Zakon o Nasljeđivanju

ZAKON O NASLJEIVANJU
(neslubeni proieni tekst NN 48/03, 163/03, 35/05)
DIO PRVI
OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuje pravo nasljeivanja.
(2) Ovim se Zakonom ureuju pravila po kojima sud, druga tijela i ovlatene osobe
postupaju u nasljednim stvarima.
lanak 2.
(1) Sve su fizike osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne u nasljeivanju.
(2) Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeivanju ravnopravni s dravljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na
zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes.
lanak 3.
(1) Nasljeuje se zbog smrti fizike osobe i u trenutku njezine smrti.
(2) Svaku se fiziku osobu moe naslijediti.
lanak 4.
(1) Umrlu fiziku osobu (ostavitelja) nasljeuje onaj koji je njezinom smru stekao nasljedno pravo (nasljednik).
(2) Svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije to drugo odreeno.
(3) Nasljedno se pravo stjee po odredbama ovoga Zakona, a na temelju oporuke ili na
temelju zakona.
pravokutnik.net
(4) Nasljedno se pravo stjee u trenutku ostaviteljeve smrti. Stjecatelj nasljednog prava
moe ga se po odredbama ovoga Zakona odrei, pa e se uzeti kao da ga nikada nije niti
stekao.
lanak 5.
(1) Tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopi pravni sljednik.
(2) Ostaviteljevom smru prelazi njegova ostavina na nasljednika, ime postaje njegovo
nasljedstvo.
(3) Ostavina se sastoji od svega to je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim
onoga to se ne moe naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina
ono to je tui udio u zajednikoj imovini ili to netko u trenutku ostaviteljeve smrti
stekne na posebnom pravnom temelju.
lanak 6.
Smru ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na opinu, odnosno grad
odreene ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak poloaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, ega se oni ne mogu odrei.
lanak 7.
(1) Svatko je ovlaten da za sluaj svoje smrti oporukom odredi sebi nasljednika, a i da
pravo svojega nasljednika ogranii i optereti, na nain i u granicama odreenima ovim
Zakonom.
(2) Zbog zatite opravdanih interesa lanova ue obitelji ovim se Zakonom odreuje koja
prava glede ostavine pripadaju lanovima ue obitelji, makar i protiv ostaviteljeve volje,
te se postavljaju granice oporunim i drugim raspolaganjima za sluaj smrti.
DIO DRUGI
PRAVNI TEMELJ NASLJEIVANJA
Glava prva
NASLJEIVANJE NA TEMELJU ZAKONA
Zakonski nasljednici
lanak 8.
(1) Na temelju zakona ostavitelja nasljeuju svi njegovi potomci, njegova posvojad i njihovi potomci, njegov brani drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braa
i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci.
pravokutnik.net
(2) Na temelju zakona ostavitelja nasljeuje i njegov izvanbrani drug koji je u pravu
nasljeivanja izjednaen s branim. Izvanbranom zajednicom u smislu ovoga Zakona
smatra se ivotna zajednica neudane ene i neoenjenog mukarca koja je trajala dulje
vrijeme a prestala ostaviteljevom smru, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke
koje se trae za valjanost braka.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka nasljeuju po nasljednim redovima.
(4) Nasljednici bliega nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.
I. NASLJEDNI REDOVI
1. Prvi nasljedni red
Ostaviteljevi potomci i brani drug
lanak 9.
(1) Ostavitelja nasljeuju prije svih njegova djeca i njegov brani drug.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka nasljeuju na jednake dijelove.
Pravo predstavljanja
lanak 10.
Dio ostavine koji bi pripao prije umrlom djetetu da je nadivjelo ostavitelja nasljeuju njegova djeca, ostaviteljevi unuci, na jednake dijelove, a ako je neki od unuka umro prije
ostavitelja, onda dio koji bi njemu pripao da je bio iv u asu ostaviteljeve smrti nasljeuju njegova djeca, praunuci ostaviteljevi, na jednake dijelove, i tako redom sve dokle
ima ostaviteljevih potomaka.
2. Drugi nasljedni red
Ostaviteljevi roditelji i brani drug
lanak 11.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio potomke nasljeuju njegovi roditelji i njegov brani drug.
(2) Ostaviteljevi roditelji nasljeuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu
polovicu ostavine nasljeuje ostaviteljev brani drug.
(3) Ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, brani drug nasljeuje cijelu ostavinu.
pravokutnik.net
(4) Ako iza ostavitelja nije ostao brani drug, ostaviteljevi roditelji nasljeuju cijelu
ostavinu na jednake dijelove.
(5) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao
da je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj.
Ostaviteljeva braa i sestre i njihovi potomci
lanak 12.
(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio branog
druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca
(ostaviteljeva braa i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po
pravilima za sluaj kad ostavitelja nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.
(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja koji nije ostavio branog
druga, dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju
potomci, kako je odreeno u stavku 1. ovoga lanka.
(3) U svim sluajevima ostaviteljeva braa i sestre samo po ocu nasljeuju na jednake
dijelove oev dio ostavine, braa i sestre samo po majci nasljeuju na jednake dijelove
majin dio, a braa i sestre nasljeuju na jednake dijelove s braom i sestrama po ocu
oev dio, a s braom i sestrama po majci majin dio.
Ako je jedan roditelj umro bez potomstva
lanak 13.
Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio branog druga, a
nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja
nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavitelja koji nije ostavio branog
druga, njegovi potomci nasljeuju ono to bi pripalo i jednom i drugom roditelju, kako je
odreeno u lanku 12. ovoga Zakona.
3. Trei nasljedni red
Ostaviteljevi djedovi i bake
lanak 14.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni branog druga, ni roditelje, niti su ovi
ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovi djedovi i bake.
(2) Jednu polovicu ostavine nasljeuju djed i baka s oeve strane, a drugu polovicu djed i
baka s majine strane.
pravokutnik.net
Prava djeda i bake iste loze

lanak 15.
(1) Djed i baka iste loze nasljeuju na jednake dijelove.
(2) Ako je neki od ovih predaka jedne loze umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu
pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca, njegovi unuci i njegovi daljnji
potomci, po pravilima za sluaj kad ostavitelja nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.
(3) U svemu ostalome za nasljedno pravo djeda i bake jedne loze i njihovih potomaka
vrijede pravila po kojima nasljeuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.
Ako su djed i baka jedne loze umrli bez potomstva
lanak 16.
Ako su djed i baka jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili nijednog potomka, dio
ostavine koji bi im pripao da su nadivjeli ostavitelja nasljeuju djed i baka druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljnji potomci, kako je odreeno u lanku 15.
ovoga Zakona.
4. etvrti nasljedni red
Pradjedovi i prabake
lanak 17.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog
potomka, ni branog druga, ni djeda i baku, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju
njegovi pradjedovi i prabake.
(2) Jednu polovicu nasljeuju pradjedovi i prabake s oeve strane, a drugu polovicu nasljeuju pradjedovi i prabake s majine strane.
lanak 18.
(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prabakama s oeve strane jednu
polovicu nasljeuju na jednake dijelove roditelji njegova djeda po ocu, a drugu polovicu
roditelji njegove bake po ocu.
(2) I pradjedovi i prabake s majine strane nasljeuju na nain odreen u stavku 1. ovoga
lanka dio koji im pripada.
(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je iv nasljeuje predak koji
mu je bio brani drug.
pravokutnik.net
(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su ivi nasljeuje
drugi par iste loze.
(5) Ako nema pradjedova i prabaka jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su ivi
nasljeuju pradjedovi i prabake druge loze.
5. Ostali nasljedni redovi
Ostali predci
lanak 19.
Iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeuju daljnji njegovi predci, redom, po pravilima
po kojima nasljeuju njegovi pradjedovi i njegove prabake.
Oasna ostavina
lanak 20.
(1) Ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad
na ijem se podruju nalaze.
(2) Pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je
ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalite na podruju Republike Hrvatske.
(3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalite na podruju Republike Hrvatske,
a imao je boravite, pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno
grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravite na podruju Republike Hrvatske.
(4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruju Republike Hrvatske nije imao ni
prebivalite niti boravite, pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu,
odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dravljana Republike
Hrvatske.
II. POSEBNE odredbe za neke nasljednike
1. Potomci
lanak 21.
Djeca roena izvan braka i njihovi potomci imaju ista nasljedna prava kao i brana djeca i
njihovi potomci.
2. Posvojad u sluaju srodnikog posvojenja
lanak 22.
pravokutnik.net
(1) Srodnikim posvojenjem meusobno stjeu posvojitelj i njegovi srodnici s jedne

strane, te posvoje i njegovi potomci s druge strane, pravo zakonskog nasljeivanja.
(2) Srodnikim posvojenjem prestaje meusobno pravo zakonskog nasljeivanja izmeu
posvojeta i njegovih krvnih srodnika.
(3) Ako dijete posvoji maeha ili ouh, ne prestaje nasljedno pravo izmeu posvojeta i
roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnih srodnika tog roditelja.
3. Posvojad u sluaju roditeljskog posvojenja
lanak 23.
(1) Roditeljskim posvojenjem stjeu meusobno posvojitelj i posvoje pravo zakonskog
nasljeivanja krvnih srodnika u ravnoj lozi, tako da posvoje i posvojetovi potomci
imaju prema posvojitelju nasljedna prava kao da su posvojiteljeva djeca, odnosno daljnji
posvojiteljevi potomci, a posvojitelj i njegovi predci imaju prema posvojetu i njegovim
potomcima jednaka nasljedna prava kao da je posvojitelj posvojetu roditelj, a posvojiteljevi predci da su posvojetovi predci.
(2) Posvoje iz roditeljskog posvojenja i njegovi potomci ne nasljeuju na temelju zakona
posvojiteljeve pobone srodnike, njegova branog druga, a ni njegovu posvojad koja su
to na temelju roditeljskog posvojenja, kao ni potomke takve posvojadi.
(3) Roditeljskim posvojenjem prestaju meusobna prava nasljeivanja posvojeta i njegovih krvnih srodnika. Iznimno od toga, roditeljskim se posvojenjem ne dira u nasljedno
pravo posvojeta i njegovih potomaka prema posvojetovu roditelju koji je u braku s
posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.
lanak 24.
Posvoje i njegovi potomci ne mogu naslijediti posvojitelja ako je posvojitelj podnio
zahtjev za prestanak posvojenja, a nakon njegove smrti, na zahtjev zainteresirane osobe
nastavi se postupak pa se utvrdi opravdanost zahtjeva.
4. Brani i izvanbrani drug
lanak 25.
(1) Pravo nasljeivanja izmeu branih drugova prestaje rastavom braka i ponitajem
braka.
(2) Brani drug nema pravo na nasljedstvo:
1) ako je ostavitelj podnio tubu za rastavu ili ponitaj braka, odnosno sporazumni
zahtjev za rastavu braka, a nakon ostaviteljeve smrti se utvrdi da su bili osnovani;
pravokutnik.net
2) ako njegov brak s ostaviteljem bude proglaen nepostojeim, ili bude poniten poslije
ostaviteljeve smrti iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani drug znao ili morao
znati u vrijeme sklapanja braka,
3) ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom
ili u sporazumu s ostaviteljem.
(3) Izvanbrani drug nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica ivota s
ostaviteljem bila trajno prestala.
Glava druga
NASLJEIVANJE NA TEMELJU OPORUKE
I. Pretpostavke valjanosti oporuke
Sposobnost oporuivanja
lanak 26.
(1) Oporuku moe napraviti svaka osoba sposobna za rasuivanje koja je navrila 16
godina ivota.
(2) Oporuka je nitava ako u vrijeme sastavljanja oporuitelj nije imao 16 godina ivota
ili nije bio sposoban za rasuivanje. Ako se ne dokae suprotno, smatrat e se da je
oporuitelj u trenutku sastavljanja oporuke bio sposoban za rasuivanje. Oporuitelj nije
bio sposoban za rasuivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti znaenje svojeg
oitovanja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da
postupa u skladu s tim znanjem.
(3) Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je oporuka napravljena ne
utjee na njezinu valjanost.
Ponitenje oporuke zbog mana oporuiteljeve volje
lanak 27.
(1) Oporuka e se na zahtjev ponititi ako je oporuitelj bio natjeran prijetnjom ili silom
da je napravi ili se odluio napraviti je zbog toga to je bio prevaren ili to se nalazio u
zabludi.
(2) Prijetnja, sila ili prijevara razlog su za ponitenje oporuke i kad potjeu od tree
osobe.
(3) Raspolaganja oporukom ponitit e se na zahtjev i ako je oporuitelj bio u zabludi o
injenicama koje su pobudile oporuitelja da uini ta raspolaganja.
pravokutnik.net
(4) Ako su samo neke oporune odredbe napravljene pod prijetnjom ili silom, zbog
prijevare, ili u zabludi, to ne povlai za sobom nevaljanost i ostalih odredaba ako one
mogu opstati bez te odredbe.
lanak 28.
(1) Ponitenje oporuke ili pojedinih njezinih odredaba zbog prijetnje ili sile, prijevare ili
zablude, moe zahtijevati samo osoba koja za to ima pravni interes, i to u roku od godinu
dana od kada je doznala za postojanje uzroka nevaljanosti, ali najkasnije za deset godina
od proglaenja oporuke.
(2) Rok od godinu dana ne moe poeti tei prije proglaenja oporuke.
(3) Prema osobi koja je prouzroila mane oporuiteljeve volje, ili je za njih znala ili
morala znati, ponitenje oporuke moe se zahtijevati u roku od 20 godina od dana
proglaenja oporuke.
Oblik oporuke kao pretpostavka valjanosti
lanak 29.
(1) Valjana je ona oporuka koja je napravljena u obliku utvrenom zakonom i uz
pretpostavke predviene zakonom.
(2) Svatko moe u redovitim okolnostima oporuiti u bilo kojem od zakonom
predvienih oblika.
(3) Zbog nedostatka u obliku ponitenje oporuke moe zahtijevati nakon otvaranja nasljedstva samo osoba koja za to ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je
saznala za oporuku, a najdulje za 10 godina od proglaenja oporuke. Rok od godinu dana
ne moe poeti tei prije proglaenja oporuke.
II. Oblici oporuke
1. Privatne oporuke
Vlastoruna oporuka
lanak 30.
(1) Oporuka je valjana ako ju je oporuitelj vlastoruno napisao i ako ju je potpisao.
(2) Za valjanost vlastorune oporuke nije nuno, ali je korisno, da su u njoj naznaeni
mjesto i datum kad je sastavljena.
Pisana oporuka pred svjedocima
pravokutnik.net
lanak 31.
(1) Oporuitelj koji zna i moe itati i pisati moe sastaviti oporuku tako to e za
ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred dva istodobno nazona svjedoka da je
to njegova oporuka te je pred njima potpisati.
(2) Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznai njihovo svojstvo
svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakem pronalaenju.
2. Javna oporuka
lanak 32.
(1) Svatko moe valjano oporuiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne moe ili ne
zna itati ili se ne moe potpisati moe u redovitim okolnostima oporuiti samo u obliku
javne oporuke.
(2) Javnu oporuku na oporuiteljev zahtjev sastavljaju u Republici Hrvatskoj sudac
opinskog suda, sudski savjetnik u opinskom sudu ili javni biljenik, a u inozemstvu
konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvatske (ovlatena
osoba).
(3) Ovlatena osoba oporuku sastavlja prema kazivanju oporuitelja.
(4) Sastavljenu oporuku ovlatena osoba proitat e oporuitelju, objasniti mu pravne
posljedice oporunog raspolaganja i dati mu da pred njom oporuku potpie.
(5) O svim radnjama iz prethodnog stavka ovlatena osoba e u samoj ispravi o sastavljanju oporuke sainiti zapisnik kojim e potvrditi da su sve te radnje poduzete. Ovaj
zapisnik potpisuju oporuitelj i ovlatena osoba.
(6) Ako oporuitelj nije u stanju potpisati oporuku odnosno zapisnik, navest e razlog
ovlatenoj osobi koja e to zabiljeiti na oporuci i zapisniku. Oporuitelj moe zatraiti
od neke druge osobe da ga potpie na oporuci i zapisniku.
Javna oporuka ako je oporuitelj nije u stanju proitati
lanak 33.
(1) U sluaju da oporuitelj nije u stanju proitati oporuku koju mu je sastavila ovlatena
osoba, ova e je proitati oporuitelju u nazonosti dvaju svjedoka koji razumiju jezik na
kojem je oporuka sastavljena, nakon ega e oporuitelj u njihovoj nazonosti potpisati
oporuku ili staviti na nju svoj rukoznak, poto izjavi da je to njegova oporuka.
(2) Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci.
pravokutnik.net
(3) O svim radnjama iz prethodnog stavka ovlatena osoba e u samoj ispravi o sastavljanju oporuke sainiti zapisnik kojim e potvrditi da su sve te radnje poduzete. Ovaj
zapisnik potpisuju oporuitelj, svjedoci i ovlatena osoba.
Predaja oporuke na uvanje
lanak 34.
(1) Oporuitelj moe svoju oporuku sam uvati, ili je povjeriti na uvanje kojoj drugoj
fizikoj ili pravnoj osobi.
(2) Ako oporuitelj eli povjeriti svoju oporuku na uvanje sudu, javnom biljeniku ili u
inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Republike
Hrvatske, taj ju je duan primiti na uvanje bez obzira tko je oporuku sastavio, te
postupiti pritom po pravilima ovoga Zakona (lanak 167.).
Svjedoci pisane oporuke pred svjedocima i javne oporuke
lanak 35.
(1) Pri sastavljanju pisane oporuke pred svjedocima (lanak 31.) i javne oporuke (lanak
33.) svjedoci mogu biti punoljetne osobe kojima nije oduzeta poslovna sposobnost i koje
znaju i mogu itati i pisati.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sastavljanju pisane oporuke pred svjedocima ni javne
oporuke, niti oporuku sastaviti po oporuiteljevu kazivanju u svojstvu ovlatene osobe:
oporuiteljevi potomci, njegova posvojad i njihovi potomci, njegovi predci i posvojitelji,
njegovi srodnici u pobonoj lozi do zakljuno etvrtog stupnja, brani drugovi svih tih
osoba ni oporuiteljev brani drug.
Raspolaganja u korist ovlatene osobe, svjedoka i njihovih bliih srodnika
lanak 36.
Nitave su oporune odredbe kojima se neto ostavlja osobi koja je oporuku sastavila,
svjedocima pri njezinu sastavljanju, njihovim branim drugovima, njihovim predcima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobonoj lozi do zakljuno etvrtog stupnja
srodstva i branim drugovima svih tih osoba.
3. Oporuka u izvanrednim okolnostima
Usmena oporuka
lanak 37.
pravokutnik.net
(1) Oporuitelj moe oitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva istodobno
nazona svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporuiti ni u
jednom drugom valjanom obliku.
(2) Usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih
okolnosti u kojima je napravljena.
Svjedoci usmene oporuke
lanak 38.
Svjedoci usmene oporuke mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke,
ali ne moraju znati ni moi itati ni pisati.
Dunost svjedoka usmene oporuke
lanak 39.
(1) Svjedoci pred kojima je oporuitelj usmeno oitovao svoju posljednju volju duni su
bez odgode napisati sadraj oporuiteljeva oitovanja i to prije predati to sudu ili javnom
biljeniku na uvanje, ili ga usmeno ponoviti pred sudom ili javnim biljenikom iznosei
kada je, gdje i u kojim je prilikama oporuitelj oitovao svoju posljednju volju.
(2) Neispunjenje dunosti svjedoka iz stavka 1. ovoga lanka ne teti valjanosti usmene
oporuke.
Raspolaganja usmenom oporukom u korist svjedoka i njihovih bliih srodnika
lanak 40.
Nitave su odredbe usmene oporuke kojima se ostavlja neto svjedocima pri njezinu
sastavljanju, njihovim branim drugovima, njihovim predcima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobonoj lozi do zakljuno etvrtog stupnja srodstva i branim
drugovima svih tih osoba.
4. Dokazivanje unitene, izgubljene, skrivene ili zametnute oporuke
lanak 41.
Oporuka unitena sluajem ili radnjom neke druge osobe, izgubljena, skrivena, ili
zametnuta, prije ili nakon oporuiteljeve smrti, ali bez njegova znanja proizvest e uinke
valjane oporuke ako zainteresirana osoba dokae da je oporuka postojala, da je unitena,
izgubljena, sakrivena ili zametnuta, da je bila sastavljena u obliku propisanom u zakonu i
ako dokae sadraj onoga dijela oporuke na koji se poziva.
III. Sadraj oporuke
pravokutnik.net
lanak 42.
(1) Ostavitelj je ovlaten za sluaj smrti oporukom raspolagati svime ime je bio ovlaten
raspolagati i za ivota, ako nije to posebno propisano.
(2) Oporuitelj moe oporukom proizvesti iste pravne uinke koje je mogao i za ivota
jednostranim oitovanjem svoje volje, ako nije to drugo propisano.
(3) Oporuitelj moe svojom oporukom izazvati samo nasljednopravne uinke koji su
predvieni ovim Zakonom.
(4) Koliko je oporuitelj u slobodi raspolaganja ogranien u korist lanova svoje obitelji,
odreuju odredbe o nunom nasljeivanju ovoga Zakona.
Odreivanje nasljednika
lanak 43.
(1) Oporuitelj moe oporukom odrediti jednoga ili vie nasljednika.
(2) Nasljednik na temelju oporuke jest osoba koju je oporuitelj odredio da ga naslijedi u
cijelosti ili u razmjernom dijelu.
(3) Nasljednikom e se smatrati i osoba kojoj su oporukom ostavljeni jedna ili vie
odreenih stvari ili prava, ako se ustanovi da je oporuiteljeva volja bila da mu ta osoba
bude nasljednik.
Odreivanje zamjenika
lanak 44.
(1) Oporuitelj moe odrediti oporukom osobu kojoj e pripasti nasljedstvo za sluaj da
odreeni nasljednik umre prije njega, ili da se odrekne nasljedstva, ili da bude nedostojan
da naslijedi. Isto vrijedi i za zapise, naloge i ostala raspolaganja.
(2) Oporuitelj ne moe odrediti nasljednika svome nasljedniku ni zapisovniku.
Ostavljanje zapisa
lanak 45.
Oporuitelj moe oporukom ostaviti jedan ili vie zapisa (legata), ovlaujui njima neku
osobu (zapisovnika, legatara) da od nasljednika ili druge osobe u iju je korist oporuno
raspolagao zahtijeva neko davanje, injenje, trpljenje ili proputanje njemu ili nekoj
drugoj osobi.
pravokutnik.net
Raspolaganje u doputene svrhe i osnivanje zaklade

lanak 46.
(1) Oporuitelj moe oporukom odrediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine ili cijela
ostavina upotrijebi za postignue neke doputene svrhe.
(2) Ako je oporuitelj odredio osnivanje zaklade i namijenio sredstva za postignue njezine svrhe, zaklada e nastati kad se ispune pretpostavke odreene posebnim
propisima o zakladama.
Nalozi i uvjeti
lanak 47.
(1) Oporuitelj moe opteretiti nekom dunosti osobu kojoj ostavlja neku korist iz
ostavine (nalog).
(2) On moe u pojedinim oporunim odredbama odrediti uvjete ili rokove.
(3) Za nemogue, nedoputene i nemoralne uvjete, kao i nerazumljive ili protuslovne,
uzet e se da ne postoje.
lanak 48.
(1) Ako je oporuitelj nekome neto oporukom namijenio uz optereenje nalogom, taj e
se nalog smatrati raskidnim uvjetom, tako da osoba optereena nalogom gubi ono to joj
je namijenjeno ako ne ispuni nalog.
(2) Za nedoputene i nemoralne naloge uzet e se da ne postoje.
(3) Ako se nalog ne moe tono ispuniti, treba mu se ispunjenjem pribliiti koliko je
mogue.
(4) Ako se nalog ne moe uope ispuniti, osoba optereena nalogom smije zadrati ono
to joj je ostavljeno, osim ako iz ostaviteljeve volje ne proizlazi suprotno ili ako svojom
krivnjom ne moe ispuniti nalog.
(5) Ako je ostavitelj oitovao svoju volju o svrsi kojoj bi ostavina ili neto iz nje sluilo,
ali je nije naloio kao dunost nasljedniku ili osobi kojoj je to oporukom namijenio, oni
nisu duni to rabiti u tu svrhu.
Odreenost nasljednika i drugih korisnika
lanak 49.
pravokutnik.net
Nasljednici, zapisovnici i druge osobe kojima su oporukom namijenjene neke koristi

dovoljno su odreeni ako oporuka sadri podatke na temelju kojih se moe utvrditi tko su
oni.
Tumaenje oporuke
lanak 50.
(1) Odredbe oporuke valja tumaiti prema oporuiteljevoj pravoj namjeri.
(2) U dvojbi o pravoj oporuiteljevoj namjeri treba se drati onoga to je povoljnije za
oporunog, a ne zakonskog nasljednika.
(3) U dvojbi o pravoj oporuiteljevoj namjeri treba se drati onoga to je povoljnije za
osobu koja je oporukom neim optereena.
IV. Pravo na zapis
Osoba optereena zapisom
lanak 51.
(1) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa od osobe koja je oporukom
obvezana izvriti zapis.
(2) Ako je na ispunjenje zapisa obvezano vie osoba, svaka odgovara razmjerno dijelu
ostavine koji dobiva, osim ako se iz oporuke moe zakljuiti da je oporuitelj htio da one
odgovaraju na drugi nain.
(3) Ako je oporuitelj propustio odrediti tko je duan ispuniti zapis, obveza ispunjenja
tereti sve oporune i zakonske nasljednike, ukljuujui i nune, razmjerno njihovim nasljednim dijelovima.
Isplata vjerovnika prije zapisovnika
lanak 52.
Trabine oporuiteljevih vjerovnika imaju prednost pred pravima zapisovnika da
zahtijevaju ispunjenje zapisa.
Umanjenje zapisa i naloga
lanak 53.
(1) Nitko nije duan ispuniti zapis preko vrijednosti onoga to je stekao zbog ostaviteljeve smrti.
pravokutnik.net
(2) Nuni nasljednik nije duan ispuniti zapise u mjeri u kojoj bi oni umanjivali njegovo
nuno nasljedno pravo.
(3) U mjeri u kojoj mu neki zapis ne bude ispunjen umanjuje se odgovornost zapisovnika
tog zapisa za zapise i naloge kojima je on optereen.
Pravo zapisovnika kada dunik zapisa ne naslijedi
lanak 54.
(1) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa i kad je osoba koja je po oporuci
bila duna ispuniti zapis umrla prije oporuitelja, ili se odrekla nasljedstva, ili je
nedostojna da naslijedi.
(2) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa od osoba iz lanka 51. stavka 3.
ovoga Zakona, a u sluaju oasnosti - od opine, odnosno grada koji imaju poloaj nasljednika.
Kad pravo zapisovnika utrnjuje
lanak 55.
(1) Zapis ne proizvodi pravne uinke ako zapisovnik umre prije oporuitelja, ili se
odrekne zapisa, ili je nedostojan.
(2) U tim sluajevima predmet zapisa ostaje osobi koja ga je bila duna ispuniti, ako iz
same oporuke ne proizlazi neka druga oporuiteljeva namjera.
lanak 56.
Zapis ne proizvodi pravne uinke i onda kad je oporuitelj otuio ili potroio predmet
zapisa ili je taj predmet inae prestao postojati za ivota oporuiteljeva, ili je sluajno
propao nakon njegove smrti.
Odgovornost zapisovnika za oporuiteljeve dugove
lanak 57.
Zapisovnik ne odgovara za oporuiteljeve dugove, ako oporuitelj nije drukije odredio.
Zapis ostavljen vjerovniku
lanak 58.
pravokutnik.net
Kad je oporuitelj ostavio zapis svom vjerovniku, ovaj ima pravo osim ispunjenja zapisa
zahtijevati i ispunjenje svoje trabine, ako iz oporuke ne proizlazi da je oporuiteljeva
namjera bila drukija.
Zastara
lanak 59.
Pravo zahtijevati ispunjenje zapisa zastarijeva za tri godine od dana kad je zapisovnik
saznao za svoje pravo i bio ovlaten zahtijevati ispunjenje zapisa, a najkasnije u roku od
pet godina od dana kad je mogao zahtijevati ispunjenje zapisa.
V. Izvritelji oporuke
Odreivanje izvritelja oporuke
lanak 60.
(1) Oporuitelj moe oporukom odrediti jednu ili vie osoba za izvritelje oporuke.
(2) Izvritelj oporuke moe biti svaka poslovno sposobna osoba, a i pravna osoba.
(3) Osoba odreena za izvritelja oporuke nije duna primiti se te dunosti.
(4) Smatra se da je prihvatila dunost izvritelja ostaviteljeve oporuke osoba koju je
ostavitelj oporukom za to odredio, ako odmah po proglaenju oporuke kojem je bila
nazona nije pred sudom izriito izjavila da se te dunosti ne prihvaa.
(5) Smatra se da nije prihvatila dunost izvritelja ostaviteljeve oporuke osoba koju je
ostavitelj oporukom za to odredio, a koja nije bila nazona proglaenju oporuke, ako nije
sudu, poto ju je obavijestio da je odreena za izvritelja ostaviteljeve oporuke, u roku
koji joj je sud odredio, bez odgaanja izjavila da tu dunost prihvaa.
Dunosti izvritelja oporuke
lanak 61.
(1) Ako oporuitelj nije to drugo odredio, dunost je izvritelja oporuke naroito da u
ime i za raun nasljednika vodi brigu i poduzima to je potrebno za ouvanje ostavine, da
njome upravlja, da u ime i za raun nasljednika poduzima to je potrebno za isplatu
dugova i zapisa, vodei u svakom pogledu brigu da oporuka bude izvrena onako kako je
to oporuitelj htio.
(2) Sud e izvritelju oporuke na njegov zahtjev bez odgaanja izdati potvrdu o njegovu
svojstvu i ovlastima s uputom svakome da se izvriteljeva oitovanja uzimaju kao da su
ostaviteljeva. Tko u dobroj vjeri postupi prema oitovanju osobe koja se sudskom
pravokutnik.net
potvrdom iskazala kao izvritelj oporuke, ne odgovara za tetu koja bi iz toga proizala za
nasljednike.
(3) Ako ima vie izvritelja oporuke, oni obavljaju zajedno povjerene im dunosti, osim
ako je oporuitelj drukije odredio.
(4) Ako se izvritelji oporuke ne mogu suglasiti o obavljanju svoje dunosti, sud e, po
slubenoj dunosti ili na zahtjev kojega od njih ili nasljednika, odrediti radnje koje treba
poduzeti i ovlastiti nekog od izvritelja oporuke da ih poduzme.
Polaganje rauna i nagrada izvritelju
lanak 62.
(1) Izvritelj oporuke duan je poloiti sudu raun o svom radu, te odgovara za tetu koju
je skrivio.
(2) Izvritelj oporuke ima pravo na naknadu trokova i na primjerenu nagradu za svoj
trud, to e mu se na temelju odluke suda isplatiti na teret ostavine, ali ne umanjujui
time vrijednost nunog dijela.
Opoziv izvritelja oporuke
lanak 63.
(1) Sud moe, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, opozvati izvritelja oporuke,
ako njegov rad nije u skladu s oporuiteljevom voljom ili sa zakonom.
(2) U rjeenju o opozivu sud e obvezati izvritelja oporuke da u roku od 24 sata preda
potvrdu o svom svojstvu i ovlastima. Protiv rjeenja o opozivu izvritelja oporuke nije
doputena alba.
(3) Opozvani izvritelj oporuke duan je bez odgode vratiti sudu potvrdu o svom svojstvu
i ovlastima, u protivnom odgovara za svu tetu koja bi odatle proizala.
(4) Opozvani izvritelj oporuke odgovara za svu tetu koja bi proizala iz radnje koju bi
on nakon opoziva izvravao kao izvritelj oporuke.
VI. Opoziv oporuke
Opoziv oporuke
lanak 64.
(1) Oporuitelj moe uvijek opozvati oporuku, u cjelini ili djelomino, oitovanjem
danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu moe napraviti oporuka.
pravokutnik.net
(2) Oporuitelj moe opozvati pisanu oporuku i unitenjem isprave.

(3) U ostalome se glede valjanosti opoziva oporuke primjenjuju na odgovarajui nain
pravila o valjanosti oporuke.
Odnos ranije i kasnije oporuke
lanak 65.
(1) Ako se kasnijom oporukom izriito ne opozove ranija oporuka, odredbe ranije
oporuke ostaju na snazi ako i ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama kasnije.
(2) Ako je oporuitelj opozvao kasniju oporuku, ranija oporuka ponovno dobiva snagu,
osim ako se dokae da oporuitelj to nije htio. Isto vrijedi i u sluaju da je opozvao
opoziv oporuke.
Raspolaganje namijenjenom stvari
lanak 66.
Svako kasnije oporuiteljevo voljno raspolaganje stvarju ili pravom koje je bio nekome
oporukom namijenio smatra se opozivom namjene te stvari, odnosno prava.
Prestanak braka
lanak 67.
Oporuna raspolaganja u korist ostaviteljeva branog druga smatrat e se opozvanima
ako je brak prestao temeljem pravomone presude nakon to je oporuka sastavljena, osim
ako je ostavitelj drukije odredio svojom oporukom.
VII. Hrvatski upisnik oporuka
lanak 68.
(1) injenica da je sastavljena, pohranjena, te proglaena neka oporuka evidentira se u
Hrvatskom upisniku oporuka.
(2) Upisnik oporuka iz stavka 1. ovoga lanka vodi Hrvatska javnobiljenika komora po
pravilima koja e pravilnikom propisati ministar nadlean za poslove pravosua.
(3) U Hrvatski upisnik oporuka na zahtjev oporuitelja podatke iz stavka 1. ovoga lanka
dostavljaju:
1. nadleni sudovi,
pravokutnik.net
2. javni biljenici,
3. odvjetnici,
4. osobe koje su napravile oporuku.
(4) Hrvatski upisnik oporuka javni je upisnik iz kojega se podaci ne mogu prije
oporuiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporuitelju ili osobi koju je on
za to posebno ovlastio.
(5) injenica da oporuka nije evidentirana u Hrvatskom upisniku oporuka, niti bilo gdje
posebno pohranjena, ne teti njezinoj valjanosti.
VIII. Nuni nasljednici
1. Nuni nasljednici i njihovo pravo
Nuni nasljednici
lanak 69.
(1) Nuni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojad i njihovi potomci te njegov brani drug.
(2) Ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci nuni su nasljednici samo ako su
trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.
(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nuni su nasljednici kad su po zakonskom redu
nasljeivanja pozvane na nasljedstvo.
Pravo nunog nasljednika
lanak 70.
(1) Pravo na nuni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nunom nasljedniku naziva se nuni dio.
(2) Raspolaganja za sluaj smrti koja su suprotna neijem pravu na nuni dio pobojna su.
(3) Nuni dio potomaka, posvojadi i njihovih potomaka te branog druga iznosi jednu
polovicu, a nuni dio ostalih nunih nasljednika jednu treinu od onoga dijela koji bi
svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeivanja.
(4) Oporuitelj moe oporukom odrediti i da nuni nasljednik primi svoj dio u odreenim
stvarima, pravima ili u novcu.
pravokutnik.net
(5) Nuni nasljednik na svaki nain ima pravo na ime svoga nunog dijela dobiti onoliku
vrijednost koliko na njega otpada kad se obraunska vrijednost ostavine podijeli s
veliinom njegova nunoga nasljednog prava (vrijednost nunog dijela).
2. Izraunavanje vrijednosti nunog dijela, umanjenje raspolaganja za sluaj smrti i
vraanje darova
a) Izraunavanje vrijednosti nunog dijela
Utvrivanje vrijednosti ostavine
lanak 71.
(1) Vrijednost ostavine na temelju koje se izraunava vrijednost nunog dijela utvruje se
na sljedei nain:
1. Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u asu smrti,
raunajui tu i sve ono ime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove trabine, pa i one
koje ima prema nekom nasljedniku, osim trabina koje su oito nenaplative.
2. Od utvrene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u asu smrti odbija se iznos
ostaviteljevih dugova, iznos trokova popisa i procjene ostavine i trokova pokopa
ostavitelja.
3. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj uinio na
bilo koji nain nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeuje li ostavitelja, pa i
darova uinjenih nasljednicima koji se odriu nasljedstva, kao i onih darova za koje je
ostavitelj naredio da se ne uraunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
4. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga ivota
uinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobiajenih darova.
(2) Nee se uzimati u ovaj raun te se nee pribrajati vrijednost darova uinjenih za
postignue opekorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samoga zakona ne
uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
to se smatra darom
lanak 72.
Darom u smislu ovoga Zakona smatra se i odricanje od prava, oprost duga, ono to je
ostavitelj za vrijeme svoga ivota dao nasljedniku na ime nasljednoga dijela, ili radi
osnivanja ili proirenja kuanstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo
raspolaganje bez naknade.
Odreivanje vrijednosti dara
pravokutnik.net
lanak 73.
Pri procjenjivanju dara uzima se vrijednost darovane stvari u asu ostaviteljeve smrti, a
prema njezinu stanju u vrijeme darovanja.
Kad se dar sastoji u osiguranju
lanak 74.
Kad se dar sastoji u osiguranju u korist obdarenika, kao vrijednost dara uzet e se zbroj
obroka premija koje je uplatio ostavitelj ako je taj zbroj manji od osigurnine, a ako je
zbroj obroka premija vei od osigurnine, kao vrijednost dara uzet e se iznos osigurnine.
b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine
Izdvajanje u korist potomaka koji su privreivali s ostaviteljem
lanak 75.
(1) Neovisno o svome nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem ivio
u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina povea,
asom njegove smrti stjee pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za
koju se njegovim doprinosom imovina poveala dok su ivjeli u zajednici.
(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u raun pri izraunavanju
nunog dijela, niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruje se samo na zahtjev ovlatenika. Pravo na
podnoenje zahtjeva prestaje pet godina od dana otvaranja nasljedstva.
Izdvajanje kuanskih predmeta
lanak 76.
(1) Nadivjelom branom drugu i ostaviteljevim potomcima koji su ivjeli s ostaviteljem
u istom kuanstvu u asu smrti, pripadaju kuanski predmeti koji slue za zadovoljavanje
njihovih svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo, kuanski aparati, posteljina i
slino, ali ne ako su ti predmeti znatnije vrijednosti.
(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u raun pri izraunavanju nunog dijela niti se
uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka stjeu izdvojene predmete u suvlasnitvo, na jednake
dijelove.
c) Umanjenje raspolaganja oporukom i vraanje darova zbog povrede nunog dijela
pravokutnik.net
Povreda vrijednosti nunog dijela

lanak 77.
(1) Nuni je dio povrijeen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili
vrijednost darova tolika da zbog nje nuni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga
nunoga dijela (lanak 70. stavak 5.).
(2) Pri utvrivanju ukupne vrijednosti oporunih raspolaganja i darova uzimaju se u
raun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne
uraunaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio.
Red umanjenja i vraanja
lanak 78.
Kad je povrijeen nuni dio, raspolaganja oporukom umanjit e se, a darovi e se vratiti
koliko je potrebno da bi se dopunio nuni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom,
pa ako nuni dio time ne bi bio podmiren, vraaju se darovi.
Razmjerno
umanjenje
Privilegirani zapis (legat)
raspolaganja
oporukom
lanak 79.
(1) Raspolaganja oporukom umanjuju se u istom omjeru, bez obzira na njihovu narav i na
njihov opseg, i bez obzira nalaze li se u jednoj ili vie oporuka, ako iz oporuke ne
proizlazi neto drugo.
(2) Ako je oporuitelj ostavio vie zapisa i naredio da se neki zapis ispuni prije ostalih, taj
e se zapis umanjiti samo ako vrijednost ostalih zapisa ne dostie da se namiri nuni dio.
Razmjerno
umanjenje
zapisa
nasljedniku ili zapisovniku (legataru)
naloenih
oporunom
lanak 80.
(1) Oporuni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti umanjen da bi se dopunio nuni
dio moe zahtijevati razmjerno umanjenje zapisa koje on treba ispuniti, ako iz oporuke ne
proizlazi to drugo.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se na odgovarajui nain i za
zapisovnika kojemu je oporuitelj naloio da iz svoga zapisa neto ispuni.
Red vraanja darova
pravokutnik.net
lanak 81.
(1) Darovi se vraaju poevi od posljednjeg dara i obratno redu kojim su darovi uinjeni.
(2) Darovi uinjeni istodobno vraaju se razmjerno.
Poloaj obdarenika koji vraa dar
lanak 82.
Glede dara koji je duan vratiti obdarenik ima poloaj potenog posjednika do dana kad
je saznao za zahtjev za povrat dara.
Pravo zahtijevati umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara
lanak 83.
(1) Umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara kojim je povrijeen nuni dio mogu
zahtijevati samo nuni nasljednici.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka nasljedivo je samo ako je nuni nasljednik prije svoje
smrti ve stavio zahtjev za nuni dio.
Zastara zahtjeva
lanak 84.
Umanjenje raspolaganja oporukom moe se zahtijevati u roku od tri godine od proglaenja oporuke, a povrat dara - u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana
pravomonosti rjeenja o proglaenju ostavitelja umrlim, odnosno o utvrenju njegove
smrti.
3. Iskljuenje nunih nasljednika iz nasljedstva i lienje nunog dijela u korist potomaka
a) Iskljuenje nunih nasljednika
Razlozi iskljuenja
lanak 85.
(1) Oporuitelj moe iskljuiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nuni dio:
1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem tee ogrijeio prema ostavitelju,
pravokutnik.net
2) ako je namjerno poinio neko tee kazneno djelo prema njemu ili njegovu branom
drugu, djetetu ili roditelju,
3) ako je poinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zatienih
meunarodnim pravom,
4) ako se odao neradu ili nepotenu ivotu.
(2) Iskljuenje iz nasljedstva moe biti potpuno ili djelomino.
Pretpostavke valjanosti iskljuenja
lanak 86.
(1) Oporuitelj koji eli iskljuiti nekog nasljednika mora to oitovati u oporuci na izriit
nain i navesti razlog za iskljuenje.
(2) Razlog za iskljuenje mora postojati u vrijeme oporuivanja.
(3) U sluaju spora o opravdanosti iskljuenja teret dokaza da je iskljuenje opravdano
lei na onome koji se na iskljuenje poziva.
Posljedice iskljuenja
lanak 87.
Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je iskljuen, a prava ostalih
osoba koje mogu naslijediti ostavitelja odreuju se kao da je iskljueni umro prije
ostavitelja.
b) Lienje nunog dijela u korist potomaka
lanak 88.
(1) Ako je potomak koji ima pravo na nuni dio prezaduen ili je rasipnik, oporuitelj ga
moe u oporuci na izriit nain liiti u cjelini ili djelomino njegova nunog dijela u
korist njegovih potomaka.
(2) Ovo lienje ostaje valjano samo ako u asu otvaranja nasljedstva lieni ima maloljetno
dijete ili maloljetnog unuka od prije umrlog djeteta, ili ima punoljetno dijete ili punoljetnog unuka od prije umrlog djeteta koji su nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava
za ivot.
(3) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaen lienjem.
pravokutnik.net
(4) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja i kad pretpostavke za lienje vie ne postoje u
asu ostaviteljeve smrti.
IX. Uraunavanje darova i zapisa
Uraunavanje darova zakonskom nasljedniku
lanak 89.
(1) Svakom se zakonskom nasljedniku prigodom diobe na zahtjev uraunava u nasljedni
dio vrijednost svega to je dobio na dar od ostavitelja na bilo koji nain.
(2) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari sve do
smrti ostaviteljeve ne uraunava se.
(3) Vrijednost dara ne uraunava se ako je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili
kasnije, ili u oporuci, da se dar ne urauna u nasljedni dio, ili se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila volja ostaviteljeva.
(4) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu, s time da se nunom nasljedniku
uvijek u vrijednost njegova nunog dijela uraunavaju darovi koje je dobio.
Uraunavanje zapisa zakonskom nasljedniku
lanak 90.
(1) Vrijednost zapisa ostavljenog zakonskom nasljedniku uraunava se u njegov nasljedni
dio, osim ako iz oporuke proizlazi da je oporuitelj htio da nasljednik dobije zapis uz svoj
dio.
(2) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu, s time da se nunom nasljedniku
uvijek u vrijednost njegova nunog dijela uraunavaju zapisi koji su mu namijenjeni.
Nain uraunavanja darova i zapisa
lanak 91.
(1) Uraunavanje se provodi na taj nain da ostali nasljednici dobivaju iz ostavine
odgovarajuu vrijednost, pa se tek nakon toga ostatak ostavine dijeli meu svim nasljednicima.
(2) Ako stvari i prava koja je ostavitelj imao u svojoj imovini u asu smrti nisu dovoljna
da bi ostali nasljednici dobili odgovarajuu vrijednost, nasljednik kojem se uraunava
nije duan vratiti im neto od onoga to je on dobio.
(3) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu.
pravokutnik.net
Pravo nasljednika kojem se dar ili zapis ne uraunava

lanak 92.
(1) Kad prema ostaviteljevoj volji dar ili zapis ne treba uraunati nasljedniku u njegov
nasljedni dio, takav nasljednik zadrava dar, odnosno zapis i sudjeluje s ostalim nasljednicima u diobi ostavine, kao da dara ili zapisa nije ni bilo.
(2) Kad ima nunih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji dar ili zapis ne treba
uraunati nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik ima pravo zadrati dar,
odnosno zapis u mjeri u kojoj to ne sprjeava da nuni nasljednik dobije punu vrijednost
nunog dijela.
Pravo nasljednika koji se odrekao nasljedstva
lanak 93.
(1) Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ima pravo zadrati dar u mjeri u kojoj to ne
sprjeava da nuni nasljednik dobije punu vrijednost nunog dijela.
(2) On ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa samo u mjeri u kojoj to ne sprjeava da
nuni nasljednik dobije punu vrijednost nunog dijela.
Pravo vratiti dar
lanak 94.
(1) Nasljednik ima pravo darovanu mu stvar vratiti ostavini.
(2) Vrati li nasljednik dar, nee mu se njegova vrijednost uraunati u nasljedni dio, a
glede trokova koje je imao za dar i glede oteenja koja je darovana stvar pretrpjela on
e imati poloaj potenog posjednika, ako se ne dokae njegovo nepotenje.
Odreivanje vrijednosti darova pri uraunavanju
lanak 95.
Pri uraunavanju vrijednosti darova nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost dara
u asu otvaranja nasljedstva, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja.
Kad se dar sastoji u osiguranju
lanak 96.
pravokutnik.net
Kad se dar sastoji u osiguranju u korist obdarenika, kao vrijednost dara uzet e se zbroj
premija koje je uplatio ostavitelj ako je taj zbroj manji od osigurnine, a ako je zbroj
premija vei od osigurnine, kao vrijednost dara uzet e se iznos osigurnine.
Trokovi uzdravanja nasljednika
lanak 97.
(1) Ono to je potroeno na uzdravanje nasljednika i na njegovo kolovanje nee se
uraunati u njegov nasljedni dio u granicama ostaviteljeve obveze da nasljednika
uzdrava, odnosno koluje.
(2) Hoe li se izdatci koje je ostavitelj uinio za daljnje uzdravanje i kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odluit e se prema okolnostima,
uzimajui u obzir naroito vrijednost ostavine i trokova kolovanja i osposobljavanja za
samostalan ivot ostalih nasljednika.
Uobiajeni manji darovi
lanak 98.
Vrijednost uobiajenih manjih darova ne uraunava se u nasljedni dio.
Darovi uinjeni osobi umjesto koje nasljednik nasljeuje
lanak 99.
Vrijednost darova uinjenih osobi umjesto koje nasljednik nasljeuje uraunava se u nasljedni dio.
Uraunavanje nasljednikova duga ostavitelju
lanak 100.
Jednako kao dar nasljedniku uraunava se u njegov dio ono to je dugovao ostavitelju s
uinkom kao da je dug ispunio.
Tko moe zahtijevati uraunavanje
lanak 101.
Pravo zahtijevati da se u nasljedni dio jednog nasljednika urauna vrijednost darova i
zapisa imaju njegovi sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika.
Glava trea
pravokutnik.net
NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI
I. Ugovor o nasljeivanju i o buduem nasljedstvu ili zapisu
Nitavost ugovora o nasljeivanju
lanak 102.
Nitav je ugovor kojim netko svojem suugovorniku ili treoj osobi ostavlja svoju
ostavinu ili njezin dio.
Nitavost ugovora o buduem nasljedstvu ili zapisu
lanak 103.
(1) Nitav je ugovor kojim netko otuuje nasljedstvo kojemu se nada, kao i svaki ugovor
o nasljedstvu tree osobe koja je jo iva.
(2) Nitav je ugovor o zapisu ili kojoj drugoj koristi kojima se jedan ugovornik nada iz
nasljedstva koje jo nije otvoreno.
Nitavost ugovora o sadraju oporuke
lanak 104.
Nitav je ugovor kojim se netko obvezuje unijeti neku odredbu u svoju oporuku ili je ne
unijeti, opozvati neku odredbu iz svoje oporuke ili je ne opozvati.
II. Ustup i raspodjela imovine za ivota
lanak 105.
Predak moe poslom meu ivima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i
ostalim potomcima.
Pretpostavke valjanosti ustupa i raspodjele
lanak 106.
(1) Ustup i raspodjela imovine valjani su samo ako su se s time suglasili sva djeca i ostali
potomci ustupiteljevi koji su po zakonu pozvani naslijediti ga.
(2) Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine valjan je samo ako je sastavljen u pisanom
obliku i:
- ovjeren od suca nadlenog suda, ili
pravokutnik.net
- sastavljen u obliku javnobiljenikog akta, ili

- potvren (solemniziran) po javnom biljeniku.
(3) Ovlatene osobe iz stavka 2. ovoga lanka dune su proitati ugovor i upozoriti
ugovornike na posljedice ugovora.
(4) Potomak koji nije dao suglasnost moe je dati naknadno, u obliku iz stavka 2. ovoga
lanka.
(5) Ustup i raspodjela ostaju valjani ako je potomak koji se nije suglasio umro prije
ostavitelja, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljedstva, ili je iskljuen iz
nasljedstva, ili je nedostojan.
Predmet ustupa i raspodjele
lanak 107.
(1) Ustupom i raspodjelom moe biti obuhvaena samo ustupiteljeva imovina koja postoji
u vrijeme sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njezin dio, odnosno pojedine
ustupiteljeve stvari ili prava.
(2) Nitava je odredba kojom bi bilo predvieno kako e se raspodijeliti stvari ili prava
koja se budu zatekla u ustupiteljevoj ostavini.
Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu
lanak 108.
(1) Kad predak koji je za ivota ustupio i raspodijelio svoju imovinu (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu init e samo ono to nije bilo obuhvaeno valjanim ustupom i
raspodjelom, kao i ono to je naknadno stekao.
(2) Ono to su njegovi potomci ve dobili ustupom i raspodjelom ne ulazi u ostavinu, te
se ne uzima ni u kakav raun prigodom utvrivanja vrijednosti ostavine.
Kad se ustupljeni dijelovi smatraju darom
lanak 109.
Ako se ustupitelju nakon ustupa i raspodjele rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je bio
proglaen nestalim ili umrlim, kao i inae kad se s ustupom i raspodjelom nije suglasio
netko od ustupiteljevih potomaka koji su po zakonu pozvani naslijediti ga, onda se ono
to je ustupljeno ostalima smatra darom i s time e se nakon smrti pretka postupati kao s
darovima uinjenim nasljednicima.
pravokutnik.net
Zadravanje raznih prava prigodom ustupa i raspodjele

lanak 110.
(1) Prigodom ustupa i raspodjele ustupitelj moe za sebe i/ili za svoga branog druga, ili
za koju drugu osobu, odrediti osnivanje neke osobne slunosti ili stvarnog tereta na svim
ili nekim predmetima ustupanja, ili ugovoriti doivotnu rentu u naravi ili u novcu, ili
doivotno uzdravanje, ili kakvu drugu naknadu.
(2) Ako su prava iz stavka 1. ovoga lanka osnovana za ustupitelja i njegova branog
druga zajedno, u sluaju smrti jednoga pripadaju u cjelini drugome do njegove smrti, ako
nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti sluaja.
Prava ustupiteljeva branog druga
lanak 111.
(1) Ustupitelj moe ustupom i raspodjelom obuhvatiti svoga branog druga i tada je
potrebno da se on suglasi s tim.
(2) Ne bude li brani drug obuhvaen, njegovo pravo na nuni dio ostaje neokrnjeno.
(3) Ne bude li brani drug obuhvaen, ustup i raspodjela nisu zbog toga nevaljani, nego
se prigodom utvrivanja vrijednosti ostavine radi odreivanja vrijednosti nunog dijela
nadivjelog branog druga smatra darom ono to je ostavitelj ustupio i raspodijelio
svojim potomcima.
Dugovi ustupiteljevi i pobijanje ustupa
lanak 112.
(1) Potomci izmeu kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove
dugove, ako nije to drugo odreeno prilikom ustupa i raspodjele.
(2) Ustupiteljevi vjerovnici mogu pobijati ustup i raspodjelu pod pretpostavkama
predvienim za pobijanje dunikovih besplatnih pravnih radnji poduzetih na tetu
vjerovnika.
Odgovornost za nedostatke
lanak 113.
Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva nastaje izmeu sunasljednika
nakon razvrgnua njihove zajednice nastaje i izmeu potomaka nakon ustupa i raspodjele
imovine koje im je izvrio njihov predak.
pravokutnik.net
Opoziv
lanak 114.
(1) Ustupitelj ima pravo opozvati ugovor o ustupu i raspodjeli glede odreenog potomka
ili branog druga i zahtijevati da mu taj vrati ono to je primio ustupom i raspodjelom,
pod pretpostavkama pod kojima bi mogao opozvati i uinjeno mu darovanje.
(2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili brani drug ne daje njemu ili kome drugome
uzdravanje odreeno poslom ustupa i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljeve dugove
ija mu je isplata naloena istim poslom.
(3) U drugim sluajevima neispunjenja obveza preuzetih ugovorom o ustupu i raspodjeli
sud e, vodei rauna o vanosti toga za ustupitelja i o ostalim okolnostima sluaja,
odluiti ima li ustupitelj pravo zahtijevati povrat danoga ili samo zahtijevati ispunjenje.
Prava nakon opoziva
lanak 115.
(1) Potomak ili brani drug koji je morao vratiti ustupitelju ono to je primio prilikom
ustupa i raspodjele moi e zahtijevati svoj nuni dio nakon ustupiteljeve smrti, ako nije
iskljuen iz nasljedstva, niti je nedostojan da naslijedi ustupitelja, niti se odrekao nasljedstva.
(2) Pri izraunavanju vrijednosti njegova nunog dijela dijelovi imovine koje je ostavitelj
za ivota ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima ili branom drugu smatrat e se
darom.
III. Ugovor o doivotnom uzdravanju
Uvjeti za pravovaljanost ugovora o doivotnom uzdravanju
lanak 116.
Prestao vaiti.
Upis prava davatelja uzdravanja
lanak 117.
Prestao vaiti.
Odgovornost za dugove
lanak 118.
pravokutnik.net
Prestao vaiti.
Raskid ugovora o doivotnom uzdravanju
lanak 119.
Prestao vaiti.
Utjecaj promijenjenih prilika
lanak 120.
Prestao vaiti.
Smrt davatelja uzdravanja
lanak 121.
Prestao vaiti.
DIO TREI
PRAVNI POLOAJ NASLJEDNIKA
I. Otvaranje nasljedstva
Smrt i proglaenje osobe umrlom
lanak 122.
Smru osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isti uinak ima i proglaenje osobe umrlom.
Kad se otvara nasljedstvo osobe proglaene umrlom i poetak tijeka rokova
lanak 123.
(1) Kao dan otvaranja nasljedstva osobe koja je proglaena umrlom smatra se dan kad je
rjeenje o proglaenju osobe umrlom postalo pravomono, ako u samom rjeenju nije kao
dan smrti odreen neki drugi dan.
(2) Rokovi koji po ovom Zakonu poinju tei od dana otvaranja nasljedstva poinju tei u
sluaju proglaenja osobe umrlom tek od dana kad je rjeenje o tome postalo
pravomono.
Sposobnost za nasljeivanje
pravokutnik.net
lanak 124.
(1) Nasljednik moe biti samo osoba koja je iva u asu otvaranja nasljedstva.
(2) Za dijete ve zaeto u asu otvaranja nasljedstva uzet e se da je roeno ako se rodi
ivo.
(3) I pravne su osobe sposobne nasljeivati na temelju oporuke, kao i stjecati prava na
zapise te biti korisnik oporunih raspolaganja, ako posebnim zakonom nije to drugo
odreeno.
(4) Ako su dvije ili vie osoba izgubile ivot u istom dogaaju, smatrat e se da ni jedna
od njih nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokae suprotno.
Nedostojnost za nasljeivanje
lanak 125.
Nedostojan je naslijediti, kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke, kao i dobiti
bilo to na temelju oporuke:
1. onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja, ili je to pokuao;
2. onaj koji je silom ili prijetnjom natjerao, ili prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili
opozove oporuku ili neku oporunu odredbu, ili ga je sprijeio da to uini;
3. onaj koji je unitio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da sprijei ostvarenje
ostaviteljeve posljednje volje, kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku;
4. onaj koji se tee ogrijeio o obvezu uzdravanja prema ostavitelju prema kojemu je
imao zakonsku obvezu uzdravanja, onaj koji nije htio pruiti ostavitelju nunu pomo,
koju mu je mogao pruiti bez opasnosti za vlastiti ivot, ili ga je ostavio bez pomoi u
prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje.
lanak 126.
(1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnoga i oni nasljeuju kao da je on umro
prije ostavitelja.
(2) Nedostojnost prestaje ostaviteljevim oprostom danim u obliku propisanom za valjanost oporuke.
(3) Na nedostojnost se pazi po slubenoj dunosti, osim u sluaju ogrjeenja o obvezu
uzdravanja, nepruanja nune pomoi i naputanja ostavitelja bez pomoi u prilikama
koje su opasne za ivot ili zdravlje.
pravokutnik.net
Nepoznati nasljednici
lanak 127.
(1) Ako nije poznato tko su nasljednici, sud e oglasom objavljenim u Narodnim
novinama, a i na drugi prikladan nain pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo
da se prijave sudu.
(2) Ako se u roku od est mjeseci od objave oglasa u Narodnim novinama ne javi
nijedan nasljednik, utvrdit e se da je ostavina prela u vlasnitvo opine, odnosno grada
odreenih ovim Zakonom. Time nasljednik koji bi se kasnije javio ne gubi svoje nasljedno pravo niti pravo zahtijevati ostavinu po pravilima iz lanka 138. ovoga Zakona.
Skrbnik ostavine
lanak 128.
(1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, odnosno nedostupni, kao i u
ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e im postaviti privremenog skrbnika
ostavine, koji je ovlaten da u ime nasljednika tui ili bude tuen, da naplauje trabine ili
isplauje dugove i uope da zastupa nasljednike.
(2) Sud je ovlaten, kad je to potrebno, odrediti posebna prava i dunosti skrbnika
ostavine.
(3) alba protiv rjeenja o postavljenju privremenog skrbnika ne odgaa njegovu
provedbu.
(4) O postavljenju privremenog skrbnika sud e obavijestiti tijelo nadleno za poslove
skrbnitva koje prema tako postavljenom skrbniku ima sve ovlasti kao da ga je samo
postavilo.
(5) Glede polaganja rauna i nagrade privremenom skrbniku primjenjuju se na
odgovarajui nain pravila postavljena za izvritelja oporuke.
II. Stjecanje ostavine i odricanje od nasljedstva
Prelazak ostavine na nasljednike
lanak 129.
(1) U asu ostaviteljeve smrti nasljednik stjee nasljedno pravo i na njega po sili zakona
prelazi ostavina umrle osobe, ime postaje njegovo nasljedstvo.
(2) U istom asu nasljednik stjee i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako to drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi.
pravokutnik.net
(3) Nasljednik trajno ostaje nasljednikom, osim ako se valjano ne odrekne svoga nasljednog prava (odricanje od nasljedstva).
(4) Isto vrijedi i za stjecanje prava na zapis, kao i za stjecanje zapisa.
Odricanje od nasljedstva
lanak 130.
(1) Nasljednik se moe odrei nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom
danom na zapisnik kod suda do donoenja prvostupanjske odluke.
(2) Ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako odricatelj nije izriito
izjavio da se odrie samo u svoje ime.
(3) Ako su odricateljevi potomci malodobni, za ovo odricanje nije potrebno odobrenje
tijela nadlenog za poslove skrbnitva.
(4) Za nasljednika koji se odrekao u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik.
(5) Ako se odreknu nasljedstva svi nasljednici koji pripadaju najbliem nasljednom redu
u asu smrti ostavitelja, na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeega nasljednog reda.
Za sluaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici prvoga nasljednog reda brani drug
ostaje u prvom nasljednom redu.
lanak 131.
(1) Ako je nasljednik umro prije svretka ostavinske rasprave, a nije se odrekao nasljedstva, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike.
(2) Isto vrijedi i u sluaju kad je nasljednik umro nakon svretka ostavinske rasprave, a
prije donoenja prvostupanjske odluke.
Tko se ne moe odrei nasljedstva
lanak 132.
(1) Ne moe se odrei nasljedstva nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom.
(2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi ouvanja ostavine, kao i mjere tekue
uprave, ne liavaju ga prava da se odrekne nasljedstva.
Sadraj izjave o odricanju od nasljedstva
lanak 133.
pravokutnik.net
(1) Odricanje od nasljedstva ne moe biti djelomino ni pod uvjetom.

(2) Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronaenu imovinu.
(3) Odricanje u korist odreenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela.
Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno
lanak 134.
(1) Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnog uinka.
(2) Iznimno, potomak koji moe samostalno raspolagati svojim pravima moe se
ugovorom s pretkom odrei nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka. Isto vrijedi
i za sluaj kad se brani drug odrie nasljedstva koje bi mu kao branom drugu pripalo
nakon smrti njegova branog druga.
(3) Ugovor o odricanju od nasljedstva valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku
i:
(5) Ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju
ili naknadnim sporazumom nije to drugo odreeno.
Neopozivost izjave o odricanju ili o prihvatu nasljedstva i njezino ponitenje
lanak 135.
(1) Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne moe se opozvati.
(2) Nasljednik moe izjavu iz stavka 1. ovoga lanka pobijati po opim pravilima o
pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.
Prirataj
lanak 136.
pravokutnik.net
Dio oporunog nasljednika koji se odrekao nasljedstva pripada ostaviteljevim zakonskim

nasljednicima, ako iz same oporuke ne proizlazi kakva druga namjera oporuitelja.
lanak 137.
Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao nasljedstva samo u svoje ime nasljeuje se
kao da je taj nasljednik umro prije ostavitelja.
Zastara prava zahtijevati ostavinu
lanak 138.
(1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema potenom posjedniku koji
takoer tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je
nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina
raunajui za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporunog nasljednika
od proglaenja oporuke.
(2) Prema nepotenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.
III. Odgovornost nasljednika za ostaviteLjeve dugove
Opseg nasljednikove odgovornosti za dugove
lanak 139.
(1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove.
(2) Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove.
(3) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeene
imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeene imovine i vrijednost ostaviteljevih
dugova koje je nasljednik ve podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika.
(4) Kad ima vie nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki
do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvrena dioba nasljedstva.
(5) Meu nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako
oporukom nije drukije odreeno.
Odvajanje ostavine
lanak 140.
pravokutnik.net
(1) Ostaviteljevi vjerovnici mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako uine vjerojatnim postojanje
trabine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoju trabinu.
(2) U tom sluaju nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njegovi vjerovnici mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate vjerovnici koji su zahtijevali
odvajanje.
(3) Ostaviteljevi vjerovnici koji su zahtijevali to odvajanje mogu naplatiti svoje trabine
samo iz sredstava ostavine.
(4) Odvojenoj ostavini sud moe postaviti skrbnika.
(5) Na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika sud moe odrediti uvanje odvojene ostavine.
Trokove povjeravanja ostavine na uvanje duni su snositi vjerovnici koji su to
zahtijevali.
(6) Ako vjerovnik koji je zahtijevao odvajanje nema ovrnu ispravu ili ako ve prije nije
pokrenuo postupak radi ostvarenja svoje trabine, duan je pokrenuti postupak radi
ostvarenja trabine u roku koji mu odredi sud rjeenjem o odvajanju ostavine. Ako
vjerovnik ne pokrene postupak na koji je upuen u roku koji mu je odreen, sud e po
slubenoj dunosti svoje rjeenje o odvajanju ostavine staviti izvan snage.
(7) O zahtjevu vjerovnika sud odluuje rjeenjem u ostavinskom postupku. alba protiv
tog rjeenja ne odgaa njegovu provedbu.
IV. Nasljednika zajednica i nJezino razvrgnue
Nasljednika zajednica
lanak 141.
(1) Do utvrenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima
sunasljednici upravljaju i raspolau svime to ini nasljedstvo po pravilima po kojima
zajedniki vlasnici upravljaju i raspolau stvarima, osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine.
(2) Poto bude utvreno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do razvrgnua sunasljednici upravljaju i raspolau svime to je do tada bilo
zajedniko po pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolau stvarima, osim onim
to je povjereno na upravljanje izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine.
Pravo na razvrgnue
lanak 142.
pravokutnik.net
(1) Razvrgnue moe zahtijevati svaki sunasljednik.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne zastarijeva.
(3) Nitava je oporuiteljeva odredba kojom zabranjuje nasljednicima da ikad razvrgnu
zajednicu.
(4) Razvrgnue se provodi uz odgovarajuu primjenu pravila o razvrgnuu suvlasnitva i
uincima razvrgnua, ako oporukom ili ovim Zakonom nije to posebno odreeno.
Pravo sunasljednika koji su ivjeli ili privreivali u zajednici s ostaviteljem
lanak 143.
(1) Na zahtjev sunasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici s ostaviteljem, a i
zapisovnika, sud moe, kada to iziskuje opravdana potreba, odluiti da mu se ostave
pojedine stvari, pokretne ili nepokretne ili skupine stvari, koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema
okolnostima odredi. Rjeenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu ovrna je isprava.
(2) Sunasljednik koji je poljodjelac ne mora uiniti vjerojatnom opravdanu potrebu iz
stavka 1. ovoga lanka kad se radi o nasljeivanju poljoprivrednog zemljita i stvari koje
slue obavljanju poljoprivredne djelatnosti.
(3) Za tako odreeni iznos osobe iz stavka 1. ovoga lanka imaju radi osiguranja iznosa
koji im je duan platiti do isplate zakonsko zalono pravo na dijelovima ostavine dodijeljenima nasljedniku.
(4) Ako im u roku ne bude plaeno, oni imaju pravo zahtijevati naplatu svoje trabine ili
predaju stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.
Dioba kuanskih predmeta
lanak 144.
(1) Kuanski predmeti koji nisu znatnije vrijednosti, a slue za zadovoljavanje
svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio s ostaviteljem u istom kuanstvu koji nije
njegov potomak ni njegov brani drug, ostavit e mu se na njegov zahtjev, a njihova
vrijednost uraunat e se u dio tog nasljednika.
(2) Ako vrijednost predmeta premauje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kojemu su
ti predmeti ostavljeni isplatit e ovu razliku ostalim nasljednicima u novcu.
Ustupanje nasljednog dijela prije diobe
lanak 145.
pravokutnik.net
(1) Svaki nasljednik moe prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomino,
samo na sunasljednika.
(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela valjan je samo ako je sastavljen u pisanom
obliku i:
(4) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela samo
obvezuje nasljednika da po izvrenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; njime
suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.
DIO ETVRTI
POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA
Glava prva
SASTAVLJANJE, UVANJE I OPOZIV JAVNE OPORUKE
I. Postupak za sastavljanje javne i meunarodne oporuke
Javna oporuka
lanak 146.
(1) Javnu oporuku na zahtjev oporuitelja mogu sastaviti ovlatene osobe iz lanka 32.
ovoga Zakona.
(2) Na zahtjev oporuitelja ovlatene osobe mogu sukladno odredbama ovoga Zakona o
meunarodnoj oporuci svakoj pisanoj oporuci dati oblik meunarodne oporuke.
lanak 147.
(1) Kad sudac opinskog suda ili sudski savjetnik u opinskom sudu sastavlja javnu
oporuku, on to ini u okviru slubenog uredovanja suda.
pravokutnik.net
(2) Hrvatskim dravljanima u inozemstvu javne oporuke sastavljaju konzularni, odnosno

diplomatsko-konzularni predstavnici Republike Hrvatske, u okviru svoga slubenog
uredovanja.
(3) Kad javni biljenik sastavlja javnu oporuku, on to ini u svom slubenom sjeditu i za
podruje na kojemu obavlja svoju slubu. Oporuka koju bi javni biljenik sastavio na
podruju Republike Hrvatske izvan svoga slubenog sjedita i podruja na kojem obavlja
svoju slubu nije nevaljana samo zbog toga.
(4) Osobe koje su ovlatene za sastavljanje javne oporuke ujedno su ovlatene i dune po
odredbama ovoga Zakona obavljati i radnje koje su u nadlenosti suda u svezi s uvanjem, opozivanjem i evidentiranjem javnih i drugih oporuka.
Postupanje ovlatene osobe
lanak 148.
(1) Ovlatena e osoba svakomu koji to zahtijeva, u okviru svojega slubenog uredovanja, sastaviti javnu oporuku po pravilima ovoga Zakona.
(2) to je odreeno za sastavljanje javne oporuke, vrijedi na odgovarajui nain i za davanje oblika javne oporuke ispravi koju je napisao oporuitelj sam, ili mu ju je netko drugi
napisao.
(3) to je ovim Zakonom odreeno za postupanje suda, vrijedi na odgovarajui nain i za
postupanje svake ovlatene osobe, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(4) Ovlatena osoba je duna prije sastavljanja javne oporuke utvrditi istovjetnost
oporuitelja i svjedoka, a ako sudjeluje i tuma, tada i njegovu istovjetnost.
(5) Ovlatena osoba o sastavljanju javne oporuke sastavlja zapisnik i obavlja druge radnje
odreene ovim Zakonom. U zapisnik e unijeti sve okolnosti koje bi mogle biti vane za
ocjenu valjanosti oporuke.
(6) Ovlatena e osoba oporuitelju objasniti propise koji ga ograniavaju u raspolaganju
oporukom.
(7) U sluaju potrebe oporuka e se sastaviti i izvan uredovnih prostorija.
(8) O sastavljenoj javnoj oporuci ovlatena e osoba bez odgode poslati obavijest u
Hrvatski upisnik oporuka.
Utvrivanje istovjetnosti oporuitelja i svjedoka
lanak 149.
pravokutnik.net
(1) Ovlatena e osoba po pravilima ovoga Zakona utvrditi istovjetnost oporuitelja i

svjedoka, ako ih ne poznaje osobno i po imenu.
(2) Ako ovlatena osoba ne poznaje oporuitelja osobno i po imenu, utvrdit e njegovu
istovjetnost osobnom iskaznicom ili putovnicom. Nije li to mogue, njegova e se
istovjetnost utvrditi svjedoenjem dvojice poslovno sposobnih svjedoka istovjetnosti.
(3) Istovjetnost oporunih svjedoka koje ovlatena osoba ne poznaje osobno i po imenu
utvrdit e se na nain koji je predvien za utvrivanje istovjetnosti oporuitelja.
(4) Istovjetnost svjedoka istovjetnosti utvrdit e se na temelju njihovih osobnih iskaznica
ili putovnica.
(5) Osoba koja je svjedok istovjetnosti moe biti i svjedok oporuke.
(6) U zapisniku e se navesti na koji je nain utvrena istovjetnost oporuitelja, svjedoka
oporuke i svjedoka istovjetnosti.
Postupak kad se oporuitelj ne slui uredovnim jezikom ili je nijem, gluh ili gluhoslijep
lanak 150.
(1) Ako se oporuitelj ne moe sluiti uredovnim jezikom, ili to nije duan, pozvat e se
prisegnuti tuma iju e se istovjetnost utvrditi, pa e se njegovim posredovanjem primati
izjave oporuiteljeve volje i inae se sporazumijevati s oporuiteljem.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka uz tumaa trebaju biti nazona i dvojica svjedoka
tumaa, koji uz uredovni jezik znaju i onaj kojim se slui oporuitelj, a ija istovjetnost
treba biti utvrena. Osoba koja je svjedok istovjetnosti, i/ili svjedok oporuke, moe biti i
svjedok tumaa, ako ima za to potrebno znanje.
(3) Ako je oporuitelj nijem, gluh ili gluhoslijep tako da je to smetnja oporuivanju,
pozvat e se prisegnuti tuma i dva svjedoka koji se s oporuiteljem mogu sporazumjeti,
na to e se na odgovarajui nain primjenjivati odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka.
(4) Oporuka nema valjani oblik javne oporuke ako u sluaju iz stavka 1. ili 3. ovoga
lanka prigodom oporuivanja nije sudjelovao odgovarajui tuma te svjedoci tumaa, ili
ako svjedoci odmah izjave da tuma nije dovoljno vjerno prenio izjavu oporuiteljeve volje, ili da se njegovim posredovanjem nije oporuitelj uspjeno sporazumijevao s
ovlatenom osobom.
(5) U sluajevima kad se oporuitelj ne moe sluiti uredovnim jezikom, ili to nije duan,
kao i kada je nijem, gluh ili gluhoslijep tako da to smeta oporuivanju, pozvat e se
tuma ak i ako ovlatena osoba vlada jezikom kojim se slui oporuitelj, odnosno i ako
je u stanju sporazumjeti se s oporuiteljem.
pravokutnik.net
(6) Zapisnik o sastavljanju oporuke u sluajevima iz stavka 1. do 3. ovoga lanka

potpisuju i tuma i svjedoci.
(7) Istovjetnost tumaa i svjedoka tumaa utvruje se kao i istovjetnost oporunih
svjedoka.
Meunarodna oporuka
lanak 151.
(1) Oporuka je, bez obzira na mjesto gdje je sastavljena, gdje se nalazi ostavina, te na
ostaviteljevo dravljanstvo, prebivalite ili boravite, valjana to se tie oblika ako je
sastavljena u skladu s odredbama lanka 152. do 166. ovoga Zakona.
(2) Nevaljanost oporuke kao meunarodne oporuke ne utjee na njezinu valjanost kao
neke druge oporuke, to se tie oblika.
lanak 152.
Odredbe ovoga Zakona o meunarodnoj oporuci ne primjenjuju se na oporuna
raspolaganja koja su u istoj ispravi uinile dvije ili vie osoba.
lanak 153.
(1) Oporuka mora biti sastavljena u pisanom obliku.
(2) Oporuitelj ne mora vlastoruno napisati oporuku.
(3) Oporuka moe biti napisana na bilo kojem jeziku i pismu, rukom ili na neki drugi
nain.
lanak 154.
(1) Oporuitelj izjavljuje u nazonosti dvaju svjedoka i ovlatene osobe da je isprava koju
je on ili netko drugi napisao njegova oporuka i da joj zna sadraj.
(2) Oporuitelj ne mora svjedocima ni ovlatenoj osobi otkriti sadraj oporuke.
lanak 155.
(1) U nazonosti svjedoka i ovlatene osobe oporuitelj potpisuje oporuku ili, ako ju je
ve bio potpisao, priznaje i potvruje potpis kao svoj.
(2) Ako oporuitelj nije u stanju potpisati se, navest e razlog ovlatenoj osobi, koja e to
zabiljeiti na oporuci. Oporuitelj moe zatraiti od neke druge osobe da ga na oporuci
potpie.
pravokutnik.net
(3) Svjedoci i ovlatena osoba u oporuiteljevoj nazonosti odmah se potpisuju na

oporuci.
lanak 156.
(1) Potpisi se moraju staviti na kraju oporuke.
(2) Ako se oporuka sastoji od vie listova, svaki list mora potpisati oporuitelj ili, ako se
on nije u stanju potpisati, osoba koja potpisuje u njegovo ime ili, ako je nema, ovlatena
osoba. Svaki list mora biti oznaen brojem.
lanak 157.
(1) Datum oporuke je onaj kad ju je potpisala ovlatena osoba.
(2) Taj datum ovlatena osoba mora staviti na kraj oporuke.
lanak 158.
Ovlatena osoba e pitati oporuitelja eli li dati izjavu o uvanju svoje oporuke. U tom
sluaju, i na izriit oporuiteljev zahtjev, mjesto gdje on namjerava uvati svoju oporuku
navest e se u potvrdi predvienoj u lanku 160. ovoga Zakona.
lanak 159.
Ovlatena osoba prilae oporuci potvrdu u skladu s odredbama lanka 160. ovoga Zakona
kojom se utvruje da su potovane obveze propisane ovim Zakonom.
lanak 160.
Potvrda koju izdaje ovlatena osoba bit e sastavljena u sljedeem obliku:
POTVRDA
(Konvencija od 26. listopada 1973.)
1.
2.
Ja, ----------------------------(ime, adresa i zvanje) osoba, ovlatena za sastavljanje meunarodne oporuke,

potvrujem da je dana ------- u
(datum)
(mjesto)
pravokutnik.net
3.
(oporuitelj) ------------------
(ime, adresa, datum i mjesto roenja) u nazonosti mojoj i svjedoka:
4. a) ------------------
datum i mjesto roenja)
(ime, adresa,
b) ------------------
adresa, datum i mjesto roenja)
(ime,
izjavio
sadraj.
da
je
priloena
isprava
njegova
oporuka
te
da
joj
zna
potvrdio
kao
svoj
5. Osim toga potvrujem da:

6.
a) je u nazonosti mojoj i svjedoka,

1.
oporuitelj potpisao
ve stavljeni potpis;
oporuku
2.
budui da je oporuitelj
svoju oporuku iz sljedeih razloga:
ili
priznao
izjavio
da
ne
moe
sam
potpisati
------------------
sam zabiljeio ovu injenicu na oporuci
je
------
(ime, adresa)
7. b)
potpis
smo svjedoci i ja potpisali oporuku.
8.
c)
Svaki list
oznaen brojem.
9.
d)
Uvjerio
svjedoka.
10.
e)
Svjedoci su
po kojemu ja postupam.
ispunjavali
pretpostavke
11.
f) Oporuitelj
oporuke:
elio
sljedeu
12.
stavio
oporuke
sam
se
je
potpisao
identitet
dati
je
------
oporuitelja
te
je
gore
navedenih
propisane
zakonom,
izjavu
uvanju
svoje
MJESTO
pravokutnik.net
13.
DATUM
14.
POTPIS, i eventualno
PEAT
Iz Zakona o obveznim odnosima NN 35/05

lanak 1164.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti:
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94.,
7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.) i
odredbe lanka 116. - 121. Zakona o nasljeivanju (Narodne novine, br. 48/03. i
163/03.).
(2) Poetkom primjene odredaba lanka 26. stavka 1. 3. i lanka 29. stavka 2. 6. i
stavka 8. ovoga Zakona prestaju vaiti odredbe lanka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9. stavka 1.
toke 1. i lanka 10. Zakona o kamatama (Narodne novine, br. 94/04.).
Stupanje na snagu
lanak 1165.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sijenja 2006., s tim da se odredbe lanka 26. stavka 1. 3.
i lanka 29. stavka 2. 6. i stavka 8. poinju primjenjivati nakon isteka dvije godine od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 161.
Ovlatena osoba zadrava jedan primjerak potvrde, a drugi daje oporuitelju.
lanak 162.
Ako se ne dokae suprotno, potvrda ovlatene osobe smatra se dovoljnim dokazom da je
isprava valjano oblikovana u oporuku u smislu ovoga Zakona.
lanak 163.
pravokutnik.net
Nepostojanje ili neispravnost potvrde ne utjee na valjanost oporuke sastavljene u skladu

s ovim Zakonom, to se tie njezina oblika.
lanak 164.
Meunarodna se oporuka moe opozvati po pravilima ovoga Zakona o opozivu oporuka.
lanak 165.
Potpisi oporuitelja, ovlatene osobe i svjedoka na meunarodnoj oporuci i na potvrdi,
osloboeni su svake ovjere ili sline formalnosti, ali nadleno tijelo moe, po potrebi,
provjeriti istinitost potpisa.
lanak 166.
Odredbe ovoga Zakona o meunarodnoj oporuci tumait e se i primjenjivati uzimajui u
obzir njihovo podrijetlo iz meunarodne konvencije i nunost da ih se jednoobrazno
tumai.
II. uvanje oporuke kod suda i drugih osOba ovlatenih za sastavljanje javnih oporuka
uvanje oporuke
lanak 167.
(1) Na zahtjev oporuitelja, njegovu e oporuku primiti na uvanje u Republici Hrvatskoj
sud ili javni biljenik, a u inozemstvu hrvatskim dravljanima konzularno, odnosno
diplomatsko-konzularno predstavnitvo Republike Hrvatske.
(2) Bez obzira tko je oporuku sastavio, osobe iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju odbiti
primitak oporuke na uvanje, ako oporuku na uvanje predaje oporuitelj ili osoba koju je
on za to opunomoio.
(3) Prije primanja oporuke na uvanje utvrdit e se istovjetnost osobe koja oporuku
predaje na uvanje po pravilima za utvrivanje istovjetnosti oporuitelja, osim kada je ta
osoba poznata osobno ili po imenu.
(4) Oporuka se predaje na uvanje otvorena ili zatvorena.
(5) Oporuka primljena na uvanje stavit e se u poseban omot i zapeatiti, pa e se dati
potvrda da je oporuka primljena na uvanje.
(6) Osoba koja u ime suda, javnog biljenika, odnosno konzularnog ili diplomatskokonzularnog predstavnitva Republike Hrvatske prima oporuku na uvanje, sastavit e o
tome zapisnik, u kojem e navesti kako je utvrena istovjetnost osobe koja je oporuku
pravokutnik.net
predala na uvanje i u njega unijeti podatke, saznanja i zapaanja o svim okolnostima

koje bi mogle biti vane za ocjenu valjanosti oporuke.
(7) Ako je oporuku na uvanje predala osoba koju je oporuitelj za to opunomoio,
zapisniku e se priloiti ta punomo.
(8) Zapisnik o primanju oporuke na uvanje potpisuje osoba koja je u ime suda, javnog
biljenika, odnosno konzularnog ili diplomatsko-konzularnog predstavnitva Republike
Hrvatske primila oporuku na uvanje, a ako je pritom sudjelovao i zapisniar, i on
potpisuje zapisnik, uz naznaku svojstva zapisniara.
lanak 168.
Sud, javni biljenik, odnosno konzularno ili diplomatsko-konzularno predstavnitvo
Republike Hrvatske koje je primilo oporuku na uvanje uvat e je s posebnom panjom i
odvojeno od ostalih spisa.
Obavijest o sastavljenoj oporuci
lanak 169.
Sud, javni biljenik, odnosno konzularno ili diplomatsko-konzularno predstavnitvo
Republike Hrvatske koje je primilo oporuku na uvanje o tome e bez odgode poslati
obavijest u Hrvatski upisnik oporuka.
Vraanje oporuke oporuitelju
lanak 170.
(1) Oporuka koja se nalazi na uvanju kod suda, javnog biljenika odnosno konzularnog
ili diplomatsko-konzularnog predstavnitva Republike Hrvatske, vratit e se oporuitelju
na njegov zahtjev.
(2) Oporuka e se vratiti i oporuiteljevu opunomoeniku koji ima ovjerovljenu punomo
za taj posao.
(3) O vraanju oporuke sastavit e se zapisnik, u kojem e se navesti nain na koji je
utvrena istovjetnost osobe kojoj se vraa oporuka.
(4) Ako se oporuka vraa opunomoeniku, punomo e se priloiti zapisniku i uvati kod
onoga koji je oporuku vratio.
(5) Sud, javni biljenik, odnosno konzularno ili diplomatsko--konzularno predstavnitvo
Republike Hrvatske koje je vratilo oporuku oporuitelju ili njegovu opunomoeniku o
tome e bez odgode poslati obavijest u Hrvatski upisnik oporuka.
pravokutnik.net
uvanje izjave o usmenoj oporuci

lanak 171.
(1) Ako su svjedoci usmene oporuke podnijeli sudu ili javnom biljeniku izjavu o
oporuiteljevoj volji, on e utvrditi istovjetnost svjedoka, a potom e primitak njihove
izjave zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot i zapeatiti.
(2) Jednako e se postupiti i kad svjedoci usmene oporuke dou sudu ili javnom biljeniku da usmeno ponove oporuiteljevu izjavu.
(3) Prigodom uzimanja izjava svjedoka usmene oporuke sud e, odnosno javni biljenik
nastojati utvrditi izjavu oporuiteljeve volje, a ispitat e i okolnosti od kojih zavisi valjanost usmene oporuke.
(4) Isprave o usmenoj oporuci uvat e se odvojeno od ostalih spisa.
Obavijest o primljenoj izjavi svjedoka usmene oporuke
lanak 172.
Sud, odnosno javni biljenik koji je primio izjavu svjedoka usmene oporuke o tome e
bez odgode poslati obavijest u Hrvatski upisnik oporuka.
III. Opoziv oporuke pred sudom ili drugim osobama ovlatenim za sastavljanje javnih
oporuka
lanak 173.
(1) Oporuitelj moe pred osobom ovlatenom za sastavljanje javne oporuke opozvati
svaku svoju oporuku, bez obzira u kojem je obliku napravljena.
(2) Na opozivanje oporuke pred osobom ovlatenom za sastavljanje javne oporuke na
odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o sastavljanju javne oporuke.
(3) Kad oporuitelj opozove oporuku, opoziv e se zabiljeiti na oporuci, ako se uva kod
ovlatene osobe pred kojom je opozvana.
(4) Obavijest o tome da je oporuka opozvana bez odgode e se dostaviti Hrvatskom
upisniku oporuka.
Glava druga
OSTAVINSKI POSTUPAK
I. Ope odredbe
pravokutnik.net
Predmet ostavinskog postupka

lanak 174.
U ostavinskom postupku utvruje se tko su ostaviteljevi nasljednici, to ini ostaviteljevu
ostavinu te koja jo prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim
osobama.
Izvanparnini postupak
lanak 175.
(1) Ostavinski postupak je izvanparnini postupak.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, u ostavinskom postupku na odgovarajui
se nain primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku.
Nadlenost za provoenje ostavinskog postupka
lanak 176.
(1) Ostavinski se postupak u prvom stupnju provodi pred opinskim sudom odnosno pred
javnim biljenikom kao povjerenikom suda.
(2) U opinskom sudu ostavinski postupak provodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik.
(3) Sud e povjeriti javnom biljeniku provoenje ostavinskog postupka i dostaviti mu
smrtovnicu.
(4) Kada javni biljenik provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda
ovlaten je, kao i sudac i sudski savjetnik opinskog suda, poduzimati sve radnje u
postupku i donositi sve odluke osim odluka za koje je ovim Zakonom drukije propisano.
Mjesna nadlenost
lanak 177.
(1) Za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavitelj u
vrijeme smrti imao prebivalite (ostavinski sud).
(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite u Republici Hrvatskoj, za
ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavitelj u to vrijeme
imao boravite.
pravokutnik.net
(3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite ni boravite u Republici
Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi preteni dio njegove
ostavine u Republici Hrvatskoj.
(4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud
prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu dravljana.
(5) Privremene mjere za osiguranje ostavine moe pored ostavinskoga suda narediti i sud
na ijem je podruju ostavitelj umro te sud na ijem se podruju nalazi ostaviteljeva
imovina.
(6) Kad za ostavinski postupak nije nadlean hrvatski sud, nadlenost hrvatskog suda koji
je ovlaten provoditi pojedine radnje odreuje se prema odredbama stavka 1. do 5. ovoga
lanka.
Zabrana sporazuma o nadlenosti
lanak 178.
Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadlenost suda u ostavinskom postupku.
Stranke
lanak 179.
Strankom se u smislu ovoga Zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe
koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.
Opa pravila postupanja
lanak 180.
(1) Tijekom cijeloga postupka sud e paziti da prava stranaka budu to prije utvrena i
osigurana.
(2) Sud je duan osobito paziti da se zatite i ostvare prava osoba koje se zbog
malodobnosti, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne brinuti o svojim
pravima i interesima.
(3) U ostavinskom postupku javnost je iskljuena.
Dokazi
lanak 181.
(1) Sud donosi odluku na temelju rezultata cjelokupne rasprave.
pravokutnik.net
(2) Sud je ovlaten utvrivati injenice koje stranke u postupku nisu iznijele te izvesti i
dokaze koje one nisu predloile, ako ocijeni da su te injenice i ti dokazi vani za
odluivanje u skladu s ovim Zakonom.
(3) Odluka se moe zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi
odluku.
Radnje u postupku
lanak 182.
Sudac, odnosno sudski savjetnik sa zapisniarom prima izjave o odricanju od nasljedstva
i izvodi dokaze.
Zapisnici i biljeke
lanak 183.
(1) O radnjama poduzetim u postupku u pravilu se sastavlja zapisnik.
(2) O manje vanim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja moe se umjesto
zapisnika staviti samo biljeka na spisu.
(3) Zapisnik potpisuju stranke ako su bile nazone radnji u postupku, sudac odnosno
sudski savjetnik koji je sastavio zapisnik te zapisniar.
(4) Biljeku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.
Odluke
lanak 184.
(1) Odluke se u postupku donose u obliku rjeenja.
(2) Rjeenja protiv kojih je doputen prigovor, odnosno alba i rjeenja drugostupanjskog
suda moraju biti obrazloena.
Prigovor protiv rjeenja
lanak 185.
Protiv rjeenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio javni biljenik
doputen je prigovor u roku od osam dana od dana dostave rjeenja strankama.
Postupak povodom prigovora
pravokutnik.net
lanak 186.
(1) Prigovor se dostavlja javnom biljeniku koji ga je duan bez odgode zajedno sa
spisom dostaviti nadlenom opinskom sudu.
(2) O prigovoru odluuje sudac pojedinac.
Odluke suda o prigovoru protiv rjeenja javnog biljenika
lanak 187.
(1) Nepravovremene, nepotpune ili nedoputene prigovore sud e odbaciti.
(2) Odluujui o prigovoru protiv rjeenja kojeg je donio javni biljenik, sud moe u
cijelosti ili djelomino rjeenje odrati na snazi ili ga ukinuti.
(3) Kad sud ukine rjeenje ili ga djelomino odri na snazi, sam e odluiti o ukinutom
dijelu rjeenja.
(4) Protiv rjeenja suda kojim je rjeenje javnog biljenika u cijelosti ili djelomino
ukinuto nije doputena samostalna alba.
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e provesti radnje koje ocijeni potrebnim.
(6) Rjeenje o prigovoru dostavit e se strankama i javnom biljeniku.
alba protiv rjeenja
lanak 188.
(1) Protiv rjeenja prvostupanjskog suda doputena je alba, ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
(2) alba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave prvostupanjskoga rjeenja.
Postupak po albi
lanak 189.
(1) alba se podnosi prvostupanjskomu sudu, koji moe u povodu pravodobno podnesene
albe sam, novim rjeenjem, preinaiti pobijano rjeenje, ako se time ne povrjeuju prava
drugih osoba zasnovana na tom rjeenju.
(2) Ako prvostupanjski sud ne preinai svoje rjeenje, dostavit e albu drugostupanjskom sudu, bez obzira je li alba podnesena u roku koji zakon odreuje.
pravokutnik.net
(3) Drugostupanjski sud rjeava u pravilu samo o albama koje su pravodobno

podnesene, ali moe uzeti u obzir i albu koja je nepravodobno podnesena ako se time ne
povrjeuju prava drugih osoba koja se zasnivaju na pobijanome rjeenju.
(4) Ako je protiv rjeenja doputena samostalna alba, sud e, ako ne postupi prema
odredbi stavka 1. ovoga lanka, prijepis spisa sa albom dostaviti drugostupanjskome
sudu. Ne ekajui odluku drugostupanjskog suda, prvostupanjski e sud poduzimati one
radnje koje je ovlaten poduzimati u ostavinskom postupku, neovisno o ishodu albenoga
postupka, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
Izvanredni pravni lijekovi
lanak 190.
U ostavinskom postupku nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi osim zahtjeva za
zatitu zakonitosti.
Trokovi postupka
lanak 191.
(1) Svaka stranka snosi trokove koje je imala tijekom ili u povodu postupka.
(2) Ako je bilo zajednikih trokova, sud e odrediti u kojem e razmjeru stranke snositi
te trokove.
(3) Na prijedlog jedne stranke sud moe odluiti da joj druga stranka nadoknadi trokove
koje joj je prouzroila oito nesavjesnim postupkom.
II. Prethodne radnje
1. Smrtovnica
Sastavljanje smrtovnice
lanak 192.
(1) Kad neka osoba umre ili bude proglaena umrlom, matiar nadlean za upis injenice
smrti u maticu umrlih sastavit e smrtovnicu i dostaviti je sudu, ili je predati osobi na iji
ju je zahtjev sastavio.
(2) Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka iz matice umrlih, podataka dobivenih od
srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli ivio te od drugih osoba koje ih mogu
pruiti.
pravokutnik.net
(3) Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica ili samo izvadak iz matice
umrlih, on e na zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadravati
smrtovnica.
(4) Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo glede podataka koji su preuzeti iz
matice umrlih.
Sadraj smrtovnice
lanak 193.
(1) U smrtovnicu se unose:
1. prezime i ime ostavitelja, po mogunosti jedinstveni matini broj graanina, ime
jednoga od njegovih roditelja, ostaviteljevo zanimanje, datum roenja i dravljanstvo, a
za ostavitelja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapanja braka,
2. dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogunosti, sat smrti,
3. mjesto u kojemu je ostavitelj imao prebivalite, odnosno boravite.
(2) U smrtovnici treba, ako je to mogue, navesti:
1. prezime i ime, datum roenja, zanimanje, prebivalite, odnosno boravite ostaviteljeva
branog druga i brane, izvanbrane i posvojene djece,
2. prezime i ime, datum roenja i prebivalite, odnosno boravite ostalih srodnika koji bi
mogli biti pozvani na nasljedstvo na temelju zakona, kao i osoba koje su pozvane na nasljedstvo na temelju oporuke,
3. mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio ostavitelj, ima li imovine za ije dranje,
uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, ima li gotovog novca, vrijednosnih
papira, dragocjenosti, ulonih knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, je li ostavitelj
ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisanu oporuku ili ugovor o doivotnom uzdravanju ili sporazum o ustupu i raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni nalaze, a ako je
ostavitelj napravio usmenu oporuku, onda prezime i ime, zanimanje i boravite svjedoka
pred kojima je usmena oporuka napravljena,
4. oekuje li se roenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca ili brani drug
skrbnika,
5. datum i mjesto smrti branog druga ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi
mogla biti pozvana na nasljedstvo, a koja je umrla prije ostavitelja.
2. Popis ostaviteljeve imovine
pravokutnik.net
Vrijeme obavljanja popisa

lanak 194.
(1) Popis ostaviteljeve imovine obavit e se po odluci ostavinskog suda kad se ne zna
postoje li nasljednici ili gdje borave, kad su nasljednici osobe koje zbog malodobnosti,
duevne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu same voditi brigu o svojim pravima i
interesima, ili u drugim opravdanim sluajevima.
(2) Sud e popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika, zapisovnika ili
vjerovnika.
(3) Ako to zahtijevaju posebne okolnosti u kojima je ostavitelj umro, a osobito ako prijeti
opasnost da bi dio ostavine mogao biti otuen ili izgubljen, policijski slubenici koji u
tim okolnostima ureduju, prigodom svog uredovanja, ako je to mogue, popisat e
ostaviteljeve stvari, po potrebi zapeatiti prostorije u kojima se stvari nalaze i popis
dostaviti matiaru nadlenom za upis injenice smrti.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka matiar e primljeni popis dostaviti ostavinskom
sudu koji vodi ostavinski postupak.
Sadraj popisa
lanak 195.
(1) Popis e obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevu
neposrednom posjedu u asu njegove smrti.
(2) Popis e obuhvatiti i drugo to je pripadalo ostavitelju, a nalazi se kod druge osobe, uz
naznaku kod koga se nalazi i na kojem temelju, kao i ono to je ostavitelj posjedovao, a
za to se tvrdi da nije njegovo vlasnitvo.
(3) U popisu imovine zabiljeit e se ostaviteljeve trabine, a i dugovi, te posebno
neplaeni porezi, doprinosi i druga javna davanja.
Nain popisivanja
lanak 196.
(1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini, ili pojedinano.
(2) Nekretnine se popisuju pojedinano s naznakom mjesta gdje se nalaze, kulture zemljita, te zemljinoknjinih podataka ako su poznati.
Obavljanje popisa
pravokutnik.net
lanak 197.
(1) Popis e obaviti sudski slubenik, javni biljenik kojeg odredi sudac ili sudski
savjetnik koji vodi sudski postupak.
(2) Popis se obavlja u nazonosti dviju punoljetnih osoba, a kada je to potrebno, i uz
sudjelovanje vjetaka.
(3) Popisu moe biti nazona i svaka zainteresirana osoba.
Postupak sa stvarima za koje postoje posebni propisi
lanak 198.
Kad se prigodom popisivanja ili inae u ostavini pronau stvari za ije dranje, uvanje
ili prijavljivanje postoje posebni propisi, s njima e se nakon obavljenoga popisa postupiti
po tim propisima.
3. Osiguranje ostavine
Predaja na uvanje
lanak 199.
(1) Ako se ustanovi da nijedan od nazonih nasljednika nije sposoban upravljati
ostavinom ili neim iz njezina sastava, a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni ili kada druge okolnosti nalau naroiti oprez, policijski
slubenik ili druga osoba koja ureduje u ime vlasti predat e u hitnim sluajevima te
stvari na uvanje pouzdanoj osobi i o tome odmah obavijestiti sud na ijem se podruju te
stvari nalaze, koji moe tu mjeru izmijeniti ili ukinuti.
(2) Gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave,
treba u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka predati na uvanje sudu ili javnome biljeniku
na ijem se podruju nae ta imovina.
(3) Tko primi na uvanje stvari iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, duan je o tome izdati
potvrdu koju e sudu na ijem se podruju te stvari nalaze predati onaj tko ih je dao u
pohranu.
(4) Sud iz stavka 1. i 2. ovoga lanka obavijestit e ostavinski sud o svim mjerama
poduzetim za osiguranje ostavine.
Postavljanje privremenog skrbnika ostavine
lanak 200.
pravokutnik.net
(1) Privremenoga skrbnika ostavine postavlja ostavinski sud.

(2) Prije postavljanja privremenoga skrbnika sud e po mogunosti zatraiti miljenje u
pogledu skrbnika od osoba koje su vjerojatno pozvane na nasljedstvo.
Peaenje
lanak 201.
(1) Ako ocijeni da je to svrhovito, sud moe odrediti da se prostorije u kojima se nalaze
stvari iz sastava ostavine zapeate, te e odrediti osobu koju e obvezati da bez odgaanja
prijavi svako oteenje peata nadlenoj policijskoj upravi i sudu.
(2) Doputenje za skidanje peata moe dati samo ostavinski sud, odnosno javni biljenik
kao povjerenik suda.
Privremene mjere
lanak 202.
Prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude
pravomono okonan, sud e na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine
odrediti privremene mjere predviene Ovrnim zakonom, ako stranka uini vjerojatnim
opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojee stanje ili ako uini vjerojatnim da
je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete koja prijeti.
4. Predaja oporuke i proglaenje
Predaja oporuke sudu
lanak 203.
(1) Osoba koja posjeduje ispravu za koju moe pretpostaviti da je oporuka umrle osobe
duna ju je bez odgode predati najbliem opinskom sudu.
(2) Osoba koja zna da je ostavitelj sastavio oporuku i gdje se ona nalazi duna je o tome
obavijestiti opinski sud.
(3) Ostavinski je sud duan bez odgode zatraiti sve podatke iz Hrvatskog upisnika
oporuka o moguim oporukama umrle osobe, a od osobe i tijela kojima je oporuka
povjerena na uvanje da mu je dostave.
Proglaenje oporuke
lanak 204.
pravokutnik.net
(1) Kad sud kod kojega se nae oporuka utvrdi da je osoba koja je ostavila oporuku umrla
ili da je proglaena umrlom, otvorit e njezinu oporuku bez oteenja peata, proitat e
je i o tome sastaviti zapisnik.
(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti bez obzira na to je li oporuka valjana i bez obzira na to ima li vie oporuka.
(3) Otvaranje i itanje oporuke obavit e se u nazonosti dviju osoba, koje mogu biti i
nasljednici.
(4) Proglaenju oporuke mogu biti nazoni nasljednici, zapisovnici i druge osobe koje
ostvaruju neko pravo iz ostavine i traiti prijepis oporuke.
(5) Opinski sud kojemu bude predana otvorit e i proitati oporuku i kad je za
ostavinsku raspravu nadlean drugi opinski sud ili inozemno tijelo.
Zapisnik o proglaenju pisane oporuke
lanak 205.
(1) Zapisnik o proglaenju pisane oporuke treba sadravati:
1. koliko je oporuka naeno, koji datum nose i gdje su naene,
2. tko ih je predao sudu ili sastavljau smrtovnice,
3. koji su svjedoci bili nazoni otvaranju i proglaenju oporuke te kako je utvrena njihova istovjetnost,
4. je li oporuka predana otvorena ili zatvorena i kakvim je peatom bila zapeaena.
(2) Ako je prigodom otvaranja oporuke primijeeno da je peat oteen ili da je u oporuci
neto brisano, precrtano ili ispravljeno, ili ako se to drugo sumnjivo nae, mora se i to u
zapisniku navesti.
(3) Zapisnik potpisuju sudac, odnosno sudski savjetnik, zapisniar i svjedoci.
(4) Na proglaenu oporuku sud e staviti potvrdu da je proglaena s naznakom datuma
kad je proglaena te broja i datuma ostalih pronaenih oporuka koje je taj sud ve
proglasio.
Proglaenje usmene oporuke
lanak 206.
pravokutnik.net
(1) Ako je ostavitelj napravio usmenu oporuku, i o tome postoji isprava koju su svjedoci
vlastoruno potpisali, sud e sadraj te isprave proglasiti po odredbama koje vrijede za
proglaenje pisane oporuke.
(2) Ako nema isprave iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odvojeno sasluati svjedoke pred
kojima je usmena oporuka izjavljena, a naroito o okolnostima o kojima ovisi njezina valjanost, pa e se zapisnik o sasluanju tih svjedoka proglasiti po odredbama koje vrijede
za proglaenje pisane oporuke.
(3) Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmene oporuke sasluaju pod prisegom, ili ako
sud ustanovi da je takvo sasluanje potrebno, odredit e roite za sasluanje tih svjedoka
na koje e pozvati predlagatelja, a ostale zainteresirane osobe samo ako se time ne bi
odugovlaio postupak.
Proglaenje nestale ili unitene oporuke
lanak 207.
(1) Ako je nezavisno od ostaviteljeve volje nestala ili je unitena isprava u koju je bila
oblikovana ostaviteljeva oporuka, a meu zainteresiranim osobama nema spora o prijanjem postojanju te oporuke, o obliku u kojemu je sastavljena, o nainu nestanka ili
unitenja, kao ni o njezinu sadraju, ostavinski e sud o tome sasluati sve zainteresirane
osobe i o njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa e zapisnik o tome proglasiti
po odredbama koje vrijede za proglaenje pisane oporuke.
(2) Ako bi ostavina, da nema oporuke, pripala opini, odnosno gradu, sporazum iz stavka
1. ovoga lanka o prijanjem njezinu obliku i sadraju bit e valjan samo ako se s njime
suglasi nadleni dravni odvjetnik prema mjestu gdje se imovina nalazi.
(3) Ako meu zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu sposobne same voditi brigu o
svojim pravima i interesima, sporazum iz stavka 1. i 2. ovoga lanka vrijedi samo uz
suglasnost tijela nadlenog za poslove skrbnitva.
Obavijest o proglaenju oporuke
lanak 208.
Sud koji je proglasio oporuku bez odgode e o tome poslati obavijest u Hrvatski upisnik
oporuka, koji e odmah provesti upis.
Dostava i uvanje isprava o proglaenju oporuke
lanak 209.
(1) Zapisnik o proglaenju oporuke s preslikom pisane oporuke, preslikom isprave o
usmenoj oporuci, odnosno preslikom zapisnika o sasluanju svjedoka usmene oporuke,
pravokutnik.net
dostavit e se ostavinskom sudu, a sud koji je oporuku proglasio zadrat e njihov

izvornik.
(2) Izvorna pisana oporuka, isprave o usmenoj oporuci, zapisnik o sasluanju svjedoka
usmene oporuke, kao i zapisnik o sadraju nestale ili unitene pisane oporuke uvat e se
u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihova preslika, odnosno prijepis priloit e se
ostavinskom spisu.
III. Pokretanje ostavinskog postupka
Pokretanje postupka
lanak 210.
Ostavinski se postupak pokree po slubenoj dunosti kad sud primi smrtovnicu ili
izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednaenu ispravu.
Ispitivanje nadlenosti
lanak 211.
(1) Nakon to primi ispravu iz lanka 210. ovoga Zakona, sud e ispitati je li nadlean za
ostavinski postupak, pa ako ustanovi da nije nadlean, dostavit e predmet nadlenom
sudu.
(2) Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadleno inozemno tijelo, rjeenjem e
se oglasiti nenadlenim i obustaviti postupak.
Mjere ostavinskog suda za osiguranje ostavine
lanak 212.
(1) Mjere za osiguranje ostavine moe ostavinski sud odrediti tijekom cijeloga
ostavinskog postupka.
(2) Ostavinski sud moe tijekom ostavinskog postupka mijenjati i ukidati mjere osiguranja ostavine koje je odredio on sam ili neki drugi sud ili tijelo vlasti.
(3) Mjere za osiguranje, a i njihove promjene i ukidanja odreuje ostavinski sud na
zahtjev stranke, a i po slubenoj dunosti.
Pozivanje izvritelja oporuke
lanak 213.
pravokutnik.net
Ako je ostavitelj postavio izvritelja oporuke, sud e mu to priopiti i pozvati ga da se u

odreenom roku oituje prima li se te dunosti.
Skrbnik neroenog djeteta
lanak 214.
(1) Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljedstvo, ostavinski e sud
o tome obavijestiti tijelo nadleno za poslove skrbnitva.
(2) Ako tijelo nadleno za poslove skrbnitva drukije ne odredi, o pravima jo
neroenog djeteta brinut e se jedan od njegovih roditelja.
Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine
lanak 215.
(1) Ako prema podacima kojima sud raspolae umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski e
sud rjeenjem odluiti da se ne provodi ostavinska rasprava.
(2) Isto e tako sud postupiti i u sluaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednaena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se
provede ostavinski postupak.
(3) Kad sud odlui ne provoditi ostavinski postupak, obavijestit e o tome tijelo nadleno
za poslove skrbnitva ako meu nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se same
brinu o svojim pravima i interesima, a nemaju roditelje ili druge zakonske zastupnike.
(4) Ako je sud odluio da se ne provodi ostavinski postupak zbog toga to se ostavina
sastoji samo od pokretne imovine, ukinut e mjere osiguranja ostavine kako bi osobe
pozvane na nasljedstvo mogle slobodno ostvarivati prava koja im pripadaju kao nasljednicima.
(5) Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama, postupit e se kao kad su iza
ostavitelja ostale nekretnine, a kad postoje ostala prava - kao da su ostale pokretnine.
Odvajanje ostavine od imovine nasljednika
lanak 216.
Kad se po odredbama zakona moe zahtijevati odvajanje ostavine od imovine nasljednika, sud e na prijedlog ovlatenih osoba odrediti to odvajanje, primjenjujui pri tom
odredbe ovoga Zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavine.
IV. Ostavinska rasprava
pravokutnik.net
Poziv na roite
lanak 217.
(1) Za ostavinsku raspravu sud e odrediti roite.
(2) U pozivu na roite sud e zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o
tome je li mu koja oporuka ve predana, te e ih pozvati da odmah dostave sudu pisanu
oporuku, odnosno ispravu o usmenoj oporuci, ako se kod njih nalazi, ili da naznae
svjedoke usmene oporuke.
(3) Sud e u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donoenja prvostupanjskog rjeenja o nasljeivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na roitu
ili javno ovjerovljenom ispravom, a ako na roite ne dou ili takvu izjavu ne daju,
smatrat e da ele biti nasljednici.
(4) Ako je ostavitelj ostavio oporuku, o pokretanju ostavinskoga postupka sud e
obavijestiti i na roite pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na nasljedstvo.
(5) Ako je ostavitelj postavio izvritelja oporuke, sud e i njega obavijestiti o pokretanju
postupka.
Pozivanje oglasom
lanak 218.
(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud e oglasom pozvati osobe koje polau pravo na
nasljedstvo da se prijave sudu u roku od est mjeseci od objave oglasa u Narodnim
novinama.
(2) Oglas e se pribiti na oglasnu plou suda i objaviti u Narodnim novinama i na drugi
prikladan nain.
(3) Po odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka sud e postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga to je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik
nema opunomoenika, ili zbog toga to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji
nemaju opunomoenika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla
obaviti.
(4) Poto protekne rok iz stavka 1. ovoga lanka, sud e provesti ostavinsku raspravu na
temelju izjave postavljenog skrbnika i podataka kojima sud raspolae.
Predmet ostavinske rasprave
lanak 219.
pravokutnik.net
(1) Na roitu za ostavinsku raspravu sud e raspraviti sva pitanja vana za donoenje
odluke u ostavinskom postupku, a naroito glede prava na nasljedstvo, veliinu nasljednog dijela i prava na zapise.
(2) Sud o pravima odluuje, u pravilu, poto je zainteresiranim osobama omoguio da
daju potrebne izjave. Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati
izjave bez nazonosti drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom sluaju
tim osobama omogui da se oituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba.
(3) O pravima osoba koje nisu dole na roite, a uredno su pozvane, sud e odluivati
prema podacima kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pisane izjave koje stignu do
donoenja odluke.
(4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polae pravo na nasljedstvo jedini ili
najblii ostaviteljev srodnik, moe sasluati i osobe za koje smatra da bi mogle imati
jednako ili jae nasljedno pravo, a moe te osobe pozvati i oglasom po odredbama lanka
218. ovoga Zakona.
Nasljednika izjava
lanak 220.
(1) Svatko je ovlaten, ali nitko nije duan dati nasljedniku izjavu.
(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da eli biti nasljednikom.
(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaa nasljedstvo, ne moe ga se vie odrei.
(4) Nasljedniku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov
zastupnik.
(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedniku izjavu, navest
e razlog ovlatenoj osobi, koja e to zabiljeiti u zapisniku.
(6) Potpis na ispravi o nasljednikoj izjavi, kao i potpis na punomoi za davanje nasljednike izjave mora biti javno ovjerovljen.
(7) Ako nasljednik u nasljednikoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono to
mu pripada na temelju zakona, ili na temelju oporuke, ili kao nuni dio, smatra se da se
izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju.
(8) Sud nee zahtijevati nasljedniku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju eli dati
moe to uiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim opinskim
sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome.
pravokutnik.net
(9) Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedstva sud e nasljednika upozoriti da se

moe odrei nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.
Prigovor na popis
lanak 221.
(1) Ako stranke prigovore popisu, sud moe, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom
slubeniku ili javnom biljeniku da ponovno obavi popis.
(2) Ako popis imovine nije obavljen, sud moe, na temelju podataka koje su mu dale
zainteresirane osobe, sam utvrditi to ulazi u ostavinu.
Upuivanje na parnicu zbog spora
lanak 222.
(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred
upravnim tijelom ako su meu strankama sporne injenice o kojima ovisi neko njihovo
pravo.
(2) Na nain predvien odredbom stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti osobito ako su
sporne injenice:
1. o kojima ovisi nasljedno pravo, a naroito valjanost ili sadraj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeuje,
2. o kojima ovisi veliina nasljednog dijela, vrijednost nunog dijela ili uraunavanje u
nasljedni dio,
3. o kojima ovisi opravdanost iskljuenja nunih nasljednika ili postojanje razloga za
nedostojnost,
4. je li se neka osoba odrekla nasljedstva.
(3) Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o injenicama, ve se stranke spore o
primjeni prava, ostavinski sud nee prekidati ostavinski postupak, nego e raspraviti
pravna pitanja u ostavinskom postupku.
(4) Sud nee prekinuti postupak ni u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, ako se radi o injenicama ije postojanje zakon pretpostavlja, o injenicama koje su opepoznate, te ako
su sporne injenice koje moe utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava,
nego e na temelju predmnjeve o postojanju tih injenica, odnosno da je sadraj tih
isprava istinit, donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji tvrdi suprotno predmnjevi
uputit e da to dokae u parnici, odnosno u upravnom postupku.
pravokutnik.net
Upuivanje na parnicu zbog spora o pravu na zapis ili o drugom pravu na ostavinu
lanak 223.
(1) Ako su meu strankama sporne injenice o kojima ovisi pravo na oporukom odreeni
zapis ili drugo pravo, sud e uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim
tijelom, ali nee prekinuti ostavinski postupak.
(2) Ako u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ne postoji spor o injenicama nego samo o
primjeni prava, ostavinski e sud ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.
Upuivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine
lanak 224.
(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak
ako su izmeu stranaka sporne injenice:
1. o kojima ovisi sastav ostavine,
2. o kojima ovisi predmet zapisa.
(2) Sud nee prekinuti postupak u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, ako su sporne injenice koje moe utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego e na
temelju predmnjeve da je sadraj tih isprava istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a
onoga koji tvrdi suprotno uputit e da to dokae u parnici, odnosno u upravnom
postupku.
(3) Kad sud u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka prekida postupak, prethodno e ispitati
jesu li ispunjene pretpostavke za donoenje djelominog rjeenja o nasljeivanju, pa e ga
donijeti ako su ispunjene.
(4) Prekid postupka iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na ono to je obuhvaeno
djelominim rjeenjem o nasljeivanju.
Koga se upuuje na parnicu. Trajanje prekida
lanak 225.
(1) Sud e uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku ije pravo smatra manje
vjerojatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit e rok koji ne moe biti dulji od 30 dana, u kojemu
upuena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti
ostavinski sud.
pravokutnik.net
(3) Ako stranka u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajat e dok
parnica ili upravni postupak ne bude pravomono zavren.
(4) Ako stranka u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda, prekinuti e se postupak
nastaviti i dovriti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upuena na parnicu,
odnosno upravni postupak. U tom sluaju stranka koja je upuena na parnicu ili na
upravni postupak moe svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upuena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stavka 4. ovoga lanka, a i u
sluaju da je ostavinu raspravio a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak,
pravomonost odluke ostavinskog suda ne sprjeava da se o odnosnom zahtjevu pokrene
parnica ili upravni postupak.
V. Rjeenje o nasljeivanju i zapisu
Sadraj rjeenja o nasljeivanju
lanak 226.
(1) Rjeenjem o nasljeivanju sud utvruje tko je ostaviteljevom smru postao njegov
nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka sadri:
1. prezime i ime ostavitelja, ime jednoga od njegovih roditelja, datum roenja, dravljanstvo i, po mogunosti, ostaviteljev jedinstveni matini broj graanina, te za osobe
umrle u braku i njihovo prezime koje su imale prije sklapanja braka,
2. oznaku nekretnina s podacima iz zemljinih knjiga potrebnima za upis, kao i oznaku
pokretnih stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio da ulaze u ostavinu,
3. prezime i ime nasljednika, njegovo prebivalite, odnos nasljednika prema ostavitelju,
nasljeuje li ga kao zakonski ili oporuni nasljednik, a ako ima vie nasljednika, i nasljedni dio svakoga pojedinog nasljednika izraen razlomkom, te po mogunosti nasljednikov jedinstveni matini broj graanina,
4. je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano, oroeno ili optereeno nalogom, odnosno
inae ogranieno ili optereeno i u iju korist,
5. prezime i ime i prebivalite osoba kojima je u vezi s nasljeivanjem ostavitelja pripalo
pravo na zapis ili neko drugo pravo iz ostavine s tonom oznakom toga prava, te po
mogunosti njihov jedinstveni matini broj graanina.
(3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i zapisovnici sporazumno predloe diobu
i nain diobe, sud e i taj sporazum unijeti u rjeenje o nasljeivanju. Sud e isto tako
postupiti ako diobu provede prema lanku 143. i 144. ovoga Zakona.
pravokutnik.net
(4) Odredbe o rjeenju o nasljeivanju primjenjuju se na odgovarajui nain i na

sluajeve oasnosti (lanak 20.), kao da su ostaviteljevi nasljednici opina, odnosno grad
na koje je na temelju ovoga Zakona prela ostavina.
Dostava rjeenja o nasljeivanju
lanak 227.
(1) Rjeenje o nasljeivanju dostavit e se svim nasljednicima i zapisovnicima, kao i
osobama koje su tijekom postupka istakle zahtjev za nasljedstvo.
(2) Pravomono rjeenje o nasljeivanju dostavit e se nadlenoj poreznoj upravi.
Upisi u zemljinoj knjizi i predaja pokretnih stvari
lanak 228.
(1) U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju provedu u zemljinoj knjizi potrebni upisi u skladu s pravilima zemljinoknjinog prava.
(2) U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ovlatenim osobama predaju pokretne stvari koje su pohranjene kod suda,
javnog biljenika ili po njihovu nalogu kod tree osobe.
(3) Ako je oporukom nasljedniku naloeno ispunjenje ili osiguranje obveza u korist osoba
koje se nisu sposobne same brinuti o svojim pravima i interesima, ili radi ostvarenja neke
opekorisne svrhe, sud e odrediti nune mjere osiguranja.
Mjere osiguranja kad je pravo nasljednika ili zapisovnika uvjetovano
lanak 229.
Kad je nasljednikovo pravo uvjetovano, oroeno ili optereeno nalogom, sud e na
prijedlog zainteresiranih osoba odrediti potrebne privremene mjere osiguranja.
Posebno rjeenje o zapisu
lanak 230.
(1) Ako nasljednici ne osporavaju zapis, sud moe i prije donoenja rjeenja o nasljeivanju, na zahtjev zapisovnika, donijeti posebno rjeenje o zapisu.
(2) U tom sluaju na odgovarajui e se nain primijeniti odredbe o upisima u zemljinoj
knjizi i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda, javnog biljenika ili
po njihovu nalogu kod tree osobe.
pravokutnik.net
Djelomino rjeenje o nasljeivanju

lanak 231.
Kad je sastav ostavine samo djelomino nesporan, sud e nakon to utvrdi tko su nasljednici, odnosno zapisovnici, donijeti djelomino rjeenje o nasljeivanju kojim e
utvrditi nasljednike i zapisovnike, te ono za to nije sporno da je u sastavu ostavine.
Uinak pravomonosti rjeenja o nasljeivanju i zapisu
lanak 232.
(1) Smatra se da je pravomonim rjeenjem o nasljeivanju utvreno to je u sastavu
ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno
pravo ogranieno ili optereeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto
vrijedi i za djelomino rjeenje o nasljeivanju glede onoga to je njima utvreno.
(2) to je utvreno pravomonim rjeenjem o nasljeivanju moe pobijati jedino onaj
koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomonou rjeenja o nasljeivanju. On
to moe pobijati jedino putem parnice s osobama u iju korist glasi utvrenje iju
istinitost osporava.
(3) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada
neko pravo glede onoga za to je utvreno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke
sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.
(4) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog
ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, ili da im je
pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti
su na nju bile uredno osobno pozvane.
(5) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju vezane su osobe koje su kao stranke
sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu
vezane:
- glede prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronaene oporuke,
- glede prava ije je utvrenje ovisilo o tome kako e neko sporno pitanje biti rijeeno u
parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti,
ako to pitanje nije bilo rijeeno prije pravomonosti rjeenja o nasljeivanju,
- ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parninom postupku mogle zahtijevati
ponavljanje postupka.
Stjecanje od tobonjeg nasljednika
pravokutnik.net
lanak 233.
(1) Tko je u dobroj vjeri prigodom naplatnog stjecanja neke stvari ili prava koje pripada
ostaviteljevu nasljedniku postupao s povjerenjem u istinitost pravomonog rjeenja o nasljeivanju, ne znajui da to utvrenje nije istinito glede osobe od koje je stjecao, ipak je
stekao tu stvar ili pravo kao to bi ju stekao da je otuivatelju zaista pripadalo nasljedno
pravo onako kako je navedeno u pravomonom rjeenju o nasljeivanju.
(2) Ovim se ne dira u odredbe o stjecanju povjerenjem u istinitost i potpunost zemljinih
knjiga kao ni u odredbe o stjecanju pokretnina od nevlasnika.
VI. Nasljednikovi zahtjevi nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju
Naknadno pronaena imovina
lanak 234.
(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju pronae imovina koja nije
obuhvaena tim rjeenjem, sud nee ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego e ovu
imovinu novim rjeenjem rasporediti na temelju prije donesenog rjeenja o nasljeivanju,
osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.
(2) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, sud e je po slubenoj dunosti
provesti samo ako su pronaene nekretnine ili s njima izjednaena prava.
(3) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, a pronaene su pokretnine ili s njima
izjednaena prava, sud e provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih
osoba.
Naknadno pronaena oporuka
lanak 235.
(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju pronae oporuka, sud e je
proglasiti, te zapisnik o proglaenju i presliku oporuke dostaviti ostavinskom sudu, a
zadrati njezin izvornik.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ostavinski sud nee ponovno voditi ostavinsku
raspravu, nego e obavijestiti zainteresirane osobe o proglaenju oporuke i upozoriti ih da
mogu svoja prava na temelju oporuke ostvarivati u parnici.
Novi nasljednik ili zapisovnik
lanak 236.
pravokutnik.net
Osoba koju ne vee pravomono rjeenje o nasljeivanju ili zapisu, a koja smatra da ima
pravo kao nasljednik ili zapisovnik, moe to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.
Djelovanje razloga za ponavljanje postupka
lanak 237.
(1) Nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ili o zapisu, stranke mogu u rokovima i
zbog razloga zbog kojih se moe zahtijevati ponavljanje parninoga postupka pokrenuti
parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava.
(2) U parnici iz stavka 1. ovoga lanka sud e o postojanju pretpostavaka za ponavljanje
postupka odluiti kao o prethodnome pitanju.
VII. Postupak kad je nadleno inozemno tijelo
Mjera za zatitu domaih nasljednika, zapisovnika i vjerovnika
lanak 238.
(1) Kad je za odluivanje o nasljedstvu iza odreenog ostavitelja nadleno inozemno
tijelo, sud na ijem je podruju ostavitelj umro izdat e po primitku smrtovnice oglas
kojim e pozvati sve osobe u zemlji koje se smatraju ostaviteljevim nasljednicima,
zapisovnicima ili vjerovnicima, da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od trideset
dana ni dulji od est mjeseci, a koji tee od dana objave oglasa u Narodnim novinama,
to prijave sudu, jer e se u protivnom sluaju ostaviteljeve pokretnine predati nadlenom
tijelu strane drave, ili osobi koju ono ovlasti da ih primi.
(2) Oglas e se objaviti u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda, a po potrebi i
na drugi prikladan nain, a jedan primjerak oglasa dostavit e se najbliem diplomatskom
ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji.
(3) Nee se izdati oglas ako vrijednost ostavine, bez odbitka dugova, ne premauje iznos
od 20.000,00 kuna.
(4) Ako se oglas ne objavi, ostavina se ne smije predati prije nego to proteknu tri
mjeseca od dana smrti stranog dravljanina.
Zadravanje ostavine
lanak 239.
(1) Ako koja osoba prijavi sudu da se smatra ostaviteljevim nasljednikom ili
zapisovnikom, sud e za vrijeme dok tijelo strane drave ne odlui o tom njezinu pravu,
zadrati one ostaviteljeve stvari koje bi bile dovoljne tom njezinu pravu.
pravokutnik.net
(2) Poto tijelo strane drave donese pravomonu odluku o njezinu pravu, sud e u
pogledu prijavljenog zahtjeva izvriti ovu odluku glede zadranih stvari, a ostatak e
potom predati tijelu strane drave.
(3) Ako koji ostaviteljev vjerovnik prijavi svoju trabinu, sud e zadrati onoliko
ostaviteljevih stvari koliko je potrebno za pokrie te trabine sve dok ona ne bude
podmirena ili osigurana.
Glava trea
JAVNI BILJENICI KAO SUDSKI POVJERENICI
I. Provoenje ostavinskih rasprava
Javni biljenici u svojstvu sudskog povjerenika
lanak 240.
Brisan.
Djelokrug javnog biljenika
lanak 241.
(1) Javni biljenici kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom
postupku sukladno odluci suda o povjeravanju i odredbama ovoga Zakona.
(2) Sud moe iz vanih razloga uvijek oduzeti javnom biljeniku daljnje provoenje
ostavinske rasprave koje mu je povjereno i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom
javnom biljeniku.
(3) Vani razlozi iz stavka 2. ovoga lanka primjerice jesu: nemogunost javnog biljenika da zbog bolesti ili kojega drugog razloga obavlja posao, oito zanemarivanje
zakonskih obveza od strane javnog biljenika ili drugi vani razlozi po ocjeni suda.
(4) Protiv odluke suda iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nije doputena alba.
Postupak
lanak 242.
(1) Javni biljenik povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi u skladu s
odredbama ovoga Zakona po kojima sud provodi taj postupak.
(2) U postupku koji se provodi pred javnim biljenikom stranka moe biti zastupana po
odredbama koje se primjenjuju na zastupanje u izvanparninom postupku.
pravokutnik.net
Rokovi za provedbu postupka

lanak 243.
(1) Povjereni postupak provoenja ostavinske rasprave javni je biljenik duan provesti u
roku koji mu sud za to odredi raunajui od dana primitka predmeta.
(2) U sluaju da javni biljenik iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz stavka 1. ovoga
lanka provesti sve radnje, dostavit e o tome izvjee sudu u kojem e obrazloiti
razloge zbog kojih nije dovrio postupak.
Ovlasti i dunosti javnog biljenika
lanak 244.
(1) Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku javni biljenik na temelju odluke suda o
povjeravanju provodi radnje i donosi odluke propisane ovim Zakonom.
(2) U sluajevima iz lanaka 222., 223. i 224. ovoga Zakona javni biljenik vratit e spis
nadlenom sudu.
(3) U sluajevima iz lanaka 140., 143. i 144. ovoga Zakona javni biljenik moe
donositi odluke samo uz suglasnost svih stranaka u postupku. U protivnom vratit e spis
nadlenom sudu.
(4) Nakon pravomonosti rjeenja kojim je postupak okonan, odnosno povodom izjavljenog prigovora, kao i u drugim sluajevima kada po odredbama ovoga Zakona vraa
spis nadlenom sudu, javni biljenik vratit e spis nadlenom sudu, a u javnobiljenikom spisu zadrati prijepis spisa.
Slubeno podruje javnog biljenika
lanak 245.
(1) Sud e provoenje ostavinskih rasprava povjeravati javnim biljenicima prema
odredbama Zakona o javnom biljenitvu o slubenom podruju javnog biljenika.
(2) Kad na podruju suda imaju svoja sjedita vie javnih biljenika, predmeti e im se
dodjeljivati u rad ravnomjerno po abecednom redu prezimena javnog biljenika.
(3) Svake tri godine na prijedlog predsjednika nadlenoga upanijskog suda i Hrvatske
javnobiljenike komore ministar nadlean za poslove pravosua moe promijeniti
raspored rada javnih biljenika.
II. Poloaj i rad javnog biljenika kao sudskog povjerenika
pravokutnik.net
Vaenje zakona
lanak 246.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, za rad javnog biljenika kao sudskog
povjerenika vae propisi kao za sudove.
(2) O razlozima za izuzee javnog biljenika odluuje sud koji ga je postavio za svoga
povjerenika.
Dostavljanje
lanak 247.
Pozive i druge isprave koje sastavlja kao sudski povjerenik javni biljenik dostavlja
strankama prema propisima o sudskoj dostavi.
Osloboenje od trokova dravnih pristojbi
lanak 248.
U izvrenju povjerenog posla javni je biljenik ovlaten pribavljati potrebne podatke i
isprave od drugih nadlenih tijela. Podnesci kojima to trai osloboeni su od trokova
dravnih pristojbi.
Nadzor suda
lanak 249.
(1) Javni biljenik ne moe, osim iz osobito opravdanih razloga, odbiti povjereni posao.
(2) O opravdanosti razloga iz stavka 1. ovoga lanka odluuje sud koji mu je povjerio
posao.
(3) Nadzor nad radom javnog biljenika kao sudskog povjerenika obavlja sud koji mu je
povjerio posao.
(4) Kad javni biljenik odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme povjereni posao,
sud e narediti javnom biljeniku predaju spisa i po slubenoj dunosti izvriti svoj nalog.
(5) Sud moe novanom kaznom kazniti javnog biljenika koji odbije izvriti nalog suda
ili odbije predati sudu spise o povjerenom poslu. Glede te kazne primjenjuju se na
odgovarajui nain odredbe Ovrnog zakona o kazni.
(6) Protiv rjeenja o kazni doputena je alba drugostupanjskom sudu.
pravokutnik.net
(7) Protiv rjeenja drugostupanjskog suda nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi.
Prestanak rada javnog biljenika
lanak 250.
U sluaju prestanka rada javnog biljenika i promjene slubenoga sjedita javnog biljenika, kojem je sud povjerio provoenje ostavinskog postupka, postupit e se po
odredbama Zakona o javnom biljenitvu koje se odnose na postupak s javnobiljenikim
spisima nakon to se uprazni javnobiljeniko mjesto.
III. Nagrada i trokovi javnog biljenika kao sudskog povjerenika
Nagrada i trokovi
lanak 251.
(1) Nagrada i trokovi javnog biljenika kao povjerenika sudske vlasti u provoenju
ostavinskog postupka odreuju se tako da se jedna nagrada u pravilu odnosi na sve radnje
javnog biljenika u pojedinom ostavinskom postupku.
(2) Pravilnikom o nagradi za provoenje ostavinskog postupka propisat e se za koje radnje javni biljenik ima pravo na posebnu nagradu (popis ostavine i sl.).
(3) Kad u ostavinskom postupku javni biljenik postupa kao povjerenik suda, ne plaa se
javnobiljenika pristojba.
Pravilnik
lanak 252.
(1) Visinu nagrade i naknade trokova za radnje iz prethodnog lanka propisat e ministar
nadlean za poslove pravosua po pribavljenom miljenju Vrhovnog suda Republike
Hrvatske i Hrvatske javnobiljenike komore.
(2) Javni biljenik smije za slubene radnje koje je proveo u ostavinskom postupku kao
povjerenik suda raunati i naplaivati samo nagradu po propisanoj tarifi. Zabranjeno je
javnom biljeniku sklapanje pogodbe sa strankama o plaanju nagrade i trokova drukije
nego je propisano tarifom.
DIO PETI
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 253.
pravokutnik.net
(1) Prava stranaka u vezi s nasljeivanjem prosuivat e se po zakonu koji se primjenjivao u asu otvaranja nasljedstva.
(2) Postupovne odredbe ovoga Zakona primjenjivat e se na sve sluajeve nasljeivanja o
kojima nije do asa primjene ovoga Zakona doneseno pravomono rjeenje o nasljeivanju, niti je nasljeivanje sporazumom, diobom ili na drugi nain konano ureeno.
(3) Sud e povjeriti javnim biljenicima ostavinske predmete u kojima do dana primjene
ovoga Zakona nije poduzeo ni jednu radnju.
lanak 254.
(1) Do dana primjene ovoga Zakona valjanost oblika oporuke i opoziva oporuke
prosuivat e se po odredbama Zakona o nasljeivanju (Narodne novine, br. 52/71.,
47/78. i 56/00.).
(2) Do dana primjene ovoga Zakona valjanost ugovora o ustupu i raspodjeli imovine za
ivota, ugovora o doivotnom uzdravanju, ugovora o odricanju od nasljedstva i ugovora
o prijenosu nasljednog dijela prije diobe prosuivat e se po odredbama Zakona o nasljeivanju (Narodne novine, br. 52/71., 47/78. i 56/00.).
lanak 255.
(1) Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e pravilnik iz lanka 68. stavka 2.
ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e pravilnik iz lanka 252. stavka 1.
ovoga Zakona u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Hrvatska javnobiljenika komora osnovat e Hrvatski upisnik oporuka u roku od dva
mjeseca od dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 256.
Na podruju opinskih sudova gdje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu
imenovani javni biljenici ostavinske postupke provode nadleni sudovi sve do imenovanja javnih biljenika za podruja tih sudova.
lanak 257.
(1) Rokovi koji su poeli tei prije stupanja na snagu ovoga Zakona istjeu kad istekne
vrijeme odreeno ovim Zakonom, ali ako je po odredbama koje su prestale vrijediti ve
poeo tei rok koji je dulji, onda protekom tog roka.
(2) Kad je ovim Zakonom odreen rok koji po odredbama koje su prestale vrijediti nije
bio predvien, taj rok ne moe poeti tei prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
pravokutnik.net
lanak 258.
Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske bez odgode e obavijestiti Vladu Sjedinjenih Amerikih Drava kao depozitara prema Konvenciji o jednoobraznom zakonu o
obliku meunarodne oporuke da su ovlatene osobe za sastavljanje meunarodne oporuke
u Republici Hrvatskoj suci opinskih sudova, sudski savjetnici u opinskim sudovima i
javni biljenici, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnici
Republike Hrvatske.
lanak 259.
(1) Danom primjene ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o nasljeivanju (Narodne
novine, br. 52/71., 47/78. i 56/00.).
(2) Posebni propisi o nasljeivanju ostaju na snazi.
lanak 260.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a
poet e se primjenjivati nakon est mjeseci od dana stupanja na snagu.
Klasa:
Zagreb, 11. oujka 2003.
552-01/02-01/01
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga
Zlatko Tomi, v. r.
sabora
pravokutnik.net

Zakon o Nasljeđivanju

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Nasljeđivanju

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O NASLJEIVANJU

(neslubeni proieni tekst NN 48/03, 163/03, 35/05)

Prava djeda i bake iste loze

(1) Srodnikim posvojenjem meusobno stjeu posvojitelj i njegovi srodnici s jedne

Raspolaganje u doputene svrhe i osnivanje zaklade

Nasljednici, zapisovnici i druge osobe kojima su oporukom namijenjene neke koristi

(2) Oporuitelj moe opozvati pisanu oporuku i unitenjem isprave.

Povreda vrijednosti nunog dijela

Pravo nasljednika kojem se dar ili zapis ne uraunava

- sastavljen u obliku javnobiljenikog akta, ili

Zadravanje raznih prava prigodom ustupa i raspodjele

(1) Odricanje od nasljedstva ne moe biti djelomino ni pod uvjetom.

Dio oporunog nasljednika koji se odrekao nasljedstva pripada ostaviteljevim zakonskim

(1) Razvrgnue moe zahtijevati svaki sunasljednik.

(2) Hrvatskim dravljanima u inozemstvu javne oporuke sastavljaju konzularni, odnosno

(1) Ovlatena e osoba po pravilima ovoga Zakona utvrditi istovjetnost oporuitelja i

(6) Zapisnik o sastavljanju oporuke u sluajevima iz stavka 1. do 3. ovoga lanka

(3) Svjedoci i ovlatena osoba u oporuiteljevoj nazonosti odmah se potpisuju na

Ja, ----------------------------(ime, adresa i zvanje) osoba, ovlatena za sastavljanje meunarodne oporuke,

5. Osim toga potvrujem da:

a) je u nazonosti mojoj i svjedoka,

smo svjedoci i ja potpisali oporuku.

Iz Zakona o obveznim odnosima NN 35/05

Nepostojanje ili neispravnost potvrde ne utjee na valjanost oporuke sastavljene u skladu

predala na uvanje i u njega unijeti podatke, saznanja i zapaanja o svim okolnostima

uvanje izjave o usmenoj oporuci

Predmet ostavinskog postupka

(3) Drugostupanjski sud rjeava u pravilu samo o albama koje su pravodobno

Vrijeme obavljanja popisa

(1) Privremenoga skrbnika ostavine postavlja ostavinski sud.

dostavit e se ostavinskom sudu, a sud koji je oporuku proglasio zadrat e njihov

Ako je ostavitelj postavio izvritelja oporuke, sud e mu to priopiti i pozvati ga da se u

(9) Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedstva sud e nasljednika upozoriti da se

(4) Odredbe o rjeenju o nasljeivanju primjenjuju se na odgovarajui nain i na

Djelomino rjeenje o nasljeivanju

Rokovi za provedbu postupka

You might also like