Poglavlje 3

Strujanje kroz medulopati

cne kanale
3.1

Uvod

Statorski i rotorski medulopaticni kanali obicno su konstruirani tako da uzrokuju povecanje

ili smanjenje brzine (kineticke energije) fluida koji struji kroz njih. Sapnica je strujni kanal
koji uzrokuje ubrzanje fluida, dok je difuzor strujni kanal koji uzrokuje usporavanje fluida.
U svakom turbostroju koji proizvodi mehanicku energiju, statorski medulopaticni
kanali obicno djeluju kao sapnice, kako u akcijskom tako i u reakcijskom stupnju. Dodatno, rotorski medulopaticni kanali u reakcijskim stupnjevima turbina takoder djeluju
kao sapnice. Difuzorsko se djelovanje javlja u rotorskim i statorskim strujnim kanalima
reakcijskih stupnjeva turbostrojeva koji trose mehanicku energiju.

3.2

Stacionarno strujanje kroz sapnice

Promatra se strujanje kroz konvergentno-divergentnu de Lavalova sapnicu (mlaznicu)

prikazanu na slici 3.1. Pretpostavit ce se da je strujanje kroz sapnicu stacionarno bez
dovodenja topline i odvodenja mehanicke energije. Prvi zakon termodinamike izmedu
ulaznog presjeka i i nekog odabranog presjeka x glasi:
hi +

vi2
v2
=h+ ,
2
2

(3.1)

gdje je hi staticka entalpija fluida na ulazu u sapnicu, vi brzina fluida na ulazu u sapnicu,
h staticka entalpija fluida u presjeku x, a v je brzina fluida u istom presjeku. Iz jednadzbe

44

Strujanje kroz medulopaticne kanale

i
e

x
t

Grlo
Izlaz
Ulaz
Slika 3.1: de Lavalova konvergentno-divergentna sapnica.

(3.1) slijedi brzina fluida u presjeku x:

q
v = 2(hi h) + vi2 ,

(3.2)

odnosno
v=

2(h0i h),

(3.3)

gdje je h0i zaustavna entalpija na ulazu u sapnicu.

h

p0i
0i

p
h
hs

s
s
Slika 3.2: h-s dijagram za sapnicu.

Jednadzbe (3.1), (3.2) i (3.3) vrijede za adijabatsko strujanje (povrativo i nepovrativo)

svih vrsta fluida. Potrebno je samo koristiti staticku entalpiju h koja je rezultat stvarnog

45

3.2 Stacionarno strujanje kroz sapnice

procesa koji se odvija u sapnici (slika 3.2). Ako je strujanje kroz sapnicu izentropsko,
staticka entalpija h je rezultat izentropske ekspanzije od statickog tlaka pi do statickog
tlaka p u promatranom presjeku x. Ako se izentropska (idealna) entalpija u presjeku x
oznaci s hs , onda je izentropska brzina fluida u presjeku x:
vs =

p
2 (h0i hs ).

(3.4)

Iskoristivost sapnice definirana je sljedecim izrazom:

n =

h0i h
.
h0i hs

(3.5)

Ako je zadan tlak u ulaznom i izlaznom presjeku sapnice (pi i p), moguce je odrediti
(h0i hs ) i ako je zadana iskoristivost mlaznice moze se onda izracunati (h0i h).
Za izentropsku ekspanzije (kompresiju) idealnog plina vrijedi sljedeca zakonitost:
p
= konst..

(3.6)

Eksperimentom je utvrdeno da je za pregrijanu vodenu paru = 1.3, a za vlaznu paru uz

male razlike tlaka izmedu ulaza i izlaza iz sapnice moze se uzeti = 1.035 + 0.1x. Za zrak
je = 1.4 ako ulazna temperatura nije toliko visoka da se mora uzeti u obzir ovistonst
o temperaturi. Ako se zele postici tocniji rezultati potrebno je koristiti termodinamicke
tablice za vodenu paru i zrak, a brzina se onda racuna primjenom izraza (3.3).
Primjenom jednadzbe dh = dp/ i jednadzbe (3.6), moze se izracunati promjena
staticke entalpije tijekom stacionarnog izentropskog procesa:
#
"


  1
Zpi
pi

pi p
p
dp
.
=
=

1
hi hs =

1 i
1 i
pi

(3.7)

Na isti se nacin dobiva:

#
"
  1

p0i
p
.
h0i hs =
1
1 0i
p0i

(3.8)

Uvrstavanjem jednadzbe (3.8) u jednadzbu (3.4), dobiva se izraz za idealnu (izentropsku)

brzinu u presjeku x sapnice:
v
#
"
u
  1
u p0i

p
.
vs = t 2
1
1 0i
p0i

(3.9)

46

Strujanje kroz medulopaticne kanale

m
max

Jed. (3.11)

p
p0i

Slika 3.3: Ovisnost masenog protoka kroz sapnicu o tlaku.

Maseni protok kroz sapnicu u promatranom presjeku x:

v
#
"
u
  1
u p0i

p
,
1
m
= Avs = At2
1 0i
p0i

(3.10)

gdje je A povrsina promatranog poprecnog presjeka sapnice. Ako se iz jednadzbe (3.10)

eliminira dobiva se:
v
"
#
  1
  1 u
u

p
p
t2
m
=A
p0i 0i 1
.
p0i
1
p0i

(3.11)

Dijagram na slici 3.3 prikazuje ovisnost masenog protoka o omjeru tlakova na izlazu iz

mlaznice p/p0i prema jednadzbi (3.11). Kao sto se moze vidjeti maseni protok prvo
raste da bi nakon postizanja kriticnog omjera tlakova r = p /p0i poceo padati do nultog
masenog protoka kod p/p0i = 0. U stvarnosti maseni protok raste do postizanja kriticnog
omjera tlakova r , te se daljnjim smanjenjem omjera tlakova zadrzava postignuta maksimalna vrijednost masenog protoka.
Da bi se odredila vrijednost kriticnog omjera tlakova potrebno je derivirati jednadzbu
(3.11) po p/p0i i rezultat izjednaciti s nulom. Nakon toga se dobiva:

 1

2

r =
.
+1

(3.12)

3.3 Analiza jednodimenziskog izentropskog strujanja

47

Tlak koji odgovara kriticnom omjeru tlakova naziva se kriticni tlak, p = r p0i , a presjek
sapnice u kojem se postize kritican tlak naziva se kritican presjek.
Izentropska kriticna brzina fluida u kriticnom presjeku dobiva se uvrstavanjem kriticnog
omjera tlakova u jednadzbu (3.9):
r
p0i

v = 2
.
0i + 1

(3.13)

Primjenom jednadzbe (3.12) i jednadzbe za kriticni omjer gustoca:

1

 1

2
,
=
0i
+1

(3.14)

moze se pokazati da je
p0i
1
p
= ( + 1) .
0i
2

(3.15)

Sada se jednadzba (3.13) moze zapisati na sljedeci nacin:

r
p

(3.16)
v = ,

q
gdje p = a lokala brzina zvuka u promatranom kriticnom presjeku. Za idealni plin

jednadzba (3.16) se moze jos zapisati i u sljedecem obliku:

v =

RT .

(3.17)

Omjer izmedu brzine fluida v i lokalne brzine zvuka a naziva se Machov broj (M ). Ako
je Machov broj manji od jedan strujanje je dozvucno, a ako je Machov broj veci od jedan
strujanje je nadzvucno. Strujanje je u sapnici dozvucno od ulaznog do kriticnog presjeka.

3.3

Analiza jednodimenziskog izentropskog strujanja

Jednadzba odrzanje mase za jednodimenzijsko strujanje kroz sapnicu glasi:

vA = konst..

(3.18)

Diferenciranjem jednadzbe (3.18) dobiva se:

dA d dv
+
+
= 0.
A

(3.19)

48

Strujanje kroz medulopaticne kanale

Za stancionarno strujanje kroz mlaznicu bez dovodenja topline i odvodenja mehanicke

energije vrijedi:
h+

v2
= konst.,
2

(3.20)

odnosno nakon diferenciranja:

dh + v dv = 0.

(3.21)

Ako se uzme u obzir da za izentropsku promjenu stanja vrijedi dh = dp/, dobiva se:
v dv =

dp
.

Ako se jednadzba (3.22) uvrsti u jednazbu (3.19) dobiva se:

!
p
d
dA
=
1 .
A
v2
buduci da je

dA
d
=
A

(3.22)

(3.23)

= a2 , jednadzba (3.23) se moze zapisati u sljedecem obliku:




1
1 ,
M2

(3.24)

gdje je M Machov broj. Sada se pomocu jednadzbi (3.22) i (3.23) moze analizirati strujanje u kanalu promjenjivog poprecnog presjeka. Prije tog treba uociti da je velicina

uvjek pozitivna sto znaci da smanjenjem tlaka uvjek dolazi do samanjenja gustoce.
(a) Dozvu
cno strujanje (M < 1): Iz jednadzbe (3.22) vidi se da je dV > 0 ako
je dp < 0, tj. do ubrzanja strujanja fluida moze doci samo uz smanjenje tlaka. Ova
cinjenica ne ovisi o Machovom broju. Iz jednadzbe (3.23) vidi se da je u dozvucnom
strujanju dA/ d > 0, sto znaci da u dozvucnom strujanju moze doci do samanjenja
gustoce i tlaka tj. povecanja brzine fluida samo uz smanjenje poprecnog presjeka kanala.
(b) Brzina fluida jednaka brzini zvuka (M = 1): Iz jednadzbe (3.23) vidi se da je
dA/ d = 0, sto znaci da ce fluid postici brzinu zvuka u poprecnom presjeku minimalne
povrsine. U konvergentno-divergentnoj sapnici presjek najmanje povrsine je u grlu sapnice, pa se tamo moze ocekivati brzina fluida jednaka brzini zvuka. Jednadzba (3.16) kaze
da ce brzina fluida biti jednaka brzini zvuka u presjeku gdje je tlak kritican, a to znaci
da je postignut maksimalni moguci protok fluida kroz sapnicu.

49

3.4 Utjecaj trenja na strujanje u sapnicama

(c) Nadzvu
cno strujanje (M > 1): Iz jednadzbe (3.23) vidi se da je u nadzvucnom
strujanja dA/ d < 0, sto znaci da ubrzanje fluida (smanjenje gustoce i tlaka) zahtijeva povecanje povrsine poprecnog presjeka sapnice. Prema tome postizanje nadzvucnog
strujanja moguce je jedino u divergentnom dijelu konvergentno-divergentne sapnice.
Povrsina poprecnog presjeka grla sapnice (kriticni presjek sapnice) za zadani maksimalni maseni protok, te zaustavni tlak i zaustavnu gustocu na ulazu u sapnicu, moze se
izvesti primjenom jednadzbi (3.11) i (3.12):
A =

.
1 p


2

1
p

2
0i
0i
+1
+1

(3.25)

Povrsina izlaznog presjeka sapnice je

Ae =

,
e v e

(3.26)

gdje su e i ve gustoca i brzina fluida koje se dobiju izentropskom ekspanzijom od ulaznog

tlaka (pi ) do izlaznog tlaka pe . Prilikom odredivanja duljine divergentnog dijela sapnice
treba voditi racuna o tome da kut sirenja ne bude veci od 14 kako bi se izbjegli gubici
zbog odvajanja granicnog sloja.

3.4

Utjecaj trenja na strujanje u sapnicama

U sapnici se utjecaj viskoznog trenja manifestira smanjenjem promjene staticke entalpije

u onosu na izentropsko strujanje (slika 3.2). Zbog toga je stvarna brzina fluida u bilo
kojem presjeku sapnice manja od izentropske (idealne) brzine. Ako je n adijabatska
iskoristivost sapnice (jed. (3.5)), stvarna brzina fluida u odabranom presjeku x definirana
je sljecim izrazom:
v=

p
2n (h0i hs ).

(3.27)

veUz iskoristivost, prametar koji se takoder koristi kao pokazatelj odstupanja od idealnosti sapnice je koeficijent brzine:
r
v
h0i h

Cn =
=
= n .
vs
h0i hs

(3.28)

Na slici 3.4(a) prikazana je ovisnost koeficjenta brzine o brzini fluida na izlazu iz sapnice
za konvergentnu sapnicu, dok je na slici 3.4(b) prikazno isto za konvergentno-divergentnu

50

Strujanje kroz medulopaticne kanale

sapnicu. U oba slucaja maksimalni se koeficijent brzine postize u projektnoj radnoj tocki
sapnice.

Slika 3.4: Koeficijent brzine sapnice, Cn : (a) Dozvucna sapnica, (b) Nadzvucna
sapnica.

3.5

Karakteristike konvergentno-divergentnih sapnica

Promatrat ce se konvergentno-divergentna de Lavalova sapnica (slika 3.5) sa zadanim

zaustavnim stanjem na ulazu. Kroz sapnicu ce se uspostaviti strujanje smanjenjem
izlaznog tlaka pe ispod p0i .
Ako se izlazni tlak smanji malo ispod ulaznog tlaka strujanje ce u cijeloj sapnici biti
dozvucno. Fluid prvo ubrzava u konvergentnom dijelu sapnice, a nakon grla usporava
pri cemu divergentni dio sapnice djeluje kao difuzor. Tipicna raspodjela tlaka uzduz osi
sapnice za ovaj rezim strujanja prikazana je krivuljom 1 u dijagramu na slici 3.5.
Ako se tlak na izlazu iz sapnice smanji upravo toliko da brzina fluida u grlu bude
jednaka brzini zvuka, divergentni dio mlaznice jos uvjek djeluje kao difuzor reducirajuci
brzinu fluida od brzine zvuka u grlu do dozvucne brzine na izlazu. Krivulja 2 na slici
3.5 prikazuje raspodjelu tlaka uzduz osi sapnice u ovom granicnom rezimu strujanja. U

51

3.5 Karakteristike konvergentno-divergentnih sapnica

i
o

x
t

Grlo
Izlaz
Ulaz
p
1
2
3

x
Slika 3.5: Radne karakteristike de Lavalove sapnice

52

Strujanje kroz medulopaticne kanale

vecini su turbina statorski i rotorski strujni kanali (sapnice) konvergentnog tipa s brzinom
fluida na izlazu koja je jednaka brzini zvuka.
Ako se tlak na izlazu smanji ispod tlaka definiranog krivuljom 2, strujanje u konvergentnom dijelu sapnice ostaje ne promijenjeno buduci da tlak u grlu ne moze pasti
ispod kriticnog tlaka. Strujanje u divergentnom dijelu sapnice ovist ce o tlaku na izlazu.
Za zadanu geometriju mlaznice postoji samo jedan izlazni tlak kod kojeg ce se postici
kontinuirano ubrzanje fluida od brzine zvuka u grlu sapnice do nadzvucne brzine na
izlazu iz sapnice. Raspodjela tlaka kod takvog rezima strujanja prikazana je krivuljom
4 na slici 3.5. Kod bilo kojeg izlaznog tlaka izmedu krivulje 2 i 4, fluid nakon grla sapnice ubrzavati da bi na odredenom mjestu izmedu grla i izlaza iz sapnice naglo usporio
u dozvucno strujanje preko okomite povrsine diskontinuiteta. Povrsina diskontinuiteta
naziva se udarni val. Ova je situacija prikazana krivuljom 3. Smanjenjem izlaznog tlaka,
povrsina diskintinutitata se pomice prema izlazu da bi sasvim nestala kada se izlazni tlak
poklopi s onim definiranim krivuljom 4. Tada je strujanje u citovam divergentnom dijelu
sapnice nadzvucano.
Pojava udarnog vala je izrazito nepovrativ proces. Zbog toga kod turbina koje koriste de Lavalove sapnice, u vanprojektnom rezimu rada dolazi do znacajnog narusavanja
iskoristivosti.

3.6

Difuzori

Difuzori su strujni kanali slicni sapnicama, s time da u njima dolazi do povecanja staticke
entalpije i tlaka na racun smanjenja kineticke energije. Jednadzbe za idealnu sapnicu
primjenjive su i za idealni difuzor. Medutim, u praksi difuzori imaju znatno manju
iskoristivost od sapnica. To je zbog toga sto se uzduz difuzora javlja nepovoljni pozitivni
gradijant tlaka pa dolazi do brzeg rasta debljine granicnog sloja pa postoji opasnost od
odvajanja granicnog sloja od zida. Dozvucni se difuzor sastoji samo od divergentnog
dijela dok nadzvucno-dozvucni difuzor zahtijeva postojanje konvergentno-divergentnog
kanala (vidi sliku 3.6).
Neka se prolaskom kroz difuzor brzina fluida smanji s vi na ve , a staticki se tlak poveca
sa pi na pe . Odgovarajuce staticke entalpije su hi i he (slika 3.7). Iskoristivost difuzora

53

3.6 Difuzori

i
e

i
2
Ulaz
Izlaz

Izlaz
Ulaz
(b) Nodzvucno-dozvucni difuzor

(a) Dozvucni difuzor

Slika 3.6: Oblici difuzorskih kanala.

definirana je sljedecom jednadzbom:

d =

hes hi
,
he hi

(3.29)

gdje je hes staticka entalpija dobivena izentropskom kompresijom od tlaka pi do tlaka pe .

Ako se pretopstavi da je proces u difuzoru adijabatski, moze se dalje pisati:
d = 2

hes hi
.
vi2 ve2

(3.30)

Za idealni plin s konstantnom specificnom toplinom vrijedi:

d =

Tes Ti
.
Te Ti

(3.31)

pf
f
es

pe
e

pi

s
Slika 3.7: h-s dijagram za difuzor.

54

Strujanje kroz medulopaticne kanale

Za difuzor koji radi s nestlacivim fluidom uobicajeno je da se iskoristivost definira u

ovisnosti o tlaku na ulazu i izlazu iz difuzora. U slucaju idealnog strujanja kroz difuzor
moze se postaviti Bernoullijeva jednadzba izmedu ulaza i izlaza iz difuzora:
"
 2 #
pi vi2 ve2
pi vi2
Ai
pf
= +

= +
,
1

2
2

2
Ae

(3.32)

gdje je pf idealni tlak na izlazu iz difuzora za zadanu izlaznu brzinu ve , a Ai /Ae = ve /vi
slijedi iz jednadzbe kontinuiteta za nestlacivo jednodimenzijsko strujanje. Buduci da je
stvarni tlak na izlazu iz difuzora pe < pf , slijedi:
d =

pe pi
pe pi
=2 2
.
pf pi
(vi ve2 )

(3.33)

Eksperimenti s dozvucnim difuzorima razlicitih kutova divergencije 2 pokazuju da se

kod strujanja vode najveca iskoristivost postize ako je kut divergencija 5 8 . Najvecu
iskoristivost imaju difuzori kruznog poprecnog presjeka i ona iznosi oko 60% 70%.
Pazljivom konstrukcijom difuzora mogu se postici i vece vrijenosti iskoristivosti.

132

Zbirka zadataka

7.3

Zadaci uz poglavlje 3

Zadatak 3-1
Zrak ulazi u konvergentnu sapnicu sa zaustavnim tlakom 5 bar i zaustavnom temperaturom 100 C. Povrsina izlaznog poprecnog presjeka sapnice je 1.5 cm2 . Izracunaj: (a)
izlaznu brzinu fluida i (b) maseni protok, ako je izlazni tlak 2.64 bar. Pretpostaviti da je
iskoristivost sapnice 1.
Rjesenje:
(a) Kriticni tlak za zadani zaustavni tlak:

p = p0i

2
+1

 1

=5

2
1.4 + 1

1.4
 1.41

= 5 0.528 = 2.64 bar.

Buduci da je izlazni tlak jednak kriticnom tlaku, izlazna ce brzina biti kriticna odnosno
jednaka lokalnoj brzini zvuka. Da bi se izracunala lokalna brzina zvuka na izlazu iz
sapnice treba izracunati temperaturu na izlazu iz sapnice:
Te = T0i

pe
p0i

 1

= 373

2.64
5

 1.41
1.4

= 311 K.

Brzina na izlazu iz sapnice:

ve = v =

RTe = 1.4 287.2 311 = 353.5 m/s.

(b) Da bi se primjenom jednodimenzijske jednadzbe kontinuiteta m

= Av mogao
izracunati maseni protok zraka kroz izlazni presjek sapnice potrebno je jos izracunati
gustocu zraka u izlaznom presjeku:
e =

pe
2.64 105
=
= 2.9557 kg/m3 .
RTe
287.2 311

Maseni protok zraka kroz sapnicu:

m
= e Ae ve = 2.9557 1.5 104 353 = 0.156 kg/s.
Ovo je ujedno i maksimalni maseni protok za zadano zustavno stanje na ulazu u sapnicu.

133

7.3 Zadaci uz poglavlje 3

Zadatak 3-2
U sapnici ekspandira 300 kg/h pregrijane vodene pare koja na ulazu u sapnicu ima zaustavni tlak 25 bar i zaustavnu temperaturu 350 C. Izlazni tlak sapnice je 7.5 bar. Treba
odrediti povrsinu popreprecnog presjeka sapnice u grlu i na izlazu, ako se pretpostavi da
je iskoristivost sapnice od ulaz do grla 0.98, a od ulaza do izlaza 0.92. Treba pretpostaviti
da je za paru kod zadanih uvjeta kriticni omjer tlakova 0.5475.
Rjesenje:
Kriticni tlak slijedi iz zadanog zaustavnog tlaka na ulazu u sapnicu i kriticnog omjera
tlakova:
p = 25 0.5475 = 13.68 bar.
buduci da je izlazni tlak nizi od kriticnog, sapnica more biti konvergentno-divergentna.
Prvo ce se promatrati ekspanzija od ulaza do grla sapnice. Iz termodinamickih tablica
i Mollierovog dijagrama slijedi zaustavna entalpija na ulazu u sapnicu:
h0i = 3123 kJ/kg,
i staticka entalpija u grlu sapnice u slucaju izentropske ekspanzije od ulaza do grla sapnice
(od tlaka p0i do tlaka p ):
hs = 2975 kJ/kg.
Stvarna entalpija pare u grlu sapnice:
h = h0i n (h0i hs ) = 3123 0.98 (3123 2975) = 2978 kJ/kg,
pa je stvarna brzina pare u grlu sapnice:
v =

2 (h0i h ) =

p
2 (3123 2978) 1000 = 538.5 m/s.

Za staticko stanje u grlu sapnice (p i h ) iz Mollierovog dijagrama slijedi gustoca pare:

= 5.837 kg/m3 .
Povrsina poprecnog presjeka sapnice u grlu:
A =

300
= 0.2651 104 m2 .
=

v
5.837 538.5 3600

134

Zbirka zadataka

Da bi se odredila staticka entalpija na izlazu iz sapnice treba iz Mollierovog dijagrama

odredit izentropsku entalpiju pare na izlazu iz sapnice (promatra se izentropska ekspanzija
od zaustavnog tlaka na ulazu do zadanog statickog tlaka na izlazu):
hes = 2860 kJ/kg.
Stvarna entalpija pare na izlazu iz sapnice:
he = h0i n (h0i hes ) = 3123 0.92 (3123 2860) = 2881 kJ/kg.
Stvarna brzina na izlazu iz sapnice:
ve =

2 (h0i he ) =

p
2 (3123 2881) 1000 = 695.7 m/s.

Za staticko stanje na izlazu iz sapnice (pe i he ) iz Mollierovog dijagrama slijedi gustoca

pare na izlazu iz sapnice:
e = 3.6859 kg/m3 .
Povrsina izlaznog presjeka sapnice:
Ae =

300
m

=
= 0.325 104 m2 .
e ve
3.6859 695.7 3600

7.3 Zadaci uz poglavlje 3

135

Zadatak 3-3
Na ulazu u difuzor fluid ima brzinu 250 m/s, staticki tlak 0.8 bar i staticku temperaturu
300 K. Ako je iskoristivost difuzora 0.8, a izlazna brzina 100 m/s, treba izracunati staticki
tlak i temperaturu fluida na izlazu iz difuzora. Pretpostaviti da je fluid zrak koji se ponasa
kao idealni plin s konstantnom specificnom toplinom.
Rjesenje:
Idealni prirast entalpije u difuzoru za stlacivi fluid slijedi iz jednadzbe (3.30):
hes hi = d

vi2 ve2
2502 1002
= 0.8
= 21 kJ.
2
2

Idealni prirast temperature u difuzoru:

Tes Ti =

hes hi
21000
=
= 20.92 K.
cp
1004

Idealna temperatura na izlazu iz difuzora:

Tes = Ti + 20.92 K = 320.92 K.
Tlak na izlazu iz difuzora:


 1.4
  1
320.92 1.41
Tes
= 0.8
= 1.015 bar.
pe = pi
Ti
300
Stvarni prirast entalpije u difuzoru:
he hi =

vi2 ve2
2502 1002
=
= 26.25 kJ.
2
2

Temperatura na izlazu iz difuzora:

Te = Ti +

26250
he hi
= 300 +
= 326.1 K.
cp
1004

136

Zbirka zadataka

Zadatak 3-4
Difuzor ima omjer povrsine ulaznog i izlaznog poprecnog presjeka Ai /Ae = 0.25. U difuzor
ulazi voda s brzinom 10 m/s i statickim tlakom 2 bar. Treba odrediti staticki tlak na
izlazu iz difuzora ako je iskoristivost difuzora d = 0.7.
Rjesenje:
Idealni staticki tlak na izlazu iz difuzora slijedi iz Bernoullijeve jednadzbe (3.32):
"
 2 #
vi2
Ai
pf = pi +
1
2
Ae
= 2 105 +

1000 102
1 0.252 = 2.469 105 Pa = 2.469 bar.
2

Stvarni staticki tlak na izlazu iz difuzora slijedi iz jednadzbe (3.33):

pe = pi + d (pf pi ) = 2 + 0.7 (2.469 2) = 2.328 bar.