalje od
svojih sudravljana (mogue lanstvo Turske u
EU, migranti). To dokazuje da je ovjekov identitet vieslojan i dinamian i da specifine okolnosti diktiraju koji e identitet u odreenom trenutku isplivati na povrinu.
Sjetimo se, uostalom, da nacionalne drave postoje tek od 19. stoljea i da je koncept, primjerice, britanskog identiteta, koji danas nitko
ne dovodi pitanje, do tog vremena mogao zvuati jednako umjetno kao moda danas europski identitet. Osjeaj europejstva kod graana mogao bi s vremenom ojaati, ne toliko kroz
rad zajednikih europskih institucija, koliko kao
posljedica intenzivnih prekograninih razmjena
i suradnje, djelovanja civilnog drutva i posebno interakcije mlaih generacija koje odrastaju u
sve europskijem okruenju.
Bojazan da bi europski identitet mogao
ugroziti nacionalni nerealan je jer mu nedostaju duboko ukorijenjena sjeanja, tradicije, jezik
koji u ljudima stvaraju osjeaj pripadnosti kako
to ini nacionalni identitet. EU, uostalom, to i
prepoznaje pa se u skladu sa svojim motom jedinstvo u razliitosti, koji se neprestano obogauje pridruivanjem novih lanica, obavezao na
ouvanje i potivanje nacionalnih identiteta svojih lanica. Europski se pak identitet gradi oko zajednikih vrijednosti, poput demokracije, vladavine prave i temeljnih ljudskih prava pojedinca i
zahvaljujui tome snaan je instrument u borbi protiv sve zamjetnijeg porasta nacionalizma
i euroskepticizma.
Unato jaanju globalizacije trend nastajanja novih suverenih drava dokazuje da narodi tee dravotvornosti i da drava i nacionalni
identiteti opstaju. No, nacionalni identiteti nemaju potpun smisao ako im oduzmemo njihovo mjesto u zajednikoj europskoj povijesti, ali i
budunosti. Nacionalni i europski identitet nisu
meusobno iskljuivi oni se nadopunjuju i u
tom suivotu pronalaze svoje prirodno mjesto u
svakom Europljaninu.
Pie: EEF/P.L.F.
165
Hoe li Hrvatska
izgubiti svoj
nacionalni i
kulturni identitet?
Time to emo postati graani Unije neemo se odrei svog identiteta, ve emo
na vei ili manji nain osjeati pripadnost
jednom novome uropskom identitetu koji
moemo shvatiti kao sekundarni identitet
Ujedinjeni u razliitosti moto je i jedna
od osnovnih ideja Europske unije. Ulaskom u
Europsku uniju Hrvatska nee izgubiti svoj nacionalni i kulturni identitet niti e se odrei svog
jezika i svojih obiaja. Naprotiv, Hrvatska e ulaskom Uniju obogatiti svojom kulturom, obiajima te donijeti jezik koji e postati 24. slubeni jezik Unije.
S druge strane, Hrvatska e svom identitetu dodati jedan novi, a to je europski identitet na
koji emo se polako privikavati. Time to emo
postati graani Unije neemo se odrei svog
identiteta koji zapravo i ostaje na primarni identitet, ve emo na vei ili manji nain osjeati pripadnost jednom novom identitetu koji moemo shvatiti kao supraidentitet ili kao sekundarni
identitet koji pod motom Ujedinjeni u razliitosti zapravo spaja sve one nacionalne i kulturne identitete, jezike i obiaje koji su ve dio velike europske obitelji kojoj emo se i mi uskoro
pridruiti.
Na novi europski identitet nee zamijeniti
na hrvatski identitet. Zapravo, mnogi su miljenja da se ta dva identiteta i ne mogu natjecati jedan s drugim jer europski identitet za nas nema
tako dugu povijest, tako duboke korijene, emotivni znaaj i osjeaj emotivne povezanosti, stoljetnu tradiciju, kulturu i obiaje koje moemo
pripisati nacionalnom identitetu. Europski identitet zapravo je zasnovan na potpuno drugaijoj osnovi koja ujedinjavanjem razliitosti, usvajanjem zajednikih simbola, himne, zastave i sl.
gradi novi multinacionalni, multijezini i multikulturni identitet zasnovan na graanskim pravima, a koji u isto vrijeme objedinjava identitet
166
pripadnosti europskoj obitelji. Da bismo ga percipirali bliim, potrebna nam je emocionalna povezanost s istim, osjeaj pripadnosti i elja da
sve ono to taj identitet u sebi nosi prihvatimo.
U elji da jo vie potencira tu kulturnu raznolikost Europska unija usvojila je europski
Dnevni red za kulturu (Agenda for culture) kako
bi promovirala kulturnu raznolikost i dijalog izmeu zemalja lanica Unije, kulturu kao katalizator kreativnosti i inovacija, te kulturu kao dio
meunarodnih odnosa. U tom smislu EU izdvaja znatna sredstva za kulturno povezivanje u
sklopu programa prekogranine suradnje, projekte iz podruja kulture koji povezuju zemlje
Unije, ali i Uniju s udaljenim prekooceanskim
zemljama poput Brazila, Junoafrike Republike
i Kine, projekte koji potiu na interkulturni dijalog, projekt europskih gradova kulture te europskog nasljea uz koji je povezana i 2010. uvedena nagrada European Heritage Label koju e
dobiti gradovi koji na najbolji nain predstavljaju europsku integraciju, ideje i njenu povijest.
Pored spomenutih, EU financira projekte vezane za multilingvizam, komunikaciju te europsku
digitalnu knjinicu, muzej i arhivu pod nazivom
Europeana i na taj nain uva i njeguje sve svoje
jezike, ali i dijalekte. Dapae, EU financira i provodi programe ouvanja jezika kojima prijeti izumiranje.
Na planu ouvanja jezine raznolikosti EU
radi puno, kako bi ne samo sve slubene dokumente preveo na 23 (uskoro 24) slubena jezika Unije i kako bi ih time uinio dostupnim i razumljivim svim svojim graanima nego i kako
bi svih 60 autohtonih jezika ostalo u upotrebi, kako ne bi pali u zaborav. Stoga je i strah od
gubitka jezika zapravo neutemeljen. Upravo suprotno. Europska komisija u suradnji s vladama
zemalja lanica Unije, Europskim parlamentom
i socijalnim partnerima nastoji osigurati priliku
graanima Unije da pored svog materinjeg jezika naue jo dva jezika i da time postanu zapoljiviji unutar Unije.
Strah od gubitka nacionalnog i kulturnog identiteta, jezika i obiaja moda ne bi bio
ni predmet razgovora da u ovom trenutku ne
stojimo pred vratima Unije koja raznim nainima pokuava spasiti posrnule ekonomije zemalja lanica i u isto se vrijeme nastoji izboriti
s globalnom ekonomskom recesijom i padom
Sluenje stranim
jezicima prednost
je na europskom
tritu rada
U svakodnevnom ivotu Europljana viejezinost je kljuna je vjetina za one koji
ele to bolje iskoristiti gospodarske i socijalne prednosti slobodnog kretanja u Europi i prilike koje nudi europsko trite rada
Jezik je jedna od temeljnih znaajki nacionalnog identiteta i njegova brojnost u Europi
odraz je bogatog europskog kulturnog naslje-
a. Istovremeno, u svakodnevnom ivotu Europljana viejezinost, odnosno sluenje stranim jezicima, kljuna je vjetina za one koji ele
to bolje iskoristiti gospodarske i socijalne prednosti slobodnog kretanja u Europi i prilike koje
nudi europsko trite rada. U Povelji temeljnih
prava koja je stupanjem na snagu Lisabonskog
ugovora postala pravno obvezujua, EU je potvrdila svoju privrenost naelu potivanja jezine raznolikosti i zabrane diskriminacije na temelju jezika.
Dananja 23 slubena jezika EU-a slubeni
su nacionalni jezici Unijinih 27 drava lanica, od
kojih neke dijele isti jezik (primjerice nizozemski
u Nizozemskoj i Belgiji ili grki u Grkoj i na Cipru), a ulaskom u EU, i hrvatski bi jezik dobio isti
status. U EU-u postoji i niz jezika koji, iako su u
slubenoj uporabi na nacionalnoj razini, nemaju status slubenog jezika u okviru EU-a (npr.
luksemburki, baskijski ili kotski), ve je njihovo eventualno koritenje u europskim institucijama dogovoreno od sluaja do sluaja.
Iako je najrasprostranjeniji jezik njemaki
(uzmu li se u obzir najbrojnije stanovnitvo Njemake i Europljani koji se njemakim slue kao
stranim jezikom), veina se Europljana kao prvim stranim jezikom slui engleskim, dok je ruski jedan od najkoritenijih slubeno nepriznatih
jezika u EU-u. Francuski je jezik zajedniki trima
gradovima koji su ujedno i tri politika sredita
EU-a Bruxellesu, Strasbourgu i Luksemburgu.
Svi temeljni dokumenti EU-a i europski zakoni
dostupni su na svim slubenim jezicima EU-a,
ukljuujui Slubeni list Europske unije (europska varijanta Narodnih novina), a trokovi prevoenja predstavljaju otprilike 1% godinjeg prorauna EU-a, to svakog pojedinog Europljanina
stoji oko 2 eura godinje. Svaki europski graanin moe se obratiti europskim institucijama na
bilo kojem od tih jezika.
Svi slubeni jezici EU-a ujedno su i radni
jezici u Vijeu EU-a i u Europskom parlamentu, ime se nacionalnim resornim ministrima u
jednoj, odnosno parlamentarnim zastupnicima
u drugoj instituciji omoguava da se u radu koriste svojim nacionalnim jezikom. U Europskoj
komisiji, koja uvjetno reeno, predstavlja dravnu upravu EU-a, radi olakavanja komunikacije i omoguavanja bolje uinkovitosti rada, kao
radni jezici dogovoreni su engleski, francuski i
167
njemaki. Iz isto razloga izvaninstitucionalna tijela EU-a, poput savjetodavnog Europskog gospodarsko-socijalnog odbora ili Europske agencije za okoli nemaju pravnu obvezu koristiti sve
slubene jezike Unije.
Unutar EU-a ne postoji zajednika jezina
politika, ve je ona odgovornost svake pojedine
drave lanice. No institucije EU-a, primjerice
Uprava Europske komisije u nadlenosti europske Povjerenice za obrazovanje, kulturu, viejezinost i mlade, potiu europsku dimenziju jezine politike i jezinu raznolikost, zalaui se
da Europljani govore barem dva strana jezika
(2006. godine to se odnosilo na 28% Europljana), posebice u svrhu jaanja mobilnosti radne
snage i trinog natjecanja u Europi.
U tu svrhu EU u okviru brojnih programa
opeg Programa za cjeloivotno uenje nudi financijsku potporu raznim dobnim skupinama
(studentima, profesorima, mlaim poduzetnicima, odraslima) za projekte, primjerice, razvijanja materijala za uenje i poduavanje stranih jezika, za mree koje promiu mnogojezinost ili
za inicijative podizanja svijesti o vanosti usvajanja jezinih vjetina (http://ec.europa.eu/languages). Europski dan jezika obiljeava se 26. rujna.
Pie: EEF/P.L.F.
Velike mogunosti
za hrvatske filmae
u Europskoj uniji
Program MEDIA program je EU iji je cilj
poveati optjecaj i broj gledatelja europskih
audiovizualnih djela unutar i izvan EU te
osnaiti konkurentnost europske audiovizualne industrije na svjetskom tritu
Svi smo u osnovnoj koli imali priliku itati roman za djecu Koko i duhovi poznatoga hrvatskog knjievnika Ivana Kuana. Odnedavno
imamo i mogunost pogledati u hrvatskim kinima film istoga naslova, redatelja Daniela Kuana, koji je ostvario velik uspjeh posebice meu
najmlaim gledateljima.
168
Vrijednost iskrene i tople prie o prijateljstvu, proete napetim i zanimljivim segmentima detektivskoga anra, to je lako pronala put
do malih srca, nije prepoznala samo domaa
publika ve i Europska unija, koja je putem Programa MEDIA sudjelovala u financiranju razvoja filma. Koko i duhovi postao je tako prvi hrvatski
film koji je sufinancirala Europska unija i to putem fonda Programa MEDIA.
Program MEDIA program je Europske unije putem kojega se prua potpora audiovizualnom sektoru. Njegov je cilj poveati optjecaj i
broj gledatelja europskih audiovizualnih djela
unutar i izvan Europske unije te osnaiti konkurentnost europske audiovizualne industrije na
svjetskom tritu. Potpora u okviru Programa
MEDIA namijenjena je neovisnim tvrtkama i organizacijama u audiovizualnom sektoru te se
prua izravnim financiranjem filmskih i televizijskih djela i projekata koji pridonose promidbi i
distribuciji europskih audiovizualnih djela.
Nadalje, Program MEDIA podupire aktivnosti kao to su transnacionalna distribucija europskih filmova, razvoj audiovizualnih projekata
s europskom dimenzijom te programe usavravanja za strunjake u audiovizualnom sektoru.
Program je pokrenut 1991. godine i trenutno se provodi njegova peta generacija, koja je
stupila na snagu odlukom Europskog vijea u
studenom 2006. godine. Njezin je naziv MEDIA 2007, a raspolae ukupnim proraunom
od 755 milijuna eura za razdoblje od 2007. do
2013. godine.
Hrvatska je od 2008. godine punopravna
lanica Programa MEDIA, to mnogobrojnim
filmskim djelatnicima, organizatorima filmskih
festivala, distributerima i samim hrvatskim kinima omoguuje ravnopravno natjecanje s ostalim korisnicima iz ak 32 zemlje lanice (27 zemalja Europske unije uz dodatnih pet zemalja s
posebnim statusom: Island, Lihtentajn, Norveka, vicarska i Hrvatska) spomenutoga Programa kao i osiguravanje financijskih sredstava.
Rezultati natjeaja iz 2009./2010. godine Hrvatsku pozicioniraju na visoko osmo mjesto u pogledu potpora za razvoj projekata. Da je
mogue biti dijelom europske festivalske prie,
svojim primjerima dokazali su Animafest Zagreb,
Motovun Film Festival, ZagrebDox i Zagreb Film
Festival. Festivali redovito ostvaruju potporu na
U tri drave EU
eutanazija je
legalizirana
Potrebno je poduzeti sve mogue razumne alternativne mjere prije donoenja
odluke o eutanaziji te sasluati drugo medicinsko miljenje konanu odluku donosi posebna nadlena komisija
S jedne strane, eutanazija je in kojim se
primjerenim postupcima uzrokuje smrt osobe koja tu smrt zahtijeva i daje svoj dobrovoljni
pristanak, a motiviran je samilou osobe koja
je provodi ili zakonskim procedurama koje su
zadovoljene kako bi se mogla provesti. S druge
strane, ona je pravo osobe koja eutanaziju zahtijeva da okonanjem svog ivota ukloni nepodnoljivu bol te da doeka dostojanstvenu smrt.
Ne treba posebno naglaavati koliko je taj
in kontroverzan razmatrajui iz raznih gledita:
medicinskog, religijskog, bioetikog, moralnog,
pravnog i sl. Stoga je vrlo smiono poduzeti sustavne korake kako bi se ona legalizirala. Na razini zakonodavstva EU, pitanje eutanazije nije
kodificirano, ali postoje neke drave lanice EU
koje su taj in ozakonile, osmislile procedure i
169
zakonu te drave.
injenica da je eutanazija u Nizozemskoj
legalizirana dovodi i do razvitka njezine prakse.
Sluajevi eutanaziranih ljudi tamo su u porastu,
od npr. 2.500 u 2009. do 2.700 u 2010. Interesne skupine koje promiu eutanaziju predlau
da se osnuju mobilni timovi doktora koji bi ljude koji su dobili dozvolu eutanazirali u njihovim
domovima, ako im njihov lijenik nije voljan ispuniti tu elju ili ako je rije o osobama s fizikim
hendikepom. Kraljevsko nizozemsko doktorsko udruenje 2011. godine izdalo je smjernice u interpretaciji nizozemskog Zakona otvarajui vrata psihosocijalnom faktoru kao kriteriju
na temelju kojeg je mogue odobriti eutanaziju. Doktorima se savjetuje kako mogu povezati nedostatak drutvenih vjetina, financijskih
sredstava ili drutvene mree pojedinca koji eli
eutanaziju s njegovom nepodnoljivom i beznadnom patnjom te na tome temeljiti odluku
o odobravanju eutanazije. Tako je u 2010. godini eutanazirana 21 osoba koja je patila od ranog
stadija demencije, ali koje su inae bile u dobroj
fizikoj formi, a sve je odobrila nadlena komisija.
Pie: EEE/J.S.
U kakvu su odnosu
Katolika crkva i
Europska unija?
Katolika crkva sudjeluje u kreiranju europskih politika izjanjava se o univerzalnim pitanjima, o onima koja se tiu
specifinih politika EU (socijalna prava,
migracija, proirenje) te povremeno i o
vanjskopolitikim aktualnostima
U ranim danima razvoja europskog projekta Katolika je crkva vie podupirala Vijee Europe, meunarodnu organizaciju za ljudska prava
sa sjeditem u Strasbourgu vid europske integracije koji nije imao ekonomsku dimenziju i koji
je prepreke eljezne zavjese nadilazio uspjenije od tadanjih Europskih zajednica (pretea da-
nanjeg EU). Slijedom politikih promjena 90ih godina pojavila se u EU svijest o potrebi da
se paralelno s razvojem ekonomske integracije
buduoj europskoj politikoj uniji udahne duhovnost te je 1994. godine Europska komisija
pokrenula inicijativu Dua za Europu financirajui projekte vezane uz temu europskog sjedinjenja iz perspektive vjerskih zajednica.
Nakon niza godina neformalnog dijaloga,
Lisabonski je ugovor 2009. godine eksplicitno
uveo inicijativu formaliziranog otvorenog, transparentnog i redovnog dijaloga izmeu predstavnika europskih institucija te crkava i vjerskih
(ali i nevjerskih) zajednica, meu kojima i katolike zajednice. Danas se vie puta godinje odravaju seminari-dijalozi na razne europske teme,
sastanci nakon zasjedanja Europskog vijea efova drava i vlada, kao i sastanci s buduim dravama predsjedateljicama o njihovu programu
predsjedanja.
Vatikan je, imenovavi apostolskog nuncija, diplomatske veze s EU uspostavio jo 1970.,
dok je EU svoje predstavnitvo pri Svetoj Stolici osnovao tek 2006. godine. No usporedno sa
slubenom diplomacijom, posebice zahvaljujui proirenju EU, tijekom godina razvilo se katoliko civilno drutvo koje se na europskoj razini
okuplja u grupacijama poput Komisije biskupskih konferencija u europskoj zajednici (COMECE) ili Uniapaca koji okuplja europske poduzetnike koji promiu umjereni i socijalno odgovorni
kapitalizam. Vjerske zajednice, pa tako i katolika, zaetke svoje prisutnosti u Bruxellesu mogu
zahvaliti vie angairanosti europskih slubenika kranskih svjetonazora ili vjerskih redova
nego izravnom djelovanju same Crkve jezuitski red otvorio je svoj Katoliki ured za informiranje o europskim problemima (OCIPE) u
Bruxellesu jo 1963. godine.
Zahvaljujui dijalogu, slubenoj diplomaciji i organiziranim interesnim skupinama akreditiranima pri europskim institucijama, Katolika crkva sudjeluje u kreiranju europskih politika.
U skladu sa svojim etikim svjetonazorom izjanjava se o univerzalnim pitanjima (bioetika, obiteljska politika, pobaaj), o pitanjima koja se izravnije tiu specifinih politika EU (socijalna
prava, migracija, proirenje EU) te povremeno i o vanjskopolitikim aktualnostima (izraelsko-palestinski odnosi).
171
Znanost i obrazovanje
172
Sustavi visokog
obrazovanja u
Europskoj uniji
Jedan od najvanijih dogovorenih ciljeva
Bolonjskog procesa jest stvaranje europskog modela studija u tri razine, najpoznatije po engleskim skraenicama bachelor, master i doctorate
Sustavi visokog obrazovanja u Europskoj
uniji, kao i u europskim dravama izvan EU,
usklauju se od 1999. u sklopu Bolonjskog procesa. Dogovorenih ciljeva Bolonjskog procesa
ima vie, no jedan od najvanijih jest stvaranje
europskoga modela studija u tri razine, koji se
temelji na onome to su studenti nauili (ishodima uenja) i uloenom radnom vremenu studenta. Sustavi studija u Europi usklauju se da
bi se osigurala laka mobilnost studenata i radnika, ali i da bi se poveala njihova usporedivost
te time i kvaliteta.
Sustav studija na tri razine najpoznatiji je
po svojim engleskim skraenicamabachelor,
masteridoctorate(u hrvatskim ekvivalentima
prvostupnik, magistar/specijalist struke te doktor znanosti), a ishodi uenja i studentski rad po
ECTS bodovima, koji se dodjeljuju po koliini
vremena koje su studenti uloili da bi stekli neke
ishode uenja. Prva razina studija traje tri do etiri godine, druga jednu do dvije godine, te je europski standard da zajedniki te dvije razine traju
pet godina. Na razini Europe dogovoreno je da
je standard za treu, doktorsku, razinu minimalno pet godina studija.
Republika Hrvatska sustav studija prilagodila je bolonjskom modelu 2005. godine.
Kao rezultat ove prilagodbe, vei broj studenata nego ikad prije stjee visokoobrazovnu kvalifikaciju te se smanjuje ukupno trajanje studija. U ranijem sustavu studija studenti su mogli
uspjeno poloiti veinu ispita nakon tri, etiri ili
pet godina studija, ali ako nisu uspjeli diplomirati, tada su i dalje na tritu rada bili ravnopravni s
osobama koje su zavrile srednju kolu; s ovim
problemom suoavao se svaki drugi hrvatski
student u starom sustavu.
173
to e lanstvo u EU
donijeti hrvatskom
obrazovnom
sustavu?
Dravljani Hrvatske u EU e moi studirati pod istim uvjetima kao dravljani zemlje
u kojoj se nalazi sveuilite, a djeca radnika migranata u osnovnim i srednjim kolama drava Unije moi e uiti hrvatski
jezik
Podruje obrazovanja i osposobljavanja
prvenstveno je u djelokrugu drava lanica to
znai da EU potie suradnju izmeu drava lanica te podupire i dopunjuje njihove aktivnosti,
istodobno potujui odgovornost drava lanica EU za sadraj nastave te organizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja. Obrazovanje
predstavlja vano podruje zajednike politike
na razini EU budui da je znanje temelj drutva
i uspjenog gospodarstva. Stoga su zemlje lanice EU uspostavile tzv. otvorenu metodu koordinacije obrazovne politike. Cilj je uskladiti nacionalne obrazovne politike i postii zajednike
ciljeve.Strateki okvir europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju je dokument Obrazovanje i osposobljavanje 2020. usvojen 2009.
Pregovori s Europskom komisijom za poglavlje Obrazovanje i kultura zatvoreni su
2006. Utvrena je visoka stopa usklaenosti hrvatskog sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama. Slijedom obveza preuzetih pregovorima u podruju obrazovanja u hrvatsko su
zakonodavstvo unesene odredbe koje e se poeti primjenjivati od dana hrvatskoga pristupanja EU. Odnose se na obrazovanje djece radnika migranata (dravljana EU) i primjenu naela
nediskriminacije spram dravljana EU u odnosu na hrvatske dravljane. Dravljani EU e se
upisivati u obrazovne ustanove u RH pod istim
uvjetima kao dravljani RH (npr. mogunost
besplatnog pohaanja visokih uilita ako zadovoljavaju uvjete odreene za dravljane RH).
Osnovne i srednje kole dravljanima EU morat
e osigurati programe uenja hrvatskog jezika i
174
Znanstvena i
istraivaka
politika Europske
unije
Istraivanje, obrazovanje i inovacije kao
kljuni elementi odrivog i dinaminog
gospodarstva Europske unije ine tzv. trokut znanja koji djeluje na temelju partnerstva istraivake zajednice, privatnog sektora i sveuilita
Cilj europske politike znanosti i istraivanja
jest stvaranje znanstvenog i tehnolokog sustava koji e omoguiti odriv drutveni i gospodarski razvoj. Istraivanje, obrazovanje i inovacije
kao kljuni elementi odrivog i dinaminog gospodarstva ine tzv. trokut znanja koji djeluje na
temelju partnerstva istraivake zajednice, privatnog sektora i sveuilita te se smatra temeljem konkurentnosti Europske unije.
Pregovori o poglavlju Znanost i istraivanje zatvoreni su 2006. (prvo zatvoreno poglavlje). Tijekom pregovora Europska komisija
procijenila je da se hrvatska politika u podruju
znanosti i istraivanja razvija u istom smjeru kao
znanstvenoistraivaka politika EU. Europska
komisija je preporuila daljnje napore na ostvarivanju cilja europske znanstvene i istraivake politike koji se odnosi na postotak bruto domaeg
proizvoda koji se ulae u istraivanje i razvoj (u
Hrvatskoj iznosi 0,9%, a cilj EU je 3%). Preporuka se posebno odnosi na poveanje ulaganja privatnog sektora.
Nadalje, tijekom pregovora Europska komisija procijenila je da su hrvatski znanstvenoistraivaki kapaciteti dovoljno razvijeni za ukljuivanje u okvirne programe za istraivanje i
tehnoloki razvoj EU. Shodno tome RH u njima
punopravno sudjeluje od 2006. (posljednje godine estoga okvirnoga programa). Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj
(2007.-2013.) najvei je program Europske unije
s proraunom od 50,5 milijardi eura. Kroz zajednike projekte koji se zasnivaju na smjernicama
znanstvene politike EU stvara se tzv. Europski
Strategija politike
za mlade Europske
unije
Ciljevi strategije za mladu su: stvaranje novih mogunosti za obrazovanje i zapoljavanje mladih, vee sudjelovanje mladih
u drutvu te jaanje solidarnosti izmeu
mladih i ostatka drutva
Politika o mladima je u djelokrugu drava
lanica Europske unije, no institucije EU odreuju ciljeve i prioritete te zemljama lanicama daju
smjernice o provedbi. U razdoblju 2010.-2018.
drave lanice EU provode zajedniku strategiju politike za mlade pod nazivom Mladi ulaganje i osnaivanje. Naglaava se da su mladi
jedna od najosjetljivijih drutvenih skupina, posebno u okolnostima gospodarske krize. Ciljevi strategije su: stvaranje novih mogunosti za
obrazovanje i zapoljavanje mladih, vee sudjelovanje mladih u drutvu te jaanje solidarnosti
izmeu mladih i ostatka drutva. Europska komisija tijekom provedbe Strategije komunicira s
mladima (posebno s mladima s manje mogunosti).
Isto tako drave lanice EU-a provode inicijativu Mladi u pokretu inicijativa za pokretanje potencijala mladih kako bi u EU ostvarili razborit, odriv i inkluzivan razvoj usvojenu 2010.
Njome se drave lanice EU-a poziva da urno
pristupe provedbi mjera koje e poveati kvalitetu obrazovanja, mladima olakati ukljuivanje na trite rada i poveati mobilnosti mladih.
Konkretni su ciljevi: smanjenje udjela mladih u
ukupnom broju nezaposlenih (EU 21%), poveanje udjela mladih sa zavrenim visokim obrazovanjem (u EU visoko obrazovanje ima 30%
stanovnitva, a procjenjuje se da e do 2020.
gospodarstvo EU trebati 35% visoobrazovane
radne snage), te smanjenje udjela mladih koji ne
zavravaju srednje obrazovanje na 10% (budui
da je kod osoba bez srednjeg obrazovanja visok
rizik od nezaposlenosti i ivota u siromatvu).
lanice EU se takoer potie na prilagoavanje obrazovnog sustava na nain da ishodi
uenja budu u veoj mjeri usklaeni s potreba 176
Hoe li zbog
ulaska u EU doi do
odljeva mozgova iz
Hrvatske?
Ako znamo da su strunjaci u nekim drugim dravama EU znatno vie plaeni i
imaju bolji status nego u Hrvatskoj, razumno je oekivati da e dio tih strunjaka
Hrvatsku i napustiti - ali to su mogli i prije ulaska u EU
Odljev mozgova najee oznaava naputanje drave od strane osoba koje imaju visoke znanstvene ili strune sposobnosti. Tako bi,
primjerice, odlazak doktora medicine bio odljev mozgova, dok odlazak graevinskih radnika
ne bi. Stoga se ini da bi ulazak u Europsku uniju, u kojoj je mobilnost radne snage veoma jednostavna, mogao predstavljati opasnost odljeva
mozgova za Hrvatsku. No je li doista tako?
Na prvi pogled, jest. Kada Hrvatska ue u
Europsku uniju, pa u sljedeih 7 godina (ovisno
o ogranienjima za zapoljavanje koje postave pojedine drave) hrvatski e se graani moi
bez dodatnih uvjeta zapoljavati u drugim zemljama lanicama. Ako znamo da su strunjaci
u nekim drugim dravama EU znatno vie plaeni i imaju bolji status nego u Hrvatskoj, razumno je oekivati da e dio tih strunjaka Hrvatsku i napustiti.
No, kada situaciju pogledamo detaljnije, vidljivo je da odljev mozgova nije jednostavno pitanje. Za poetak, da bi se osoba odselila
u drugu dravu mora govoriti jezik dovoljno dobro da se moe baviti poslom u toj dravi. Pitanje jezika, u nekoj mjeri, smanjuje potencijal za
odljev mozgova. Osim toga, migracija ukljuuje
i seljenje iz svojega mjesta, od drutva i prijatelja,
to takoer smanjuje broj potencijalnih osoba
koje bi se odluile otputovati. Naposljetku, radna mjesta su jednako otvorena za sve graane
Europske unije, tako da je konkurencija za radna mjesta koja bi omoguavala odljev mozgova
vea nego u Hrvatskoj. Ovo su neki od razloga
zato iseljavanje nije toliko jednostavan i oit iz-
Hoe li hrvatskim
graanima
biti priznate
kvalifikacije u EU?
Zbog toga to Hrvatska sudjeluje u bolonjskom procesu i provodi Lisabonsku
konvenciju, europske drave razumiju i
u pravilu bez problema priznaju hrvatske
svjedodbe i diplome
Priznavanje kvalifikacija jedno je od najvanijih pitanja za hrvatske graane koji ele ivjeti i
raditi u zemljama Europske unije, ili koji se vraaju u Hrvatsku nakon studija u inozemstvu. Priznata kvalifikacija omoguava lake pronalaenje posla i viu plau, a tekoe u priznavanju
kvalifikacije dovode do gubitka vremena, oteanoga zapoljavanja ili, u nekim sluajevima, ak i
nemogunosti zapoljavanja.
Priznavanje kvalifikacija u Europi regulirano je Lisabonskom konvencijom o priznavanju
visokoobrazovnih kvalifikacija, koja je stupila na
snagu 1999. godine. U Hrvatskoj je ratificirana
2002. godine, a od 2005. godine u potpunosti
se primjenjuje u priznavanju kvalifikacija u Hrvatskoj. S obzirom na to da je Lisabonska konvencija po svojoj naravi meunarodni ugovor,
hrvatski su se propisi o priznavanju uskladili s
njezinim odredbama. To znai da se od 2005.
godine u Hrvatskoj vie ne provodi stari postupak nostrifikacije, u kojem su se detaljno usporeivali programi hrvatskih i inozemnih studija i odreivale razlikovne obveze. Umjesto toga
uveo se postupak priznavanja, u kojem se oso 178
Jesu li za neke
profesije potrebni
odreeni dodatni
uvjeti?
Priznavanje reguliranih profesija kompliciranije je nego priznavanje kvalifikacija
u drugim podrujima za to je EU donio
posebnu smjernicu koja postavlja osnovne
uvjete za priznavanje tih profesija u cijeloj
Uniji
Regulirane profesije jedno su od malobrojnih podruja u kojima Europska unija direktno
utjee na obrazovne sustave zemalja lanica.
Pojednostavljeno, regulirane su profesije one u
kojima se osoba ne moe zaposliti samo s di-
Kako e hrvatski
graani plaati
kolarine u
zemljama EU?
Kada Republika Hrvatska ue u Europsku
uniju, hrvatski e graani u zemljama EU
plaati jednake kolarine kao i njihovi domaini, a isto e vrijediti i za dravljane EU
koji budu studirali u Hrvatskoj
Kada govorimo o kolarinama za studij,
ope je pravilo da kada Republika Hrvatska ue
u Europsku uniju, za hrvatske graane vrijedit e
jednaka pravila kao i za dravljane zemalja lanica EU. Dakle, hrvatski e graani u zemljama
Europske unije plaati jednake kolarine kao i njihovi domaini, a isto e vrijediti i za dravljane
Europske unije koji budu studirali u Hrvatskoj.
Uzmemo li primjer vedske, to znai da
hrvatski graani koji se ondje budu prijavljivali
na studij nee trebati plaati trokove prijave, a
budu li primljeni na studij, nee plaati ni kolarinu. Dravljani zemalja koje nisu lanice Europske unije, poput Sjedinjenih Amerikih Drava
ili Kine, u vedskoj plaaju puni iznos kolarine
za studij, koji se odreuje od jednoga visokog
uilita do drugoga. I u Ujedinjenome Kraljevstvu studenti dravljani Europske unije plaaju
istu cijenu kolarine kao i dravljani Ujedinjenoga Kraljevstva. Zanimljivo je pritom da studenti
drava lanica Europske unije, te time u budu-
181
Program za
cjeloivotno uenje
Europske unije
Opi je cilj programa da se kroz cjeloivotno uenje doprinese razvoju EU kao naprednog drutva temeljenog na znanju, s
odrivim gospodarskim razvojem, veim
brojem radnih mjesta vie kvalitete i veom drutvenom kohezijom
U svrhu provedbe europske politike obrazovanja i osposobljavanja koja je navedena u
Stratekom okviru europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju 2020. zemlje lanice EU provode nekoliko obrazovnih programa
od kojih je najvei i najvaniji Program za cjeloivotno uenje (Lifelong Learning Programme).
Pojamcjeloivotno uenjeukljuuje sve razine
obrazovanja od predkolskoga odgoja do visokokolskoga obrazovanja, ukljuujui obrazovanje odraslih.
Program za cjeloivotno uenje EU provodi se u razdoblju od 2007. do 2013. godine, a za
njegovu provedbu EU je osigurao proraun od
6,9 milijardi eura. Opi cilj programa jest da se
kroz cjeloivotno uenje doprinese razvoju Europske unije kao naprednog drutva temeljenog
na znanju, s odrivim gospodarskim razvojem,
veim brojem radnih mjesta vie kvalitete i veom drutvenom kohezijom. Posebno se potie suradnja obrazovnih ustanova irom Europe,
mobilnost sudionika obrazovnog procesa uz
istovremenu pripremu sudionika za uspjeno
sudjelovanje na europskom tritu rada. Sudjelovanje u Programu za cjeloivotno uenje EU je
obveza drava lanica. Uz 27 drava lanica EU
u programu sudjeluju Hrvatska, Island, Norveka, Lihtentajn i Turska. Republika Hrvatska je tijekom pregovora za podruje obrazovanja potvrdila spremnost za sudjelovanje u Programu
za cjeloivotno uenje EU prije pristupanja EU.
Shodno tome Vlada RH osnovala je Agenciju za
mobilnost i programe EU koja je nacionalna sredinja toka Programa za cjeloivotno uenje.
Program za cjeloivotno uenje prua potporu sustavu obrazovanja putem poticanja mo 182
Zatita okolia
183
Zatita okolia
jedna od
najzahtjevnijih
politika EU
Europska unija postala je jedan od glavnih
aktera politike zatite okolia na svjetskoj
razini, uvodei visoke standarde radi ouvanja prirodnih resursa i smanjivanja negativnih posljedica ljudskog djelovanja na
okoli
Politika zatite okolia Europske unije obuhvaa priblino 300 razliitih pravnih propisa
i normi koje se odnose na niz podruja gospodarenje otpadom, oneienje zraka, zatitu
i upravljanje vodama, zatitu prirode i bioloke
raznolikosti, zatitu tla, oneienje bukom, kemikalije i klimatske promjene. Ouvanje okolia mogue je postii ako se odgovarajue mjere
integriraju u druge sektorske politike (poljoprivreda, promet, energetika, industrija, gospodarstvo, ribarstvo). Stoga podruje ouvanja
okolia analizira i pitanja odrivog razvitka, odnosno postizanja ravnotee izmeu socijalnih,
ekonomskih i okolinih interesa.
Europska unija postala je jedan od glavnih
aktera politike zatite okolia na svjetskoj razini,
uvodei visoke standarde radi ouvanja prirodnih resursa i smanjivanja negativnih posljedica
ljudskog djelovanja na okoli, te vodei brigu o
postizanju ekonomskog rasta koji je odriv i potuje okoli, o emu je postignut konsenzus svih
lanica. Pojedine drave lanice propisima odreuju ak i stroe standarde u odnosu na one na
razini Europske unije, na to imaju pravo, vodei rauna o svojim nacionalnim interesima. Ipak,
kritiari navode da su mjere zatite okolia vrlo
nepovoljne za ekonomski razvoj unutar Unije
jer su dodatni teret za privatni sektor, to postaje aktualno pitanje upravo u vrijeme gospodarske krize.
Upravo zbog broja i sloenosti propisa,
kao i velikih izazova u njihovoj provedbi, ova se
politika smatra jednom od najzahtjevnijih, kako
za lanice Europske unije, tako i za kandidatkinje.
184
pristupanja Hrvatska e biti korisnica i programa LIFE+ za zatitu okolia namijenjenog javnim i privatnim osobama i institucijama, u iznosu od 1,25 milijuna eura u 2013. godini, do kada
je taj program na snazi.
Pie: EEF/M.V.F.
Zatita vodnih
resursa prioritet
je i Europske unije i
Hrvatske
Hrvatska je kroz pregovore o pristupanju
prihvatila pravne propise Europske unije,
no ne u potpunosti odobrena su joj odreena prijelazna razdoblja za financijski
vrlo zahtjevne mjere
Zatita voda zasigurno je jedno od kljunih
podruja zatite okolia koje ima jednaki prioritetni status i na razini Europske unije i u Hrvatskoj vode su resurs nuan za ivot, a oneienja imaju dugorone posljedice i na ljudsko
zdravlje i okoli. Pravna steevina u podruju voda fokusira se na naine njena koritenja
(voda za pie, kupanje, ribogojstvo), sprjeavanje oneienja mora (prvenstveno na oneienja prouzroena brodskim prometom),
upravljanje regionalnim slivovima te isputanje
razliitih tvari u vode. Sve su to podruja od interesa i za Hrvatsku.
Pitanje daljnje i bolje zatite voda neprekidno je aktualno. U zakljucima Vijea ministara za okoli u lipnju prole godine navedeno je
da su dostupnost i odgovarajua kakvoa voda
neophodni za odrivi razvitak i zeleno gospodarstvo, te da je i dalje ugroena rastom broja
stanovnika, urbanizacijom, oneienjem, pretjeranim koritenjem, dezertifikacijom i klimatskim promjenama.
Okvirna direktiva o vodama smatra se
kljunim propisom zatite voda i jednom od
najzahtjevnijih u zatiti okolia, jer obuhvaa
sve aktivnosti s ciljem postizanja dobrog statu-
sa europskih voda do 2015. godine, kada bi i Hrvatska ve trebala biti dio Europske unije. U gospodarskom smislu, ova direktiva omoguava
da se okolini ciljevi usklauju s ekonomskim i
socijalnim kako bi aktivnosti bile odrive, odnosno provedive; isto tako podravaju se razliiti financijski i ekonomski instrumenti za postizanje
okolinih ciljeva, poput poreza ili korekcija cijena
vode. Iz tog razloga postoji mogunost kako e
ulaskom u Europsku uniju, radi dostizanja standarda zatite u smislu vodoopskrbe i proiavanja voda, cijena vode i u Hrvatskoj biti korigirana.
Hrvatska je kroz pregovore o pristupanju
prihvatila pravne propise Europske unije, no ne
u potpunosti. Hrvatskoj su odobrena odreena prijelazna razdoblja za financijski vrlo zahtjevne mjere. Tako je primjerice kao rok za izgradnju
sustava odvodnje i proiavanja komunalnih
otpadnih voda odreen kraj 2023. godine. Propisana kakvoa voda za pie prema mikrobiolokim parametrima mora biti postignuta do
kraja 2018. godine, to znai da do tada mora
biti dovrena izgradnja sustava javne vodoopskrbe prema europskim standardima. Dodatno,
danom pristupanja, Hrvatska moe zatraiti dodatne tri godine od dana pristupanja Europskoj
uniji za produljenje roka za postizanje propisanih kemijskih parametara vode za pie.
Kako bi se osigurala zatita povrinskih i
podzemnih voda od oneienja nitratima koji
su posljedica poljoprivrednih aktivnosti, Hrvatska e do pristupanja izraditi akcijski plan za izgradnju spremnika za stajski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvima prije nego se koristi
na poljoprivrednim povrinama. Spremnici moraju biti dovreni u roku od etiri godine od dana
pristupanja.
Konano, vrlo vano pitanje financiranja.
Tijekom pretpristupnog razdoblja koritena su
sredstva kroz programe ISPA i IPA. Kroz prvi
program, a uz sufinanciranje nacionalnim sredstvima, provodio se projekt za vode i otpadne
vode Karlovac, ukupne vrijednosti ak 36 milijuna eura. Kroz program IPA za razdoblje od 2007.
do 2011. godine odobreno je 47,7 milijuna eura
za projekte koji se odnose na izgradnju sustava
vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja, poput
onih u Slavonskom Brodu, Drniu i Kninu (www.
voda.hr). Nakon pristupanja, ulaganje u vodnu
185
Hrvatska nee
postati odlagalite
otpada za druge
lanice EU
186
Ekoloka politika EU
temelji se na naelu
zagaiva plaa
Europska komisija nedavno je objavila
Plan za preobrazbu Europske unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom
ugljika do 2050. godine, koji poziva drave na smanjenje emisija staklenikih plinova od 80 do 95%
Visoki standardi zatite okolia stimuliraju inovaciju i poslovne mogunosti, pa je prepoznato da zatita okolia utjee i na drutvo
i na ekonomiju (primjerice kroz otvaranje novih radnih mjesta u industriji recikliranja otpada). U tom smislu, Europska komisija nedavno
je objavila i Plan za preobrazbu Europske unije
u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom
ugljika do 2050. godine, koji poziva drave na
smanjenje njihovih emisija staklenikih plinova
od 80 do 95%.
Politika se temelji na naelu zagaiva
plaa. Zagaiva moe platiti ulaganjem u
vie standarde (nova tehnologija ili dodatni ureaji za manji utjecaj na okoli) ili tako da njegova roba oporezivanjem na kraju ima viu cijenu
u koju je ukljuen i troak smanjenja tete koju
je izazvao. Dobar su primjer za to porezi na duhan, a oporezivati se moe ili onaj koji proizvodi
robu ili potroa zbog koritenja proizvoda opasnog za okoli. Plaanje moe obuhvaati i zahtjev za preuzimanje, recikliranje ili odlaganje
proizvoda na otpad nakon uporabe tako danas u cijenu baterija ili elektronike opreme uraunata i cijena kasnijeg prikupljanja i recikliranja
ili odlaganja. Takoer, kanjivim djelom koje se
sankcionira postale su nezakonite emisije opasnih oneiivaa u zrak, vodu ili tlo, nezakonito
odlaganje otpada
Sve u svemu, okoli je jedan od sektora
koji se najtee moe kontrolirati. Drave lanice
mogu zajedniki uivati u prirodnim ljepotama
Europe, no moraju podijeliti i zajedniki teret poput kiselih kia, zagaene vode, oneienog
zraka i odlaganja otpada. Ekstremni vremenski
uvjeti takoer su postali sve ea pojava, to
nam govori da su klimatske promjene problem
koji utjee na graane i politiku za zatitu okolia
na svim razinama.
Iako su zelene tehnologije puno prihvatljivije za okoli, udio fosilnih goriva (nafta,
ugljen) i dalje u ogromnoj mjeri diktira globalni energetski puls. Obnovljivim izvorima energije esto se predbacuje visoka poetna cijena
koja ih u startu usporava u razvoju i koi.
Cijena proizvodnje elektrine energije je
za svaku dravu i dalje dominantni faktor kod izbora energenta i to se uzima kao kljuna prednost fosilnih goriva naspram zelenih tehnologija. Ipak, pri odreivanju te cijene, nekoliko je
bitnih faktora, pored standardnih internih trokova, marginalizirano i izbaeno iz raunice.
Prvo, dravne subvencije na fosilna goriva
viestruko su vee od subvencija na obnovljive
izvore energije! Takve su subvencije dugo odvlaile i destimulirale bilo kakva istraivanja i ulaganje u alternativne izvore energije. Studija Fossil
fuels subsidies in the Western Balkans koju je
proveo Program Ujedinjenih naroda za razvoj
(UNDP) govori da na poticanje fosilnih goriva u
Hrvatskoj odlazi 5-6% bruto domaeg proizvoda (BDP-a).
Drugi faktor koji se esto marginalizira, a
koji je najue povezan s problematikom klimatskih promjena, jesu emisije staklenikih plinova. Tri etvrtine svih emisija dolaze iz energetike,
najveim dijelom iz postrojenja koja proizvode
elektrinu energiju. U Europi od 2005. godine
postoji sustav trgovanja emisijskim jedinicama
koji trokovno optereuje postrojenja koja emitiraju vie CO2 od dozvoljenog. Istraivanja u
SAD-u pokazuju da ako se samo trokovi emisijskih jedinica uraunaju u cijenu proizvodnje,
postrojenja na fosilna goriva postaju ekonomski neisplativa.
Trei eksterni faktor je utjecaj na prirodne
187
resurse (oneieni zrak, zagaena voda i odlaganje otpada) te na zdravlje ljudi. Elektrane na
ugljen oko 70% otpadnih estica pri proizvodnji isputaju direktno u okoli, pri emu ih je jo
uvijek veliki broj bez dobre filtracije sitnih estica.
U kolovozu 2003. kada je dolo do prekida proizvodnje (tzv. blackout sustava) elektrine energije u SAD-u i Kanadi, 24 sata nakon nesree je
zabiljeeno 90% manje koncentracije SO2 (drugi najznaajniji stakleniki plin), 70% manje emitiranih estica, a koncentracija tetnog ozona pri
tlu je upola smanjena.
Kada uzmemo u obzir ova tri eksterna faktora i kada ih ukljuimo u ukupne trokove, ukazuje se sasvim nova slika oko cijene proizvodnje
elektrine energije iz fosilnih goriva. IMF (International Monetary Fund) je 2011. istraio trendove ulaganja u zelene tehnologije i razliite
politike koje utjeu na njihov razvoj. Istraivanje pokazuje da uslijed 10% poveanja cijene
fosilnih goriva (koje mogu biti rezultat smanjenih subvencija ili internalizacije eksternih trokova) uz nepromijenjene druge ekonomske faktore, ulaganje u zelene tehnologije se poveava
10%!
Od raznih politika zatite okolia, za investiranje u zelene i iste tehnologije, najdjelotvornijim se pokazalo poticanje osiguravanjem
zajamene otkupne cijene proizvedene elektrine energije iz obnovljivih izvora na due razdoblje.
Sve u svemu, internalizacija nabrojanih eksternih faktora bi kroz naelo zagaiva plaa
vjerojatno zadala i konaan udarac koritenju fosilnih goriva i dugorono opet postavila omjer
na 98 naprema 2, samo ovaj put u korist obnovljivih izvora energije.
Pie: EEF/Z.K.
188
Zeleni razvoj
Hrvatske nakon
ulaska u Europsku
uniju
Poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije uz istovremeno trokovno optereenje postrojenja
na fosilna goriva zbog emisija staklenikih
plinova znatno je promijenilo energetsku
sliku Europe
Zeleni razvoj (green growth) termin je koji
predvia postupno preoblikovanje razvojne politike, investicija i potronje prema sektorima
kao to su ie tehnologije, energetska uinkovitost, zelena gradnja, obnovljiva energija, zeleni promet, vodno gospodarstvo, gospodarenje
otpadom, odriva poljoprivreda i umarstvo i
odrivi turizam. Veinom se takav prelazak deava primjenom novih, niskougljinih tehnologija (s malom emisijom staklenikih plinova
koji uzrokuju klimatske promjene), s dodatnim
pozitivnim utjecajima na okoli, gospodarstvo
i drutvo. Pojedine zemlje, koje su vrlo hrabro,
bez fige u depu, krenule tim putem pokazuju
veliki napredak. Najsvjetliji je svjetski primjer u
tom smislu Juna Koreja, koja je 2008. strateki usmjerila svoju rastuu ekonomiju prema niskougljinim tehnologijama i danas je takav razvoj postao glavna okosnica drutva.
U posljednjih godinu dana Europska komisija objavila je nekoliko dugoronih stratekih dokumenata, u kojima razmatra na koji nain je mogue ostvariti cilj na koji se obvezuje
do 2050. godine. Plan za preobrazbu Europske
unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika predvia smanjenje emisija staklenikih plinova od 80-95%. Danska se tako
obvezala do 2050. godine stei potpunu energetsku neovisnost koritenjem iskljuivo domaih obnovljivih izvora energije, Velika Britanija je
oformila Fond za niskougljini razvoj za laku
implementaciju mjera predloenih kroz strategiju niskougljinog razvoja, a u travnju ove godine u Njemakoj je zabiljeena vea proizvodnja
elektrine energije iz obnovljivih izvora energije nego iz konvencionalnih izvora (ugljen, nafta
i dr.).
Prole je godine vie od 70% svih novih
kapaciteta u EU instalirano u tehnologijama za
koritenje obnovljivih izvora energije, a kao prijelazni energent najee se koristi plin (u 22%
sluajeva). Poticanje proizvodnje elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije uz istovremeno trokovno optereenje postrojenja na
fosilna goriva zbog emisija staklenikih plinova znatno je promijenilo energetsku sliku Europe i uinilo obnovljive izvore energije favoritima
pri biranju energenta. Cijene emisijskih jedinica
uvedene kroz sustav trgovanja emisijskim jedinicama (ETS) ovih dana biljee najnie vrijednosti, jer se zbog ekonomske krize pojavio viak na
tritu i cijena im je drastino pala. Ukoliko se
sustav ETS kao takav odri u budunosti i ako
cijene emisijskih jedinica dostignu prognozirane vrijednosti od 20-30/tCO2 u iduim godinama, ulaganja u konvencionalne izvore energije
postat e ekonomski neisplativa. Kako pomoi
da se taj rast preslika i kod nas? Je li mogue Hrvatsku u budunosti brendirati kao zemlju odrivog i ekolokog razvoja?
U rujnu 2011. godine Vlada RH usvojila je
dokument Strateke odrednice za razvoj zelenog gospodarstva kao osnovu za izradu konkretnih meuresornih aktivnosti razvoja zelenog gospodarstva u Republici Hrvatskoj.
Idui je korak u tom smjeru projekt Potpora Republici Hrvatskoj u izradi strategije niskougljinog razvoja. Cilj je projekta pridonijeti
regionalnim i globalnim koristima postignutim
kroz aktivnu akciju za zatitu okolia, omoguujui dugorono planiranje kroz naela odrivog razvoja i odrivo koritenje prirodnih resursa Republike Hrvatske. Razvoj izrade okvira za
strategiju niskougljinog razvoja Hrvatske vodi
Ministarstvo zatite okolia i prirode uz potporu
Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) i Povjerenstva za meusektorsku
koordinaciju za politiku i mjere za ublaavanje i
prilagodbu klimatskih promjena. Povjerenstvo,
u kojem se nalaze ljudi iz svih relevantnih ministarstava, instituta, fakulteta i civilnog drutva
osnovano je jer nije mogue da ovako ozbiljna
revolucija u koritenju tehnologija ovisi samo o
jednom ministarstvu. Jedino irokim pristupom
189
Koritenjem
obnovljivih izvora
energije do novih
zelenih poslova
Samo u 2010. broj zaposlenih u sektoru
obnovljivih izvora energije u EU porastao
je za etvrtinu, dok su prole godine obnovljivi izvori energije u EU inili gotovo
tri etvrtine svih instaliranih energetskih
izvora
Svjetska industrija obnovljivih izvora energije godinje raste brzinom od preko 30%, a tijekom protekle godine u Europskoj uniji obnovljivi izvori energije inili su gotovo tri etvrtine
svih instaliranih energetskih izvora u toj godini. Naravno, takav razvoj tehnologije znai i veliku priliku za zapoljavanje i to u industrijama
fokusiranim na tehnologije budunosti. Samo
2010. godine je broj zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije u EU porastao za etvrtinu. Trenutno u svijetu ima preko 2,3 milijuna zaposlenih u podruju obnovljivih izvora (od kojih
polovica otpada na biomasu i biogoriva, preko
600 tisua na proizvodnju sunevih toplinskih
sustava, 300 tisua u vjetroenergiji, 200 tisua u
proizvodnji fotonaponskih sustava) te 7 milijuna zaposlenih u podruju energetske uinkovitosti. Govorei o tim poslovima, govori se o zelenim poslovima. Kako tu injenicu iskoristiti za
pokretanje vlastitog gospodarstva, nova zapoljavanja i konkurentu proizvodnju, uzevi u obzir nae energetske i ljudske potencijale?
Kratka analiza stanja govori da Hrvatska
uvozi preko polovice svojih potreba za elektrinom energijom, da broj nezaposlenih raste, a
BDP biljei negativan trend. Iako imamo znaajno vie dozraene suneve energije, na prosjenog Austrijanca opada ak dvadeset i tri
puta vie instaliranih sunevih toplinskih sustava nego na prosjenog Hrvata, dok je situacija
kod sunevih sustava za proizvodnju elektrine
energije jo nepovoljnija. Neto je bolja slika u
podruju vjetroenergije gdje sve bre niu vjetroelektrane uzdu obale danas se naih 100
190
tisua kuanstava snabdijeva iz 130 MW instaliranih vjetroelektrana. Usput, na povoljnim lokacijama cijena proizvedene energije iz vjetroelektrane je nia od cijene iz elektrane na ugljen
(i svake godine dodatno pada, dok njihova efikasnost raste). Ulaganje u energiju sunca i vjetra
treba gledati cjelovito ne samo s energetskog
aspekta ve i s ekonomskog, gospodarskog,
drutvenog, okolinog. Taj je utjecaj naravno pozitivniji ukoliko su i tehnologija i energija proizvedene lokalno. Ukoliko je sva tehnologija uvezena,
proputena je prilika za razvojem industrije i za
stvaranjem kvalificiranih zaposlenih.
Pri planiranju stvaranja novih poslova u
podruju obnovljive energije, sve kree od dobrog poznavanja energetskih potencijala i mogunosti prilagodbe industrije. Naglasak se
stavlja na tehnologije koje je mogue proizvesti
kod kue tj. na domaem tritu, na manje sustave koji e doprinijeti diversifikaciji lokalnih
energetskih izvora i na one koji imaju najmanji
utjecaj na okoli.
No idemo probati kvantificirati broj moguih novih poslova u podruju koritenja vjetra i sunca u Hrvatskoj (prezentirani podaci su
iz Analize o mogunostima razvoja zelenih poslova koju je proveo Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj):
Solarni toplinski sustavi opsean program solarizacije Hrvatske, odnosno postizanja u 2020. godini istog broja kvadrata instaliranih solarnih kolektora po glavi stanovnika kao
to ve danas ima prosjeni Austrijanac, godinje bi stvorio 1.300 novih izravnih i 2.000 neizravnih radnih mjesta do 2020. Ugradnja ovakvog sustava se danas u Hrvatskoj isplati za 5-8
godina, a uz poticaje koje nude pojedine upanije to se vrijeme skrauje i do 3-4 godine.
to se tie solarnih sustava za proizvodnju
elektrine energije, ve danas postojee tvornice u Hrvatskoj nude mogunost godinje proizvodnje od 80 MW (dok je ukupna instalirana
koliina tek neto via od 1 MW). Djelomian razlog tome je jo uvijek via cijena proizvedene
elektrine energije, ali je cijena same tehnologije
u posljednjih 5 godina pala vie od tri puta. Prognoze novih zapoljavanja do 2020. godine uvelike ovise o daljnjem kretanju cijene tehnologije, koja bi ako nastavi padati ovim tempom lako
mogla postati dominantan energetski izvor.
Treba li graditi
spalionice smea u
Hrvatskoj?
Prihvaanjem dogovora razvijenih na nivou EU, Hrvatska je duna smanjiti koliine biorazgradivog komunalnog otpada na
tri etvrtine ukupne koliine komunalnog
otpada do kraja 2013., odnosno na samo
etvrtinu do kraja 2020.
Pouak iz razvijenih ekonomija govori
kako otpad nije smee, nego vrijedna sirovina
koja uz pravilno zbrinjavanje otvara nova radna
mjesta i potie razvoj ekonomije. No da bi se
otpad i tretirao kao vrijedna sirovina, potrebno
ga je tako i shvatiti i na razini drutva dogovori-
192
Je li zrak bolji u
zemljama Europske
unije?
Interes Hrvatske jest ouvati prirodu i okoli od eventualnih negativnih utjecaja oneiivaa u atmosferi, stoga je do danas
postigla visoku razinu usklaenosti zakonodavstva s pravnom steevinom EU u
ovom podruju
Zakonodavstvo Europske unije koje se
odnosi na zrak obuhvaa propise o procjeni i
upravljanju kakvoom zraka, vrnim emisijama
oneiujuih tvari, kakvoi naftnih goriva, skladitenju i distribuciji benzina, emisijama CO2 iz
vozila, kao i o ograniavanju emisija hlapivih organskih spojeva prilikom obrade vozila. Dakle,
odnosi se na izvore oneienja od industrijske
proizvodnje i prometa. Primjena ovog zakonodavstva osigurava da e se aktivnosti koje imaju veliki utjecaj na kakvou zraka ograniiti na razinu da ne ugroavaju okoli i zdravlje ljudi, uz
istodobno smanjivanje koliine oneiivaa u
atmosferi.
Jedan od razloga za kreiranje politike zatite okolia na europskoj razini bile su i negativne
posljedice oneienja zraka koje su se negativno odrazile i na gospodarstvo poviene koliine sumporovih i duikovih oksida u atmosferi
uzrokovale su kisele kie odnosno zakiseljavanje tla i voda, to je direktno utjecalo na poljoprivredu i umarstvo. Drugi, svakako vaniji razlog,
bilo je ouvanje zdravlja ljudi.
Iako oneienje zraka moe biti uzrokovano lokalnim faktorima, vano je naglasiti kako je
upravo radi njegova prekograninog karaktera i
postignut konsenzus oko toga da drave moraju zajedniki djelovati radi spreavanja negativnih posljedica. Iz tog razloga vano je i za Hrvatsku da se ne samo u neposrednoj blizini izvora
oneienja, poput industrijskih postrojenja ili
gradova, ve i u susjednim zemljama potuju
standardi koji e osigurati to bolju kakvou zraka i u Hrvatskoj.
Interes Hrvatske jest ouvati prirodu i
okoli od eventualnih negativnih utjecaja one-
Uspostava ekoloke
mree uva bioloku
raznolikost i
ekosustave
U Hrvatskoj postojea ekoloka mrea,
koja je usklaena s europskom ekolokom
mreom NATURA 2000, obuhvaa ak
47% kopnenog i 39% morskog teritorija
Hrvatske
Zatita prirode ima dugu povijest u Europi, no ipak, propisi doneseni u okviru Europske
unije slabo su se provodili u njezinim lanicama,
to je rezultiralo velikim brojem prigovora njezinih graana. Bioloka raznolikost danas je ugroena iracionalnim koritenjem zemljita, loim
planiranjem i intenziviranjem poljoprivrede. Dodatni pritisak na rasprostranjenost vrsta i njihov
opstanak su klimatske promjene. Gubitak bioloke raznolikosti veliki je problem Unije u kojoj jednoj od etiri ugroene vrste prijeti izumiranje, dok je ak 88% ribljih zaliha prepolovljeno ili
znaajno smanjeno.
Stoga je u lipnju prole godine Europska
komisija usvojila Strategiju za zaustavljanje gubitka bioloke raznolikosti i usluga ekosustava
do 2020. godine. Uspostava ekoloke mree,
meusobno povezanih vrijednih podruja ugroenih vrsta i stanita, smatra se odgovarajuim
mehanizmom za postizanje ciljeva Strategije.
U Hrvatskoj je postojea ekoloka mrea
propisana Zakonom o zatiti prirode te usklaena s europskom ekolokom mreom NATURA 2000. Obuhvaa ak 47% kopnenog i 39%
morskog teritorija Hrvatske (interaktivna karta http://www.cro-nen.hr/nem). Svi nacionalni parkovi te parkovi prirode, ukljuujui i veinu posebnih rezervata (proglaenih i planiranih
prostornim planovima) ukljueni su u ekoloku
mreu. Ona obuhvaa i veinu prirodnih koridora za divlje ivotinje, poput vodotokova, umskih koridora, movara znaajnih za migratorne vrste ptica te druge elemente krajobraza koji
omoguavaju nesmetane migracije divljih ivotinja. Svako od podruja ekoloke mree sadr193
194
Graani mogu
utjecati na odluke
koje se odnose na
okoli
Javnost moe sudjelovati u odluivanju o
odreenim djelatnostima primjerice u
postupku izdavanja tzv. okolinih dozvola
za postrojenja, prilikom izdavanja graevinskih i uporabnih dozvola ili izrade prostornog plana
Mnogi e rei da su neki od najznaajnijih
europskih propisa u zatiti okolia upravo oni
koji omoguavaju graanima pristup informacijama o okoliu i sudjelovanju u donoenju odluka, kako bi se, primjerice, izbjeglo pogodovanje pojedinanim interesima pod izlikom javnog
interesa. Sigurno je, pak, da provoenje tih propisa osigurava transparentnost postupaka donoenja odluka, titei prava graana i osiguravajui podrku javnosti za njihovu provedbu.
Konvencija Ujedinjenih naroda o pristupu
informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanjima okolia
(rhuka konvencija) stupila je na snagu 2001.
godine, te je unesena u zakonodavstvo Europske unije kroz ak 7 direktiva. Cilj Konvencije jest
osigurati donoenje odluka koje su najpovoljnije za zdravlje ljudi i okoli, to podrazumijeva angaman ne samo institucija, ve i javnosti.
Javnost obuhvaa i graane i pravne osobe,
i one koji imaju i nemaju direktnu poveznicu s
odlukom koja se donosi. Posebnost odredbi direktiva za ovo podruje jest u injenici da osiguravaju sudjelovanje javnosti u postupku donoenja planova i programa, i to posebno u ranoj fazi
izrade, to podrazumijeva pravovremeno informiranje o mogunosti i omoguavanju sudjelovanja kroz javne rasprave, uvide ili izlaganja.
Hrvatska je stranka Konvencije od 2007.
godine, a ujedno je prenijela i odredbe direktiva
u nacionalno zakonodavstvo, prvenstveno kroz
Zakon o zatiti okolia i Zakon o pravu na pristup informacijama. To znai da hrvatski graani ne samo da imaju priliku i trebaju sudjelovati
195
Poljoprivreda i
ruralni razvoj
196
Ulaskom u EU
oslobodit e se
znatna sredstva za
ruralni razvoj
Kako se 91,6% povrine Hrvatske rauna
kao ruralno podruje, na kojem ivi gotovo polovica stanovnitva, Hrvatska moe
znatno profitirati od velikih mogunosti
financiranja ruralnog razvoja nakon ulaska u EU
U ruralni razvoj, najkrae reeno, ubrajaju
se nepoljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednim podrujima. Potpora ruralnom razvoju financira se najveim dijelom iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)
ija ukupna vrijednost u razdoblju 2007.-2013.
iznosi 96,4 milijardi eura, dok jo 70,1 milijardi eura predstavlja doprinos zemalja lanica. Iz
EPFRR-a mogue je sufinancirati priblino 40
mjera ruralnog razvoja koje su podijeljene na tri
tematske i jednu horizontalnu prioritetnu os: (i)
unapreenje konkurentnosti sektora poljoprivrede i umarstva; (ii) potpora upravljanju zemljitem i okoliem; (iii) poboljanje kvalitete
ivota i potpora diversifikaciji gospodarskih aktivnost; te (iv) instrument irenja tzv. leader pristupa i potpora partnerstvima kroz lokalne akcijske grupe (LAG).
U okviru prioritetne osi (i) mogu se provoditi brojne razvojne mjere kao to su: razvoj paketa potpore za ranije umirovljavanje, pomo
mladim poljoprivrednicima u pokretanju posla,
razvoj poljoprivredne savjetodavne slube i sl.
Iz prioritetne osi (ii) financira se provedba mjera kao to su: upravljanje ekosustavima i krajolicima, zatita prirodnih resursa, poumljavanje
poljoprivrednih zemljita, briga o zatiti dobrobiti ivotinja itd. Mjere prioritetne osi (iii) mogu
ukljuivati: pakete za pokretanje poduzetnikih
inicijativa, uspostavljanje vienamjenskih centara u ruralnim zajednicama, planove zatite i
upravljanja podrujima velike prirodne vrijednosti, ispitivanje trita za usluge u ruralnom podruju itd.
Konano prioritetna os (iv) uspostavljena je kao instrument irenja tzv. leader pristupa
koji se zasniva na koritenju kljunih naela prostorne cjeline, odluivanju odozdo prema gore,
stvaranju i provedbi meusektorskih strategija, te umreavanju. Uz navedeno, ova prioritetna os podupire partnerstva kroz lokalne akcijske
grupe (LAG) koji se zasnivaju na suradnji javnog
i privatnog sektora i moraju predstavljati interese partnera iz razliitih drutveno-gospodarskih
skupina na prostoru koji obuhvaaju. Oekuje
se da e u skoroj perspektivi u itavoj EU vie od
21 000 LAG-ova provoditi lokalne razvojne strategije.
Za sada se veina sredstava EPFRR-a troi
na mjere u sklopu prioritetnih osi (i) i (ii), pa se
moe zakljuiti da zemlje lanice jo uvijek doivljavaju ruralni razvoj kao razvoj poljoprivrede
i umarstva, a manje kao cjeloviti pristup razvojnoj politici koja obuhvaa sve aspekte drutva u
ruralnim podrujima. Dugorono se moe oekivati da e doi do porasta koliine ulaganja u
mjere povezane s (iii) i (iv) prioritetnom osi jer je
to u skladu s poeljnim razvojnim trendom postupnog smanjivanja ekonomskog znaaja poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu.
Hrvatska moe znatno profitirati od velikih mogunosti financiranja ruralnog razvoja
nakon ulaska u EU. Treba naglasiti da se 91,6%
povrine Hrvatske rauna kao ruralno podruje, dok je samo 8,4% klasificirano kao urbano.
47,6% stanovnika zemlje ivi u ruralnim podrujima, dok je 64% ruralnog stanovnitva gospodarski aktivno. Do ulaska u EU trebat e jo
dosta poraditi na pripremama za uspjeno koritenje sredstava EPFRR-a, jer je razina iskoritenosti sredstava pretpristupne pomoi u podruju ruralnog razvoj niska. Naime, iako je razina
iskoritenosti SAPARD programa bila relativno dobra (75,43%) razina ugovorenosti projekata iz IPARD programa koji je 2007. zamijenio
SAPARD prema dostupnim podacima (lipanj
2011.) iznosi svega 7,7%.
Pie: EEF/H.B.
197
Zajednika
poljoprivredna
politika za
razvoj hrvatske
poljoprivrede
Cilj je Zajednike poljoprivredne politike
EU osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu
prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda
za europske potroae te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i ouvati ruralno nasljee
Zajednika poljoprivredna politika (ZPP)
jedno je od najvanijih podruja kojim se bavi
EU s obzirom na to da se oko 40 posto prorauna Unije (godinje oko 55 milijardi eura) izdvaja
za njezinu regulaciju. Cilj je ove politike osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potroae,
te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i
ouvati ruralno nasljee. Rije je o politici koja se
nalazi u sreditu europskog integracijskog projekta, jer zemlje lanice o poljoprivredi ne odluuju samostalno ve zajedniki u okviru ZPP-a.
Zajednika poljoprivredna politika EU-a postavljena je na dva stupa. Prvi stup (financiran iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi) obuhvaa izravna plaanja poljoprivrednicima i
mjere organizacije poljoprivrednog trita, dok
je drugi stup (financiran iz Europskog fonda za
ruralni razvoj) usmjeren na ruralni razvoj. U trenutanom proraunskom razdoblju 2007.-2013.
na razini prosjeka EU-a oko 75 posto sredstava
ZPP-a izdvaja se za prvi stup, dok ostatak ide u
drugi stup. Ipak, postoje znatna odstupanja izmeu strukture trokova ZPP-a starih i novih drava lanica. Dok se u starim dravama lanicama gledano generalno na ruralni razvoj troi
svega oko 17 posto sredstava ZPP-a, u novim se
lanicama na prvi i na drugi stup troe priblino
podjednaka sredstva.
U svojoj turbulentnoj povijesti ZPP je proao kroz vie reformi, od kojih meu najznaajnije pripada ona posljednja iz 2003. godine. Tada
198
Poljoprivrednici
e zadrati slinu
razinu izravnih
plaanja
Prije ulaska u EU poljoprivrednici su u novim dravama lanicama bili poznati kao
veliki euroskeptici - danas meutim, u dravama kao to su Maarska, Poljska ili
Slovaka poljoprivrednici se ubrajaju u najvee zagovornike EU
Nakon ulaska u EU Hrvatska e morati odustati od postojeih poticaja poljoprivrednicima te e oni biti zamijenjeni poticajima iz
Zajednike poljoprivredne politike (ZPP). Ipak,
zadrat e se slina razina postojeih izravnih plaanja u poljoprivredi koja godinje iznosi 300-400 milijuna eura. Izravna plaanja iz
ZPP-a postupno e se uvoditi u razdoblju od
10 godina. Tako je u prvoj godini lanstva predvieno da e za izravna plaanja hrvatskim poljoprivrednicima iz ZPP-a biti izdvojeno 25 posto
(93,25 milijuna eura) ukupno ugovorenog paketa. Taj iznos bi 2022. godine, kada e 100 posto
sredstava biti isplaivano iz ZPP-a, trebao iznositi 373 milijuna eura. Poljoprivrednici nee biti zakinuti postupnim uvoenjem isplata iz ZPP-a jer
e u cilju ujednaavanja izravnih plaanja u prijelaznom razdoblju hrvatska Vlada razliku do punog iznosa plaati iz dravnog prorauna. Osim
toga, ve od druge godine lanstva dio tih razlika moi e se pokriti iz sredstava za ruralni razvoj ZPP-a, to e dodatno smanjiti pritisak na
dravni proraun.
Od ulaska u EU Hrvatskoj e biti dostupno 10,8 milijuna eura godinje za programe u
vinogradarstvu te 9,6 milijuna za razminiranje
poljoprivrednog zemljita. Godinje e na raspolaganju biti i 22 milijuna eura za mjere trino-cjenovne politike, no koritenje ovih sredstava ovisi o stanju na tritu. U komponenti
ruralnog razvoja kao drugom stupu ZPP-a, Hrvatskoj je iz prorauna ZPP-a namijenjeno 333
milijuna eura godinje, ime e doi do znaajnog poveanja sredstava za ruralni razvoj. Za
199
Kakva je
sudbina malih
poljoprivrednih
farmi?
Preduvjet opstanka malih poljoprivrednih
gospodarstava u EU jest specijalizacija
Mala poljoprivredna gospodarstva u EU
dijele se na samoopskrbna, koja proizvode preteno za potrebe obitelji, te na polusamooskrbna, koja proizvode vie od potreba obitelji, a vikove prodaju. Samoopskrbna gospodarstva
veliinom su manja od jedne europske jedinice
veliine (EJV), to se obino obraunava u protuvrijednosti jednog hektara koritene poljoprivredne povrine. Veliina polusamoopskrbnih
gospodarstava varira ovisno o definiciji pojedinih zemalja, no openito je rije o gospodarstvima od 1 do 8 EJV-a.
Podaci Eurostata za 2005. godinu govore da je na razini EU bilo registrirano 6,7 milijuna samoopskrbnih gospodarstava te 3,6 milijuna polusamoopskrbnih. Ipak, dok ukupan broj
malih poljoprivrednih gospodarstava u starim
dravama lanicama iznosi 17%, u novim dravama lanicama on se penje na 65%. S aspekta rizika od siromatva naroito su problematina samoopskrbna gospodarstva koja nisu u
prilici da povlae sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), jer potpore uglavnom idu poljoprivrednicima koji proizvode za trite, a ne obiteljima. Najvei broj
samoopskrbnih gospodarstava registriran je u
Rumunjskoj (3 milijuna). Slijede Poljska sa 1,4
milijuna, Maarska sa 557 tisua te Bugarska sa
416 tisua takvih gospodarstava.
Statistike pokazuju da se broj malih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji smanjuje. Taj trend je s jedne strane pozitivan
jer dijelom predstavlja posljedicu okrupnjavanja
posjeda, to poljoprivrednicima omoguava da
rade i posluju u trinim uvjetima. S druge pak
strane, smanjivanje broja malih gospodarstava
se dogaa i zbog naputanja ruralnih podruja.
Depopulacija nerijetko uzrokuje prestanak po 200
Ulazak u EU pred
hrvatske vinare
postavlja velik
izazov
Oekuje se da e ulazak Hrvatske u EU poveati trine mogunosti vinara kroz potencijalno poveanje prodaje hrvatskih
vina
Hrvatska se vinogradarski dijeli u dvije regije: kontinentalnu i primorsku, koje se opet dijele na ukupno 12 podregija: srednja i juna Dalmacija, Istra, Slavonija, Moslavina, Hrvatsko
primorje, Dalmatinska zagora, Pleivica, sjeverna Dalmacija, Prigorje-Bilogora, Podunavlje, Zagorje-Meimurje i Pokuplje.
Svaka od njih odlikuje se zemljopisnim, geolokim, agroekolokim, gospodarskim i drugim posebnostima. Prema razlikama svrstavamo ih u pet vinogradarskih klimatskih zona, koje
se iskazuje podacima o srednjoj godinjoj temperaturi i zbroju (sumi) topline, oscilaciji temperatura i pojavi kasnih proljetnih i ranih jesenskih
mrazeva, koliini i rasporedu oborina, vlanosti
zraka i drugim pojavama poput magle, tue,
rose i snijega, uestalosti vjetrova i njihova intenziteta, broja vedrih dana itd., uz one o sastavu tla,
reljefu, sorti vinove loze.
Sve to utjee na smjer vinogradarske proizvodnje i kakvou vina, ijim se izborom i bogatstvom hrvatsko vinogradarstvo razlikuje od
svih ostalih. Prava je rijetkost da se na tako malom prostoru susree tolika raznovrsnost sorata,
kategorija i tipova vina, a upravo to Hrvatsku i u
svjetskim mjerilima svrstava u iznimno zanimljivo vinogradarsko i vinarsko podruje.
Zato nije nikakvo udo to, kad se pojavimo u Londonu na sajmu vina, najpoznatiji vinski asopis Decanter dodijeli nam (Decanter
World Wine Awards 2011.) ukupno 40 medalja
i 25 preporuka. Najprestiniju nagradu Regionalni trofej dobila je ledena berba Bodren Bodren,
a zlatnu medalju Krauthaker graevina izborna
berba prosuenih bobica.
Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj
Kako se oduprijeti
prevlasti
panjolskih
i talijanskih
maslinara?
Hrvatska treba zadrati dostignutu visoku
kvalitetu svog maslinova ulja, zatititi zemljopisno podrijetlo i brendirati proizvode
od autohtonih sorti, a velik potencijal lei i
u ekolokoj proizvodnji
Maslinarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Nakon puno desetljea zaputanja sadnjetek je u zadnjih dvadesetak godina dolo do ponovnog uzleta ove, za hrvatsko priobalje, vane
poljoprivredne kulture. Maslina, osim to se od
nje dobiva ulje visoke prehrambene vrijednosti,
je jedna od rijetkih kultura koja dobro uspijeva
na siromanim, kamenitim tlima. Time ima vaan utjecaj na okoli jer uljepava krajolik, ini tlo
manje izloenim eroziji i potie bioloku raznolikost. Takoer ne treba zanemariti injenicu da
se u uzgoju maslina najvei dio aktivnosti odvija zimi kad vegetacija ostalih poljoprivrednih kultura miruje te se na taj nain poveava zaposlenost lokalnog stanovnitva, to moe utjecati na
socijalno-ekonomsku sliku kraja.
Prema podacima Dravnog zavoda za
statistiku maslinici su u 2009. godini zauzimali 15.304 hektara odnosno samo 1,2 % povrine.
Trend poveanja povrina je ipak pozitivan i iznosi 34% izmeu 2000. i 2009. godine. Taj trend
prati i porast proizvodnje koja je u 2009. godini iznosila 32.592 tone maslina. Tome su prije
svega pridonijele provedene reforme uz pomo
202
Autohtoni proizvodi
lake e nai put do
kupaca u Europskoj
uniji
Da bi jedan proizvod dobio naziv autohtoni, odnosno izvorni hrvatski proizvod potrebno je da pored kvalitete koju ima proe
dug put i zadovolji brojne kriterije
Kako bi stekao pravo na uporabu znaka Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta potrebno je da njegov proizvoa prvo kontaktira
s Hrvatskom gospodarskom komorom, njihovim Centrom za kvalitetu te da se prethodno o
uvjetima informira na stranicama www.hgh.hr.
Proizvoa e, da bi dobio spomenute certifikate, morati pripremiti izjavu o podrijetlu robe te
prouiti pravilnik o znakovima vizualnog oznaavanja hrvatskih proizvoda i usluga, trokovnik,
Kolika je sigurnost
hrane i tko se u EU
o njoj brine?
Kupci moraju imati na raspolaganju sve
informacije o sastavu proizvoda, proizvoau, nainu skladitenja i pripreme
Sigurnost hrane pitanje je koje nikoga ne
ostavlja ravnodunim. U Europskoj uniji za sigurnost hrane brinu se sljedee institucije:
1. Europska agencija za sigurnost hrane
EFSA koja je ujedno i stup europske mree za sigurnost hrane
2. Na razini Europske komisije to su Opa
uprava za zdravstvo i zatitu potroaa, Javno
zdravstvo i Potroaki poslovi
3. Na razini Europskog parlamenta to je
Odbor za okoli, javno zdravstvo i sigurnost prehrambenih proizvoda
4. Na razini Vijea Europske unije to je Zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i potroaki poslovi
Europska agencija za sigurnost hrane
EFSA ini temelj za procjenu rizika sigurnosti
hrane. Uskom suradnjom s nacionalnim agencijama za sigurnost hrane i otvorenim konzultacijama sa sudionicima, ona prua nezavisne
znanstvene savjete i jasnu komunikaciju o postojeim rizicima i rizicima u nastajanju. Glavna
joj je zadaa poboljati sigurnost hrane u Europskoj uniji, osiguravajui visok stupanj zatite potroaa.
Od 1. sijenja 2005. godine poduzea koja
proizvode hranu i stonu hranu moraju jamiti da su sva hrana, stona hrana i sastojci hrane
Od farme do stola
- sustav HACCP
poveava sigurnost
hrane
Sustav HACCP prilagoen je svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja, a bez njegova
certifikata nee biti mogu izvoz hrane
Briga o zdravlju u suvremenom je svijetu
postala imperativ. Sve je vei broj izvor zagaivanja i zagaujuih materija, ali i rizik od bolesti
izazvanih problemima u proizvodnji hrane primjena novih tehnologija, izmijenjeni ivotni stilovi i sve manja otpornost ljudi.
Zapitamo li se tko ili to odreuje ispunjava li neka hrana kriterij sigurnosti sa stajalita
zdravlja potroaa, odgovor nalazimo u sustavu
HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points
Analiza opasnosti i kritine kontrolne toke). To
je logian, znanstveno zasnovan sustav kontrole procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda, koji omoguava:
1. identifikaciju i procjenu svih moguih
opasnosti, tj. svakog fizikog, kemijskog ili mikrobiolokog hazarda u svim fazama,
205
207
Ribarstvo
208
Zajednika ribarska
politika Europske
unije
Stupanjem u lanstvo, more pojedine drave-lanice postaje ribolovno more Zajednice drava moe ograniiti prava pristupa resursima u svojim teritorijalnim
vodama na nain da njezini ribari imaju iskljuivo pravo pristupa
Zajedniku ribarstvenu politiku EU ini
skup uredbi, izravno primjenjivih propisa koje
drave lanice moraju primijeniti na svoja plovila i ribare. Ovim se uredbama ureuju svi segmenti politike od upravljanja ivim resursima mora, preko inspekcije i kontrole, do trita
i financiranja. Najvaniji propisi odnose se na
upravljanje resursima. Njima se ureuju okviri
moglo bi se rei postavljaju ope granice unutar kojih se dravama lanicama omoguava
da same, ovisno o svojim praksama i ureenju,
pronau najbolja tehnika rjeenja.
Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, uredbe Vijea i Komisije koje ine
zajedniku politiku Unije postat e sastavni dio
zakonodavstva Republike Hrvatske. Kako bi se
na vrijeme pripremila za provedbu ovih propisa, tijekom pretpristupnog razdoblja Republika
Hrvatska poela je s usklaivanjem. U osnovi,
usklaivanje propisa znai preuzimanje odredbi iz uredbi i pronalaenje najboljih i najprihvatljivijih rjeenja za njihovu primjenu u praksi. Propise na razini Zajednice ne donosi sama Komisija
na to najee nema ni pravo ni ovlasti. Komisija moe donijeti samo provedbene propise kojima se detaljnije ureuju neka pitanja definirana
temeljnim propisima. Temeljne propise usvaja
Vijee ministara, u kojem sjede resorni ministri
nadleni za ribarstvo svih drava lanica i Parlament. Prije usvajanja pojedinog propisa, drave lanice obavljaju intenzivne konzultacije i ovaj
proces zna trajati i nekoliko godina, jer nije lako
pronai rjeenja koja e zadovoljiti veinu lanica i istovremeno osigurati vie ili manje jednak
tretman ribarima u svim dravama. Jednom
kad je propis usvojen, on postaje izravno primje-
njiv u svim dravama lanicama. Ipak, budui da je svaki propis usvojen na razini EU rezultat kompromisa, oni veinom sadre odredbe
koje kau drava lanica e.... Upravo se ovime
ostavlja prostor svakoj dravi da sama uredi pojedina pitanja.
Premda je doivjela ve nekoliko reformi, zajednika politika ribarstva ve dugi niz godina u osnovi sadri iste stvari. Temeljna uredba je propis slino naem zakonu kojim se
odreuju osnovne smjernice politike. Dananja temeljna uredba na snazi je od 2002. godine, a zamijenit e je nova, o kojoj su konzultacije zapoete 2010. godine. Jedan od osnovnih
elemenata temeljne uredbe su odredbe o pravu
pristupa resursima. Naime, stupanjem u lanstvo more pojedine obalne drave-lanice postaje ribolovno more Zajednice. I u cijelom ribolovnom moru Zajednice vrijede pravila temeljne
uredbe. Ono to se razlikuje su tehnike mjere,
koje se donose za razliita mora. Osnovni princip je da su teritorijalne vode zatiene, odnosno da obalna drava moe ograniiti prava pristupa resursima u svojim teritorijalnim vodama
na nain da njezini ribari imaju iskljuivo pravo
pristupa, osim u sluajevima postojanja drugaijih meunarodnih ugovora koje drava moe
sklopiti. Premda sadanja temeljna Uredba prestaje formalno vrijediti 31. prosinca 2012. godine,
i nova uredba sadri iste odredbe kojima se tite
teritorijalne vode drava lanica. Drugim rijeima teritorijalne vode i dalje su rezervirane za
obalne drave, ba kako je to sluaj i danas.
Temeljna uredba sadri i odredbe koje
predviaju ureenje tehnikih pitanja na pojedinim morima Zajednice. To je opi okvir, koji
omoguava usvajanje vrlo specifinih i tehniki razliitih propisa, od kojih se neki primjenjuju na sjeveru Europe, a neki na jugu. Najvei broj
tehnikih mjera usvojen je za sjeverna mora. Te
se mjere prvenstveno odnose na kvote i ogranienja ribolovnog napora ili ribolovnih mogunosti. Za razliku od sjevernih mora, na Sredozemlju vrijedi poneto drugaiji princip. Ribolov
se tu ureuje nizom tehnikih propisa koje su
minimalne ulovne veliine, koliko moe biti veliko oko na mrei, na kojoj se dubini i udaljenosti smije koristiti neki alat, smije li dodirivati dno
ako na njemu ive livade morskih trava koje su
posebno osjetljivo stanite i tako dalje. Upravo
209
Kako su
organizirani
proizvoai u
Europskoj uniji?
Zajednika organizacija trita podrazumijeva mehanizme iji je prvi i osnovni cilj
stabilizacija trita ili, jednostavno reeno, kako pomiriti ponudu i potranju i osigurati postizanje najviih cijena
Obzirom da je Europa etvrti najvei svjetski proizvoa i trei najvei uvoznik proizvoda
ribarstva, organizacija velikog trita prilino je
vano pitanje. Uz takvu konkurenciju, kako postii da ono to stavljate na trite postigne najbolju moguu cijenu jedno je od kljunih pitanja.
Okvir koji daje neke odgovore na ovo pitanje naziva se zajednika organizacija trita proizvodi-
je odreen ukupan ulov, kvote se dijele meu dravama koje u ribolovu sudjeluju, a onda svaka
drava svojim ribarima dodjeljuje individualnu
kvotu. Tijekom sezone ulova, mogu se dogoditi situacije kada svi ribari koji imaju kvotu odlue loviti u isto vrijeme. Tada na trite odjednom
doe velika koliina istog proizvoda, a cijena automatski pada. Upravo da se takva situacija ne
bi dogaala, osnovane su organizacije proizvoaa. Organizacije proizvoaa dobile bi kvote
po vrstama ukupne, koje su onda mogle podijeliti svojim lanovima. One su takoer bile odgovorne i za praenje potivanja kvote, ali i za
dogovor oko ritma kojim se neka kvota iskoritava. Planiranjem rada svojih lanova i planiranjem koliina koje su dolazile na trite, organizacije proizvoaa stekle su znaajnu poziciju u
reguliranju trita i cijena.
Da bi potaknula ribare na ovaj oblik udruivanja, Europa je u proteklom razdoblju financirala itav niz mehanizama koje su organizacije
proizvoaa mogle provoditi. Tako su sufinancirani njihovi operativni trokovi i uspostavljen
je sustav standarda i cijena, koji je bio temelj za
odreivanje iznosa za pojedine mehanizme. Na
razini EU odredila bi se godinja, referentna cijena neke vrste za pojedinu njezinu kategoriju, i
ukoliko bi se na tritu dogodila situacija da cijena padne ispod tako odreenog iznosa, organizacije su mogle vriti razliite intervencije
skladititi ulov, preraivati ulov i slino. Razlika
u cijeni se nadomjetala iz sredstava Europske
unije. Pored velike uloge u reguliranju trita, organizacije proizvoaa omoguile su svojim lanovima i bolje uvjete kopnene logistike upravljale su aukcijama, iskrcajnim mjestima i lukama,
nabavljale su alate i opremu, u nekim sluajevima ak i gorivo, uspostavljale su izravne veze s
burzama i aukcijama u drugim gradovima i dravama Unije. Sve to rezultiralo je znaajnim
olakanjem poslovanja samih ribara i jednostavnijom komunikacijom s administracijom putem predstavnika samih organizacija.
Nasuprot sjevernim morima, ovaj mehanizam na Mediteranu nije uspostavljen tako brzo,
niti je imao tako veliku ulogu. Jedan od razloga je
i injenica da na Mediteranu nema sustava kvota, pa uloga organizacija proizvoaa nije mogla biti tako precizno definirana kao ona u sluaju sjevernih zemalja. Ipak, i u mediteranskim
211
dravama poput Italije ili Grke postoje i djeluju organizacije proizvoaa. Njihova primarna
uloga je u pruanju podrke svojim lanovima u
procesu pronalaska trita one upravljaju iskrcajnim mjestima i aukcijama, i osiguravaju da se
proizvodi i ulovi njihovih lanova odmah po iskrcaju upute na mjesto na kojem su postignute
najbolje mogue cijene.
Stvari se sada ponovno mijenjanju. Organizacije proizvoaa i dalje imaju prvenstvenu ulogu u reguliranju trita moraju brinuti
o tome da se na pravi nain uspostavi ravnotea ponude i potranje i osigura najvea mogua cijena za ribare, ali sada dobivaju i znaajnije
mjesto u opim mehanizmima upravljanja resursima. Kako e i na koji nain drave urediti pitanja dodjele odgovornosti u procesu upravljanja ovim organizacijama tek e se definirati.
to sve ovo znai za hrvatske proizvoae?
U Hrvatskoj danas nema organizacija proizvoaa, ali postoje ribarske zadruge, koje su osnovane s ciljem poboljanja uvjeta rada svojih lanova. No, zadruge ne mogu postati organizacije
proizvoaa automatski potreban je niz zahvata i promjena u nainu njihova rada. Organizacije proizvoaa imaju puno vee obaveze
moraju biti neprofitne, moraju voditi zasebno
raunovodstvo, moraju izraivati planove rada
i stavljanja na trite svojih proizvoda. S druge
strane, one mogu dobiti i prava u procesu provedbe razliitih mehanizama. Izazov s kojim se
Hrvatska susree u ovom segmentu dijelom je
posljedica injenice da prema hrvatskim zakonima nema teritorijalnih ogranienja na pravo pristupa resursima ribar iz Pule, ukoliko ima upisanu ribolovnu zonu u svoju povlasticu, moe
loviti u Brakom kanalu. Da bi imale mogunost
ureenja rada lanova i reguliranja iskoritavanja resursa, organizacije koje postaju priznate
kao organizacije proizvoaa morale bi imati i
mogunost utjecanja na ribolov na nekom podruju ili ribolov neke vrste. Danas najizgledniji kandidati za organizacije proizvoaa kako ih
prepoznaje EU su oni oblici udruivanja u ribarstvu koji imaju relativno uzak spektar interesa
drugim rijeima, koji recimo okupljaju ribare koji
love srdele ili inune. Ovaj segment ulova je najee ogranien ribari uvijek love dvije ili tri vrste koje ine najvei dio ulova. U takvim uvjetima mogue je planirati proizvodnju i sudjelovati
212
u procesu tehnikog upravljanja. S druge strane, niti jedna drava nije obvezna uspostaviti
organizacije proizvoaa to je zapravo inicijativa koja mora doi od samih ribara ili uzgajivaa. Drava sa svoje strane mora osigurati da se
ukoliko takav interes postoji priznavanje i poslovanje takvih organizacija odvija prema ope
prihvaenim i ujednaenim uvjetima.
Hoe li i na koji nain Hrvatska ukljuiti organizacije proizvoaa u ureenje trita ili ne,
ovisit e prvenstveno o prepoznavanju interesa
u ovakvim organizacijama samih ribara, potom
o nainu na koji e Hrvatska izraditi svoje planove upravljanja i donijeti tehnike propise o ribolovu, ali i o rezultatima reforme politike ribarstva
na razini EU.
Pie: EEF/N.S.
Sektoru ribarstva
2013. od Unije
sredstva u visini 8,7
milijuna eura
Od dobivenih sredstava moe se financirati bilo koja od mjera predviena Europskim fondom za ribarstvo pod uvjetom
da je navedena u stratekim i operativnim
dokumentima
Ribarstvo je jedna od grana primarne proizvodnje koja, poput poljoprivrede, i na razini Europske Unije dobiva znaajnu potporu. Najznaajniji mehanizam financiranja zove se Europski
fond za ribarstvo, a omoguava sufinanciranje
niza razliitih projekata i investicija u ribarstvu u
okviru Zajednike ribarstvene politike EU. Neke
drave poput Francuske, panjolske ili Italije
od uspostave europskog sustava financiranja
ribarstva do danas iskoristile su znaajna sredstva i prilino modernizirale svoje sektore. to
moemo oekivati?
Europski fond za ribarstvo mehanizam
je strukturne potpore to zapravo znai da se
iz sredstava ovog fonda financiraju potrebne
strukturne promjene u sektoru. Najjednostavnije reeno, evo kako bi to otprilike izgledalo: Zajednika politika definira ciljeve koje je potrebno postii recimo, potrebno je zatititi resurse;
potom tehnike mjere kau to se tono treba
napraviti recimo, potrebno je obustaviti ribolov na neko vrijeme; konano, Europski fond za
ribarstvo omoguava financiranje takve mjere. Drugi primjer bi bio recimo prerada politika kae da je cilj razviti proizvodnju na nain da
se poveava broj razliitih proizvoda na tritu, a
fond omoguava sufinanciranje takve investicije.
Europski fond za ribarstvo zapravo sadri listu
elja, a od svake se drave oekuje da izabere
ono to joj je najpotrebnije i to odgovara njezinim ciljevima, ali ne smije biti suprotno ciljevima
Unije. Premda pomae u provoenju potrebnih
mjera, da bi se povukla raspoloiva sredstva postoje i neki preduvjeti koje svaka drava mora ispuniti.
Osnovni preduvjet bilo kakvom financiranju iz fonda su strateke smjernice i operativni
dokumenti koje mora odobriti Europska Komisija. To su, prema dananjim okvirima, Nacionalni strateki plan za ribarstvo i Operativni program za provedbu fonda. Ova dva dokumenta
moraju sadravati opis sektora, ciljeve koje Hrvatska eli postii, mjere koje misli poduzeti te
sredstva koja planira (i moe) utroiti po pojedinoj mjeri. Koje mjere moemo financirati?
Recimo, u mjerama vezanim za flotu financira
se povlaenje iz ribolova i rezanje plovila, kompenzira se gubitak ribolovnih mogunosti zbog
nove ili neplanirane zabrane ribolova, plaaju
se socijalna davanja i slino. Kod prerade i trenja financiraju se pogoni za preradu, prostori za
skladitenja, marketinke aktivnosti, diversifikacija proizvoda i slino. Mjere od ope koristi najjednostavnije je poistovjetiti s ulaganjem u iskrcajna mjesta i luke. Postoje i neke stvari koje se
nikako ne mogu financirati - Europa tako ne dozvoljava financiranje javnim sredstvima nabavke snanijih motora ili poveavanje tonae plovila. Takoer, nije dozvoljeno sufinanciranje
gradnje plovila javnim sredstvima. Unija ne brani gradnju novog broda, ali taj poduhvat nee
sufinancirati.
Europa je za 2013. godinu za Hrvatsku u
sektoru ribarstva namijenila 8,7 milijuna eura.
Ovo su samo EU sredstva, i to samo za pola go-
Hrvatska e initi
4,5 posto ukupne EU
flote
S dananjim pokazateljima, Hrvatska bi
inila oko 1% europske proizvodnje - tako
bismo se nali na 17. mjestu ljestvice, izmeu eke i Estonije
Europska unija jedinstveno trite 27 drava jedno je od najveih svjetskih trita proizvoda ribarstva. 500 milijuna ljudi koliko danas
ivi na teritoriju Europske unije pojede vie ribe
i proizvoda ribarstva no to europski proizvoai proizvedu. Tko, to i koliko proizvede, a tko i
koliko pojede u EU i gdje smo tu mi?
Krajem 2009. godine, europska je ribarska flota brojala 84.909 plovila. Najvie ribarskih
plovila 17.258, ili 20,3% ukupne europske flote imala je Grka, potom slijedi Italija sa 13.638
(16,1%) pa panjolska (11.215 ili 13.2%). No, brojna grka flota broji najvie malih plovila po
snazi i tonai flote, ona ini svega 7,5 odnosno
4,8% ukupnih europskih vrijednosti. panjolci, s
214
druge strane, dre prvo mjesto po tonai, a Talijani po snazi flote. Snaga, izraena u kilovatima,
i tonaa, izraena u registarskim tonama, dva su
kljuna pokazatelja kojim Europa mjeri veliinu
flote. Ova dva pokazatelja slue za odreivanje
vrijednosti koja se naziva kapacitet flote. Prema
danas vaeim propisima, kapacitet flote odreuje se na dan pristupanja neke drave Uniji to
e se za Hrvatsku dogoditi 1. srpnja 2013. godine. Kapacitet flote dakle njezina snaga i tonaa
ogranieni su na vrijednost koju je drava unijela, i smije se samo smanjivati. U posljednjih desetak godina, ukupna europska flota smanjivala
je kapacitet po stopi od oko 2% godinje. Hrvatska, prema podacima iz 2010. godine, ima 4029
plovila i s ovakvim stanjem inila bi 4,5% ukupne EU flote. Njezina dananja tonaa inila bi
oko 2,5%, a snaga oko 4,5% ukupne snage europske ribarske flote. Za usporedbu, to znai otprilike brodova kao Finska, snage kao Nizozemska, a tonae kao Poljska. No, podaci o veliini
flote nisu lako spojivi s koliinama ulova to je
zapravo i razumljivo, jer razliite drave love u razliitim uvjetima. Neke, poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Danske, imaju relativno malu flotu po
broju plovila, ali su njihova plovila mahom velika i snana, i rade u podrujima u kojima se love
velike koliine nekih vrsta poput haringe, skue ili bakalara. S druge strane, Grci ne sudjeluju
znaajno u ukupnom ulovu, a imaju brojno najveu flotu. No, njihov se ribolov zasniva na obalnom ulovu slino Hrvatskoj.
U dananjoj Uniji, u djelatnosti ulova i uzgoja zaposleno je oko 150.000 ljudi. Od ukupnog broja, ak 60% zaposleno je u panjolskoj
(35.274), Italiji (25.426) i Grkoj (24.745). Podaci
o zaposlenima u sektoru ribarstva ne ukljuujui preradu - u Republici Hrvatskoj kreu se izmeu 2 i 5 tisua, to je veliki raspon i zapravo
ovisi o statistikim metodama koje su koritene
u procjenama. Da biste stekli sliku gdje je to u
europskim razmjerima, slina je situacija u Nizozemskoj, Danskoj, Finskoj i Njemakoj.
Ukupna godinja vrijednost ribopreraivake industrije u Europi dosee 23 milijarde eura
tri puta vie od vrijednosti primarne proizvodnje. panjolska, Italija, Francuska i Ujedinjeno
Kraljevstvo vodei su proizvoai. U Europi danas posluje gotovo 4000 ribopreraivakih tvrtki, a u toj je djelatnosti zaposleno 126.000 ljudi.
Europa danas ini 4,6% ukupne svjetske proizvodnje u ribarstvu to ukljuuje ulov
i uzgoj. Njezina proizvodnja dosegla je 6,5 milijuna tona, to je jo uvijek daleko od 46 milijuna tona koliko proizvodi Kina (i sama je na vrhu
ljestvice!), ali je dovoljno da je smjesti na etvrto mjesto svjetskih proizvoaa, odmah nakon
Indije i Perua. Unutar Unije, tri najvea proizvoaa su panjolska, Fancuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. panjolska godinje proizvede milijun
tona (16% EU proizvodnje), Francuska 795.000,
a Ujedinjeno Kraljevstvo 790.000 tona ribe i
drugih vodenih organizama. Hrvatska pak godinje proizvede oko 75.000 tona. Sa dananjim
pokazateljima, Hrvatska bi inila oko 1% europske proizvodnje. Tko bi bio u tim okvirima? Zapravo nitko. Drave ili proizvode preko 100.000
tona, ili ispod 25.000. Tako bismo mi zauzeli mjesto izmeu eke (ubraja se i slatkovodni
uzgoj!), koja proizvodi 25.000 tona i Estonije sa
100.000 tona. I nali bi se na 17. mjestu ljestvice!
Od navedenih 6,5 milijuna tona godinje
europske proizvodnje, 5,1 milijun tona dolazi iz
ulova. Europa je po koliini ulova trea na svijetu, nakon Kine i Perua. Najvee ulove na razini
Unije ostvaruje panjolska godinji ulov ove
drave dosee 740.000 tona. Slijede je Danska
sa 650.000 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 620.000
tona godinje. Na susjed Italija godinje ulovi 290.000 tona. Ova brojka ukljuuje talijanski ulov u svim morima svijeta, kao i ulov koljaka. Pritom je njihov ulov inuna 62.000 tona,
a oslia 15.000 tona. Hrvatska bi sa dananjim
ulovom od oko 60.000 tona i oko 15.000 uzgoja (ukljuujui i morski i slatkovodni) inila oko
1% europskih vrijednosti u obje ove kategorije. A
gdje smo na ljestvici? Opet na 17. mjestu. Negdje izmeu Grke koja ima 95.000 tona i Belgije
koja lovi 25.000 tona. Gdje smo u uzgoju? E, tu
smo neto bolji nalazimo se na 14. mjestu! Iza
nas su Belgijanci, Bugari, Estonci, Ciprani, Latvijci, Litvanci, Malteani, Austrijanci, Portugalci, Rumunji, Slovaci, Slovenci, Finci i veani...
Ali ne i Maari, esi, Danci... panjolsku, Grku,
Francusku i Italiju neemo tako skoro sustii...
to Europa lovi? Najvie atlantsku haringu oko 700.000 tona godinje, papalinu oko
500.000 tona godinje, atlantsku skuu oko
300.000 tona godinje. Ulov inuna od 110.000
tona ini 2% europskog ulova, a kampa 1%
ribolov za osobne potrebe) ne smije koristiti takozvane gospodarske alate, prije svega mree. Mali ribolov za osobne potrebe smije koristiti (u dodatku na udiarske alate raznih vrsta) jo i
200 metara jednostrukih mrea stajaica.
Godine 2010. Sabor je usvojio novi Zakon
o morskom ribarstvu. Tim je zakonom mali ribolov za osobne potrebe ukinut i ulazak RH u
EU u tom smislu zapravo nee imati nikakvih
posljedica u odnosu na danas vaei zakon. Naime, prema novom Zakonu, oni koji se danas
bave malim ribolovom za osobne potrebe smiju nastaviti raditi po starom do 31. prosinca 2014.
godine. Novi Zakon takoer omoguava da oni
koji danas imaju odobrenje za mali obalni ribolov ako zadovoljavaju odreene uvjete mogu
prijei u posebnu i novu kategoriju gospodarskog ribolova. Sabor je, naime, usvojio odredbe
prema kojima se zapravo vraa dopunski ribolov, u poneto izmijenjenom obliku. Sada postoji neto to se zove mali obalni ribolov (u redu,
ime moda nije najsretnije odabrano, ali to sad)
i koji je gospodarska kategorija. Zato je ona
uvedena?
Prvo, zato to se kao gospodarska kategorija ona moe koristiti mreama. Drugo, zato
to se time zadovoljava stvarna potreba onih
koji doista imaju potrebu baviti se ovakvim oblikom ribolova. No, nova je kategorija ograniena po mnogo emu. Korisnici mogu biti samo
oni koji su do dana ukidanja kategorije malog ribolova nositelji vaeeg odobrenja, stariji od nekog broja godina i podlijeu socijalnom cenzusu.
Zato sva ova ogranienja? Zato to ribe nema
ba na bacanje i zato to postoji gospodarska
grana gospodarski ribolov kojoj je temeljni
izvor prihoda ribarstvo. Osigurati da oni koji od
ribolova zaista ive i oni kojima to dopunjuje djelatnost ive u slozi i veselju nije ba lagan zadatak svi love iz istog izvora. A znanost sve vie
upozorava da je ribe sve manje i da su potrebna
sve vea ogranienja.
to e se zapravo dogoditi? Da nema prijelaznog razdoblja, mali ribolov (negospodarski) morao bi danom ulaska RH u EU prestati koristiti mree stajaice. To se nee dogoditi
tada, ve 1. sijenja 2015. Ovu je odluku ve donio Hrvatski Sabor usvajanjem Zakona o morskom ribarstvu iz 2010., pa se zapravo moe rei
da je Hrvatska dobila dobro prijelazno razdoblje
Budunost domae
brodograditeljske
industrije u EU
Prema podacima za velika brodogradilita,
domaa brodogradnja u europskim okvirima zauzima 3.5% isporuenih brodova,
odnosno, 5% brodova u gradnji; a zauzima
tree mjesto na dnu ljestvice zarade
Brodogradnju kao proizvodni proces obiljeavaju dvije bitne odlike: izrazita sloenost
proizvodnog procesa i krajnjeg proizvoda, te
izraziti utjecaj globalnog trita i sposobnost
upravljakog kadra da prepozna globalne trendove i prilagodi poslovanje brodogradilita sukladno svjetskim potrebama. Prvi element
(know-how) tradicionalno je prisutan i prepoznat u domaem brodograditeljskom sektoru.
Drugi element uporno ne uspijeva doi do izraaja (uz asne iznimke).
graditeljske industrije s ciljem zauzimanja vodee svjetske pozicije do 2015. godine, nitko nije
niti slutio da e joj to poi za rukom ve 2010. godine. Svjetska knjiga narudbi novih plovila iznosi 7.822 plovila, od ega pod EU-27 spada 173
plovila, pod RH 6 plovila, dok Japan, Juna Koreja i Kina opetovano zauzimaju vodee pozicije, i
to sa 385, 464, odnosno, 928 plovila.
Noviji podaci za RH iz 2011. godine upuuju na sljedee: 14 isporuenih brodova ukupne vrijednosti od 682 mil., 8 novih narudbi
ukupne vrijednosti od 315 mil., te, ukupno 26
brodova u knjigama narudbi u vrijednosti od
1.322 mil. Naalost, zadnja slubena domaa
statistika po pitanju sektora brodogradnje dostupna je za razdoblje 2000.-2007., te vie nije
relevantna, poglavito po pitanju srednjih i malih brodogradilita, te broja zaposlenih u takvim
brodogradilitima. Podaci iz 2007. godine, primjerice, pokazuju kako je ukupan broj zaposlenih u 7 velikih, 14 srednjih te 352 mala brodogradilita iznosio oko 16.500 zaposlenih, dok je
ukupno prihodovanje itave brodograditeljske
industrije iznosilo 8,8 milijardi kn (HGK, 2008).
Kako okvirni podaci o kooperantskim poduzeima i broju zaposlenih u istim ne postoje, moe
se samo pretpostavljati, imajui na umu opi
omjer od 1:4 zaposlenih prema nezaposlenima, kolika je realna brojka stanovnitva koja direktno odnosno indirektno ovisi o sektoru brodogradnje.
Podaci koji se tiu velikih brodogradilita,
udruenih u nacionalnu udrugu velikih hrvatskih brodograditelja Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, ukazuju na injenicu kako krajem
2011. godine: domaa brodogradnja u europskim okvirima zauzima 3.5% isporuenih brodova, odnosno, 5% brodova u gradnji i domaa brodopopravljaka industrija zauzima tree
mjesto na dnu ljestvice zarade; po broju zaposlenih u brodogradnji (8.792 radnika ponavljamo, podaci vrijede samo za velika brodogradilita) Hrvatska zauzima peto mjesto (Njemaka
je prva sa 18.000 zaposlenih, slijede Francuska
sa 16.000, Nizozemska sa 13.000, te Italija sa
oko 11.500 zaposlenih).
Navedena udruga lanica je Europskog
udruenja brodograditelja (CESA), prema ijim
su podacima iz 2011. godine narudbe novih
plovila u stalnom (blagom) porastu (oko 20%).
218
No, udruenje upozorava kako rijetko koje europsko brodogradilite uspijeva odrati pozitivno poslovanje, te predvia negativan utjecaj
financijske krize po pitanju zaposlenosti u razdoblju 2011.-2012. Usprkos tome, Udruenje
vjeruje kako e okrenutost visoko specijaliziranim plovilima (dodatno proizvodnji off-shore
vjetroelektrana) pouiti dobre poslovne rezultate u narednim godinama. Bitno je za napomenuti kako ukupno godinje prihodovanje CESA-e iznosi oko 30 milijardi, sa oko 100.000
zaposlenih, te s dodatnim indirektnim utjecajem na oko 500.000 zaposlenih u kooperantskim poduzeima. Vidljiv je osjetan pad u odnosu na 2008. godinu kada je CESA direktno
upoljavala oko 137.500 radnika, te se nastavlja
opi trend pada zaposlenosti u ovom sektoru
(1975. godine, primjerice, bilo je oko 460.000 direktno zaposlenih u sektoru brodogradnje).
Europski pravni okvir
Unutar obveza preuzetih tijekom pregovora s EU, Republika Hrvatska se meu ostalom
obvezala (u sklopu poglavlja Trino natjecanje) prekinuti sa dosadanjom praksom izdvajanja velikih dravnih potpora domaoj brodogradnji (prema, primjerice, podacima Agencije
za zatitu trinog natjecanja iz 2009. godine,
hrvatska brodogradnja dobila je gotovo treinu [30.4%] ukupnih dravnih potpora), to neminovno dovodi ili do znaajnih promjena u
upravljanju individualnim brodogradilitima, ili
do privatizacije u nadi kako e privatni subjekti
biti u stanju uspjeno nastaviti proizvodni proces imajui na umu interese zaposlenika.
Imajui na umu kako predvieno razdoblje trajanja financijske pomoi putem dravnih potpora u sektoru brodogradnje zavrava u
2011. godini, Europska komisija nedavno je odluila produiti, sukladno Smjernicama nacionalnih regionalnih potpora u razdoblju 2007-2013,
vrijeme trajanja reima dravnih potpora u podruju brodogradnje do isteka tog razdoblja (u
primjeni od 01.01.2012. do 31.12.2013.). U skladu s postojeim reimom, kako je zadan kroz
Okvir o dravnoj pomoi u sektoru brodogradnje iz 2011. godine, Komisija moe odobriti potpore koje se tiu: (a) pomoi brodogradilitima,
(b) pomoi kreditorima (domai i strani vlasnici brodova u gradnji, banke), te, (c) pomoi ino-
220
EU projekti
i koritenje fondova EU
(priprema za uspjeh)
221
Dug je i sloen
put od ideje do
europskog projekta
Projektna faza generiranja ideje do faze
stavljanja na papir najkreativnija je faza u
kontekstu pripremanja projekta za financiranje iz pretpristupnih fondova
Mnogi od nas imaju niz kreativnih ideja i
sporadino pomisle kako bi se eljeli ba time
baviti u ivotu. Ipak, korak prema realizaciji ideje obino ne naprave. Usto, esto nailazimo na
mnotvo informacija o mogunostima koje se
nude iz pretpristupnih fondova i uputa kako je
vano samo krenuti, ali ak i uz iskristaliziranu
ideju o potrebi financiranja odline ideje, poznavanje engleskog jezika, dovoljnu razinu hrabrosti i znatielje koja nas u svakodnevnom ivotu prate, ipak zavrimo dan s pitanjima kako,
s kim i gdje poeti. Ovaj je lanak namijenjen
upravo onima koji su razmiljali, ali se nikada
nisu usudili.
U svakodnevnom ivotu okrueni smo
idejama, ideje su posvuda oko nas. Kae se da
je dolazak do ideje jednostavan proces koji ne
zahtijeva ulaganje novca ili drugih sredstava
osim vremena koje treba provesti u razmiljanju
usmjerenom na promatranje i praenje trendova, problema ili pronalazak praznina na tritu.
Dok, primjerice, u sektoru poduzetnitva poduzetnik ima poduzetniku ideju, trai priliku na tritu i prepoznaje je, te djeluje prema projektu
u kontekstu pristupanja Uniji pojam prilika na
tritu zamijenjen je djelomice projektnim pristupom Europske unije nazvanim upravljanje
projektnim ciklusom. Umjesto trine prilike,
trai se drutvena prilika, problem u lokalnom
okruenju koji se namjerava rijeiti.
Dakle, ideja u nastanku, uoen problem ili
nedostatak moe se rijeiti generiranjem kreativnog projekta kojim se identificirani problem
rjeava. Projekt je niz aktivnost kojim se ostvaruje jedan ili vie specifinih ciljeva unutar definiranog vremenskog okvira i zadanog prorauna.
Prevedeno u terminologiju europske projektne
dokumentacije (prema definiciji PCM-a) projekt
je instrument koji se koristi kako bi se doprinijelo postizanju vieg cilja (npr. programa), koji pak
podrava provedbu ire politike.
Projektna faza generiranja ideje do faze
stavljanja na papir najkreativnija je faza u kontekstu pripremanja projekta za financiranje iz
pretpristupnih fondova. Ta faza sa sobom donosi fleksibilnost, rasprave s potencijalnim partnerima i svojevrsnu slobodu izriaja. Ipak, svaka sljedea faza ograniena je formatom, ali i
jezikom koji potjee iz specifinog projektnog
jezika. Svaka sljedea faza pojednostavljeni je
proces ukalupljivanja ideje u format takozvanog pristupa logike matrice kojim idejni kreatori svoju ideju elaboriraju kao potrebu kojom se
rjeava uoeni drutveni problem. Pristup logike matrice ideji prua ire znaenje koje e imati i svoje dugorone i imanentne ciljeve, kvantitativne pokazatelje uspjenosti, te unaprijed
osmiljene naine anticipiranja rizika provedbe projekta i upravljanja njime. Svaka aktivnost
koja ini projekt ima pridruenu logiku, kvantificirane rezultate aktivnosti, raspodjelu odgovornosti u provedbi aktivnosti, razdoblje provedbe
te trokove koje sa sobom povlai. Stoga, logika matrica i retroaktivno (jednom kad se projekt pokrene) omoguava nain praenja razvoja projekta, kontinuirano propitivanje scenarija
to ako te potie pronalazak jasnih i konkretnih
rjeenja na sveobuhvatan nain.
esto je put od ideje do provedbe projekta
mukotrpan i dugaak. Meutim, uz dobru ideju
i vjeru u uspjeh, strpljenje, uenje i fleksibilnost
preostaje pokuati pretoiti odlinu ideju na papir u suradnji s ostalim zainteresiranim partnerima te poeti sudjelovati u dinaminom svijetu
europskih projekata
Pie: EEF/A.L.
223
Preduvjeti za
pripremu europskih
projekata i najee
pogreke
Dogaaju se banalne pogreke poput slanja nepotpune dokumentacije, dokumentacije pisane rukom na hrvatskom jeziku,
trai se vei iznos sredstava od zadanog
maksimuma
Ako ste razmiljali o prijavi svog projekta
za financiranje iz pretpristupnih fondova Europske unije, ovaj e vam tekst pruiti uvid u nekoliko najeih preduvjeta i pogreaka prilikom
prijavljivanja zanimljivih projekata. Uspjeno povlaenje sredstava uglavnom ovisi o pripremljenosti nacionalnih institucija (ministarstava, provedbenih tijela/agencija itd.), dok drugu stranu
potranje ine krajnji korisnici sredstava iz pretpristupnih fondova, dakle civilni sektor (nevladine udruge), poduzetnici i sl.
Prvi uvjet za uspjeno povlaenje sredstava jest imati odlian i entuzijastian tim unutar
organizacije (dovoljan je i jedan voditelj projekta koji ima potpunu organizacijsku podrku svih
slubi unutar organizacije), dobre partnere (poeljno da partneri imaju prethodnog iskustva s
europskim projektima) te dovoljno vremena za
pripremu projekta. U prvoj fazi prijavitelji prijavljuju tzv. Concept note koji, nakon uspjene
prve evaluacije, onda vodi ka pisanju potpunog
projektog prijedloga. Prva kljuna kategorija jest
prihvatljivost projektne ideje/kompatibilnost.
Bilo bi za poetak nuno identificirati potrebu
samog prijavitelja odnosno podruje koje prijavitelj eli poboljati financiranjem iz europskih
sredstava. Nakon toga nuno je istraiti u kojoj
mjeri te potrebe ili ideje odgovaraju potrebama
identificiranim u stratekim dokumentima (nacionalnim, lokalnim krovnim, makro dokumentima).
Ako postoji komplementarnost izmeu
potreba prijavitelja i potreba vie makro razine, prvi je uvjet zadovoljen. U sljedeem koraku
prijavitelji trebaju konzultirati Godinji plan do 224
djele bespovratnih sredstava na internet stranicama provedbenih tijela, koja izmeu ostalog nude sve potrebne informacije o natjeajima
i najavljuju ih. Pozivi na podnoenje projektnih
prijedloga sadre sve nune podatke: ciljeve,
prioritete i oekivane rezultate (vidi tzv. makro
strategije), popis prihvatljivih prijavitelja i partnera, dostupne iznose te postotak sufinanciranja od strane prijavitelja i rokove za prijavu na
natjeaj. Neto detaljnije i relevantnije su Upute za prijavitelje projekata, koje izmeu ostalog
informiraju i o maksimalnim iznosima na koje
projekt moe glasiti kao i uvjete koje prijavljeni
projekt mora zadovoljavati kako bi bio prihvatljiv,
popis prihvatljivih trokova, pojanjenje sustava
evaluacije pristiglih ponuda te popis najvanijih
datuma. Nije naodmet naglasiti da je slubeni
jezik projektne dokumentacije engleski.
Vrijeme je druga kljuna kategorija za
uspjenost projekta. Nuno je uzeti vremena za
razmiljanje o kompatibilnosti kvalitetne ideje s
kvalitetnim projektnim prijedlogom, ali i istraiti prethodne natjeaje na mrenim stranicama
provedbenih tijela u kojima se jasno moe vidjeti model pisanja projekta i elaboriranja ideje po
komponentama.
Ipak, pisanje uspjenog projekta nije u toj
mjeri plono, te se nai prijavitelji esto spotaknu o nekoliko tipinih pogreaka u pripremi
projekta. U odnosu na gore spomenuto, na razini pisanja Concept notea, dogaaju se, primjerice, banalne pogreke poput slanja nepotpune
dokumentacije, dokumentacije pisane rukom
na hrvatskom jeziku, trai se vei iznos sredstava od zadanog maksimuma - pogreke koje
u odnosu na gore spomenuto informiranje navode na zakljuak da su neki prijavitelji nedovoljno oprezni sa zadovoljenjem temeljnih (navedenih) uvjeta. esto se na ovoj razini dogaaju i
neto sofisticiranije pogreke poput nedovoljno
dobro i detaljno definirane ciljane skupine, nedefiniranih krajnjih korisnika projekta, neusklaenosti projekta s regionalnom i lokalnom politikom (makro dokumenti) ili nedosljednost
idejnog plana projekta i njegova neusklaenost
kao cjelina.
Ipak, stvar je ozbiljnija u fazi pisanja potpunog prijedloga projekta gdje potencijalni korisnici zanemare vlastite financijske i operativne
kapacitete ili primjerice nedovoljno elaborirane
aktivnosti projekta, nekonzistentnost predloenih aktivnosti i oekivanih rezultata ili primjerice netoni izrauni u proraunu. Openito, sve
spomenuto vrijedan je proces uenja (koji ponekad ima i cijenu) za mogunosti koje nam u
Hrvatsku stiu ulaskom u Europsku uniju. Zato
uloite u uenje i nauite na grekama.
Pie: EEF/A.L.
225
ISBN 978-953-57419-0-9