Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. dru. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 25(2007), str.

385-431

Europsko eljezno doba (232-252) poglavlje je koje na jasan i dobro strukturiran nain predstavlja to izrazito vano razdoblje ljudskog razvitka. Osvrui se na osnovne pojmove eljeznog doba, autor nas sve vie vodi k razumijevanju tog pojma. Uz to govori o Skitima, keltskim migracijama, Germanima i Sarmatima. U poglavlju Afriko eljezno doba (254-259) govori se o migracijama bantuskih naroda.
Trea velika cjelina nosi naziv Stari i antiki vijek (259-404), a zapoinje naslovom Ope
pretpostavke (259-304). Autor donosi problematiku migracija civilizacija starog i antikoga
svijeta te pokuava donijeti definiciju civilizacije i ralaniti njezine imbenike. Raspravlja
pojam barbarstva iz aspekata razliitih naroda, a ropstvo u antici stavlja kao jedan od najeih oblika migracije. U poglavlju Raseljavanja i preseljenja stanovnitva (304-324) objanjava pojam deportacije kao popratne pojave ratova i daje joj veliku ulogu. Pod nazivom Antika kolonizacija (324-383) obrauju se teme fenike i kartake kolonizacije, minojske i mikenske kolonizacije, helenistika kretanja i rimska kolonizacija. Slijede poglavlja Znaaj pojedinca u starovjekovnoj migraciji (383-404), O nastanku rada (404-408) te Migracije u drevnosti
- zakljuna razmatranja (408-416).
Na kraju, moe se rei da je knjiga Emila Heraka antropoloko-sociolokoga karaktera
te daje iru sliku razvoja ovjeanstva. Jer, iako je teite na zapadnom kuturno-povijesnom podruju, ipak je postignuta stanovita ravnotea u pristupu i analizi manje poznatih
podataka i grae iz drugih dijelova svijeta. Uvelike dugujemo pohvalu tendenciji autora
da prikae to iri prostorno-kulturni krug, jer time pokazuje primjer pristupa koji nam
omoguuje stjecanje puno zaokruenijeg znanja.
Vanja Skeledija

Henri Pirenne, Karlo Veliki i Muhamed, Izvori, Zagreb 2006., 240 str.
U izdanju nakladnike kue Izvori objavljen je prijevod dobro poznatog i ve klasinog
djela Karlo Veliki i Muhamed glasovitoga belgijskog povjesniara Henrija Pirennea koji je ivio
na prijelazu iz XIX. u XX. stoljee. Taj veliki povjesniar potresao je historiarski svijet upravo tim djelom, koje je prvi put tiskao davne 1937. godine. Pomiui poetak srednjega vijeka ak na VII. stoljee, Pirenne je poljuljao mnoga uvrijeena miljenja te su u mnogih povjesniara njegove teze ostale neprihvaene i kontroverzne.
Knjiga ima ukupno 240 stranica, a donosi tri karte koje redom prikazuju arapski teritorij tijekom ekspanzije, carstvo Karla Velikog te komadanje carstva Karla Velikog. Predgovor
knjizi (5-9) napisao je autorov sin koji djelo naziva krunom rada svoga oca u posljednjih 20
godina njegova ivota. Nakon kratkog predgovora slijedi napomena (9-13) Pirenneova uenika F. Vercauterna. Pirenne je knjigu podijelio u dva dijela: Zapadna Europa prije Islama (13123) i Islam i Karolinzi (123-236). Svaka od tih dviju cjelina sastoji se od jo tri cjeline. U prvom dijelu su sljedee cjeline: 1. Nastavljanje mediteranske civilizacije na zapadu nakon germanskih provala (13-61), 2. Gospodarska i drutvena situacija nakon provala i mediteransko brodarstvo
(61-97) i 3. Intelektualni ivot nakon provala (97-123). U drugom dijelu tri cjeline su pod naslovima: 1. Ekspanzija Islama na Sredozemlju (123-155), 2. Karolinki dravni udar i papin zaokret (155187) i 3. Poetci srednjega vijeka (197-236). Na 236. str. nalazi se vrlo interesantan zakljuak.

402

011 ocjene i prikazi.p65

402

07. 12. 07, 00:01

Ocjene i prikazi

Unutar prve cjeline u poglavlju Romania prije Germana (13-16) autor govori o znaajkama Mediterana te zemljama i narodima koje povezuje. Pod naslovom Provale (16-26) govori se o poloaju Carstva te politikoj situaciji i narodima koji nadiru opasujui ga sa svih
strana. Za barbare autor tvrdi da nisu imali namjeru unititi i izbrisati Carstvo, ve su mu se
divili i eljeli postati njegovim dijelom. Germani i Romania (26-36) naslov je koji sadrava
pregled politike situacije i novih pozicija barbarskih naroda na promijenjenoj karti Europe. Autor prikazuje obiaje i karakter pojedinih plemena te njihove specifinosti i odnos
prema Carstvu. Germanske drave na zapadu (36-50) govore o politikom i titularnom ustroju
pojedinih plemena, no u tom kontekstu i o ustroju Carstva. Pod naslovom Justinijan (50-61)
autor naglaava veliku politiku i utjecajnu mo basileusa te govori o Justinijanovim osvajanjima.
Druga cjelina (61-97) unutar prvog dijela zapoinje naslovom Ljudi i zemlje (61-65), a
nastavlja se naslovima Brodarstvo na istoku (65-79), Unutranja trgovina (79-88) te Novac i optjecaj novca (88-97). Autor se osvre na socijalnu situaciju u novostvorenim uvjetima te organizaciju posjeda i na irenje kranstva meu pridolim narodima. Posebnu panju posveuje trgovini i djelatnostima koje su specifine za pojedine narode. Govori se o tritu
robova i unutarnjoj trgovini openito. Na kraju cjeline autor govori o vrstama novca, njegovoj
vrijednosti i kovanicama.
Na kraju prvog dijela knjige Henri Pirenne govori o Intelektualnom ivotu nakon provala
(97-123) koji sadrava naslove Antika tradicija (97-102), Crkva (102-106), Umjetnost (106-112),
Laiki karakter drutva (112-115) te Zakljuak (115-123). U tom dijelu Pirenne donosi svoje
poznate zakljuke kako barbari nisu unijeli nita posve novoga. U osvojenim dijelovima
odrali su se jezik, vjera, novac, pismo, utezi, mjere, prehrana, drutvene klase, umjetnost,
pravo, uprava, porezi i gospodarska organizacija. Za Britaniju autor tvrdi da je doivjela
promjene kroz potpuni nestanak cara i Carstva, a za anglosaksonske osvajae smatra da
nikad nisu potpali pod rimski utjecaj. Novi svijet nije izgubio mediteransko znaenje antikog svijeta, pa autor ne smatra da je ve tada prekinut kontinuitet antike.
U drugom dijelu knjige prva cjelina je irenje Islama na Sredozemlju (123-146) i podnaslovi
Provala Islama (123-137), Zatvaranje zapadnog Sredozemlja (137-146), Venecija i Bizant (146-155).
Autor se osvre na brzu ekspanziju Arapa te na vjerski karakter njihova osvajanja. Smatra
da se Arapi nisu stopili s narodima carstva, poput Germana, upravo zbog njihova vjerskog
identiteta. Oni su ti koji ele iriti svoju vjeru te asimilirati druge narode. Pirenne smatra
da dolazi do sueljavanja dvaju civilizacija te dri da je tek sada nastupilo novo razdoblje s
promjenom lica i due, kako on kae, novoosvojenih teritorija. Autor tvrdi da je tek Islam
prekinuo mediteransko jedinstvo, to navala barbara nije uspjela. Vrlo bitan sadraj tih
poglavlja upravo je autorovo naglaavanje i nabrajanje svih sirovina i proizvoda koji su
nestali i promijenili nain ivota europskog stanovnitva. Zbog islamske ekspanzije prestaje uvoz s istoka i mijenja se trgovaka, ekonomska i kulturna slika. No, smatra da je istok,
podrazumijevajui pod time Bizant i Veneciju, ipak zadrao svoje antike temelje te da je
napredak islamskih zemalja iao u trgovaku korist talijanskih dravica. Kljuna je ipak bila
sposobnost Bizanta da sauva svoju prevlast na moru i iskoristi trgovake sposobnosti.
Druga cjelina nosi naslov Karolinki dravni udar i papin zaokret (155-197). Manji naslovi
unutar nje su Merovinka dekadencija (155-168), Karolinki majordomi (168-175), Italija, papa i

403

011 ocjene i prikazi.p65

403

07. 12. 07, 00:01

Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. dru. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 25(2007), str. 385-431

Bizant. Papin zaokret (175-187) i Novo carstvo (187-197). Autor govori o dinastikim i politikim
previranjima u Franakoj dravi te o njezinu sve jaem meunarodnom utjecaju i karakteru. Naglaava odnos Crkve i Karolinga i njihovu politiku suradnju te novo stajalite prema Bizantskom Carstvu i novonastalim sukobima. Pirenne govori o carstvu Karla Velikog
kao okviru srednjeg vijeka i suprotstavlja ga Istonom Carstvu.
Trea cjelina nalazi se pod naslovom Poetci srednjeg vijeka (197-221), a sadrava podnaslove Gospodarska i drutvena organizacija (197-221), Politika organizacija (221-229), Intelektualna civilizacija (229-236) i Zakljuak (236-237). Pirenne u tom dijelu knjige donosi svoje
zakljuno miljenje u vezi sa srednjim vijekom, a to je da sa VII. stoljeem Carstvo ulazi u
razdoblje nazadovanja te da nakon VIII. st. nastupa potpuni prekid s nekadanjim gospodarstvom. Zapad naziva antitrgovakom civilizacijom i smatra da Sredozemlje gubi svoju
trgovaku ulogu, a prema sjeveru kree novi smjer trgovine. Takoer, Karlov novani sustav oznauje potpuni raskid s mediteranskim gospodarstvom te odgovor gospodarskom
nazadovanju koje je nastupilo. Klasa velikih trgovaca nestaje, a poslovne veze s Islamom
ne postoje. Tu dolazi do najveih promjena u privredi, trgovini i ivotnim navikama i standardu stanovnitva. idove smatra profesionalnim trgovcima karolinkog doba.
Opeprihvaenom shvaanju koje podrazumijeva poetak srednjeg vijeka u V. st. suprotstavio se Henri Pirenne ovom svojom knjigom. Hrabro je i argumentirano pomakao
granicu srednjega vijeka sve do VII. stoljea, dajui prioritet privrednoj i ekonomskoj slici
Carstva, za razliku od uvrijeenoga politikog prvenstva. Iako u mnogih povjesniara ta
teorija nije prihvaena, smatram da je ovo veliko djelo nezaobilazno u literaturi svakog
povjesniara, a posebice medievista. Autor daje ivopisnu, ali i znanstveno potkrijepljenu
sliku razvoja Zapada, obuhvaajui sve imbenike, politike i privredne, koji su mijenjali
lice dananjega europskog prostora.
Vanja Skeledija

Zdenka Janekovi Rmer, Marua ili suenje ljubavi, Algoritam, Zagreb 2007., 328 str.
U povijesnoj se grai, u arhivskim zapisima, nalazi mnotvo injenica, vrlo esto i suhoparnih. Meutim, ponekad se meu tim podacima uspije iskopati i vrlo ivotna pria. Upravo se to dogodilo dr. Zdenki Janekovi Rmer koja je u Dravnom arhivu u Dubrovniku
naletjela na 103 lista brane parnice iz 1480. godine, parnice jedne mlade udovice koja je,
izgleda, imala dva mua.
Knjiga nosi podnaslov Brano-ljubavna pria iz srednjovjekovnog Dubrovnika. Meutim, ona
je zapravo mala povijest ljudi srednjovjekovnog Dubrovnika. U njoj e se nai podaci o
obiajima i zakonitostima sklapanja braka u srednjem vijeku, o potekoama na koje su
brani drugovi u sluaju neslaganja nailazili pred sudovima, o sudbonosnim mirazima i sl.
Upoznat emo i standard ivota bogatih trgovaca, uski krug bratovtine Antunina koji su u
svemu voljeli oponaati plemstvo koje ih nije priputalo k sebi. ak emo dobiti i ideju o
tome kako su ivjele i razmiljale neudane ene i/li udovice, uti njihov glas kako dopire iz
kue u koju su najee bile zatvorene, izmeu etiri zida pod budnom panjom oca ili
drugog skrbnika.

404

011 ocjene i prikazi.p65

404

07. 12. 07, 00:01