30 godina

CHE apljina

30 godina
CHE apljina

30
Sadraj

Izdaje:
JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d., Mostar
Ulica dr. Mile Budaka 106 A / 88000 Mostar / BiH
Tel.: +387 36 33 57 00 / Faks: +387 36 33 57 77 / ephzhb@ephzhb.ba
Naklada:
500 primjeraka
Fotografije:
Damir Zadro - Fram Ziral i arhiv EP HZHB
Tisak:
Fram Ziral, Mostar
Mostar, 2009. godine

Uz obljetnicu

Izgradnja

Osnovni tehniki podatci

15

Tehnike karakteristike CHE apljina

23

Sanacija i revitalizacija

27

Zanimljivosti

29

Znamenitosti junoga dijela Hercegovine

31

Uz obljetnicu

Crpna hidroelektrana apljina ove,

2009., godine obiljeava 30 godina
rada. Putena je u pogon 25. studenoga sada ve daleke 1979. godine
i po mnogo emu jedinstvena je u
elektroenergetskom sustavu JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, d.d. Mostar.
Ona je reverzibilna crpno-akumulacijska hidroelektrana koja koristi vode
vlastitoga slivnog podruja i vode
rijeke Trebinjice. U vrijeme kada je
izgraena bila je prva reverzibilna
elektrana na prostoru bive drave.
Sa svoja dva motor generatora
jedinine snage 240 MVA elektrana
daje svoj doprinos sigurnosti elektroenergetskoga sustava kao i pokrivanju
vrnih optereenja.
Nadalje, s dvije vertikalno postavljene crpke - turbine CHE apljina u
razdobljima malih voda i za vrijeme
manjega optereenja sustava moe
raditi kao reverzibilna elektrana crpei
6

vodu iz donjega u gornji kompenzacijski bazen.

Zbog navedenih injenica jasno
je da njezinu vrijednost ne moemo
mjeriti samo po proizvedenim kilovat
satima elektrine energije.
Takoer, osim crpnoga pogona
elektrana moe raditi i u kompen-

zatorskom pogonu, odnosno moe

proizvoditi ili uzimati iz mree reaktivnu energiju i to s turbinskim i crpnim
smjerom vrtnje agregata.
Opoj slici jedinstvenosti elektrane
svakako pridonosi i podatak da je u
CHE apljina prvi put u regiji upotrijebljeno izravno vodeno hlaenje
statorskoga namotaja sinkronoga
generatora.

Osim ostalih prednosti koje i lokalna zajednica ima od CHE apljina,

vrijedno je istaknuti injenicu da su
nakon njezinog putanja u pogon,
poplave u Popovom polju svedene
na minimum, dok su vode rijeke Trebinjice ostale na povrini u kanalu
dugom 65 kilometara.
Zbog svojih specifinosti i spomenutog jubileja CHE apljina, a kako

bi ostalo zabiljeeno za generacije

koje dolaze, izdajemo ovu brouru
u kojoj se nalaze iscrpne tehnike
karakteristike, revitalizacija, te njezino
znaenje i razliitost od ostalih u elektroenergetskom sustavu i to ne samo
u JP Elektroprivreda HZ HB Mostar,
nego i ire regije.
Kako je elektrana smjetena u ivopisnom apljinskom kraju (Svitava),
nadomak Hutova blata, Narone i Jadrana, a njezini se objekti nalaze i na
podruju opina Neum i Ravno, neizostavno je spomenuti neke kulturne
i povijesne znamenitosti tih krajeva, a
posebno apljinskoga podruja koje
je svojevrsni etnoloki muzej pod vedrim nebom.
generalni direktor
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

30

godina CHE apljina

Mato Matan ari, dipl. ing. el.

30

godina CHE apljina

Izgradnja

Juni dio Hercegovine i dubrovako

zalee bogati su nizom vrela koja
formiraju meudotok nizvodnoga dijela toka Trebinjice. Taj dio voda tekao
je neiskoriten podzemnim kanalima
u more odnosno u Neretvu. S energetskoga je stanovita od posebne

10

11

vanosti da se ove vode pojavljuju na

kotama izmeu 270 i 230 m n.m., tj.
svaki m3 vode na toj visini predstavlja
energetski ekvivalent od oko 0,5 kilovat sati.
Poetkom 1968. godine u tijeku
razmatranja vodoprivredne osnove

30

godina CHE apljina

sliva rijeke Trebinjice, sazrela je ideja da se to bolje iskoriste sve vode

sliva, uzimajui u obzir, pored energetike, potrebe vodoprivrede i poljoprivrede.
Nakon donesene vodoprivredne
osnove izgraena je studija: Mogunost koritenja voda rijeke Trebinjice
nizvodno od Trebinja, koja je zavrena
poetkom 1969. godine. Rezultati studije pokazali su da je opravdano prii
odgovarajuim istranim radovima i
ispitivanjima.

30

godina CHE apljina

12

13

Tako je poelo
Prvi projekt hidroelektrane apljina
raen je u prosincu 1968. godine,
a krajem 1972. slubeno su poeli i
glavni graevinski radovi. Bila je predviena klasina hidroelektrana s dva
agregata, s turbinama za pad 205 m,
odnosno protok 2x75 m3/s. Snaga je
elektrane bila 270 MW, a prikljuak
na mreu 220 kV. U nastanku razrade
projektne dokumentacije obraeno je
niz inaica. Kao konano, usvojeno je

30

godina CHE apljina

rjeenje s dvije reverzibilne skupine s

Francis crpkama turbinama jedinine snage po 210 MW.
Izabrano rjeenje posljedica je napretka u tehnici gradnje reverzibilnih
strojeva, koje po svojim karakteristikama odgovaraju klasinim turbinama,
a uz to, promjenom smjera vrtnje,
omoguavaju crpni pogon. To rjeenje, pored ostalih prednosti, iskljuuje
potrebu fazne izgradnje. Osnovna
koncepcija rjeenja sastoji se u sljedeem:
Viak voda koje se ne mogu iskoristiti u postojeoj HE Dubrovnik, i

30

godina CHE apljina

14

15

vode koje dolaze u korito nizvodno

od brane Gorica sprovode se ureenim koritom rijeke Trebinjice do
dna Popova polja gdje se formira
gornji kompenzacijski bazen. Voda
se zatim dovodi tunelom promjera
8.0 m i duljine 8.105 m u smjeru
Hutova blata gdje se gradi podzemna strojarnica s dva agregata. Iz
elektrane vode se isputaju u donji
kompenzacijski bazen iz kojega je
mogue regulirano isputanje vode
u Neretvu. To rjeenje omoguuje
koritenje bruto pada od 227 m.

30

godina CHE apljina

Osnovni tehniki podatci

CHE apljina reverzibilna je crpnoakumulacijska hidroelektrana s vlastitim prirodnim dotokom u gornji

kompenzacijski bazen. Elektrana
koristi vode vlastitoga slivnog podruja nizvodno od brane Gorica do
gornjega kompenzacijskog bazena i
preljevne vode iz meudotoka izmeu
brane Granarevo i brane Gorica kao
i preljevne vode iz akumulacije Bilea.
Od brane Gorica do gornjega kompenzacijskog bazena CHE apljina
izgraen je dovodni kanal, uglavnom
trasom korita rijeke Trebinjice, kapaciteta 50 m3/s, izveden tehnikom prskanoga betona, kanal je dug 65 km,
ukupna povrina obloge je 2.200.000
m2. Sam za sebe predstavlja izuzetan
graevinski pothvat. Gornji kompenzacijski bazen povrine 70 ha, izveden je na donjem kraju Popova polja,
a njegova povrina je sanirana u cilju
vodonepropusnosti, dok je prema
polju sagraen nasip iz glinene jezgre
i obostrane kamene obloge. Kanal je
16

17

spojen s bazenom, tunelom Klek, a

na njegovom kraju prema bazenu je
zatvaranica s grednim zapornicama.
Volumen je bazena 7,2 hm3, od ega
je korisni 6,5 hm3. Maksimalna radna
kota bazena je 231,5 m n.m., a minimalna 224 m n.m. U izvanredno kinim godinama mogua je kota uspora
do 244 m n.m. Korisni volumen bazena omoguava satno i dnevno izravnanje voda kako u turbinskom tako i u
crpnom pogonu. Na ulaznoj graevini
dovodnog tunela postavljena je reetka, pomoni zatvara i glavni sigurnosni ploasti zatvara pogonjen hidraulinim servomotorom. Na ulaznoj je
graevini i ureaj za ienje reetki,
koji ujedno slui i za manipulaciju
pomonim zatvaraima. Na ulaznoj je
graevini i transformacija 35/0,4 kV za
vlastite potrebe, kao i dizel-agregat za
opskrbu u nudi.
Na kraju je dovodnoga tunela
gornji vodostan s donjom i gornjom
otvorenom komorom. Iz vodostana se

30

godina CHE apljina

ravaju dvije tlane cijevi, a u galeriji

vodostanskih zatvaraa su leptirasti
sigurnosni zatvarai promjera 5.250
mm, po jedan za svaku cijev. Dvije
vertikalne tlane cijevi su ukupne
duljine 620 m, promjera 5.250 mm, s
donjim i gornjim koljenom, te donjim
konusnim dijelom za prijelaz s promjera 5.250 mm na 3.000 mm, tj. na
promjer predturbinskoga kuglastog
zatvaraa.

18

19

Duboko u krnom masivu smjetena je podzemna strojarnica do koje

se stie pristupnim tunelom (7,5x6 m)
dugim 640 m. U podzemnoj su strojarnici smjeteni proizvodni agregati
i ostala glavna oprema, komandna
zgrada viekatnica s etiri etae
montani plato, mosne dizalice 2x160
t, a u proirenju pristupnoga tunela
smjetena su dva uinska blok-transformatora snage po 240 MVA. Crpni

30

godina CHE apljina

pogon reverzibilnih agregata zahtijeva duboko potapanje crpki-turbina

u odnosu na donju vodu, tako da je
strojarnica duboka 77 m, irine 24 odnosno duljine 98 m, to je ini jednim
od najveih objekta te vrste u svijetu.
Na kraju odvoda iz difuzora crpki-turbina smjeteni su ploasti sigurnosni
zatvarai na pogon hidraulinim
servomotorima, po jedan za svaku
crpku-turbinu, a oba komuniciraju s
donjim vodostanom smjetenim na
poetku odvodnoga tunela pod pri20

21

tiskom duljine 630 m, promjera 9 m.

Na izlazno-ulaznoj graevini postavljene su gredne zapornice, ureaj za
njihovo posluivanje i ienje reetki,
kao i reetka.
Ulazno-izlazni objekt prelazi preko
betonske lepeze u donji kompenzacijski bazen Svitava povrine 1.000 ha,
maksimalnog volumena 44.000.000
m3. Donji kompenzacijski bazen pomou ploastih zatvaraa na ustavi
Krupa i rijeke Krupe, spojen je s rijekom Neretvom. Odvojen je od polja

30

godina CHE apljina

zemljanim nasipom. Radna kota u

donjem kompenzacijskom bazenu
varira od 2,30 do 5,80 m n.m.
Osim vlastite proizvodnje u turbinskom radu, koja e rasti dovoenjem
voda Dabarskoga polja, kao i izgradnjom hidroelektrana na gornjim horizontima, CHE apljina moe obavljati
i druge funkcije vane za elektroenergetski sustav.
CHE apljina osim crpnoga pogona moe raditi i kao kompenzator, tj.
proizvoditi ili uzimati iz mree jalovu
energiju i to kako u turbinskom, tako i
u crpnom smjeru vrtnje. U turbinskom
pogonu agregati se vrte u jednom
smjeru proputajui pri neto padu
od 213 m svaki po 112,5 m3/s vode.

30

godina CHE apljina

U crpnom, obrnutom, smjeru vrtnje

uzimaju iz donjega kompenzacijskog
bazena Svitava svaki po 85 m3/s vode
koju crpljenjem prebacuju u gornji
kompenzacijski bazen Popovo polje,
uzimajui pri tomu iz energetskih sustava svaki po 210 MW. Mogu je brzi
ulazak agregata u pogon i prijelaz iz
jedne vrste pogona u drugu. Na taj
nain elektrana predstavlja znatnu
rezervu u elektroenergetskom sustavu, omoguava davanje od 420 MW
22

23

do uzimanja od 420 MW, tj. omoguava regulaciju sustava u ukupnom

dijapazonu od 840 MW. Kolika je vanost elektrane, vidi se iz injenice da
je njezina snaga u vrijeme putanja
u pogon iznosila vie od 50% snage
svih hidroelektrana u energetskom
sustavu BiH.
CHE apljina, osim rada kao klasina hidroelektrana, moe u satima
maloga optereenja u elektroenergetskom sustavu preuzimati vikove iz
protonih hidroelektrana, termoelektrana i nuklearnih elektrana, i na taj
nain elektrinu energiju nie tarife
kasnijim radom u satima vie tarife u
turbinskom pogonu pretvoriti u vrjedniju vrnu energiju.
Time se postiu bitni uinci u elektroenergetskom sustavu smanjuje se
potreba izgradnje novih elektrana i poveava se korisnost sustava. Dodamo
li tomu mogunost davanja, odnosno
uzimanja jalove energije u iznosu od
2x160 MVAr, tj. mogunost regulacije
napona u jednom od najveih i najvanijih energetskih vorita sustava
(TS Mostar 4), razvidno je da je vanost toga objekta daleko izvan okvira
klasinih objekata sline veliine.

30

godina CHE apljina

Tehnike karakteristike CHE apljina

OSNOVNI PODATCI

Crpna HE apljina nalazi se u Hercegovako- neretvanskoj upaniji na donjem

toku rijeke Trebinjice. Koristi vode vlastitoga slivnog podruja i vode rijeke Trebinjice kroz Popovo polje. Putena je u pogon 1979.god.

24

25

Broj agregata
Instalirana snaga
Instalirani proticaj
Tehniki minimum po agregatu
Srednja godinja proizvodnja
Energija od 1 m3 vode
Koliina vode za 1 kWh
Ukupan stupanj korisnog djelovanja (crpka-turbina)
Energetska vrijednost akumulacije
Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna)
Korisni volumen akumulacije
Bruto pad - maksimalni
Bruto pad - minimalni
Kota donje vode
Tip turbine Francis-reverzibilni
Maksimalna radna kota
Minimalna radna kota
Duljina dovodnoga tunela
Promjer dovodnog tunela
Duljina tlane cijevi
Promjer tlane cijevi
Duljina odvodnoga tunela
Promjer odvodnog tunela
Volumen donjega kompezacijskog bazena - ukupni
Duljina dovodnoga kanala Trebinje - Hutovo
Nominalni protok dovodnog kanala
Maks. razina jezera - turbinski rad
Minimalna kota donjega kompezacijskog bazena
Maks. kota donjega kompezacijskog bazena
Duljina nasipa uz obodni kanal
Duljina nasipa uz rijeku Krupu
Duljina pregradnoga nasipa Ustava - Obodni kanal

2
420
225
140
620
0,52
1,93
74%
3,40
7,12
6,5
227,7
221
3
231,5
224
8,1
8
310
5,25
630
9
44
65
50
244
2,3
5,8
5650
1860
1680

MW
m3/sec
MW
GWh
kWh
m3
GWh
hm3
hm3
m
m
m.n.m
m.n.m
m.n.m
km
m
m
m
m
m
hm3x106
km
m3/sec
m.n.m
m.n.m
m.n.m
m
m
m

30

godina CHE apljina

Trofazni sinkroni
AEG
1979
240
0,85
160
98,5
15,75
344
1910
8798
zrak - voda
zrak
20
300

TURBINE-CRPKE

Tip
Proizvoa
Instalirana snaga
Tehniki minimum
Broj obrtaja - nominalni
Broj obrtaja - pobjega
Promjer radnog kola
Nominalni protok - turbinski rad
Nominalni protok - crpni rad

Francis
Riva - Calconi
250
140
300
480
4500
112,5
85

MOTOR

Nazivna snaga
Faktor snage cos
Vrsta zaleta

225
0,9
izravni asinkroni

GENERATORI

Tip
Proizvoa
Godina stavljanja u pogon
Prividna snaga
Faktor snage cos
Maksimalna reaktivna snaga - kompezatorski pogon
Nominalni stupanj iskoritenja
Napon statora
Napon uzbude
Struja uzbude
Nazivna struja
Nain hlaenja statora
Nain hlaenja rotora
Broj polova
Broj okretaja

30

godina CHE apljina

26

27

MVA
MVAr
%
kV
V
A
A

o/min

MW
MW
obr/min
obr/min
mm
m3/sec
m3/sec

MW

30

godina CHE apljina

Sanacija i revitalizacija

Nakon Domovinskoga rata pristupilo

se saniranju uglavnom neizravnih
ratnih teta.
Krajem 1998. godine zamijenjena
je klimatizacije komandne zgrade
strojarnice i 1999. godine izvrena je
revitalizacija leptirastoga zatvaraa
agregata broj 1.
Do kraja 2003. godine izvrena je
zamjena kompresora za odvodnju,
ugradnja novoga KRD-a (registar dogaaja), zamjena 220 kV prekidaa
i zamjena klimatizacije strojarnice.
Sljedeih godina izvrena je zamjena
dizala u strojarnici, instaliran je novi
sustav video nadzora i vatrodojave,
a saniran je i asfaltiran pristupni put

28

29

prema zgradi ulazne graevine.

U posljednje vrijeme, izvrena je
ugradnja novih zatita i upravljanje za
220 kV postrojenje (SCADA), zamjena
rastavljaa 245 kV, AKZ-a postrojenja
220 kV i polaganje optikog kabela
od ulazne graevine Hutovo do strojarnice, duljine 9 km.
30.9.2009. godine potpisan je Ugovor s odabranim izvoaima iz zajma
Europske investicijske banke (EIB,
oko 6 milijuna KM) za ugradnju nove
opreme: 35 kV postrojenje, kabeli 245
kV, mjerni naponski i strujni transformatori 245 kV i odvodnici prenapona.
Planirana je ugradnja nove opreme
na uzbudnom sustavu agregata.

30

godina CHE apljina

Zanimljivosti

U CHE apljina ugraeni su prvi sinkroni hidrogeneratori s izravnim vodnim hlaenjem statorskoga namota
na prostoru bive drave. Agregati su
opremljeni i izvedeni za izravni i neizravni asinhroni zalet u crpni pogon.
Jo uvijek predstavljaju najvee jedinice u svjetskim razmjerima koje na
taj nain ulaze u crpni pogon. Kod neizravnog zaleta u crpni pogon koriste
se prigunice ugraene u zvjezditu
sinkronih motor-generatora. Prigunice olakavaju zalet odnosno smanjuju
struju zaleta i pad napona u mrei
220 kV. Sinkroni motor-generatori
opremljeni su za elektrino koenje.
Izmeu sinkronih motor-generatora
i blok transformatora, smjetenih u
proirenju prilaznog tunela, postavljene su oklopljene jednofazne sabirnice
duljine 110 m. Izvodi visokog napona
realizirani su uljnim jednoilnim kabelima 220 kV, poloenim na policama u
pristupnom tunelu do vanjskoga razvodnog postrojenja 220 kV. Vanjsko
30

31

razvodno postrojenje 220 kV izgraeno je uz pristupni tunel strojarnici, a

u njemu je i transformator 220/36,75
kV, 40 MVA s razvodnim postrojenjem
35 kV za napajanje vlastite potronje.
Kao rezerva u nudi slue dva dizel
elektrina agregata, svaki snage po
1.200 kVA koji u sluaju potrebe startaju automatski. Dizel agregati smjeteni su uz vanjsko razvodno postrojenje 220 kV.

30

godina CHE apljina

Znamenitosti
junoga dijela
Hercegovine
CHE apljina sa svojim pogonima i
postrojenjima protee (to je svojevrstan raritet) na teritoriji triju opina:
apljine, Neuma i Ravnog.
apljinsko je podruje, uzimajui u
obzir spomenike iz materijalne kulture
iz razliitih razdoblja, od neolita do
kraja osmanlijskoga razdoblja, jedinstven prirodni, arheoloki i etnoloki
muzej pod vedrim nebom.
Kompleksi starih gradova Gabele i
Poitelja, srednjovjekovni steci, rimske graevine du nekadanjih rimskih puteva, srednjovjekovne kule te
mnogobrojne graevine etnografske i
povijesne vanosti vrijedno su blago i
privlana destinacija za mnogobrojne
turiste.

30

godina CHE apljina

32

33

30

godina CHE apljina

Opina apljina zauzima povrinu od

249 km2 i s 27.000 stanovnika grad je
na etiri rijeke: Neretvi, Trebiatu, Bregavi i Krupi, a tu su i prirodna i umjetna jezera Hutovoga blata (Deransko i
Svitavsko jezero).
Intenzivno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom i izuzetno dobra
povezanost sa susjednim opinama
i Republikom Hrvatskom te posebno

30

godina CHE apljina

pogodna submediteranska klima ine

tu opinu jednom od najprivlanijih
poljoprivrednih regija u Bosni i Hercegovini.
Udaljenost od stotinjak kilometara
od Dubrovnika, Splita i Sarajeva, te
petnaestak kilometara od Meugorja i
neto vie do Mostara, ine taj prostor
gotovo nezaobilaznim u turistikom,
povijesnom i gospodarskom smislu.

HKUD Zora Gorica Struge, Seljaka sloga Trebiat i Sveti Ante

Dretelj uz druga kulturno-umjetnika drutva u apljini i okolici
uspjeno uvaju i podsjeaju na
tradiciju svakodnevnoga ivljenja i
zabave.
34

35

Hutovo blato, jedinstvena submediteranska movara, smjetena

je u tipinom krakom ambijentu
na jugu Hercegovine. Teritorijalno
pripada opinama apljina i Stolac
i smatra se jednim od najveih zimovalita ptica na podruju Europe.
Kroz Park protjee rijeka Krupa,
pritoka rijeke Neretve, koja zajedno
s podzemnim vodama rubnoga
krakog podruja uvjetuje vodni
reim i odvodi vode Deranskoga i
Svitavskoga blata u Neretvu, a time

i ope ivotne uvjete u tom movarnom ekolokom sustavu.

Rijeka Krupa nema pravoga
izvora nego istjee iz Deranskoga
jezera prema Neretvi i moe tei
u dva smjera. U vrijeme visokoga
vodostaja Neretve nosi vodu prema
Deranskom jezeru i tako plavi okolna podruja.
Hutovo blato 2001. godine upisano je u listu movara od meunarodne vanosti i registrirano pri
UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.

Breuljak Karaotok, u sklopu Parka prirode

Hutovo blato, nedaleko od apljine

30

godina CHE apljina

36

37

30

godina CHE apljina

Neum je jedino opinsko sjedite (1978.) Bosne i Hercegovine na Jadranskoj

obali. Opina je povrine 226 km2 i 24 km duge rivijere. Smjeteno je u priobalju
zaljeva Neum-Klek. Neum se intenzivno poeo graditi usporedo s izgradnjom
jadranske magistrale, 1965. godine. Ugodne je mediteranske klime i bogate
turistike ponude, raspolae s vie od 7.000 leaja u hotelima visoke kategorije,
odmaralitima i privatnome smjetaju. Grad se prvi put spominje daleke 533.
kao Neumene, a do 1718. godine bio je u sastavu Dubrovake Republike.

Gabela (Drijeva) bogato je arheoloko

nalazite, na obali Neretve, juno od
apljine. I danas se vide ostaci starih
zidina te skulptura kamenoga lava
simbola venecijanske (mletake)
kulture.

Mogorjelo je jedan od najvanijih spomenika rimskog doba u BiH. Vidljivi

su ostaci stare vile iz 4. stoljea, iako
je ve u 1. stoljeu nove ere ovdje
postojalo poljoprivredno imanje.
38

39

30

godina CHE apljina

Popovo polje je krako polje na jugu

Bosne i Hercegovine, u kojem su
se razvili svi povrinski i podzemni
oblici. Obuhvaa prostor od Trebinja
na jugoistoku do Hutova na sjeverozapadu. Unutar Popovske udoline
raspoznaju se tri prirodne cjeline:
Mokro polje, Trebinjska uma, Popovo polje u uem smislu (prostor
izmeu Poljica i Hutova).
Prije izgradnje hidroakumulacije u

Popovom polju Popovci (kako sebe

nazivaju stanovnici) bavili su se poljoprivredom dok je polje bilo suho
i ribolovom kad bi polje poplavilo
(lovili su endeminu popovsku gaovicu).
Priroda nastanka polja samo je
djelomino poznata, a najveii dio
podruja izgrauju karbonantne naslage stijena koje su se nataloile u
kredi.

40

U neposrednoj je blizini apljine

Poitelj, orijentalne arhitekture,
zanimljiv je i kao domain likovne kolonije s najduom tradicijom u jugoistonoj Europi.

41

Opina Ravno prostre se od Hutova do Ivanice iznad Dubrovnika. Sredite opine je

oko 100 km udaljeno od Mostara, a peina
Vjetrenica zatieni je spomenik prirode, te
najvea i najatraktivnija na irem podruju.
Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat peinski svijet (prvi je u svijetu po bio-raznolikosti), a pronaen je i itav niz zanimljivih
paleontolokih nalaza. Za posjetitelje je
otvoreno 1964. godine, u posljednjem ratu
devastirano je osvjetljenje iji je projekt obnove i modernizacije u tijeku.

30

godina CHE apljina

42

43

30

245/228 kV, 10 kA

3 245
3

3
3

245/228 kV, 10 kA

Al/Fe 2x360/57mm (780A po uetu)

1. 100 VA; kl.0,2

0,1
kV 2. 100 VA; kl.0,5
3

0,1
3

1200
1

L 34,5 km

245 kV
Ith=25 kA

3
3

1. 45 VA; kl. 0,2

2. 60 VA: 5P 10

245
3

0,1
3

1200
1

245 kV; 2000 A ; 10 000 MVA

245 kV; 2000 A ; 10 000 MVA

04

245 kV; 2000 A

245 kV; 2000 A

245 kV; 2000 A

220 kV; 3 ~ 50 Hz; 2000 A; 10 GVA

AD

06
0,1
3

3
02

03

10 GVA

245 kV; 2000 A

245/228 kV; 10 kA

245 kV; 400 A

245 kV; 400 A

VANJSKO
POSTROJENJE

3
3

1. 45 VA kl.0,2

600

2. 60 VA 5P 20

1-1-1

3
3

100
1-1

245 kV
1. 30 VA 5P10
Ith 25 kA = 250 In 2. 30 VA 5P10

245/228 10 kA

3
245 kV

245 kV; 2000 A

10 000 MVA

05

10 GVA

245 kV; 2000 A

245/228 kV; 10 kA

3
3

245 kV

1. 45 VA kl.0,2

600

2. 60 VA 5P 20

1-1-1

3. 30 VA 5P 10

3 AT

3. 30 VA 5P 10

REZERVA

123 kV; 400 A

1000/1 A 30 VA 5P10

220 12x12,5% kV
40 MVA Yy0
Ec = 0,124 0,19
36,75 kV

DV ULAZNA GRADJEVINA
L 9 km

123/108 kV 10 kA
VPO 18/39 10 kA

L 15 km

Al/Fe 95/15mm

VOP 37,5 10 kA

VOP 37,5 10 kA

VP0 10739; kA

VP0 10/39; 10kA

3x(1x500 mm )

3x(1x500 mm )
15,75 0,1 0,1
kV
3
3
3

15,75 0,1
kV
3
3

15,75 0,1 0,1

kV
3
3 3

STROJARA
KAVERNE

1 AP

24 kV Ith = 1000 kA

15,75/22 kV
10 kA

20 kV 10 kA

1. 50 VA kl.0,2
15 VA kl.1,0
15 VA kl.1,0
100 VA; kl.0,5
30 VA; kl.0,5

1 AP

3
3

Uo = 820 V
Io = 2300 A

Blokiranje
0,513 kV
1250 A: 70 kA

20 kV

1. 45 VA kl.0,2
2. 270 VA 5 P 20

15,752x2,5% kV
1,6 MVA Dy 5
Ec = 0,06
0,4/0,231 kV

9000
A
1-5-5-1
3. 270 VA 5 P 20
4. 60 VA 5 P 20

0,513 kV
0,75 MVA
0,4 kV

0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2
3
2. 20 VA

0,1
3

07

03

50 - 100 A
1-1

38 kV; 800A
750 MVA

38 kV; 800A
750 MVA

0,1
3

0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2
3
2. 20 VA

5 BT

2 AQ

5 BU

2,4 MVA; Yy0

Ec = 0,05
0,4 kV

4,8 MVA; Yd5

Ec = 0,06
35 2x2,5% kV

4,8 MVA; Yd5

Ec = 0,05
35 2x2,5% kV

4,8 MVA; yD5

Ec = 0,04
10 2x2,5% kV

kabel 10 kV In=277A L
3x(1x120) mm

2 CV

Kabel (In = 2400 A)

ina (In = 2000 A)

Kabel (In = 2400 A)

ina (In = 2000 A)

4 CT

0,4 kV
2000 A; 70 kA

III 0,4 kV

0,4 kV
3200 A
Ik = 70 kA

Ith = 70 kA

2500 A 1. 30VA; kl.0,2

2. 30VA; 5P10
5-5

3000 A 70 kA

0,4 kV
3200 A
Ik = 70 kA
Blokiranje

IV 0,4 kV

1 CA
M

0,4 kV
3200 A
Ik = 70 kA

0,5 kV

0,4 kV
1250 A
Ik = 70 kA

0,4 kV
3200 A
Ik = 70 kA

GEY1

G
~

G
~

GEY2
0,5 kV Ith =70 kA

KABEL 1 kV
3x(3x240) 240 mm

4000 A
5-5
3

0,5 kV;1.30 VA; kl.1

70 kA;2.30 VA; 5P10

0,5 kV;1.30 VA; kl.1

70 kA;2.30 VA; 5P10

0,4 kV
3200 A
Ik = 70 kA

0,4 kV
4000 A
M
Ik = 70 kA

V.A 0,4 kV 3000 A

M

GEX2
0,5 kV Ith =70 kA
1.
2000 A
2.
5-5

2,4 MVA Ec = 0,05

0,4 kV

Ith = 70 kA

0,4 kV
3200 A
Ik = 70 kA

3
2500 A 0,5 kV; 70 kA
30 VA; kl. 1
5

GEX1

2000 A
5-5

3000 A 70 kA
2 CA

10 kV

kabel 1kV In=4000A

3x(7x240) mm

3
0,5 kV Ith =70 kA

3000 A
5-5
1. 30 VA;kl. 1
2. 30 VA;5P10

2500 A 1. 30VA; kl.0,2

2. 30VA; 5P10
5-5

AK

800 m/f

4000 A; INA L 5m/f

0,5 kV

Ith = 70 kA

1000 A 30VA; 5P10

5

0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2
3
2. 20 VA

VOP 37,5 10 kA

102x2,5% kV
4,8 MVA; Dy 5

2,4 MVA Ec = 0,05

0,4 kV

3
0,5 kV

0,1
3

5 AT

4 CU
2,4 MVA
Ec = 0,05
0,4 kV

4000 A
5-5

3 35
3

12 kV 400 A

kabel 10 kV In=277A L
3x(1x120) mm

102x2,5% kV
4,8 MVA; Dy 5

2,4 MVA
Ec = 0,05
0,4 kV

1. 10 VA kl. 0,2 n<5

50 - 100 A 38 kV
2. 45 VA; 5P10 kl.1
1-1

0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2
3
2. 20 VA

12 kV 400 A

800 m/f

38 kV; 800A
750 MVA

4,8 MVA; yD5

Ec = 0,04
10 2x2,5% kV

12 kV 400 A

A; 30 VA; 5P10

0,1
3

2,4 MVA; Yy0

Ec = 0,05
0,4 kV

12 kV 400 A

04

VOP 37,5 10 kA

kabel 1kV In=4000A

3x(7x240) mm

2000
5

35
3

VOP 37,5 10 kA

70 kA
15 VA 10 P10

0,5 kV; Ith = 70 kA

M
3

1. 10 VA kl. 0,2 n<5

50 - 100 A 38 kV
2. 45 VA; 5P10 kl.1
1-1

1. 10 VA kl. 0,2 n<5

38 kV 2. 45 VA; 5P10 kl.1

1 CV

35 0,1 0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2
3
2. 20 VA
3
3
1. 10 VA kl. 0,2 n<5
75 - 150 A 38 kV
2. 45 VA; 5P10 kl.1
1-1

3
Blokiranje

38 kV; 800A
750 MVA

06

0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2
3
2. 20 VA

2 CT

2 CE

38 kV; 800A
750 MVA

02

3 35
3
3

35 0,1 0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2
3
2. 20 VA
3
3
1. 10 VA kl. 0,2 n<5
75 - 150 A 38 kV
2. 45 VA; 5P10 kl.1
1-1

38 kV; 800A
750 MVA

05

G/M2
3~
M

12 kV 10 000 A
X D= 0,500,05

0,1
3

0,1
kV 1. 30 VA kl. 0,2
3
2. 20 VA

0,1
3

1 AQ
20 kV
10 000 A

2 AP
35
3

1 CT

35
3

35
3

1. 10 VA kl. 0,2 n<5

75 - 150 A 38 kV
2. 45 VA; 5P10 kl.1
1-1

35 kV; 1000 A; 382 MVA

0,513 kV 70 kA
750
5

240 MVA 300 /min.

15,7510%
cos =0,85 .. 0,95
Xdun= 0,22
3

1 CE

2 CU

3. 60 VA 5 P 10
4. 270 VA 5 P 20

3
3

38 kV; 600A
750 MVA

01

AH

1. 45 VA kl.0,2
2. 15 VA 5 P 20

9000
A
1-1-1-5

G/M
3~

0,513 kV
2000 A: 70 kA

2 AP

24 kV; Ith = 100 kA

3
75/1 A; 30 VA; 5P10

20 kV

1. 10 VA kl.0,2
1 kV
2000
1. 15 VA; kl. 0,2
5-5 A 2. 30 VA: 10 P10

1. 10 VA kl. 0,2 n<5

300 - 600 A 38 kV
2. 45 VA; 5P10 kl.1
1-1

M
3

0,110 kV
3

2 AT

1 CU

1 AT

A ; 30 VA; 5P10

15,75 kV
1,74 MVA
0,513 kV

0,513
3

245 kV; 2000 A

245 kV; 2000 A

245 kV; 2000 A

0,1
kV
3
100 VA kl.0,2
100 VA kl.0,5

75
1

JEDNOPOLNA SHEMA

245 kV; 2000 A

245 kV; 2000 A

245
3

1. 45 VA; kl. 0,2

2. 60 VA: 5P 10

245 kV; 1000 A

245 kV; 1000 A

01

1. 100 VA; kl.0,2

0,1
kV 2. 100 VA; kl.0,5
3

245 kV
Ith=25 kA

2500 A 0,5 kV; 70 kA

30 VA; kl. 1
5

0,4 kV
2000 A
Ik = 70 kA

4 CC

V.B 0,4 kV 4000 A 70 kA

70 kA

4000 A

4000 A

VI.A 0,4 kV 4000 A 70 kA

0,4 kV
4000 A
Ik = 70 kA

0,4 kV
3200 A M
Ik = 70 kA

2500 A
5
0,5 kV; 70 kA
30 VA; 5P10

0,4 kV
4000 A
Ik = 70 kA

0,4 kV
3200 A
Ik = 70 kA

4 CD

2500 A 0,5 kV; 70 kA

30 VA; 5P10
5

M
M

VI.B 0,4 kV 3000 A

0,4 kV
2000 A
Ik = 70 kA

70 kA

VII 0,4 kV 4000 A

70 kA

0,4 kV
2000 A
Ik = 70 kA

6CC

0,5 kV
Ith =70 kA
2000 A 1. 30 VA;kl. 1
5-5
2. 30 VA;5P10

VIII 0,4 kV
3

3000 A 70 kA

252.00
245.00

1. OBJEKTI GORNJEG VODOSTANA

2
10,00 m

229.35

14

224.50

4
5

LINIJA
TERENA

196.00

8,00 m

210.00

208.00

15

7
12

181.00

94.00

180.00

DISPOZICIJA (OSNOVA)

96.51

1. OTVORENA (IZLIVNA) KOMORA

10
11

5. DONJA KOMORA (OSMICA)

6. DOVODNI TUNEL

2x 525 mm

DISPOZICIJA (OSNOVA)

3. KOSI ROV

10

.00

9.00

15

16

14.00
10
14.00
16

7
2

12

16
6

11

10
m
.00

13

252.00
GORNJA KOMORA

245.00
7.00

LINIJA TERENA

KOSI ROV
PRILAZNA TOLNA
ZA KOSI ROV

224.50
PRILAZNA TOLNA ZA DONJU
KOMORU VODOSTANA

94.00
208.00

DONJA KOMORA

210.00

DOVODNI TUNEL

196.00

PODUNI PRESJEK POSTROJENJA

GALERIJA ZATVARACA

GORNJI VODOSTAN 14 m

PRISTUPNI TUNEL GALERIJI ZATVARACA

181.15

180.00

162.78

96.51

500

LINIJA TERENA U OSI

ODVODNOG TUNELA
STROJARA I KOMANDA

LINIJA TERENA U OSI

PRISTUPNOG TUNELA

REZERVOAR RASHL.VODE
DONJI VODOSTAN

PRISTUPNE TOLNE
TL. CIJEVIMA

9.00

PRISTUPNI TUNEL STROJARI

8.00

TRANSF. ODJELJENJE I
KABLOVSKI KANALI

- 14.00

- 22.40
- 35.00
- 25.00
- 47.00

ODVODNI TUNEL

DIFUZORSKI KANALI

59.00

9m

224.65

- 15.00

229.35

90.00
149.00

596.59 pad 1.734%

35.00

www.ephzhb.ba