Ters 10#12 PDF

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel
Transformatori i elektrini rotacijski strojevi, predavanje 10/12
ak. god. 04/05

nastavnik: Ivan Mandi
ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI
TRANSFORMATORI I ELEKTRINI STROJEVI
ELEKTRINI ROTACIJSKI
STROJEVI
UPRAVLJANJE BRZINOM
VRTNJE I REGULACIJA
Asinkroni elektrini strojevi 2/2
Pokretanje zvijezda-trokut
2
UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA
U2 V2 W2
U2 V2 W2
Pri pokretanju asinkronih motora nemamo principijelni

problem kao kod sinkronih motora.
spoj namota
L1
L2
L3
Ako je moment tereta manji od poteznog momenta

motora, prikljukom na mreu e motor krenuti i
ubrzati do brzine koja odgovara ravnotei momenata.
U1 V1 W1
L1
L2
L3
U1 V1 W1
W2 U2 V2
Meutim, potezna struja moe biti viestruko vea od

nazivne. Jedan od naina da se udarci na mreu
smanje je pokretanje zvijezda-trokut.
L1
L2
L3
W2 U2 V2
U1 V1 W1
L1
L2
L3
U1 V1 W1
zvijezda
trokut

....i stezaljki
I M
e)
d)
Privremeno, za vrijeme pokretanja motor moemo

spojiti u zvijezdu.
a) struja u spoju zvijezda

b) moment u spoju zvijezda
c) moment tereta
d) struja u spoju trokut
Pri spoju u zvijezdu naponi pojedinih faza su onda

3 puta manji, pa e fazna struja biti 3 puta manja i
jednaka linijskoj struji.
e) moment u spoju trokut

a)
Dakle, privremenim spajanjem statorskog namota u

zvijezdu moemo smanjiti poteznu struju 3 puta!
b)
c)
ns
Karakteristike asinkronog motora pri pokretanju zvijezda-trokut

ak. god. 04/05


Budui da je moment proporcionalan s kvadratom

faznog napona, i moment e se takoer smanjiti tri
puta.
To znai da ovakvo pokretanje moemo provesti samo
ako je moment tereta u mirovanju manji od momenta
koji motor razvija pri snienom naponu.
Pokretanje kolutnih motora
To je esto sluaj za pogone koje pokreemo bez

tereta (npr. pogoni u drvnoj industriji i slino).
7


Ir
Pri pokretanju kolutnih motora koristi se utjecaj otpora

u rotorskom krugu na karakteristike struje i momenta
motora.
Rr=5Rro
Pokretanje se provodi pomou promjenljivog otpornika

spojenog preko kliznih prstena na rotorski namot.
Rr=10Rro
Budui da je esto osnovna namjena ovog otpornika

upravo pokretanje motora, on se naziva uputa ili
pokreta.
Utjecaj poveanja radnog otpora u rotorskom krugu na

karakteristiku struje rotora asinkronog motora

10

Rr=5Rro
Rr=Rro
Rr=2Rro
Karakteristike struje i momenta se dodavanjem otpora

rasteu ulijevo.
Rr=Rro
S dodatnim otporom u rotorskom krugu se smanji

potezna struja, a istovremeno se povea potezni
moment.
Kako se motor ubrzava, postepeno smanjujemo

vanjski dodatni otpor i na kraju ga potpuno iskljuimo.
Utjecaj poveanja otpora u rotorskom krugu na karakteristiku

momenta asinkronog motora
11
12

ak. god. 04/05


Koenje asinkronim motorom
U elektromotornim pogonima je zahtjev za koenjem

vrlo est.
Tipini takvi pogoni su pogoni dizalice i dizala.
Pri dizanju tereta je potrebno ulagati elektrinu
energiju, dok pri sputanju tereta treba mehaniku
energiju na osovini pretvoriti u elektrinu i nekako
utroiti ili vratiti u mreu.

13
14


Mm
protustrujno
koenje
Asinkroni stroj ima dva podruja gdje moe raditi kao

konica:
( s > 1)
o
1
Mk
motorski rad
(1 > s > 0)
sm
ns
0 sgm
n
s
generators ki rad
( s < 0)
protustrujno koenje i
generatorski rad.
M gm
15
Karakteristika momenta asinkronog stroja u cijelom podruju rada16


Pel
To se dobro vidi na krunom dijagramu

karakteristici momenta.
PCu s
PFe s
i na
Dijagram tokova snage

asinkronog stroja u
generatorskom radu
U oba sluaja konog rada asinkroni stroj prima

mehaniku energiju preko osovine.
sP
(1 - s )P
Pri tome je generatorsko (nadsinkrono, rekuperativno)

koenje je ekonomino s energetskog stanovita.
Pmeh
17
Pg r
Pg meh
18

ak. god. 04/05


Znatan dio mehanike energije se vraa u mreu

pretvoren u elektrinu energiju.
To je jedna od nezgodnih strana generatorskog

koenja.
Stroj radi kao generator.
Kod viebrzinskih motora (motora s namotima za

razliite brojeve polova) moemo koiti tako da motor
prespojimo na namot s veim brojem polova.
Pritom se vrti nadsinkrono brzinom neto veom od

sinkrone.
Takvo koenje se esto koristi kod klasinih pogona

dizala s asinkronim motorom.
19
20


Pel
Protustrujno koenje je s energetskog stanovita
znatno nepovoljnije od generatorskog koenja.
PFe s
PCu s
Pmeh
Pri protustrujnom koenju stroj uzima elektrinu snagu

iz mree i mehaniku sa osovine.
Pg meh
(1 - s )P
Pg rv
sP
Dijagram tokova snage

asinkronog stroja kod
protustrujnog koenja
Pg ro
21
22

Sva se ta snaga pretvara u gubitke, odnosno u toplinu,

i to najvie u rotorskom krugu zbog gubitaka u
rotorskom namotu Pgro i na dodatnim otporima Pgrv.
Dakle, protustrujno koenje je nepovoljno ne samo
zbog velikih gubitaka, nego i zbog zagrijanja stroja,
posebno rotora.
Reverziranje
23
24

ak. god. 04/05

Reverziranje
Reverziranje
L1
L2
L3
Osim pokretanja i koenja, promjena smjera vrtnje

(reverziranje)
je
najjednostavniji
zahtjev
za
regulacijom.
Za promjenu smjera vrtnje motora treba promijeniti

smjer okretnog magnetskog polja.
Kod trofaznog motora se to postigne zamjenom

redosljeda dviju faza statorskog namota.
Reverziranje trofaznog asinkronog motora
25
26
Viebrzinski motori
Osim reverziranja relativno esto postavlja se zahtjev

za pogonom s vie diskretnih brzina.
Najjednostavniji primjeri takvih pogona su:
Viebrzinski motori
stroj za pranje rublja,

klasina dizala i
ventilatori.
27
28
Viebrzinski motori
Takvi se pogoni rjeavaju viebrzinskim motorima.
Viebrzinski motori
Ovi namoti mogu biti smjeteni u iste utore ili u

posebne utore za svaki namot.
Viebrzinski motori se izvode obino s vie namota na

statoru.
Kod viebrzinskih motora je rotorski namot uvijek

kavezni.
Svaki od namota odgovara razliitom polaritetu stroja.

Takav rotor se prilagoava broju polova statora, jer
broj polova rotora i statora mora uvijek biti jednak.
29
30

ak. god. 04/05

Viebrzinski motori
8-polni namot
Viebrzinski motori
Uz jednaku gustou magnetskog polja u zranom

rasporu bi nazivni momenti za razliite brzine takvih
motora trebali biti jednaki.
6-polni namot
4-polni namot
Stoga bi snage za razliite brzine trebale biti

proporcionalne broju okretaja.
ventilacijski moment tereta
konstantni moment tereta
750 1000
To je meutim teko postii zbog ogranienog

prostora za smjetaj namota pa se rade kompromisi.
1500
Karakteristike momenta trobrzinskog asinkronog motora
31
32
Regulacija brzine promjenom otpora u rotorskom krugu
Dodavanjem otpora u rotorskom krugu kolutnih motora

mijenja se karakteristika momenta a time i brzina
vrtnje za odreeni teret.
Iako je ovakva regulacija jednostavna, ima dva velika
nedostatka:
Regulacija brzine promjenom

otpora u rotorskom krugu
neekonominost i
nestabilnost radne toke pri malim teretima.
33
34


Uzrok neekonomianosti je u tome to se

poveanjem otpora poveava i klizanje motora.
a) b) c) d) moment motora
a
e) f) moment tereta
Pri poveanom klizanju imamo poveane elektrine

gubitke u rotorskom krugu u omjeru:
e
d
Pgr =
n3
n2 n1
ns
Tako na primjer kod klizanja s=0.5 gubici u rotorskom

otporu iznose koliko i razvijena mehanika snaga!
Regulacija brzine vrtnje dodavanjem otpora u rotorski krug
s
Pmeh
1 s
35
36

ak. god. 04/05


Regulacija brzine promjenom napona
Iznos momenta asinkronog motora ovisi o kvadratu

napona, pri emu se oblik karakteristike momenta ne
mijenja.
Ako je poznat moment M uz napon U, onda moment
M uz novi napon U iznosi:

napona
U'
M'= M
U
37
38


moment motora
uz nazivni napon
U svakoj toki karakteristike, dakle na svakoj brzini

vrtnje, se moment promijeni proporcionalno kvadratu
promjene napona.
Uz upola manji napon je moment motora etiri puta
manji, pa je i dozvoljeni moment tereta oko etiri puta
manji od nazivnog.
moment motora
uz snieni napon
moment tereta
ns
Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona39
Ako je moment tereta konstantan ili ne ovisi jako o

brzini vrtnje, uz karakteristiku motora kao na slici ne
moemo postii znatniju promjenu brzine promjenom
napona.
40


moment motora
uz nazivni napon
Drukije je ako karakteristika nema izraeni

maksimalni moment (tzv. otporna karakteristika).
moment motora
uz snieni napon
n2
Takvu karakteristiku moemo dobiti kod kaveznih

motora odgovarajuim izborom oblika i dimenzija
rotorskog kaveza (duboki utor).
moment tereta
n1 ns
Snienjem napona se radna toka premjesti, pri emu

se povea klizanje motora.
Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona41
42

ak. god. 04/05



U=Un
moment tereta
Za mnoge
pogodan.
pogone je ovakav
nain regulacije
U=0.7Un
Jedna od moguih primjena je na primjer regulacija

brzine vrtnje pogona ventilatora koji predstavlja
priblino kvadratinu karakteristiku momenta tereta.
U=0.5Un
n3 n2 n1
ns
Regulacija brzine promjenom napona u pogonu ventilatora
43
44

Regulacija brzine promjenom frekvencije
Svi dosad opisani naini regulacije brzine vrtnje su

imali neki nedostatak.
Regulacija
promjenom
frekvencije
napajanja
statorskog namota nema gotovo ni jedan nedostatak osim cijene.

frekvencije
Snaga motora limitirana je zagrijanjem namota i

eljeza, pa zagrijanje mora ostati jednako i pri
promjeni frekvencije.
45
46


Uz pretpostavku jednako dobrog hlaenja moemo u

stroju zadrati isti magnetski tok i istu gustou struje
ako frekvenciju i napon mijenjamo istovremeno.
Pri promijenjenoj frekvenciji fs magnetski tok treba

ostati jednak:
Iz izraza za inducirani napon Es uz frekvenciju

napajanja fs proizlazi magnetski tok:
2 Es '
2 fs ' ws fns
Izjednaenjem prethodna dva izraza proizlazi da se s

promjenom frekvencije mora i napon mijenjati u
omjeru:
2 Es
= konst.
2 fs ws fns
Es Es '
=
fs
fs '
47
48

ak. god. 04/05


Snaga na osovini e se mijenjati proporcionalno brzini

vrtnje, odnosno frekvenciji:
Dakle, pri promjeni frekvencije treba odravati:
P = M m
Es
= konst.
fs
Kruni dijagram ostaje u biti nepromijenjen, osim to

se na tom dijagramu toka kratkog spoja kod manje
frekvencije pomie ulijevo.
U tom sluaju e stroj zadrati priblino jednaki

moment.
To je posljedica smanjenja rasipne reaktancije.

49
50


Detaljnija analiza ipak pokazuje da se karakteristika

momenta neto mijenja, kako se to vidi na slici.
moment motora uz
snieni napon U2 i
moment motora uz
napon U1 i
frekvenciju f1
frekvenciju f2
Na slici su prikazane karakteristike momenta uz napon

U1 i frekvenciju f1, te pri snienom naponu U2 i
frekvenciji f2.
U
= konst.
f
Pritom je zadran odnos:
U
= konst.
f
Karakteristike momenta asinkronog motora u ovisnosti o klizanju

51
pri promjeni frekvencije
52


U1 > U2>U3
U
= konst.
f
U 1 , f1
U 2 , f2
Sa smanjenjem frekvencije
opada, a potezni raste.
maksimalni
moment
U 3 , f3
moment tereta
1
o
0
ns3
0
ns2
ns1
Razlog tome je utjecaj reaktancija pri promjeni

frekvencije i padovi napona na radnom otporu i
rasipnoj reaktanciji statora.
s
n
Karakteristike momenta asinkronog motora u ovisnosti o brzini

53
vrtnje pri promjeni frekvencije
54

ak. god. 04/05



Na slici su prikazane karakteristike momenta motora u

ovisnosti o brzini vrtnje uz razliite frekvencije
napajanja.
Dakle, motor radi u svom optimalnom reimu rada, pa

nema poveanih gubitaka u rotorskom namotu.
Iako se karakteristike neto mijenjaju, osnovni je oblik

zadran.
Naravno, za ovakvu regulaciju moramo imati

odgovarajui ureaj, odnosno izvor napajanja s
promjenljivom frekvencijom i naponom.
Velika je prednost regulacije brzine frekvencijom to

motor ostaje raditi s malim klizanjima.
To je danas bez iznimke tiristorski pretvara.
55
56


Kod jednostavnijih izvedbi pretvaraa je oblik izlaznog

napona nesinusoidalan.
Cijene takvih izvora napajanja su jo nedavno bile

visoke.
Ako napon iz pretvaraa nije sinusoidalan, pojavljuju

se vii harmonici napajanja koji uzrokuju poveanje
gubitaka u motoru.
Meutim, kako cijena elektronikih elemenata naglo

opada, danas je cijena pretvaraa usporediva s
cijenom motora.
Zbog toga se nastoji da oblik napona iz pretvaraa

bude to blii sinusoidi.
To znai da s ekonomskog stanovita ovakva rjeenja

za regulaciju brzine vrtnje asinkronog motora postaju
sve prihvatljivija za razliite potrebe.
57
58
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI
Ispitivanja tijekom proizvodnje
I kod asinkronih strojeva se tijekom proizvodnje

provode razne provjere i ispitivanja.
Ovdje se esto radi o masovnoj proizvodnji, pa su

ispitivanja tako organizirana da praktiki predstavljaju
dio tehnolokog procesa proizvodnje.
To vrjedi i za ulaznu kontrolu, i za ispitivanja gotovih

strojeva.
59
60
10

ak. god. 04/05

Kod svakog gotovog stroja se ispituje:

ispravnost spoja namota,
ispravnost izolacije namota i
Ispitivanja u praznom hodu
ispravnost mehanikog rada.
Detaljno se ispituje manji postotak strojeva, na primjer

svaki deseti motor.
61
62
Io
Pokus praznog hoda je relativno lako izvesti jer pritom
ne teretimo stroj mehaniki.
Zato je to pokus koji se u pravilu provodi nakon
kontrole namota i naponskih pokusa.
Osnovna je mjerena
zasienja.
pravac magnetiziranja
zranog raspora
karakteristika karakteristika
Karakteristika zasienja asinkronog motora
63
Un
64
Karakteristika magnetiziranja zranog raspora je

pravac.
Karakteristika zasienja je funkcijska ovisnost struje

praznog hoda Io o narinutom naponu U.
Meutim, mjerena karakteristika odstupa znatno od

pravca i za male iznose narinutog napona.
Gornji dio karakteristike savinut je zbog zasienja

magnetskog kruga poput parabole (potrebna je vea
struja magnetiziranja) .
Razlog za to je porast radne komponente struje.

Naime, iako ne teretimo motor vanjskim momentom,
motor mora razviti moment za pokrivanje gubitaka
trenja i ventilacije.
Kad ne bi bilo zasienja magnetskog kruga, taj bi dio

bio pravac.
65
66
11

ak. god. 04/05

cos o
Pri mjerenjima u praznom hodu ne ograniavamo se

samo na mjerenje struje praznog hoda.
U pravilu mjerimo i radnu snagu, pa tako moemo
odrediti i karakteristiku faktora snage.
Karakteristika faktora snage praznog hoda
funkcijska ovisnost coso o narinutom naponu U.
je
Un
Faktor snage u praznom hodu u ovisnosti o naponu

67
68
Mjerenu radnu snagu u praznom hodu prikazujemo

grafiki kao karakteristiku gubitaka praznog hoda.
Fator snage je u praznom hodu dosta nizak.

Pri snienju napona raste zbog poveanja radne
komponente struje (Pg meh, Pgr).
Mjereni gubici ovise priblino o kvadratu narinutog

napona.
Pri povienju napona raste zbog poveanja gubitaka u

eljezu.
Ovi se gubici mogu rastaviti na nekoliko komponenti.
69
70
Po
gubici u namotu
statora
ukupni gubici
praznog hoda
Pg so
Po
Ovi gubici se dijele na:

gubici u
eljezu statora
P'
o
ui gubici
praznog hoda
PFe s (+ Pg dod )
gubitke u statorskom namotu Pg so i

ue gubitke praznog hoda koji se sastoje od:
gubitaka u eljezu statora PFe s
gubici trenja i
ventilacije
g meh
gubitaka trenja i ventilacije Pg meh.
P
o
Un
Gubici u praznom hodu u ovisnosti o naponu
71
72
12

ak. god. 04/05

Gubitke u statorskom namotu Pgso izraunamo iz

mjerene struje praznog hoda Io i izmjerenog otpora
namota (otpora meu stezaljkama) statora Rs st:
Pg so = 1.5 Rs st I o
Od izmjerenih gubitaka u praznom hodu

oduzmemo gubitke u statorskom namotu Pgso.
Po
Ispitivanja u kratkom spoju
Preostanu ui gubici praznog hoda Po:
Po ' = Po Pg so
73
74
Ako rotor asinkronog motora zakoimo, a stator

spojimo na izvor napona, imamo sluaj koji je s
elektroenergetskog stanovita ekvivalentan kratkom
spoju transformatora.
Svojstva elektrinog motora u kratkom spoju zato su

izuzetno vana, pa se u pravilu ispituju.
Pokus se i naziva pokusom kratkog spoja.
Za bilo koji elektrini stroj u motorskom pogonskom

reimu kaemo da je u kratkom spoju ako mu je rotor
zakoen (tj. u mirovanju).
Uz mjerenje ulazne elektrine snage, napona i struje u

pokusu kratkog spoja mjerimo jo i moment na
osovini.
U elektromotornim pogonima ta je situacija relativno

esta - javlja se uvijek pri pokretanju .
75
I M
cos
Mk
76
moment
faktor snage
Ik
struja
In
Karakteristike optereenja
U
Uk
Un
Mjerene karakteristike kratkog spoja
77
78
13

ak. god. 04/05

Veina asinkronih strojeva radi kao motori na mrei

konstantnog napona i frekvencije.
Pri ovom se ispitivanju napon i frekvencija mree

odravaju na konstantnoj vrijednosti.
Zbog toga su i ispitivanja pri nazivnom naponu dosta

vana.
Kao nezavisna varijabla slui pritom elektrina snaga

Pel koju motor uzima iz mree, uz razliita optereenja
na osovini.
Ta se ispitivanja esto nazivaju mjerenjem

optereenja, a dobivene karakteristike karakteristike
optereenja.
U svakoj toki optereenja se takoer mjeri ili iz

mjerenja izrauna niz drugih veliina.
79
80
P
M
I U = konst.
cos
n
n
s
Pg
To su:
snaga na osovini P,
moment na osovini M,
struja I,
cos
Pm
Mm
cos o
Io
faktor snage cos,

broj okretaja n,
Pg
s
klizanje s,
stupanj djelovanja i
gubici Pg.
Pel
Po
Karakteristike optereenja asinkronog motora
81
82
Mjerenje momenta
Moment na osovini moemo mjeriti indirektno ili

direktno.
Indirektno moment odreujemo tako da motor teretimo
strojem za tereenje, mjerimo ulaznu elektrinu snagu
i od nje odbijemo sve gubitke.
Mjerenje momenta
Tonije moment dobijemo

pomou dinamo-vage.
83
direktnim
mjerenjem
84
14

motor
generator
ispitivani stroj
Mjerenje momenta
spojka
Laboratorijska dinamo-vaga je sloen i skup ureaj, s

postoljem za montau ispitivanog stroja, te ureajima
za upravljanje samom dinamo-vagom.
l
M=Fl
rotor
Mmot
Mr
princip
djelovanja
esto nismo u mogunosti dopremiti stroj u laboratorij

na ispitivanje, osobito ako se radi o velikom stroju.
krak
Ms
vaga
Tada nam preostaje kao mogunost mjerenja ili

indirektno mjerenje momenta ili mjerenje pomou
posebnih ureaja koji se nazivaju mjerne osovine.
leaji statora
Princip rada dinamo-vage
85
86
Mjerenje momenta
ispitivani
motor
Mjerenje momenta
mehanika veza
dinamo-vaga
pomini
stator
stator dinamo-vage je
montiran na leaje
i moe se okretati
ak. god. 04/05

mjerna
osovina
Mjerna osovina
Mjerenje momenta
Mjerna osovina je ureaj koji se umee izmeu

ispitivanog stroja i tereta i direktno mjeri moment.
pokazni instrument
stroj za
tereenje
Teret pri tome moe znaiti i radni mehanizam koji

pogoni na motor.
87
88
Karakteristika momenta
Karakteristika momenta je jedna od osnovnih vanjskih

karakteristika svakog motora.
Ona se zato esto snima na izvedenim strojevima.
Uobiajeni nain snimanja je toku po toku pomou

dinamo-vage.
89
90
15

ak. god. 04/05

karakteristika
motora
karakteristike
dinamo-vage
Dinamo-vaga mora imati takvu karakteristiku da moe

stabilno raditi u bilo kojoj toki karakteristike
ispitivanog motora.
stabilna radna toka
Kao stroj za tereenje (tj. dinamo vaga) najee se

koristi kolektorski stroj koji ima iroke mogunosti
izbora i regulacije karakteristike momenta.
ns
Snimanje karakteristike momenta
Izborom odgovarajueg reima rada dinamo vage

postiu se potrebne karakteristike tereta.
91
92
Mjerenje zagrijavanja
Asinkroni motori se najee grade za trajne pogone.
Pri tome je jedan od osnovnih kriterija da se stroj pri

nazivnom optereenju ne smije zagrijavati iznad
granice doputene za koritenu klasu izolacije i
temperaturu okoline od 40oC.
Provjera zagrijavanja se provodi tako da se stroj

optereti nazivnom snagom dovoljno dugo tako da
temperatura u svim dijelovima stroja stagnira.
93
94
Otpor toplog namota iznosi:
Za male strojeve to moe biti relativno kratko vrijeme,

dok je za vee strojeve to obino vie sati.
R = Ra (1 + )
gdje su:
Frekvencija, napon i snaga se cijelo vrijeme moraju

odravati na konstantnoj vrijednosti.
R - otpor namota nakon pokusa zagrijavanja,

Ra - otpor namota izmjeren prije pokusa
zagrijavanja (na temperaturi okoline),
Nakon to je temperatura stagnirala, zagrijanje se

odredi indirektno iz izmjerenih vrijednosti otpora
statorskog namota prije i nakon pokusa zagrijavanja.
- temperaturni koeficijent materijala namota

(bakra) i
- povienje temperature namota u odnosu
na temperaturu okoline.
95
16
96

Pa je povienje temperature namota:
1 R
1
Ra
Pri izradi prototipova se u stroj obino ugrauju

termoelementi, pa se zagrijanje u pojedinim dijelovima
stroja mjeri direktno.
97
17
ak. god. 04/05


Ters 10#12 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ters 10#12 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

Transformatori i elektrini rotacijski strojevi, predavanje 10/12

ak. god. 04/05

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

TRANSFORMATORI I ELEKTRINI STROJEVI

Asinkroni elektrini strojevi 2/2

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

Pri pokretanju asinkronih motora nemamo principijelni

Ako je moment tereta manji od poteznog momenta

Meutim, potezna struja moe biti viestruko vea od

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

Privremeno, za vrijeme pokretanja motor moemo

a) struja u spoju zvijezda

Pri spoju u zvijezdu naponi pojedinih faza su onda

e) moment u spoju trokut

Dakle, privremenim spajanjem statorskog namota u

Karakteristike asinkronog motora pri pokretanju zvijezda-trokut

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 04/05

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

Budui da je moment proporcionalan s kvadratom

Pokretanje kolutnih motora

To je esto sluaj za pogone koje pokreemo bez

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

Pri pokretanju kolutnih motora koristi se utjecaj otpora

Pokretanje se provodi pomou promjenljivog otpornika

Budui da je esto osnovna namjena ovog otpornika

Utjecaj poveanja radnog otpora u rotorskom krugu na

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

Karakteristike struje i momenta se dodavanjem otpora

S dodatnim otporom u rotorskom krugu se smanji

Kako se motor ubrzava, postepeno smanjujemo

Utjecaj poveanja otpora u rotorskom krugu na karakteristiku

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 04/05

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

U elektromotornim pogonima je zahtjev za koenjem

Koenje asinkronim motorom

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

Asinkroni stroj ima dva podruja gdje moe raditi kao

Karakteristika momenta asinkronog stroja u cijelom podruju rada16

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

To se dobro vidi na krunom dijagramu

Dijagram tokova snage

U oba sluaja konog rada asinkroni stroj prima

Pri tome je generatorsko (nadsinkrono, rekuperativno)

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 04/05

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

Znatan dio mehanike energije se vraa u mreu

To je jedna od nezgodnih strana generatorskog

Stroj radi kao generator.

Kod viebrzinskih motora (motora s namotima za

Pritom se vrti nadsinkrono brzinom neto veom od

Takvo koenje se esto koristi kod klasinih pogona

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA