Professional Documents
Culture Documents
Filmska Propaganda
Filmska Propaganda
Propaganda
Termin prvi put upotrebljava papa Grgur
XV, 1622. u svojoj buli Inscrutabili Divinae,
utvrujui Sacra Congregatio de
Propaganda Fide.
Termin se u opoj upotrebi ustaljuje tek
poslije Prvog svjetskog rata.
Sovjetski savez
(1917-1934)
Kratki historijat
Specijalni filmski komitet unutar Ministarstva
obrazovanja od 1916.
Revolucija 1917. Anatoli Lunacharsky na elu
Narodnog komesarijata prosvijeenosti
Uloga kinematografije u daljnjoj borbi velika
oekivanja.
Nacionalizacija filmske industrije u augustu 1919;
VFKO (Fotografski i kinematografski sektor
Narodnog komesarijata prosvijeenosti)
Najznaajniji filmovi
trajk, 1924.
Krstarica Potemkin, 1925.
Oktobar, 1928.
Generalna linija, 1929.
Aleksandar Nevski, 1938.
Ivan Grozni I, II, 1943/46.
Njemaka
(1933-1945)
Preduvjeti
Universum Film Aktiengesellschaft (Ufa) od 1917.
Vajmarski film Lubitsch, Reinhardt, Lang
Ufa je 1925. na rubu bankrota, u pomo joj
pristiu Paramount i MGM
Veliki gubici, uzrokovani izmeu ostalog i
pretjerano raskonom produkcijom Langovog
Metropolisa, 1927.
Izdavaki magnat Alfred Hugenberg spaava
stvar.
San o Gesamtkunstwerk-u
Mit o Fhreru
Najznaajniji filmovi
Promotivni plakat za
dokumentarni film
Olympia, 1936.
Antisemitizam na ekranu
Promotivni plakat za
film Jud Sss, 1940.
Hollywood
(1934-1945)
Hronologija
U julu 1934. The Production Code Administration (PCA) pod
Josephom Breenom donosi zabranu sadraja koji u loem
svjetlu prikazuju inostrane nacionalne reime i lidere.
Istovremeno, Warner Bros. zatvara sve svoje urede u
Njemakoj.
SAD donose Aktove o neutralnosti, dok se u Hollywoodu formira
Liga antinacista.
Tri senatora Nye, Clark i Wheeler 1941. vode istragu u
Hollywoodu propos njegovih navodnih proratnih aktivnosti.
Senat naziva Hollywood jevrejskim monopolom, koji ugroava
neutralnost SAD-a.
U decembru 1941. dolazi do napada na Pearl Harbor i situacija
se potpuno mijenja.
Warnerov rat
High Sierra
The Maltese Falcon
Casablanca
To Have and Have Not
Italija
(1924-1950)
Kratki historijat
Mussolinijevi faisti preuzimaju vlast u zemlji.
LUnione Cinematografica Educativa (LUCE)
Do 1934. otvorena je i prva oficijelna filmska
kola Alessandro Blasetti (1860, Sole, Ettore
Fieramosca)
Crni protiv Ruiastih
Bijeli telefoni protiv Kaligrafa
Poetkom 40-ih na scenu stupa era neorealizma
Faistiki film
Mario Camerini: Gli Uomini, che Mascalzoni! (Mukarci,
kakvi nevaljalci!), 1932.
Carmine Gallone: Scipione LAfricano, 1937.
Mario Camerini: Il signor Max, 1937.
Alessandro Blasetti: Ettore fieramosca (Ponosna muha),
1938.
Vittorio De Sica: Teresa Venerd (Teresa Petak), 1941.
Vittorio De Sica: Acqua di Primavera (Proljetna voda),
1942.
Luigi Chiarini: La via delle 5 Lune (Ulica 5 mjeseca),
1942.
Neorealistiki film
Luchino Visconti: Ossessione (Opsesija), 1943.
Roberto Rossellini: Roma, Citt Aperta (Rim, otvoreni
grad), 1945.
Vittorio De Sica: Sciusci, 1946.
Roberto Rossellini: Pais, 1946.
Luchino Visconti: La Terra Trema (Zemlja drhti), 1948.
Vittorio De Sica: Ladri di Biciclette (Kradljivci bicikala),
1948.
Alberto Lattuada: Senza Piet (Bez aljenja), 1948.
Giuseppe De Santis: Riso Amaro (Gorka ria), 1949.
Kraj