Maja Petrinec

Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
Maja Petrinec
UDK: 904: 726.8 (497.5 Biskupija) 07/11
HR, 21 000 Split
Izvorni znanstveni rad
Muzej hrvatskih arheolokih
Primljeno: 29. 3. 2005.
spomenika
Prihvaeno: 9. 5. 2005.
S. Gunjae bb
maja.petrinec@st.t-com.hr
U radu se u potpunosti objavljuju rezultati revizijskih arheolokih istraivanja groblja na poloaju
Bukorovia podvornice u Biskupiji, te nekoliko predmeta za koje je, zahvaljujui podatcima iz arhiva
Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika, bilo mogue utvrditi da pripadaju groblju na poloaju
negdanje oranice Aima Popovia.
Kljune rijei: Biskupija, nakit, groblja
171
Maja Petrinec
Selo Biskupija kod Knina (negdanje Kosovo) svakako je
Povijest istraivanja
najbogatije arheoloko nalazite na onom podruju koje su

u 7. stoljeu naselili Hrvati i na kojem e se poslije formirati
Oranica Aima Popovia
srednjovjekovna hrvatska drava, pa je ve odavno jasno da se
Poloaj se prvi put spominje u zabiljekama fra Luje Maruna
ovdje nalazilo jedno od njezinih najznaajnijih sredita.
najprije kao zemljite Marka Popovia to je izmedj starohrvatske
Amaterskim iskopavanjima koja je na biskupijskim lokalitetima
crkve na Bukorovia oranicam,3 a poslije kao baa Ivana
krajem 19. stoljea proveo fra Lujo Marun postavljeni su temelji
Popovia. Budui da se Marun poziva na raniju zabiljeku, jasno
nacionalnoj arheologiji, a ponajprije zahvaljujui bogatim
je da se radi o istom poloaju. Ondje je godine 1903. otkrivena
nalazima s tih istraivanja dolo je do osnivanja Prvog muzeja
zidana presvoena grobnica s kosturnim ostatcima pokojnice
hrvatskih spomenika u Kninu, tj. dananjeg Muzeja hrvatskih
poloene u pravcu zapad-istok. Grob je sadravao torkves, ogrlicu
arheolokih spomenika (dalje MHAS). Stoga je uz Biskupiju vezana
od srebrnih i staklenih jagodica i tri zlatne naunice.
povijest ove ustanove kao i nacionalne arheologije u nas openito.

Poznato je da o prvim Marunovim iskopavanjima u Biskupiji
Sljedee tri zabiljeke govore o arheolokim iskopavanjima

provedenim na zemljitu Aima Popovia gdje je otkriven jo
ne postoji nikakva dokumentacija, te da o veini predmeta, osim
jedan grob.4 S prethodnim nalazom povezuje ga Marunov zapis u
pripadnosti pojedinim biskupijskim lokalitetima, nisu poznati
kojem se navodi da je novopronaeni grob bio u blizini groba to
drugi podatci, kao i to da je upravo stoga na veini tih lokaliteta
je naast 17. 05. 1903., tj. gore spomenute presvoene grobnice.
pedesetih godina prologa stoljea S. Gunjaa proveo revizijska
Grob je bio ograen suhozidom, a sadravao je kostur jednog
istraivanja.1
pokojnika orijentiran u pravcu zapad-istok, uz noge kojeg su
Premda su biskupijski nalazi oduvijek bili i do danas ostali
pronaene ostruge s pripadajuim garniturama za zakapanje
predmetom zanimanja brojnih domaih i stranih strunjaka,
i jedna zemljana posuda, a na pojasu predmet identiciran kao
zauuje injenica da najveim dijelom nisu publicirani ni
mjedeno ovje zvono. U nadi da e pronai jo slinih grobova
kataloki obraeni, to se posebno odnosi na materijal koji
Marun je dva dana istraivao na oblinjem zemljitu, ali nita vie
potjee iz grobova. Ni grobovi otkriveni revizijskim iskopavanjima
nije otkrio. Tom prigodom prodao mu je Aim Popovi eljeznu
nikada nisu bili publicirani u cijelosti.
sjekiru otkrivenu na istom poloaju, za koju se takoer moe
Stoga u ovoj prilici u potpunosti objavljujem rezultate revizijskih
pretpostaviti da potjee iz nekog razorenog groba.
arheolokih iskopavanja provedenih na groblju na poloaju
Dio predmeta iz obaju otkrivenih grobova pohranjen je i
Bukorovia podvornica, te nekoliko predmeta za koje je,
danas u MHAS-u, gdje su u inventaru donedavno bili pripisani
zahvaljujui zabiljekama fra Maruna kao i podatcima iz arhiva
pogrenim ili nepoznatim nalazitima.
MHAS-a, bilo mogue utvrditi da pripadaju groblju na poloaju

negdanje oranice Aima Popovia.
Crte predmeta otkrivenih u zidanoj presvoenoj grobnici,

danas na alost zagubljen, bio je pohranjen u Arhivu MHAS-a.
Kolega M. Zekan, kojem dugujem ovaj podatak, sjea se da su na
tom crteu bile prikazane tri od ukupno osam zlatnih naunica,
Poloaj nalazita
koje su u inventaru pripisane nepoznatim nalazitima u Dalmaciji,

a davno ih je publicirao Lj. Karaman.5 Budui da se ne moe tono
Bukorovia podvornicom naziva se poloaj smjeten ispod
utvrditi o kojim je trima naunicama rije, u katalogu ih donosim
Bukorovia kua u Biskupiji, sjeverozapadno od seoske crkve
svih osam. Torkves i ogrlica, takoer prikazani na spomenutom
sv. Trojice. Tu su bili otkriveni ostatci predromanike crkve iz 9.
crteu, danas su izgubljeni.
stoljea (tzv. etvrta crkva), koji danas vie nisu sauvani, a u

okoliu crkve razvilo se groblje.
Poloaj oranice Aima Popovia bio je negdje na zemljitu
Popovia smjetenom pedesetak metara jugoistono od crkve na
Od predmeta iz mukoga groba sauvane su ostruge s

pripadajuim garniturama. U literaturi koja se ovim nalazima
bavila, krivo su pripisani Crkvini u Biskupiji ili pak nepoznatim
nalazitima.6
Bukorovia podvornici i otprilike isto toliko sjeveroistono od Sv.
Takoer je sauvana i sjekira otkupljena od Aima Popovia.7
Trojice.
3
4
1
2
Gunjaa 1953.
Nalazite treba razlikovati od onoga na Popovia dolovima, dvjestotinjak
metara sjeverno od bazilike na Crkvini.
5
6
7
Marun 1998, str. 126, 128.

Marun 1998, str. 161, 162.
Karaman 1930-1934, str. 84, 85.
Jelovina 1986a, T. IX. 111, T. X. 129-133.
Beloevi 1980, T. XXXVIII. 3.
173
Karta 1.
Bukorovia podvornica
Godine 1938. na podvornici je prigodom obavljanja
Iako se u vie navrata spominje u Marunovu dnevniku, lokalitet na
poljodjelskih radova otkriven grob ozidan sedrom i pokriven
Bukorovia podvornici nije opsenije arheoloki istraivan u doba
ploama na dvije vode. Nalaz iz groba prodan je Marunu.10
njegova djelovanja. Veinu Marunovih biljeki prenosi S. Gunjaa
Sljedee godine u muzej je donesen bronani prsten iz jednog
prigodom objave rezultata arheolokih iskopavanja provedenih
groba, to je potaknulo S. Gunjau da obie lokalitet. Ondje je
godine 1939. na navedenom poloaju.8 Za nau temu od
otkupio i druge nalaze iz istog groba, koji je poslije oznaen kao
posebnog su znaenja podatci koji se odnose na nalaze grobova,
grob 1.
pa ih stoga ovdje ukratko ponavljam.
Iste je godine na Bukorovia podvornici Gunjaa proveo prva
U dvjema zabiljekama govori se o nalazu sarkofaga ispred
revizijska arheoloka istraivanja i otkrio ukupno 52 groba. Rezultati
crkve koji je nekoliko puta bio otvaran. Posjetivi nalazite, Marun
istraivanja publicirani su godine 1952. u Starohrvatskoj prosvjeti.11
biljei da se oko crkve nalaze priprosto ozidani grobovi.
S tih iskopavanja donosim samo katalog grobnih nalaza budui da
U dnevniku M. Klaria zabiljeeno je da su godine 1929.
tada podatci nisu bili unoeni u posebne grobne zapisnike.
obavljena jednodnevna arheoloka iskopavanja na Bukorovia
Godine 1951. zavrena su revizijska istraivanja zapoeta godine
podvornici.9 Nita nije pronaeno, ali su tada za muzej otkupljene
1939. i sustavno istraeni oni dijelovi Bukorovia podvornice na
dvije jednojagodne sljepooniarke, koje su otkrivene u jednom
kojima prije nisu bili vreni arheoloki zahvati, te su otkrivena
grobu zajedno s bronanim prstenom.
10
8
9
Gunjaa 1952, str. 57-59, bilj. 1-13.

Klari 1929, 26. 03. 1929.
11
174
Gunjaa navodi da je nepoznato kamo je dospio taj prsten, kao i drugi

sitni predmeti u Marunovu vlasnitvu, te da im se pred njegovu smrt
zameo trag. Vidi: Gunjaa 1952, str. 62, bilj. 18.
Gunjaa 1952, str. 63-71, bilj. 1.
Maja Petrinec
Tlocrt 1.
ukupno 72 groba.12 Nalaze iz pojedinih grobova djelomino
b. Zlatna naunica sa sredinjim srcolikim ukrasom i apliciranim
je publicirao D. Jelovina u svojoj monograji o starohrvatskim
trokutiima formiranima od sitnih granula; karika zavrava
grobljima. U katalogu koji slijedi donosim podatke o svim tada
S-petljom; vis. 2,2 cm, pr. 1,2 cm (T. I.3).
13
istraenim grobovima.
c. Zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i apliciranim trokutiima

formiranima od sitnih granula; karika zavrava kvaicom i
petljom izvijenom prema van ; vis. 2,6 cm, pr. 1,4 cm (T. I. 4).
Katalog14
d. Zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i apliciranim

trokutiima formiranima od sitnih granula; karika zavrava

a. 1-2 Par zlatnih naunica sa sredinjim ukrasom od srcoliko i
S-petljom i kvaicom; vis. 2,5 cm, pr. karike 1,3 cm (T. I.5).
e. Nepotpuna zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i
ovalno povijene ligranske ice optoene sitnim granulama;
apliciranim trokutiima formiranima od sitnih granula; vis. 2,1
karika zavrava S-petljom; vis. 3 cm, pr. karike 1,2 cm. (T. I. 1-2)
cm, pr. karike oko 1,2 cm (T. I. 6).

f.
Obina kariica od zlatne tordirane ice; krajevi zavravaju

velikom uicom i kvaicom za privrivanje; pr. 1,5 cm (T. I. 7).
g. Zlatna naunica sa sredinjim zvonolikim privjeskom ukraenim

12
13
14
Gunjaa 1954a, str. 188, 189.

Jelovina 1976, str. 25, 26, T. XXXVI, XXXVII.
Tlocrt groblja izradio je M. Palok, a crtee predmeta S. Juraga i M.
Rogoi, kojima zahvaljujem na uloenom trudu. Posebnu zahvalnost na
pomoi pri objedinjavanju dokumentacije dugujem gi Arijandi Albreht.
ligranskom icom; vis. 3,2 cm, pr. karike 1,4 cm (T. I. 8).
h. eljezna ostruga sa zavretcima krakova u obliku narebrene
preice; baza izduenog trna obavijena je oplatom od
bronanog lima ukraenom raranim trokutima i optoenom
pseudogranulama; du. 14 cm (T. II. 1).
175
i.
j.
Dva bronana pticolika jezica sa zakovicama na vrhu
GROB 41
optoenima pseudogranulama; vis. 5 cm, ir. 3 cm (T. II. 2).
a. Srebrna sljepooniarka s jednom ovalnom jagodom.
Dvije bronane petlje pticolika oblika; du. 2,5 cm, ir. 3,5 cm
(T. II. 4).
k. Dvije bronane preice nabrana oboda sa eljeznim iglama za

privrivanje; du. 2,7 cm, ir. 3,5 cm (T. II. 3).
l.
eljezna sjekira; du. 22 cm, ir. sjeiva 5 cm (T. I. 9).
Jagoda je na spoju i vrhovima polutki naglaena

plastinim rebrima; 3,5 x 3,7 cm (T. V. 1).
b. Srebrna sljepooniarka s jednom jagodom. Jagoda je
gotovo u potpunosti oteena; 3,4 x 2,2 cm (T. V. 3).
c. Prsten od bronanog lima zatvorena koluta i na jednome
mjestu neznatno proiren; pr. 2,4 cm (T. V. 2).
Bukorovia podvornica - godine 1939.

GROB 1
GROB 43
a. 1-3 Tri meusobno povezane bronane kariice. Dvije su
a. Lijevani bronani prsten D-presjeka, neukraen; pr. 1,9 cm
ovalna oblika i ravno odsjeenih krajeva. Trea je nainjena

od spiralno uvijene ice; 2,3 x 1,4 cm, 2,2 x 1,6 cm, 2,5 x 1,8
cm (T. III. 2-4).
(T. V. 5).
b. Prsten od bronanog lima preklopljenih i zakovicom
spojenih krajeva, neukraen; pr. 2 cm (T. V. 4).
b. 1-2 Par oteenih srebrnih kariica sa zavretkom u obliku

slova S; 2 x 1,3 cm, 1,8 x 1,4 cm (T. III. 5-6).
c. Bronani lijevani prsten D-presjeka, neukraen; pr. 1,9 cm
(T. III. 1).
GROB 45
a. Par bronanih sljepooniarki s jednom ovalnom limenom
jagodom. Obje jagode su znatno oteene; 3 x 2,8 cm, vis.
3,5 cm (T. V. 6-7).
GROB 2
a. 1-2 Par srebrnih kariica sa zavretkom u obliku slova S; pr.
b. Par obinih bronanih kariica ovalna oblika i ravno

odsjeenih krajeva; 3 x 2 cm, 3 x 2,2 cm (T. V. 8-9).
1,9 cm (T. III. 7-8).

GROB 51
GROB 16
a. Par oteenih srebrnih naunica vjerojatno trojagodnog
tipa. Jagode nisu sauvane. Karika je na prostoru izmeu
jagoda ovijena ligranskom icom. Imaju zavretke u
obliku petlje i kvaice; 2 x 2,2 cm, 2 x 2,5 cm (T. III. 10-11).
b. Par obinih bronanih kariica ovalna oblika i ravno
a. Ulomak srebrne sljepooniarke s jednom jagodom.

Jagoda je na spoju polutki naglaena plastinim rebrom, a
povrina je ukraena vielatinim rozetama od ligranske
ice; du. 3 cm (T. V. 10).
b. Prsten od bronanog lima zatvorena koluta, neukraen; pr.
2 cm (T. V. 11).
odsjeenih krajeva; 3 x 2,2 cm, 3 x 2,5 cm (T. III. 13-14).

c. Prsten od bronanog lima. Vanjska povrina obrua ukraena
je dvama usporednim ljebovima; pr. 2,2 cm (T. III. 12).
Bukorovia podvornica - godine 1951.

GROB 2A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka ukopana
GROB 17
je u obinu zemlju i zasuta glinom. Ukopan je jedan pokojnik s
a. Obina bronana kariica ovalna oblika i ravno odsjeenih
rukama ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje otkrivena
krajeva; 2 x 1,5 cm (T. III.9).
je po jedna kariica (a. 1-2), a na desnoj ruci jedan prsten (b).

a. 1-2 Par bronanih kariica s jednim koljencem. Kariice su
GROB 20
ovalna oblika i rastvorenih krajeva, a svaka ima po jedno
a. Par obinih srebrnih kariica ovalna oblika i ravno
koljence nainjeno od ovijene ligranske ice; 4,0 x 3,4 cm,
odsjeenih krajeva; 3,4 x 26 cm, 3 x 2,7 cm (T. IV. 1-2).
4,0 x 3,5 cm (a.2); 4,4 g, 4, 15 g; inv. 863-864 (T. VI. 4-5).

b. Bronani prsten nainjen od spiralno uvijene ice; pr. 2 cm;
GROB 29
2,25 g, inv. 865 (T. VI. 6)
a. Par obinih bronanih kariica ovalna oblika i ravno

odsjeenih krajeva; 3 x 2 cm, 3,2 x 2,1 cm (T. IV. 4-5).
b. Bronani prsten D-presjeka preklopljenih i zalemljenih
krajeva; pr. 2 cm (T. IV. 3).
GROB 3A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok, nainjen od
obraene sedre i manjeg nepravilnog kamena. Ukopan jedan
pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje
GROB 37
otkrivena je po jedna kariica (a. 1-2), a na lijevoj ruci jedan
a. Par obinih bronanih kariica ovalna oblika i ravno
prsten (b).
odsjeenih krajeva; 2,4 x 2,2 cm, 2,7 x 2 cm (T. IV. 7-8).

b. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva, neukraen; pr. 2 cm (T. IV. 6).
a. 1-2 Par bronanih kariica ovalna oblika sa zavretcima u

obliku petlje i uice; 2,3 x 2 cm, 2,4 x 1,9 cm; 0,5 g, 0,5 g;
inv. 860-861 (T. VI. 1-2).
b. Bronani lijevani prsten trokutasta presjeka, neukraen; pr.
2,1 cm; 1,5 g; inv. 862 (T. VI. 3).
176
Maja Petrinec
Tabla 1.
GROB 4A
GROB 7A
Grob je otkriven u potpunosti oteen. Bila su sauvana tek
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
dva komada sedre, kojima je bila obloena grobna raka.
obloena je obraenim sedrenim ploama. Grob nije imao
Unutar rake pronaene su dislocirane kosti. Bez nalaza.
pokrova, a dno mu je bilo poploano tankim kamenim ploicama.

Ukopan je jedan pokojnik s lijevom rukom ispruenom niz
GROB 5A
tijelo, a desnom poloenom na karlici. Bez nalaza.
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj

zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama poloenim
GROB 8A
na bedrenim kostima. Pored lubanje otkriven je ulomak
zemljane posude, koji je danas izgubljen.
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim

niz tijelo i dlanovima poloenim na zemlju. Pokraj lubanje
GROB 6A
otkrivena je jedna zemljana posuda (a), a druga do nogu.
Grob je bio orijentiran u pravcu sjeveroistok-jugozapad.
Uz desnu ruku pronaeni su kresivo (b) i kremen. Posuda
Ukop u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s
otkrivena do nogu pokojnika i kremen danas su izgubljeni.
rukama ispruenim niz tijelo. Ispod lubanje otkrivena je jedna
a. Posuda nainjena od proiene gline i pijeska, tamnosive
sljepooniarka(a).
boje, raena na runom lonarskom kolu i dobro peena.
a. Bronana sljepooniarka s jednom ovalnom limenom
Trbuasta je oblika, s najveim promjerom na sredini,
jagodom ukraenom iskucanim ispupenjima; 3,5 x 3,2 cm;
izduena vrata, koji zavrava obodom izvijenim prema van
2,9 g; inv. 866 (T. VI. 7).
; v. 12,3 cm, pr. trbuha 11,5 cm, pr. vrata 9,4 cm, pr. dna 7
cm; 447 g; inv. 867 (T. VI. 8).
177
desnoj ruci dva prstena (c, d).

a. Obina bronana kariica od koje je sauvan samo ulomak;
3,2 cm; 0,2 g; inv. 871 (T. VI. 10).
b. Obina bronana kariica od koje je sauvan samo ulomak;
2,4 cm; 0,25 g; inv. 872 (T. VI. 11).
c. Bronani lijevani prsten, neukraen; pr. 2 cm; 1,65 g; inv.
869 (T. VI. 12).
d. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva. Vanjska povrina obrua ukraena je jednim
lijebom; pr. 1,8 cm; 0,8 g; inv. 870 (T. VI. 13).
GROB 10A
obloena je okomito postavljenim kamenim ploama. Unutar
groba zateene su dislocirane kosti jednog pokojnika. Bez nalaza.
GROB 11A
1

niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 12A
zemljanoj raci. Ukopana su dva pokojnika jedan iznad
drugoga, oba s rukama ispruenim niz tijelo. Uz desnu nogu
donjeg pokojnika pronaen je jedan no (a).
a. eljezni no ravnog hrpta i blago povijenog sjeiva. Trn za

nasad drka djelomino sauvan; 13,0 x 1,7 cm; 21 g; inv.
873 (T. VII. 1).
GROB 13A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. U donjem dijelu
bio je otvoren i istraen godine 1939. Grobna raka bila je
obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen

od nepravilnih kamenih ploa oblijepljenih glinom. Ukopan je
jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Uz lubanju su
otkrivene dvije kariice (a. 1-2).
a. 1-2 Par bronanih kariica ovalna oblika i ravno odrezanih
krajeva; 3 x 2,7 cm, 2,8 x 2,6 cm; 1,95 g, 1,8 g; inv. 874-875
(T. VII. 2-3).
GROB 14A
Tabla 2.
obloena je nepravilnim kamenim ploama i ploama od

obraene sedre, a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih
ploa. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
b. eljezno kresivo stanjenih i uvijenih krajeva; 5,5 x 2,5 cm;
tijelo. Bez nalaza.
18,2 g; inv. 868 (T. VI. 9).

GROB 15A
178
GROB 9A
bila je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio bez
obloena je obraenim sedrenim ploama. Grob je bio bez
pokrova. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
tijelo s dlanovima poloenim na zemlju. Unutar groba otkriven
tijelo. Ispod lubanje su otkrivene dvije kariice (a, b), a na
je ulomak kremena, koji je danas izgubljen.
Maja Petrinec
10
11
12
13
14
Tabla 3.
GROB 16A
GROB 17A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Grob je
bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik, a od kostura je bila
sauvana samo lubanja. Bez nalaza.
tijelo. Bez nalaza.
179
GROB 18A
GROB 24A
zemljanoj raci, a samo je uzglavnica nainjena od sedre. Grob
je obloena okomito postavljenim kamenim ploama, a grob
je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik (dijete), a kostur
je bio bez pokrova. Dno mu ine pokrovne ploe drugoga
je bio loe sauvan pa se nije moglo utvrditi poloaj ruku.
groba. Unutar groba zateene su dislocirane kosti jednog
Unutar groba otkrivena je jedna sljepooniarka (a).
pokojnika. Bez nalaza.
a. Srebrna sljepooniarka s jednom ovalnom limenom

jagodom, neukraena; v. 2,8 cm; 0,85 g; inv. 876 (T. VII. 4).
GROB 25A
GROB 19A
je obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u
od nepravilnih kamenih ploa. Dno je takoer bilo poploano.
obinoj zemljanoj raci s okomitom kamenom ploom kao
Ukopan je jedan pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz
uzglavnicom. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim
tijelo. Bez nalaza.

GROB 26A
GROB 20A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Nalazio se iznad
gornje polovine groba 24A. Grobna raka bila je obloena
zemljanoj raci s pokrovom od nepravilnih kamenih ploa u
obraenim sedrenim ploama, a pokrov takoer nainjen od
donjoj polovini. Ukopan jedan pokojnik s rukama poloenim
sedre. Dno je bilo poploano tankim kamenim ploicama.
na karlici. Bez nalaza.
Ukopan je jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.
GROB 21A
GROB 27A
bila je obloena obraenom sedrom i laporom u dva reda, a
je obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen
pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopana su
od tankih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik (dijete).
dva pokojnika, jedan iznad drugoga. Donji kostur je in situ,
Bez nalaza.
a gornji djelomino dislociran. Donji pokojnik imao je ruke

ispruene niz tijelo, a kod gornjega poloaj ruku nije bilo
GROB 28A
mogue utvrditi. Uz lubanju donjega kostura pronaene su
Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Ukop
dvije kariice od kojih je danas sauvana samo jedna (a), a na
u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
desnoj ruci jedan prsten (b).
ispruenim niz tijelo. Na desnoj ruci pokojnika otkriven je
a. Obina srebrna kariica ovalna oblika sa zavrecima
jedan prsten (a).
krajeva u obliku uice i petlje; 2,5 x 2,3 cm; 0,85 g; inv. 878
(T. VII. 5).
a. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih

krajeva, neukraen; pr. 2 cm, 0,9 g; inv. 881. (T. VII. 9)

krajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,05 g; inv. 877 (T. VII. 6).
GROB 29A
GROB 22A
bila je obloena manjim nepravilnim kamenjem. Grob je bio
pokriven irokom kamenom ploom. Unutar rake zateene su
dislocirane kosti veeg broja pokojnika. Bez nalaza.
niz tijelo. Na desnoj ruci otkrivena su dva prstena 8a, b.

a. Bronani lijevani prsten D-presjeka, neukraen; pr. 2 cm;
7,1 g; inv. 879 (T. VII. 7).
krajeva, neukraen; pr. 1,9 cm; 1,7 g; inv. 880 (T. VII. 8).
GROB 30A
je obloena manjim nepravilnim kamenjem. Grob nije imao
pokrov, ali je iznad kostura utvren deblji sloj gline. Ukopan je
jedan pokojnik kojem je lijeva ruka ispruena niz tijelo, a desna
GROB 23A
poloena na bedrenoj kosti. Bez nalaza.

u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 31A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grob je
djelomino bio istraen godine 1939. Grobna raka bila je
obloena okomito postavljenim kamenim ploama, a pokrov
nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan
pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
180
Maja Petrinec
Tabla 4.
GROB 32A
a. 1-2 Par srebrnih sljepooniarki s jednom jagodom.
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka
Povrina jagoda ukraena je spiralno uvijenom
bila je obloena okomito postavljenim kamenim ploama
ligranskom icom; 6,3 x 6,5 cm, 6,3 x 6,8 cm; 9,4 g, 10,5 g;
i blokovima od obraene sedre, a pokrov nainjen od

nepravilnih kamenih ploa. Pokrovne ploe bile su glinom
inv. 882-883 (T. VII. 10-11).

b. Bronani prsten sa staklenom krunom. Obru prstena
spojene s oblonicama. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
je neukraen, sprijeda je proiren, a na to proirenje
ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje pronaena je po
privrena je kazeta s leitem za stakleni umetak; pr. 2
jedna sljepooniarka (a. 1-2), a na desnoj ruci jedan prsten (b).
cm; 3,15 g; inv. 884 (T. VII. 12).

181
GROB 33A
za obavljanja poljodjelskih radova. Ukopan je jedan pokojnik
ije su kosti zateene poremeene. Bez nalaza.
je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio pokriven

jednom nepravilnom kamenom ploom. Ukopan je jedan
GROB 40A
pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. S desne strane
lubanje otkrivena je jedna sljepooniarka (a).
je obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Grob
a. Bronana sljepooniarka s jednom ovalnom limenom
je bio bez pokrova. Unutar rake zateene su dislocirane kosti
jagodom, neukraena; 2,9 x 2,5 cm; 1,55 g; inv. 885 (T. VIII. 1).
nekoliko razliitih pokojnika. Izmeu ispremijeanih kostiju

otkrivena je 1 strjelica (a).
GROB 34A
Grob je bio orijentiran u pravci jugozapad-sjeveroistok. Ukop u
eljezna strjelica u obliku obinog iljka s ovalnim tuljcem

za nasad; 6,5 x 1 cm; 5,8 g; inv. 889 (T. VIII. 5).
obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik neutvrenog

poloaja ruku. Bez nalaza.
GROB 41A
GROB 35A
je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio pokriven
jednom nepravilnom kamenom ploom. U gornjem dijelu bio
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen od
je presjeen. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci. Bez
nepravilnih kamenih ploa. Iznad groba nalazio se recentni zid,
nalaza.
koji ga je djelomino otetio. Unutar groba zateen je jedan

pokojnik in situ i neto dislociranih kostiju drugog pokojnika.
GROB 42A
Bez nalaza.
Grob je bio orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok.

Grobna raka bila je obloena okomito postavljenim kamenim
GROB 36A
ploama. Grob je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik s
Grob je bio orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok.
rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
Grobna raka bila je obloena manjim nepravilnim kamenjem,

a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa i oblijepljen
GROB 43A
glinom. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka bila je
tijelo. S obiju strana lubanje otkrivena je po jedna kariica (a,
obloena ploama od obraene sedre. Bio je pokriven jednom
b), a na desnoj ruci jedan prsten (c).
nepravilnom kamenom ploom. Ukopan je jedan pokojnik s
a. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 3 x 2,5 cm; 2,8 g; inv. 886 (T. VIII. 2).

b. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 1,2 x 1 cm; 0,2 g; inv. 888 (T. VIII. 3).
c. Bronani limeni prsten proirenih krajeva. Na tom
GROB 44A
Grob je bio orijentiran u pravcu istok-zapad. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre i manjim nepravilnim
proirenju nalazila se kaseta s leitem za stakleni umetak,
kamenom, a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa.
koja nedostaje; pr. 2,4 cm; 2,65 g; inv. 887 (T. VIII. 4).
Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez

nalaza.
GROB 37A
Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok.
GROB 45A
Grobna raka bila je obloena ploama od obraene sedre.
Grob je bio pokriven jednom nepravilnom kamenom ploom.
obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Ukopan
Ukopan je jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.
je jedan pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez

nalaza.
GROB 38A
182
GROB 46A
u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s desnom
rukom ispruenom niz tijelo, a lijevom poloenom na karlici.
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen
Unutar groba bio je otkriven jedan bakreni novac, koji nije bilo
od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s
mogue identicirati, a danas je izgubljen.
GROB 39A
GROB 47A
je obloena manjim nepravilnim kamenjem, a pokrov nainjen
obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Ukopan je
od nepravilnih kamenih ploa. Grob je bio djelomino oteen
jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
Maja Petrinec
10
11
Tabla 5.
GROB 48A
GROB 49A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Kao
oblonica groba sluila je jedna udubljena ploa, a bio je bez
bila je obloena okomito postavljenim kamenim ploama,
pokrova. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci. Bez
a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je
nalaza.
jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.
183
GROB 50A
GROB 56A
bila je obloena nepravilnim kamenim ploama, a pokrov
takoer nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Unutar groba
zateen je jedan pokojnik in situ s rukama ispruenim niz tijelo

i ispremijeane kosti nekoliko razliitih pokojnika. Izmeu
GROB 57A
ispremijeanih kostiju otkriven je jedan prsten (a).
a. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik kojemu je lijeva ruka
krajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,9 g; inv. 890 (T. VIII. 6).
bila ispruena niz tijelo, a desna poloena na bedrenu kost. Uz

lubanju je otkrivena jedna kariica (a), a na lijevoj ruci jedan
GROB 51A
prsten (b).
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Ukop u obinoj

krajeva; 1,5 x 1 cm; 0,17 g; inv. 898 (T. IX. 1).

krajeva, neukraen; pr. 2,2 cm; 1,5 g; inv. 897 (T. IX. 2).
GROB 52A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u
GROB 58A
obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje otkrivene su po tri
je obloena ploama od obraene sedre i kamenim ploama,
sljepooniarke (a, b, c. 1-2, d. 1-2).
a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Dno je bilo
a. Srebrna sljepooniarka s jednom limenom ovalnom
djelomino poploeno. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
jagodom, neukraena; 3 x 2,5 cm; 1 g; inv. 891 (T. VIII. 7).
ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
b. Srebrna sljepooniarka s jednom limenom ovalnom

jagodom, neukraena; 3,5 x 3 cm; 1,75 g; inv. 892 (T. VIII. 8).
c. 1-2 Par bronanih lijevanih sljepooniarki s jednom
GROB 59A
Grob je bio orijentiran u pravcu istok-zapad. Grobna raka bila
okomito postavljenom jagodom. Povrina jagoda ukraena
je obloena ploama od obraene sedre i manjim nepravilnim
je s po est valovnica, kojima se imitira ligranska nit. Na
kamenjem. Grob je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik
bonim stranama karika nalaze se koljenca od ovijene ice;
s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
3 x 1,5 cm, 2,5 x 1 cm; 2,27 g, 2,05 g; inv. 893-894. (T. VIII. 9-10)
d. 1-2 Par bronanih sljepooniarki s tri jednako velike
GROB 60A
limene kuglaste jagode, neukraene; 4,8 x 3,7 cm, 4 x 3,9
Grob je bio orijentira u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
cm; 3 g, 4,2 g; inv. 895-896 (T. VIII. 11-12).
zemljanoj raci. Ukopana su dva pokojnika jedan iznad drugoga

i oba su imali ruke ispruene niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 53A
GROB 61A
bila je obloena ploama od obraene sedre i bez pokrova.
Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez
nalaza.
od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s

GROB 54A
od tankih nepravilnih kamenih ploa. Dno je takoer bilo
je djelomino obloena ploama od obraene sedre, a pokrov
poploano. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
tijelo. Bez nalaza.
pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 55A
GROB 63A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Ukop je u obinoj
zemljanoj raci, koja je tek djelomino obloena manjim
je obloena ploama od obraene sedre. Ukopan je jedan
nepravilnim kamenjem. Unutar groba zateen je jedan
pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
pokojnik (dijete) in situ i dislocirane kosti drugog pokojnika.

Bez nalaza.
184
GROB 62A
Maja Petrinec
2
4
7
9
10
11
12
13
Tabla 6.
GROB 64A
GROB 65A
je obloena ploama od obraene sedre i obukana, a pokrov
veih nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s
nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Dno groba takoer
je bilo obukano. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci.

Bez nalaza.
185
GROB 66A
po jedna kariica (a, b).
krajeva; 2,2 x 1,8 cm; 1 g; inv 904 (T. IX. 8).
nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik (dijete) s
krajeva; 2,5 x 2,2 cm; 2,45 g; inv. 905 (T. IX. 9)
GROB 67A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop je u obinoj
Predmeti otkriveni izvan grobova
zemljanoj raci, ali je dno poploano. Ukopan je jedan pokojnik

s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
a. Srebrna sljepooniarka s okomito postavljenom duguljastom

jagodom. Povrina jagode podijeljena je u polja dvostrukom
GROB 68A
nabranom ligranskom icom, a na vrhu i dnu zavrava
krupnim kapljiastim zrnom; vis. 3 cm (T. X. 1).
od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik

neutvrenog poloaja ruku. Uz vratne kraljeke otkrivene su
krajeva; pr. 1,7 cm; 0,6 g; inv. 907 (T. X. 2).

c. Bronani lijevani praporac s uicom na vrhu i krinim razrezom
dvije kariice (a, b).

krajeva; 2 x 1,2 cm; 0,5 g; inv. 899 (T. IX. 3).
krajeva; 1 x 1,1 cm; 0,2 g; inv. 900. (T. IX. 4).
na dnu; 2,2 x 3 cm; 19,6 g; inv. 908 (T. X. 3).

d. eljezna strjelica u obliku iljka; 5,5 cm; 12,85 g; inv. 914 (T. X. 4).
e. eljezna strjelica u obliku iljka; 5,2 cm; 5,2 g; inv. 906 (T. X. 5).
f.
Zemljani koluti oktogonalna oblika i s krunim otvorom po

sredini; pr. 1 cm; 9,7 g; inv. 915 (T. X. 6).
g. eljezno kresivo stanjenih i povijenih krakova, kojima su

GROB 69A
zavretci povijeni prema unutra; 5 x 2,3 cm; 79 g; inv. 913 (T. X. 7).

pokrova. Ukopan je jedan pokojnik neutvrena poloaja ruku.
Znaajke grobalja
Bez nalaza.
GROB 70A
Budui da su istraena samo dva groba, o karakteru groblja na
oranici Aima Popovia ne mogu se u ovom trenutku donijeti
je obloena ploama od obraene sedre i muljike, a pokrov
konani zakljuci. No s obzirom na orijentaciju obaju grobova s
velikom se vjerojatnou moe pretpostaviti da se radi o dijelu
pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje
manjega groblja na redove. Kod takvih grobalja uobiajeno je
pronaena je po jedna sljepooniarka (a. 1-2), a na desnoj
nizanje grobova u donekle pravilnim redovima u pravcu zapad-
ruci jedan prsten (b).
istok s veim ili manjim otklonima k jugu ili sjeveru. Nepravilnosti
a. 1-2 Par srebrnih sljepooniarki s jednom jagodom ovalna
koje se zamjeuju u redovima uvjetovane su odreivanjem
oblika. Povrina jagoda ukraena je ovalima od aplicirane
orijentacije svakoga pojedinog groba prema toki izlaza sunca na
ligranske niti i zrnatim trokutiima; 6 x 6,3 cm, 6 x 6,3 cm;
dan ukopa. Otkloni od smjera zapad-istok, meutim, uvijek su u
10,1 g, 10 g; inv. 901-902 (T. IX. 5-6).
okviru krajnjih toaka obzora u kojima sunce izlazi i zalazi u doba

krajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,75 g; inv. 903 (T. IX. 7).
ljetnoga i zimskog solsticija.

Groblja s manjim brojem grobova (10 do 100 grobova)
pojavljuju se na zapadu, ali preteito u srednjoj Europi u
GROB 71A
kasnomerovinkom razdoblju i zamjenjuju velika groblja na
redove s tisuu i vie grobova. U sluaju oranice Aima Popovia
je obloena ploama od obraene sedre, a kao uzglavnica
vjerojatno je rije o manjem naseobinskom rodovsko-porodinom
je uporabljena kamena ploa. Bio je pokriven nepravilnim
groblju na redove na kakvima se obino pokapaju zajednice koje
kamenim ploama. Ukopan je jedan pokojnik neutvrena
se sastoje od jedne ili vie velikih obitelji povezanih vrim ili
poloaja ruku. Bez nalaza.
slabijim obiteljskim vezama.
GROB 72A
obloena suhozidnom ogradom od lomljenog kamena. Taj nain
oblaganja grobnih raka na podruju na kojem e se formirati
hrvatska kneevina zapaen je ve u horizontu s poganskim
od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik
znaajkama pokapanja, ali i kasnije, u okviru grobalja s kranskim
neutvrena poloaja ruku. S obiju strana lubanje otkrivena je
nainom pokapanja sve do u zreli srednji vijek. U pojedinim
Raka mukoga groba na oranici Aima Popovia bila je
186
Maja Petrinec
10
11
12
Tabla 7.
sluajevima rake su obloene samo jednim redom kamena, ali
Rodaljice-Ogradice,16 Biljane Donje-Trljuge/Prine17 i Ostrovica-
je znatniji broj onih poput groba na oranici Aima Popovia, s
Greblje,18 a prema zabiljekama L. Maruna takvu su oblogu
ogradom od nekoliko redova uslojenog kamena bez uporabe
imali grobovi na poloaju Ardalia baa u evrskama i pojedini
vezivnog materijala. Analogne grobove pronalazimo na grobljima

poganski obiljeenog sloja na poloajima Stankovci-Klaria kue,15
16
17
15
Beloevi 1975; Beloevi 1985a.
18
Juri 1995; Juri 2002.

Beloevi 1985b; Beloevi 1986.
Buri, Delonga 1998.
187
grobovi na Debeljaku u Smrdeljima.19 Navedeni grobovi uglavnom
U oba groba na oranici Aima Popovia bio je ukopan jedan
su bez pokrovnih ploa osim u jednom sluaju u Rodaljicama,
pokojnik s glavom poloenom na zapadu i rukama ispruenim
ali je ondje rije o kombinaciji suhozidne ograde i okomito
niz tijelo, to je uobiajeno u okviru grobalja na redove ranoga
postavljenih kamenih ploa.
srednjeg vijeka.
Drugi grob na oranici Aima Popovia pripada rijetko

zastupljenome tipu. Rije je o zidanoj i presvoenoj grobnici
kakve su dosad registrirane samo u nekoliko sluajeva. Najbrojnije
U sluaju Bukorovia podvornice rije je o groblju koje se razvilo
su upravo na podruju Biskupije. etiri presvoene zidane
oko predromanike crkve, premda je i ovdje registrirano nekoliko
grobnice otkrivene su na poloaju Crkvina, a nedavno provedenim
ukopa i pojedinanih nalaza, koji se moraju pripisati horizontu
revizijskim arheolokim iskopavanjima nedvojbeno je, s obzirom
s poganskim znaajkama pokapanja. Groblje na Bukorovia
na njihovu orijentaciju i stratigraju nalazita, utvreno da su te
podvornici pripada onoj skupini grobalja uz crkve na kojima se
grobnice dio groblja na redove koje prethodi izgradnji bazilike,
ukapa ve od 9. stoljea i koja se, za razliku od grobalja zreloga i
a pripadaju mu i grobovi s ukopom u drvenom lijesu.20 Dvije
kasnog srednjeg vijeka i unato injenici da se nalaze u okoliu
takve grobnice uoio je fra L. Marun i na poloaju Popovia
crkve, i dalje formiraju po principu grobalja na redove. Premda
Dolova, dvjestotinjak metara sjeveroistono od kompleksa na
vei broj grobova zadrava uobiajenu orijentaciju zapad-istok,
Crkvini. I potonje pripadaju manjem groblju na redove na kojem
ima ih poloenih u drugaijim pravcima, a osobito se izdvaja
su zabiljeeni i ukopi u obinim zemljanim rakama. Bitno je
jedna skupina grobova orijentiranih u pravcu sjever-jug istono
naglasiti da u navedenim sluajevima nije rije o sekundarnoj
od apside crkve. Velik broj grobova bio je oteen ili u potpunosti
uporabi starokranskih grobnica premda su na podruju
uniten poljodjelskim radovima prije poetka arheolokih
ranosrednjovjekovne Hrvatske registrirani i takvi primjeri (groblja
iskopavanja. Objavljujui rezultate iskopavanja provedenih godine
sv. Ivo u Livnu i Crkvine u Cisti Velikoj).22 Na Crkvini u Gornjim
1939., S. Gunjaa je ustvrdio da se grobovi mogu podijeliti u tri
Koljanima kraj Vrlike takoer su registrirani ukopi u presvoenim
skupine, a istu sliku pokazuju i grobovi otkriveni godine 1951.24
zidanim grobnicama, ali budui da su one otkrivene u okviru
To su grobovi u obinim zemljanim rakama, zatim grobovi kojima
nesustavnih istraivanja i nisu dokumentirane, ostalo je nepoznato
su rake obloene obraenim sedrenim ploama, te grobovi ije
pripadaju li srednjovjekovnome ili starokranskom razdoblju,
su rake obloene okomito postavljenim kamenim ploama. Dio
to je u ovom sluaju mogue s obzirom na raniju starokransku
grobova posljednjih dviju skupina imao je pokrovne ploe. Rijetki
sakralnu graevinu. U skupinu zidanih grobnica mogu se uvrstiti
su grobovi imali poploano dno, a u najveem broju sluajeva
i grob 34 u Dubravicama kod Skradina i dva groba na Greblju u
pokojnik je bio poloen neposredno na zemlju.
21
Ostrovici kraj Bribira, koji su pravilno zidani, a kao vezivni materijal
Oblaganje grobnih raka obraenim sedrenim ploama
uporabljena je buka.23 Potonja tri groba nisu bila presvoena,
registrirano je i na drugim starohrvatskim grobljima na irem
nego prekrivena kamenim ploama. Na oba ova groblja takoer
kninskom podruju (Biskupija-Braia podvornice, Knin-Spas),
se pojavljuju raznoliko graeni grobovi (obine zemljane rake s
gdje ovog materijala ima u izobilju.25
uporabom drvene grae i rake obloene suhozidnom ogradom)
Grobovi s rakama obloenim okomito postavljenim kamenim
i, to je jo znaajnije, svi ti grobovi pripadaju istome sloju
ploama veoma su brojno zastupljeni na svim starohrvatskim
ukopavanja. Zanimljiv je i podatak da su unutar grobnice ispod
grobljima. Katkad su oblone i pokrovne ploe pravilno obraene
junog broda bazilike na Crkvini u Biskupiji, jedne od grobnica na
tako da je zapravo rije o tipu groba u obliku kamene krinje.
Ostrovici i jedne grobnice na Crkvini u Koljanima otkriveni i ostatci
To osobito dolazi do izraaja na pojedinim grobljima s podruja
drvenih ljesova.
Cetinske krajine gdje je ovaj tip najei, ali i na ravnokotarskim
Sve navedene grobnice, bilo da je rije o onima sa svodom
nalazitima u Kaiu i Smiliu.26 Tip groba u obliku kamene krinje
ili onima prekrivenim ploama, odlikuju se iznimno bogatim
na podruju Dalmacije poznat je jo od ilirskih vremena, te kroz
inventarom pa se mora zakljuiti da su bile namijenjene osobama
antiko razdoblje, pa ga preuzimaju i novonaseljeni Slaveni. U
viega drutvenog statusa. One se svakako grade po uzoru na
horizontu s kranskim znaajkama pokapanja ovaj e oblik groba
grobnice starokranskoga i kasnoantikoga razdoblja, a njihova
biti prevladavajui.
uporaba svjedoi o kulturnom kontinuitetu, te ukazuje na utjecaj
Na Bukorovia podvornici u znatnom su broju zastupljeni
zateenoga, vie ili manje romaniziranoga i kristijaniziranoga,
ukopi u obinim zemljanim rakama, to inae nije uobiajeno u
domaeg stanovnitva na slavenske doljake.
horizontu s kranskim nainom pokapanja, osobito ne u okviru

grobalja uz crkve.
19
20
21
22
23
Marun 1897; Marun 1998, str. 70.

HiK (Rasprave) 2000, str. 124, sl. 25.
Marun 1998, str. 106, 107.
Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 34; Mari, Gudelj, Lozo 2000, str.
125, 126.
Gunjaa 1995; Buri, Delonga 1998.
24
25
26
188
Gunjaa 1952, str. 63-65.

Za Bukorovia podvornicu vidi u katalogu. Neistraeni srednjovjekovni
grobovi od obraenih sedrenih ploa mogu se vidjeti u blizini crkve
sv. Stevana u Golubiu. Od sedrenih ploa bili su izgraeni i grobovi na
lokalitetu Spas u Kninu. Vidi: Jelovina 1991.
Jelovina 1968; Beloevi 1986.
Maja Petrinec
3
1
11
10
12
Tabla 8.
S. Gunjaa smatrao je da izmeu grobova s razliito oblikovanim
obzirom na srodnost nalaza u sve tri vrste grobova smatram da ih
grobnim rakama na Bukorovia podvornici postoji kronoloka
se ne moe kronoloki vrednovati na osnovi grobne arhitekture.
razlika, tj. da su grobovi u prostim zemljanim rakama najstariji
Treba zapaziti tek da su pojedini grobovi sigurno ukopani nakon
i da su bili ukopani u najveoj dubini, zatim slijede grobovi s
to je crkva prestala biti u funkciji, jer su im oblonice inile
arhitekturom od sedrenih ploa i, naposljetku, kao najmlai,
vapnenaste ploe izvaene iz crkvenog plonika.28 Takoer je
grobovi s rakama obloenim okomito postavljenim kamenim

ploama.27 Dokumentacija iz godine 1951. kojom raspolaem ne
doputa donoenje nekih daljnjih zakljuaka u tom smislu, ali s
27
Gunjaa 1952, str. 63-65.
189
u jednom grobu kao spolija pronaen ulomak grede oltarne
podatcima, vjerojatno se radi o osobama koje su u srodstvu pa
ograde.
bi se ove grobnice mogle oznaiti kao obiteljske. Na meusobnu
29
Kod grobova s oblonicama nainjenima od sedrenih ploa
bliskost, odnosno srodstvo ukopanih upuuju i pojedini primjeri
zamijeeno je koritenje gline, kojom su pojedine ploe bile
grobova s kamenom arhitekturom gdje dva groba imaju jednu
spajane na sastavcima, a isto je zamijeeno i na sastavcima izmeu
zajedniku oblonicu poput navedenog sluaja grobova 14
oblonica i pokrovnih ploa. U pojedinim sluajevima glinom su
i 15 na Bukorovia podvornici. Takvi su dosad zabiljeeni na
premazivane i pokrovne ploe. Unutar obinih zemljanih raka
Glaviinama u Mravincima,39 Majdanu u Solinu,40 Kosi u Vrpolju41
iznad kostura se u vie sluajeva nalazio nekoliko centimetara
i Vrbici u Piramatovcima.42 Izvan prostora ranosrednjovjekovne
debeo sloj gline ili vapnenaste smjese. Taj obiaj zapaen je i
Hrvatske osobito je zanimljiv sluaj triju oblonicama meusobno
na drugim starohrvatskim grobljima, a premazivanje glinom
povezanih grobova na Brecu kod Buzeta u Istri.43
primjenjivalo se kako kod grobova s kamenom tako i kod onih s
Samo u grobu 40A na Bukorovia podvornici otkrivene su
drvenom graom. Ovu je pojavu nastojao protumaiti Z. Gunjaa,
ispremijeane kosti veeg broja razliitih pokojnika dok su u
zakljuivi da se na taj nain nastojalo hermetiki zatvoriti grob,
grobu 50A uz jednog pokojnika in situ utvrene dislocirane kosti
vjerojatno da bi se sprijeio smrad tijela u raspadanju.
nekoliko razliitih pokojnika. U pet grobova nisu bili zateeni
30
U najveem broju grobova bio je ukopan po jedan pokojnik
kosturni ostatci. Grobovi s ispremijeanim kostima veeg broja
ruku ispruenih niz tijelo ili poloenih na bedrene kosti. To je
razliitih pokojnika karakteristini su za kasniji srednji vijek.
sluaj kod 59 od ukupno 72 groba istraena godine1951., dok
Tada dolazi i do drugih bitnih strukturnih promjena u nainu
za one otkrivene 1939. ne raspolaemo takvim podatcima. U 5
pokapanja, na to se opseno osvrnuo T. Buri, pa upuujem
grobova bila su ukopana po dva pokojnika. U grobovima 12A i
na njegov tekst.44 Uz navedene podatke u vezi s grobljem na
60A pokojnici su poloeni jedan iznad drugog dok je u grobovima
Bukorovia podvornici bitno je konstatirati i to da ni jedan
21A, 35A i 55A jedan pokojnik zateen in situ, a iznad njega su
pokojnik nema ruke prekriene na prsima, a ta okolnost pokazuje
bile dislocirane kosti drugoga pokojnika. Grobovi 14 i 15 otkriveni
se znaajnom pri pokuaju utvrivanja gornje granice ukapanja na
godine1939. imali su zajedniku oblonicu.
spomenutom groblju.
Slini su primjeri registrirani u okviru grobalja na redove s
Naposljetku, veoma je zanimljiv i Marunov podatak o
kranskim nainom pokapanja kao i na pojedinim grobljima
sarkofagu ispred crkve, koji je, na alost, bio zateen prazan.
koja se, upravo kao i groblje na Bukorovia podvornici, ve od 9.
Budui da na nalazitu na Bukorovia podvornici nisu utvreni
stoljea razvijaju oko crkava. Rije je o naknadnom koritenju istih
arheoloki slojevi antikoga ili starokranskog razdoblja,
grobova. Za Glaviine u Mravincima kraj Solina Karaman donosi
vjerojatno se ne radi o sekundarnoj uporabi starijeg sarkofaga,
podatak o grobovima s dva pravilno orijentirana pokojnika, koji
ve se moe pretpostaviti da je nainjen u srednjem vijeku.
su poloeni jedan iznad drugoga.31 Ista je situacija i u mlaem
Taj zakljuak podupiru rijetki slini primjeri poput sarkofaga
sloju grobova na dva poloaja uz Gluvine kue u Glavicama kod
otkrivenih na oblinjoj Crkvini i onih iz Galovca pored Zadra.45
Sinja, te na groblju Gornji vrtal u Tugarima, gdje su jedan iznad
Jedan biskupijski i jedan galovaki sarkofag bili su nainjeni
drugoga sahranjena po dva, tri, a katkad i etiri pokojnika.32
od preklesanih dijelova antikih arhitrava, to jasno svjedoi o
U grobu 66 na Vratnicama na Bribiru takoer su jedan preko
njihovu nastanku u srednjem vijeku. Oni potvruju postojanje
drugoga poloena dva pokojnika.33 No znatno je ei obiaj
tradicije kulta pokapanja u sarkofazima na izmaku antike, koju su
da se kosti ranije ukopanog pokojnika sklanjaju i, nakon ukopa
u ranom srednjem vijeku prihvatili i Hrvati.
drugog pokojnika, u hrpi skupljaju uz rub grobne rake, ispod

njegovih nogu. Taj obiaj zapaen je u 11 sluajeva na Lepinu u
Analiza grobnih nalaza
Bijaima, u 8 sluajeva na Vratnicama na Bribiru. te u veem

34
35
broju sluajeva na Gredama u Kaiu36 i Gorici u Stranama,37
kao i u sluaju groba koji je na Vrbici u skradinskom Graacu
Naunice
istraio L. Marun. Premda, na alost, ne raspolaemo takvim
Meu zlatnim naunicama s nepoznatih nalazita u Dalmaciji (T. I,
38
1-8), koje se uvaju u MHAS-u, nalaze se i tri primjerka otkrivena

unutar presvoene zidane grobnice na oranici Aima Popovia.
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
190
Gunjaa 1952, str. 66.

Gunjaa 1995, str. 159, 160.
Karaman 1940, str. 8, 9.
Miloevi 1997, str. 111-115; Petrinec 2000, str. 234; Petrinec 2002, str. 216.
Jelovina 1992, str. 33.
Jelovina 1986b, str. 219.
Jelovina 1992, str. 33.
Vrsalovi 1968, str. 73, 74.
Cetini 1998, str. 52.
Marun 1998, str. 141.
Svi se ti primjerci u irem smislu mogu uvrstiti u skupinu koja je u

literaturi obino odreena kao skupina zvjezdolikih naunica ili
39
40
41
42
43
44
45

Na podatku zahvaljujem kolegi mr. . Krneviu.
Marui 1962, str. 453-468.
Buri 2001, str. 244, 245.
Beloevi 1996, str. 327-338.
Maja Petrinec
Tabla 9.
ih se oznaava kao naunice mediteransko-bizantskog obiljeja.46
s podruja Calabrije, Sicilije, Male Azije i Korinta, opredijeljeni u
Stilski se vezuju uz kasnoantiki, odnosno bizantski nakit, a
irokom vremenskom rasponu od 6. do 12. stoljea.47
podrijetlo i nastanak svakako im treba traiti u okviru bizantskog

zlatarstva istonomediteranskog prostora, na to je u literaturi ve
Srodne primjerke naunica pronalazimo u grobu otkrivenom

na Stolia njivi u Golubiu kraj Knina,48 zatim u grobu 41 uz crkvu
nekoliko puta ukazano i na to jasno upuuju brojni srodni nalazi
47
46
Vinski 1952, str. 32,33, 40.
48
Corrado 2002, str. 363; Maneva 1992, str. 40; Vinski 1952, str. 32, 40.
HiK (Rasprave) 2000, str. 61, sl. 31.
191
sv. Asela u Ninu,49 jednom grobu na sv. Martinu u Lepurima kraj
luksuzni nakit.62 Kad su u pitanju zvjezdolike naunice, s tog se
Benkovca, te u grobu 112 u Grborezima kraj Livna. Pojedinani
podruja moe navesti tek par loe lijevanih bronanih naunica,
primjerci potjeu iz Solina,52 Smrdelja,53 Visoana kod Zadra54
raenih na proboj i s ukrasom u obliku zvijezde s pet krakova.
i Kablia Malog kraj Livna. Kao analogije mogu se navesti jo
Pronaene su u grobu 65 na Zajjem Brijegu u Velom Mlunu,
srebrne naunice iz grobova 48 i 227 na drijcu u Ninu,56 par
zajedno s ogrlicom, na koju je bila nanizana probuena srebrna
naunica iz groba 1 na poloaju Gluvinih kua u Glavicama kraj
silikva Konstantina V. Kopronima, pa se na temelju toga grob moe
Sinja i jedna naunica, takoer grobni nalaz, iz Dubravica kod
opredijeliti u kraj 8. stoljea.63
50
51
55
57
Skradina.
Slina je situacija i na podruju rasprostiranja Komani (Kalaja
58
Veina navedenih naunica u domaoj se arheolokoj literaturi
Dalmaces) kulture, gdje kao ostavtinu romaniziranih Ilira
dosad pripisivala kasnoantikom stanovnitvu Dalmacije i nije
pronalazimo razliite inaice loe lijevanih zvjezdolikih naunica
se dovodila u vezu s novonaseljenim Slavenima, pa su sukladno
grube izrade, koje se vremenski opredjeljuju u 8. stoljee.64
tome vremenski opredjeljivane u kraj 6. i u 7. stoljee. Tome je
Imajui u vidu izneseno, ini se jo manje vjerojatnim smatrati
59
znatno pridonijela i injenica da su najveem dijelu tih nalaza
nositeljima naunica iz nae zvjezdolike skupine romanizirane
(Golubi, Solin, Smrdelji, Kablii Mali) okolnosti otkria nejasne
itelje Dalmacije 7. i 8. stoljea, poglavito u okolnostima nakon
ili nepoznate, ili se, pak, radi o sluajnim povrinskim nalazima
avaro-slavenskog prodora kad je uslijedilo intenzivno naseljavanje
(Visoani), a za primjerke iz MHAS-a, koje ovdje donosimo u
Slavena na ovo podruje.
katalogu, nije bilo poznato ni nalazite. Novija otkria luksuznih

(Lepuri, Nin), kao i jednostavnijih primjeraka (Glavice, Dubravice)
Torkves
bacaju drugaije svjetlo na problematiku vezanu uz ovaj tip
Torkves pronaen u presvoenoj grobnici danas, na alost, nije
naunica i openito enskog nakita u horizontu s poganskim
sauvan, a zagubljen je i crte na kojem je prikazan, pa o tom
znaajkama pokapanja.
nalazu nema nikakvih drugih podataka osim da je bio nainjen
Vano je naglasiti i to da slian nakit nije registriran na
od srebra. Rije je o veoma rijetkom nalazu, a torkvesi su dosad
grobljima na redove 6. i ranog 7. stoljea, koja se sa sigurnou
otkriveni u grobu 41 uz sv. Asela u Ninu (2 primjerka),65 grobu
mogu pripisati kasnoantikom ivlju. Tu, dodue, pronalazimo
53 na Maklinovu brdu u Kaiu,66 grobu 322 na drijcu67 i grobu
nekoliko srebrnih naunica s ukrasom u obliku viseeg trokutia
112 u Grborezima.68 U zabiljekama L. Maruna navodi se nalaz jo
(Knin-Greblje, Korita kraj Duvna, Kai-Glavurak),60 a moe im se
jednog torkvesa na poloaju koria-Tubia kua u Morpolai.69
pribrojiti i jedna istovjetna naunica s nepoznatog nalazita, koju
Osim bronanog torkvesa iz groba 322 na drijcu svi su bili
uva Arheoloki muzej u Splitu.61 Nezgrapnim oblikom, debljinom
nainjeni od srebra. Dva lijevana srebrna torkvesa rombina
karike, nainom privrivanja, pa i sredinjim lijevanim ukrasom
presjeka iz groba 41 u Ninu ukraena su motivom ukucanih
formiranim od krupnih pseudogranula (koji predstavlja imitaciju
krunica s tokom u sredini, a meusobno slini srebrni tokrvesi
luksuznih naunica s ukrasom u obliku obrnute piramide), ovi se
iz Kaia i Grboreza imaju valovito oblikovan obru nainjen
primjerci bitno razlikuju od naunica iz tzv. zvjezdolike skupine za
lijevanjem i ukraen rombovima, odnosno valovnicom. Torkves iz
kojima daleko zaostaju i kvalitetom izrade.
groba 322, izraen od debele bronane ice, ukraen je motivom
Analogije naunicama iz nae zvjezdolike skupine ne
koncentrinih krunica i meusobno spojenih voluta s ukucanim
pronalazimo ni na susjednim podrujima, na kojima se, na
tokama. Svi, koji su u potpunosti sauvani, imaju stanjene krajeve
osnovi materijalne kulture, moe kontinuirano pratiti domae
kruna presjeka i svi su se privrivali pomou kvaice i lijevane
romanizirano stanovnitvo tijekom 7., pa ak i 8. stoljea. Na
uice.
barbariziranim romanskim i ponekad romano-slavenskim

grobljima 7. i 8. stoljea u unutranjosti Istre nije uope prisutan
Torkves je kao vrst ogrlice poznat jo od prapovijesnih

vremena; na ilirskom se podruju, pa tako i u Dalmaciji, pojavljuje
ve u kasnom bronanom dobu, a osobito je omiljen u latenskokeltskoj kulturi. Zastupljen je u rimskom nakitnom repertoaru,
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
HiK (Rasprave) 2000, str. 62, 63.

Nalaz nije publiciran, a uva se u MHAS-u.
HiK (Katalog) 2000, str. 261 (kat. br. IV, 136).
Bukariol-Mardei 1986, kat. 2,3.
Bukariol-Mardei 1986, kat. 2,4.
Beloevi 1965, str. 149, sl. 3.
Mileti 1980, str. 297, sl. 10. 2.
Beloevi 1980, T. XXXVI. 67, T. XLIII. 25, 26.
Miloevi 1997, str. 112; Petrinec 2002, str. 240, T. IV. 3.
Krnevi 1998, str. 17.
Karaman 1940; Karaman 1952, str. 66-67; Vinski 1952, str. 29-52.; Beloevi
1965, str. 149.
Vinski 1989, str. 30, T. XXX. 10; Beloevi 1968, str. 228; Mileti 1979, T. III. 59.
Bukariol-Mardei 1986, kat. br. 1, 6.
najuestalije u kasnocarsko doba i napose u kasnoantikom

razdoblju, osobito u ranobizantskoj kulturi, posredstvom kojih,
tijekom Velike seobe dolazi u uporabu kod raznih naroda na
europskom tlu.
62
63
64
65
66
67
68
69
192
Marui 1967.
Istra 1995, str. 48, sl. 30, 31.
Rajteri-Sivec 1976, str. 557; Maneva 1992, str. 40.
HiK (Rasprave) 2000, str. 62, 63.
Beloevi 1980, T. XXXV. 6.
Beloevi 1980, T. XXVI. 27.
HiK (Katalog), str. 261 (kat. br. IV, 136).
Marun 1998, str. 192.
Maja Petrinec
Tabla 10.
Tip torkvesa s nainom privrivanja pomou kvaice i uice
u inventaru kneevskih grobova iz razdoblja Prvoga avarskog
pojavljuje se oko sredine 5. stoljea u germanskim kneevskim
kaganata.70 U literaturi su poznati primjerci s nalazita Tschumi,
grobovima hunskoga i alamanskog vremena.
Kamamunta, Kelegej, c-Tepe (s probuenim novcem Justinijana
Tijekom 6. i 7. stoljea torkvesi su najee nainjeni od

upletene zlatne ili debele srebrne ice, a pojavljuju se i masivni
I.) i Malaja Pereepina (s probuenim novcem Konstansa II.), zatim

Cosovenii de Jos, aavica, Terehegy, Igar, Bly, Nagyharsny
lijevani srebrni primjerci. Karakteristini su za bogate grobove

junoruskoga i ukrajinskog podruja, te u Karpatskoj kotlini i
Podunavlju, gdje dolaze s nalazima martinovskog stila i openito
70
Garam 1993, str. 44, 45.
193
i osobito zlatni primjerak s bulom (amuletnom kapsulom) iz
u drugaijoj funkciji, takvo objanjenje nije prihvatljivo kad su
enskog groba Ozora-Ttipuszta datiran novcem Konstantina IV.
u pitanju torkvesi. Svi su oni dio inventara istaknutih enskih
Pogonata.71
grobova, uvijek dolaze u kombinaciji s istim tipom naunica i
U kasnoavarsko vrijeme, u drugoj polovici i krajem 8. stoljea
prstenja i moe se ustvrditi da su sastavni dio nonje uglednijih
zastupljeni su jednostavni torkvesi nainjeni od upletene ili
pokojnica. Iako su kao vrst ukrasa vrata preuzeti iz kasnoantikog,
obine bronane ice (Devnska Nova Vs, trovo, itavska
odnosno ranobizantskog nakitnog repertoara (kao uostalom
To i Holiare), rjee i zlatni raskoniji primjerci poput onog iz
i naunice i prstenje), oni ne potjeu iz nekog od prethodnih
Donjih Petrovaca u Vojvodini.73 Meu staromaarskim nalazima
razdoblja, ve su bili namijenjeni osobama koje su s njima
registriran je samo jedan primjerak nainjen od glatke zlatne
pokopane, a nastanak i vrijeme noenja treba im traiti u okviru
ice otkriven u kneevskom grobu u Zemplnu u dananjoj
trajanja grobalja s poganskim nainom pokapanja.
72
Slovakoj.74 Na tom se podruju torkvesi ponovno pojavljuju u

doba bjelobrdske kulture, u drugoj polovici 10. stoljea, a najstariji
primjerak potjee iz groba 76 groblja Pra-Bercz, gdje je datiran
Ogrlica
dirhemom Nasr ibn Ahmeda II. (913.-943.).
Na ogrlicu otkrivenu u presvoenoj grobnici na oranici Aima
75
Torkvese pronalazimo i na franakom podruju (srednja
Popovia bile su, prema svjedoenju fra Maruna, nanizane srebrne
Njemaka, Tiringija), te u Danskoj, Skandinaviji i junobaltikom
limene jagodice i staklena zrna. I u ovom je sluaju rije o veoma
priobalju gdje su veoma brojno zastupljeni tijekom 10. stoljea
rijetkom nalazu. Srodne ogrlice pronalazimo u grobu 127 na Gorici
i dijelom jo u 11. stoljeu.76 Nekoliko torkvesa registrirano je i u
u vinodolskim Stranama,82 grobu 112 u Grborezima kraj Livna,83
okviru kristijaniziranih grobalja Bugarske 10. i 11. stoljea (npr.
grobu 11 na poloaju Jojinih kua u Glavicama kraj Sinja,84 grobu
Dolni Lukovit, Obroite).
53 na Maklinovu brdu u Kaiu85 i jednom od grobova na poloaju
77
Najblie prostorne i vremenske paralele primjercima s naih
Braia podvornica u Biskupiji.86 Mogu se navesti jo luksuznije
grobalja pronalazimo u grobu C 8 zahumskog nalazita Viii, gdje
ogrlice sastavljene iskljuivo od zlatnih jagodica, iz Golubia i
su otkrivena dva bronana torkvesa rombina presjeka i stanjenih
Trilja,87 te dvije zlatne jagodice, vjerojatno takoer dio ogrlice iz
krajeva, koji su se privrivali pomou petlje i kvaice.78 Groblje
groba na sv. Martinu u Lepurima.
datira s kraja 8., odnosno iz prve polovice 9. stoljea. Slini torkvesi
Ogrlice s nanizanim metalnim jagodicama predstavljaju
zastupljeni su i na sjevernoalbanskom i makedonskom podruju u
davnu tradiciju kasne antike,odnosno Bizanta, a najznaajnije
okviru kulture Kalaja Dalmaces (Komani-Kruje).79 Svi su nainjeni
analogije naim luksuznim primjercima svakako su na podruju
od povijene bronane ice, imaju zadebljan sredinji dio i stanjene
langobardske Italije 7. stoljea, na to je jo davno ukazao Lj.
krajeve, a zatvaraju se pomou uice i kvaice. Kruna su presjeka,
Karaman.88 Najbliu paralelu u slavenskom svijetu ponovno
a ponekad su djelomino ili u potpunosti omotani bronanom ili
pronalazimo u Viiima kraj apljine, u ogrlici iz groba C
bakrenom icom (Kalaja Dalmaces, Derjan na Mati, Sv. Erazmo u
sastavljenoj od dva zrna izraena u tehnici mille ori i devet
Ohridu, Cigansko Grobite-Radolita kraj Struga i dr.). No mora
zlatnih jagodica ukraenih uzorkom zrnatih trokutia i apliciranim
se zamijetiti da su, za razliku od potonjih, torkvesi iz naih grobova
polukrunicama od ligranske ice.89 Mogu se jo navesti pojedini
kvalitetno izraeni, da su veinom nainjeni od srebra i gotovo u
nalazi s velikomoravskog podruja, no ondje su jagode uglavnom
pravilu ukraeni.
bronane, rjee od pozlaene bronce, ukraene su granuliranim
80
U literaturi u kojoj su ti nalazi razmatrani, prevladalo je
uzorkom, a zastupljene jednim primjerkom ili samo nekolicinom,
miljenje da se pojavljuju u sekundarnoj uporabi, ali bez
tek iznimno veim brojem primjeraka, i pojavljuju se iskljuivo u
pojanjenja koje bi ukazivalo na njihovo podrijetlo, vrijeme
ogrlicama sastavljenima preteito od staklenih perli.90 Metalne
nastanka, prvotnu namjenu ili nain na koji su preuzeti.81 Premda
jagode kao privjesci ogrlica zastupljene su i na podruju eke
su, u pojedinim grobovima u horizontu s poganskim znaajkama
(Stara Kourim),91 a u veem broju registrirane su u tzv. srebrnim
pokapanja, registrirani predmeti razliite vremenske i kulturne
ostavama Poljske i kod Slavena u baltikom priobalju.92
pripadnosti, koji su onamo dospjeli iz razliitih razloga i uglavnom
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
194
Garam 1993, str. 45; Awaren 1985, str. 57.

Budinsk-Krika 1956; ilinsk 1963; Toik 1968.
Simoni 1996, str. 130 (195).
Budinsk-Krika, Fettich 1973, str. 76, 68, sl. 12. 1.
82
Giesler J. 1981, str. 116-120.

Rempel 1966, str. 43, 44; Hermann 1985, T. 63, 64.
Vaarova 1976, str. 199, sl. 123. 5, sl. 125. 2, 3, sl. 131. 5, sl. 213. 2.
remonik 1965, str. 202-203.
Rajteri-Sivec 1974, str. 558, T. III. 5.
Maneva 1992, str. 63-64, T. 8.
Beloevi 1980, str. 91, 92.
86
83
84
85
87
88
89
90
91
92
Cetini 1998, str. 208, T. 7.

HiK (Katalog) 2000, str. 261 (kat. br. IV, 136).
Petrinec 2002, str. 241, T. V. 7.
Beloevi 1980, T. XXXV. 3.
HiK (katalog) 2000, str. 197 (kat. br. IV, 24).
HiK (Rasprave), str. 61 sl. 31; HiK (Katalog) 2000, str. 349 (kat. br. IV, 250).
Karaman 1940, str. 22.
remonik 1965, str. 202, 203.
Dostl 1966, str. 208.
olle 1959, str. 425, sl. 63.
Kosztrewski 1962, str. 180-193.
Maja Petrinec
Ogrlice s metalnim i staklenim privjescima takoer
od bazilike na Crkvini u Biskupiji i djejega groba u zidanoj
predstavljaju nastavak kasnoantike tradicije, a pojavljuju
presvoenoj grobnici ispod pregradnog zida june prostorije
se ve od 4. st., poput npr. ogrlice sastavljene od staklenih
narteksa spomenute bazilike.99 Potonje, meutim, imaju zavretke
zrna i vretenasto oblikovanih zlatnih jagoda iz ranokranske
krakova u obliku ploica sa zakovicama. S obzirom na zavretak
grobnice s nalazita Budrovci-trbinci kraj akova.93 Uz staklene
krakova u obliku nabrane preice s ostrugama s oranice Aima
i zlatne privjeske na pojedinim ogrlicama pronalazimo i one
Popovia mogu se jo povezati primjerci iz groba 1 na Vukovia
od poludragog kamena poput almadina, karneola, ametista i
mostu u Gornjim Koljanima kraj Vrlike100 i groba 4 na Podgradini u
dr., a potonje su esto u barbarskoj uporabi u tzv. kneevskim
Reetarici,101 ali te imaju drugaije oblikovane ostrune garniture.
grobovima u doba velike seobe naroda.94
Ostrugama iz groba 3 juno od bazilike na Crkvini102 i jednoj
Ogrlice sa staklenim i metalnim privjescima registrirane su i u
ostruzi iz groba 74 na drijcu u Ninu, takoer sa zavrecima
okviru barbariziranih istarskih grobalja 7.-8. st., poput npr. ogrlice
krakova u obliku nabrane preice, ostrune garniture nisu
iz groba 21 na Vrhu kod Brkaa na koju su uz staklena zrna bile
sauvane.103 Osim na prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske, gdje
nanizane i tri jagode od srebrnog lima.
je koncentracija ovih nalaza najvea, pticoliki jezici pojavljuju jo
95
Svi nalazi ogrlica s metalnim jagodama s podruja
samo u ostrunim garniturama iz groba 326 u Dunumu u Istonoj
ranosrednjovjekovne Hrvatske pripadaju horizontu s poganskim
Friziji104 i groba 269 u Zalavru.105 U Arheolokome muzeju u
znaajkama pokapanja.
Zagrebu navodno se uva jo jedan nepublicirani jeziac ovog

tipa, koji potjee s nepoznata nalazita.106
Ostruge
Zbog specino oblikovanih ostrunih garnitura ovoj je
Ostruge, od kojih je danas sauvana samo jedna, otkrivene
skupini znatnu panju posvetila U. Giesler, koja je pretpostavila
u mukom grobu, pripadaju najbrojnije zastupljenom tipu
da pticoliki jezici nastaju na predloku veoma srodnih
na podruju ranosrednjovjekovne Hrvatske i samo s rijetkim
ranokarolinkih jeziaca s dugmetastim ili pupoljkastim
paralelama izvan toga prostora (T. II. 1-4). Rije je o eljeznim
zavretkom s kojima su djelomino vremenski paralelni.107
ostrugama s trnom obavijenim manetom od bronanog lima
Srodnost obaju tipova zbog trbuastog oblika i izraenih
optoenom pseudogranuluma i ukraenom naizmjenino
proliranih rebara u donjem dijelu osobito je uoljiva na nekoliko
postavljenim raranim trokutiima. S obzirom na oblikovanje
primjeraka, poput onog iz Barlebena, te na jezicima iz Arezza
zavretaka krakova i ostrune garniture meu primjercima ovog
i okolice Volterre u Italiji.108 Osim injenice da su veoma esto
tipa moe se raspoznati nekoliko inaica, a u sluaju ostruga s
ukraeni anglokarolinkom ivotinjskom ornamentikom, njihovo
oranice Aima Popovia rije je o veoma rijetkoj inaici. Poznata su
vremensko opredjeljivanje u drugu polovicu 8. st. potvruje i
jo samo tri para takvih ostruga; potjeu iz groba 52 na Maklinovu
nalaz iz groba 217 u Schortensu, gdje su otkriveni s veim brojem
brdu u Kaiu,96 groba 161 na drijcu u Ninu,97 te iz Ostrovice kraj
franakih denara u rasponu od 760. do 790. god.109
Bribira.98
S obzirom na pojavu pticolikih jeziaca u grobu 1 na Crkvini
Sve navedene ostruge imaju zavretke krakova u obliku
u Biskupiji zajedno s bizantskim zlatnim solidom Konstantina V.
preica narebrenog okvira. Dva para (Ostrovica, oranica Aima
Kopronima i Lava IV., koji je kovan u Sirakuzi, a prema klasikaciji
Popovia) imaju bronane ostrune ganiture, dok su kod preostala
C. Morrison sukladan tipu 2B konstantinopolskog kova emitiranog
dva para garniture eljezne. U tri sluaja u garniturama se
u razdoblju izmeu 760. i 775. god., Gieslerova je ustvrdila da
pojavljuju tzv. pticoliki jezici, osim u Ostrovici gdje nedostaju, ali
i pticoliki jezici pripadaju istom vremenu, preciznije, zadnjoj
se mogu pretpostaviti, budui da ta garnitura, poput biskupijske,
treini 8. stoljea.110 Prema njezinu miljenju, meusobna slinost
sadrava petlje pticolika oblika. U drijakoj i kaikoj garnituri
inventara grobova koji sadre ostrune garniture s pticolikim
zastupljene su prolirane petlje ovalno-titastog oblika. Tri
jezicima ukazuje na njihovu pripadnost vremenski i oblikovno
garniture sadravaju kope s preicama narebrena okvira, dok
deniranom horizontu, te se datacija biskupijskog nalaza moe
u kaikoj kope nisu sauvane. S Crkvine u Biskupiji potjeu jo
primijeniti i na sve druge nalaze pticolikih jeziaca. Za razliku
dva bronana pticolika jezica i jedan par bronanih pticolikih

petlji, te nekoliko kopi s preicama narebrena okvira nepoznatih
okolnosti otkria, koje se sve moe pribrojiti danas izgubljenim
99
ostrugama ove inaice, jednako kao i dva bronana pticolika
100
jezica s nepoznata nalazita na podruju Nina. Pticolike jezice
101
pronalazimo i u garniturama luksuznih ostruga iz groba 1 juno
102
103
104
105
93
94
95
96
97
98
Od nepobjedivog sunca do sunca pravde 1994, str. 117, kat. br. 158, 159.
Germanen, Hunen, Awaren 1987, passim.
Marui 1979, str. 124, T. III.
Beloevi 1980, T. XXIX. 1, 2, 6-8, 12.
Beloevi 1980, T. XXX. 1-9.
HiK (Katalog) 2000, str. 317 (kat. br. IV. 208a, b).
106
107
108
109
110
HiK (Katalog) 2000, str. 210 (kat. br. IV. 39), str. 222-223 (kat. br. IV. 51).
Hik (Katalog) 2000, str. 274-275 (kat. br. IV. 159).
Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 86 (kat. br. 222, 223).
Jelovina 1986a, T. II. 25-26.
Beloevi 1980, T. XXIX. 5.
Giesler 1974, str. 529, sl. 4, 2.
Ss 1963, str. 262, T. L.
Giesler 1974, str. 537, br. 17.
Giesler 1974, str. 525.
Giesler 1974, str. 526, sl. 3, 18, 37.
Schulze-Drrlam 1995, str. 564.
Giesler 1974, str. 528.
195
od Gieslerove, J. Werner je smatrao da skupina ostruga o kojoj
gotovo nepromijenjenu obliku pojavljuju u duem vremenskom
je rije pripada 9. st. i da se radi o tipu koji oponaa ukras uica
rasponu, od prapovijesnoga i antikog razdoblja sve do u srednji
s ranokarolinkih ostruga poput Sundremde.111 Na istome
vijek. Stoga je ove predmete teko kronoloki vrednovati izvan
su tragu i razmiljanja Z. Vinskog, koji zakljuuje da ostruge
zatvorenih grobnih cjelina.
sa zavretcima krakova u obliku preica narebrenih okvira
Budui da je u veini sluajeva rije o nalazima izvan grobova
nastaju na ranokarolinkom prototipu, te da je rije o lokalnim
ili nepoznatih okolnosti otkria, ostalo je nejasno jesu li sjekire
izraevinama.112 Oba ova autora, uz to, za razliku od U. Giesler,
sluile samo kao orue ili moda i kao oruje. D. Jelovina iznio je
smatraju da solidi Konstantina V. nemaju datacijsku vrijednost
miljenje da im je funkcija bila dvojaka, tj. da su bile u uporabi
kako ni za biskupijske tako ni za ostale grobove u kojima su
i kao orue i kao oruje.117 J. Beloevi smatra, pak, da se u
pronaeni.
horizontu s poganskim znaajkama pokapanja pojavljuju kao
Premda je interpretacija Gieslerove prihvatljivija od onih
oruje, a kao orue zadravaju u uporabi i nakon toga vremena.118
Wernera i Vinskog, miljenja sam da se svi pticoliki jezici ipak
No premda uz sjekiru sadrava i vei eljezni no, inventar groba
ne mogu vremenski opredijeliti u zadnju treinu 8. stoljea, iako
20 na Maklinovu brdu ne bi se mogao okarakterizirati kao ratniki.
ih dio nedvojbeno pripada tom vremenu. Ranije od sredine 9.
Takoer treba zamijetiti da ni u jednom od grobova s inventarom
stoljea ne mogu se datirati ostruge iz groba 269 u Zalavru, i to
izrazito ratnikoga ili konjanikog karaktera, poput grobova
ne samo zbog povijesnih okolnosti nego i zbog injenice da je
juno od bazilike na Crkvini u Biskupiji ili onih na drijcu u Ninu,
rije o groblju na kojem nisu osobito izraeni poganski obiaji
nije pronaena sjekira, pa je vjerojatnije pretpostaviti da ih, za
prilaganja. I ostruge iz Ostrovice, koje potjeu iz zidane grobnice,
razliku od ostalih slavenskih i drugih suvremenih naroda, Hrvati u
ukopane pokraj iste takve grobnice u kojoj je bila sahranjena ena,
Dalmaciji nisu rabili kao oruje.
opremljena srebrnim naunicama s nasuprotno postavljenim

srcolikim privjescima (tzv. minjski tip), upuuju na mlae vrijeme,
odnosno sredinu ili poetak druge treine 9. stoljea.
Keramika posuda
113
Ranije
od toga vremena vjerojatno nisu ni luksuzne djeje ostruge iz
U grobu 8A bile su otkrivene dvije keramike posude, od kojih
zidane grobnice ispod pregradnog zida june prostorije narteksa
je danas sauvana samo jedna (T. VI. 8). Rije je o neukraenom
na Crkvini u Biskupiji. Stoga se moe ustvrditi da se ostruge s
loncu kruno-jajolika oblika s obodom izvijenim prema van . Takvi
pticolikim jezicima u garniturama pojavljuju u rasponu od zadnje
lonci uobiajen su nalaz u horizontu s poganskim znaajkama
treine 8. do otprilike sredine 9. stoljea.
pokapanja, a u grobu se pojavljuje najee jedan, ponekad,

poput sluaja na Bukorovia podvornici, dva ili tri primjerka.
Sjekira
Slinih je nalaza velik broj, pa smatram izlinim navoditi analogije.
Na podruju ranosrednjovjekovne Hrvatske sjekire se iznimno
Nalaze grobne keramike s podruja Hrvatske u vie je navrata
rijetko pojavljuju kao dio grobnog inventara. Osim primjerka s
razmatrao J. Beloevi, te doao do zakljuka da se otkriveno
oranice Aima Popovia (T. I. 9) za koji pretpostavljam da potjee
posue s obzirom na oblik moe podijeliti na ono tipino
iz groba, jedna sjekira otkrivena je u grobu 20 na Maklinovu
slavenskih oblika (jajoliki i kruno-jajoliki lonci poput primjerka
brdu u Kaiu.
s Bukorovia podvornice) i ono koje odraava kasnoantike
114
Grobnim nalazima s velikom se vjerojatnou
mogu smatrati i tri primjerka s Crkvine u Biskupiji, te sjekira iz
tradicije (lonci s rukama i vrevi s izljevom).119 U tehnolokom
Morpolae.115
smislu, kao i zbog naina ukraavanja, moe se zakljuiti da
Sjekira s oranice Aima Popovia u Biskupiji pripada tipu
sve to posue nastaje pod utjecajem kasnoantike keramike
kojem otvor za nasad drke ima trokutasto raskovane bone
produkcije. Ono, meutim, ne predstavlja dokaz o znatnijem
strane u obliku krilaca. Najblie analogije pronalazimo na prostoru
sudjelovanju starosjedilakoga stanovnitva u oblikovanju
dananje sjeverozapadne Hrvatske, i to u jednoj sjekiri nepoznatih
nove etnike slike u Dalmaciji, kako je to, na osnovi pojedinih
okolnosti otkria, koja potjee iz Siska, te dvjema sjekirama iz
keramikih nalaza, pokuao protumaiti A. Miloevi.120 Upravo
ostave u Nartskim Novakima.
obrnuto, pojava posua u grobovima prvi je materijalni dokaz
116
Takve sjekire uobiajeni su nalazi
avarskih i avaroslavenskh grobalja 7. i 8. stoljea, gdje im se mogu
kojim je obiljeena prisutnost novog naroda na ovim prostorima,
pronai brojne odgovarajue analogije.
a nikad i nigdje nije zabiljeena na grobljima 6. i ranog 7. stoljea,
Ipak treba ustvrditi da je, kada su nalazi sjekira u pitanju, u

najveem broju sluajeva rije o atipinim oblicima, kakvi se u
koja se sa sigurnou mogu pripisati starijem stanovnitvu (npr.

Knin-Greblje, Korita-Duvno).121 Osim toga, prilaganje posua
povezano je s poganskim pogrebnim obiajima kakvi su, bez
111
112
113
114
115
116
196
Werner 1978-1979, str. 227-237.

Vinski 1977- 1978, str. 162.
Buri, Delonga 1998, str. 20.
Beloevi 1980, T. XXI. 3.
Beloevi 1980, T. XXXVIII. 1, 4, 5.
Filipec 2003a, str. 121, sl. 4; Simoni 1982., T. 1,3, T. 2,1.
117
118
119
120
121
Jelovina 1976, str. 118, 119.

Beloevi 1980, str. 102, 103.
Beloevi 1974; Beloevi 1980, str. 109-115.
Miloevi 1990.
Vinski 1991; Simoni 1991; Mileti 1979.
Maja Petrinec
obzira na odreeni stupanj barbarizacije, nespojivi s kranskom
Na grobljima za koja raspolaemo takvim podatcima,
pripadnou spomenutog stanovnitva. Da tipoloko-tehnoloke
pojavljuju se u inventaru mukih grobova. Kresiva slinog oblika
znaajke keramikog posua ne mogu biti svjedoanstvom o
na podruju na kojem e se formirati hrvatska kneevina poznata
etnikoj pripadnosti ukopanih, potvruje i okolnost da se u tom
su i otprije, s grobalja na kojima se pokapaju kasnoantiki itelji
smislu uope ne razlikuju posude-are iz paljevinskih, nedvojbeno
Dalmacije; ukupno pet primjeraka otkriveno je na Greblju
slavenskih grobova u Dubravicama kod Skradina od onih
u Kninu.126 Veoma su est nalaz na barbariziranim romano-
priloenih u kasnijim kosturnim grobovima na istome ukopitu.
122
U domaoj arheolokoj literaturi ve je vie puta upozoreno

na probleme vezane uz kronoloko vrednovanje grobnih
slavenskim grobljima Istre 7.-8. st. kao i u okviru avaroslavenskih

grobalja na podruju Karpatske kotline. Pronalazimo ih na
grobljima svih slavenskih naroda srednje i jugoistone Europe.
nalaza keramikog posua uz zakljuak da je njihovo preciznije

vremensko opredjeljivanje nemogue bez poznavanja
Strjelice
naseobinske keramike.
No ono to se sa sigurnou moe
S groblja na Bukorovia podvornici potjeu tri eljezne strjelice.
ustvrditi, jest da je upravo tim nalazima obiljeen horizont s
Jedna je otkrivena u grobu 40A (T. VIII. 5), a dvije izvan grobova
poganskim znaajkama pokapanja, te se mora pretpostaviti
(T. X. 4-5). Sva tri primjerka pripadaju tipu strjelice oblika iljka s
da se posude u grobovima pojavljuju tijekom cijelog vremena
koninim tuljcem za naticanje drvene motke, kakav se pojavljuje
njegova trajanja. To uostalom potvruje i novcem datiran grob 62
jo samo na nekoliko nalazita. Tri primjerka otkrivena su u grobu
na drijcu u Ninu, koji svakako pripada razdoblju oko sredine 9.
161 na drijcu u Ninu,127 a jedna strjelica u grobovima 50 i 248 i
stoljea.
225 na istome nalazitu.128 Dva istovjetna primjerka s Materiza su u
123
Ninu, a jedna s groblja sv. Ive u Livnu.129

eljezni no
Osim na naem podruju sline su strjelice registrirane i na
U grobu 12A otkriven je jedan eljezni no (T. VII. 1). Takvi noevi
grobljima 9. st. u Moravskoj.130 Nemaju vrijednost u datacijskom
takoer predstavljaju tipine i brojno zastupljene nalaze u okviru
smislu, ve se samo moe ustvrditi da im je pojava ograniena na
grobalja s poganskim nainom pokapanja, ali se javljaju i nakon
vrijeme trajanja grobalja s poganskim znaajkama pokapanja.
tog vremena, u sklopu grobalja s kranskim nainom pokapanja,

ali i kasnije tijekom zrelog i kasnog srednjeg vijeka.124
Radi se o predmetima dnevne uporabe kojima duina ne
Praporac
Izvan groba na Bukorovia podvornici pronaen je jedan bronani
prelazi 20 cm, a pojavljuju se u grobovima obaju spolova. Obino
praporac (T. X. 3). Analogije pronalazimo u slinim primjercima
su poloeni uz bok pokojnika, podjednako s lijeve i s desne strane.
otkrivenima u grobovima 122 (1) i 322 (2) na drijcu u Ninu131 te u
Ponekad se u istome grobu pojavljuju dva, a sasvim rijetko i tri
grobu u zidanoj presvoenoj grobnici ispod narteksa bazilike na
eljezna noia.
Crkvini u Biskupiji (4),132 dok su izvan grobova praporci pronaeni
U najveem broju sluajeva rije je o jednoreznim noevima
uz crkvu sv. Kria u Ninu (3).133 U MHAS-u se uva osam praporaca
ravnoga hrpta i prema vrhu blago povijenog sjeiva s trnom za
nepoznatih okolnosti otkria.134 Vjerojatno je rije o primjercima
nasad drvene drke, no upravo primjerak s Bukorovia podvornice
koje navodi L. Marun u Starinarskom dnevniku, a potjeu s
pripada drugaijem i rijetko zastupanom tipu kojemu se hrbat
poloaja koria-Tubia kua u Morpolai (1), Montijeve oranice u
lomi po sredini i savija prema sjeivu. Slini primjerci potjeu s
Orliu (1), poloaja uz kuu kovaa Jaramaza u Topolju (2), Crkvine
Crkvine u Biskupiji i Bajagia kod Sinja.125
(3) i Braia podvornica (2) u Biskupiji. U svim dosad navedenim
eljezne noeve nije mogue preciznije vremenski opredijeliti.
sluajevima rije je o grobljima s poganskim znaajkama

pokapanja. No praporci se javljaju i u okviru grobalja s kranskim
Kresiva i kremenje
nainom pokapanja. Jedan pronalazimo u grobu 32 na poloaju
U grobu 8A otkriveno je jedno eljezno kresivo sa stanjenim i
Bribir-Groblje,135 a dva jo nepublicirana primjerka s Crkvina su u
povijenim krakovima, kojima zavreci nisu sauvani (T. VI. 9).
Cisti Velikoj kraj Imotskog.136 Istom horizontu pripadaju i praporac
Slino kresivo s povijenim krakovima i zavrecima uvijenim prema

unutra potjee iz nekog od prethodno razorenih grobova (T. X. 7).
Uz kresivo u grobu 8A bio je otkriven i kamen za kresanje, koji je
126
danas izgubljen isto kao i kremen otkriven u grobu 15A.
127
Uz eljezne noeve i zemljano posue, eljezna kresiva

s kremenjem najzastupljeniji su nalazi u okviru grobalja s
128
129
poganskim znaajkama pokapanja.

130
131
132
122
123
124
125
Gunjaa 1995, str. 159-168.

Jelovina 1976, str. 131-134; Beloevi 1980, str. 109-115.
Jaki, Petrinec 1996, str. 21, 125.
Miloevi 1984, str. 191, sl. 11d, e.
133
134
135
136
Vinski 1991, str. 31.

Beloevi 1980, T. XXX. 3, 11, 12.
Beloevi 1980, XXXII. 23, T. XXXIX. 18, 19.
Beloevi 1973, T. IX. 1, 2; Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 90 (kat.
248).
Dostl 1966, str. 69, sl. 15, 29, 210.
Beloevi 1980, T. XXVI. 28, 29, T. XLIV. 20.
HiK (Katalog) 2000, str. 223 (kat. IV. 15).
Beloevi 1980, T. XLIV. 17-19.
Praporci nisu publicirani.
Zekan 1987, str. 64 (kat. 371).
Nisu publicirani. Na podatku zahvaljujem kolegi Lj. Gudelju.
197
iz groba 99 na Spasu u Kninu te vjerojatno dva primjerka otkrivena
prvu polovicu 9. stoljea. U tom smislu osobito je zanimljiv nalaz
uz crkvu sv. Marte u Bijaima.
iz groba 99 na Spasu u Kninu, gdje je praporac, zajedno s nekim
137
Svi primjerci poznatih okolnosti otkria, osim onoga iz groba
drugim sitnim predmetima, otkriven unutar kotanog recipijenta
99 na Spasu u Kninu, potjeu iz djejih grobova (drijac, grobovi
(etuija). Analogni sluaj zabiljeen je na groblju u Gomjenici
122 i 322, grob u zidanoj svoenoj grobnici na Crkvini u Biskupiji,
kod Prijedora u grobu 109, gdje je jedan praporac, takoer uz
Cista Velika-Crkvine). Ovdje ukazujem i na zabiljeke L. Maruna o
vei broj drugih predmeta, otkriven unutar slinoga kotanog
nalazima praporaca na Crkvini i Braia podvornicama u Biskupiji.
recipijenta.144 Premda se na potonjem nalazitu praporci u velikom
U tzv. desetom grobu juno od bazilike na Crkvini, u kojem je u
broju pojavljuju unutar grobova iji inventar odaje pripadnost
drvenom lijesu i razom velikaa s maevima bilo ukopano dijete,
bjelobrdskom kulturnom krugu, grob 109 pripada dijelu groblja
na pojasu su, uz jo nekoliko predmeta, pronaena tri bronana
preteito obiljeenom nalazima starohrvatskog nakita. No ne
praporca. U jednom od grobova na Braia podvornicama, pak, uz
treba iskljuiti mogunost da se pojedini praporci, kao uostalom
bok pokojnika pronaena su dva bronana praporca.
i drugi pojedinani nalazi na podruju hrvatske kneevine,
Praporci su u nakitu poznati jo od prapovijesnih vremena

te se pojavljuju kod razliitih naroda na irokom euroazijskom
pojavljuju i kao rezultat utjecaja s podruja rasprostiranja

bjelobrdske kulture.
prostoru sve do u zreli srednji vijek. Najblie vremenske i kulturne

paralele naim primjercima pronalazimo na avaroslavenskim
Uteg za vreteno
grobljima srednjeg Podunavlja i grobljima s poganskim
Na Bukorovia podvornici je izvan groba pronaen i jedan
znaajkama pokapanja na podruju Bugarske. Na avaro-
bikonini glineni koluti s otvorom po sredini (T. X. 6). Takvi se
slavenskim grobljima praporci su registrirani u najmlaem
kolutii obino interpretiraju kao utezi, koji su se naticali na dno
odsjeku horizonta obiljeenog tzv. lijevanim broncama. Ondje
vretena.
se najee pojavljuju u mukim konjanikim grobovima kao
Preteito su nainjeni od rimske opeke ili drugoga keramikog
ukras na konjskom oglavlju (itavska Ton, Devnska Nova Ves,
materijala rimskog podrijetla te od gline, a u manjem broju
Nov Zmky),138 ponekad, kao i na naim grobljima, poloeni na
pojavljuju se i primjerci od kamena ili kosti. Najee su plosnati,
pojasu pokojnika (Pra),
a prisutni su i u enskim grobovima
pa primjerak s Bukorovia podvornice pripada meu one rijetke
kao privjesci ogrlica (Komarno).140 Ponekad ih je u grobu i vei
bikoninog oblika. U najveem broju sluajeva dio su inventara
broj, koji prelazi deset primjeraka (npr. Doln Dunajovice, grob
enskih grobova pa se openito dri da oznaavaju radinost
7).
pokojnice za ivota. No ponekad se pojavljuju i u djejim
139
141
Pojedini praporci pozlaeni su ili ukraeni ljudskim maskama,
to govori o apotropejskom znaenju ovih predmeta. S obzirom
grobovima, pa im se mora pretpostaviti drugaija funkcija, a
da dolaze u grobovima s kasnoavarskim lijevanim pojasnim
vjerojatno se mogu tumaiti kao igrake. Takoer nije osobito
garniturama, te u grobovima sa eljeznim falerama ukraenima
vjerojatno da su primjerci nainjeni od kosti, teki samo nekoliko
platiranjem, tauiranjem i niellom, vremenski se mogu opredijeliti
grama, mogli sluiti kao utezi za vretena.145
u kraj 8. ili na sam poetak 9. stoljea. Praporci se u manjem broju
Kao grobni nalazi ovi su predmeti poznati jo od prapovijesnih
pojavljuju i na grobljima velikomoravske faze moravske kulture
vremena, a u uporabi su u antikom razdoblju, te kroz itav srednji
(npr. Stare Mesto).142
vijek, te stoga nemaju znaenja u kronolokom smislu. Na naem
Na podruju Bugarske pojava praporaca ograniena je
se podruju pojavljuju u grobovima sa spaljenim pokojnicima,146
na biritualna groblja s poganskim znaajkama pokapanja,
a takoer i u okviru grobalja na redove s poganskim i onima s
smjetena u njezinom sjeveroistonom dijelu, gdje su veoma
kranskim nainom pokapanja, a pronalazimo ih i na grobljima
est dio inventara bogato opremljenih djejih grobova (Kjuleva,
zreloga i kasnijeg srednjeg vijeka.147 Slini predmeti uobiajen su
Bdinci i dr.). Ta se groblja, na temelju nalaza novca bizantskog
grobni nalaz i na svim drugim slavenskim podrujima.
cara Konsantina VI. (780.-797.) u grobu 34 na groblju Kjuleva,

vremenski opredjeljuju u kraj 8. i u prvu polovicu 9. stoljea.143
Premda su praporci brojno zastupljeni na grobljima
Obine kariice
Obine kariice otkrivene su na Bukorovia podvornici u znatnom
bjelobrdske kulture, veoma esto kao privjesci ogrlica, njihova
broju. Pronalazimo ih u grobovima 1 (T. II. 2-3), 16 (T. III. 13-14),
prisutnost u okviru naih grobalja ne mora se nuno dovoditi
17 (T. III. 9), 20 (T. IV. 1-2), 29 (T. IV. 4-5), 37 (T. IV. 7-8) 45 (T. V.
u vezu s tom kulturom, o emu svjedoe nalazi praporaca u
4-5), 3A (T. VI. 1-2), 9A (T. VI. 10-11), 13A (T. VII. 2-3), 21A (T. VII.
starijem, poganski obiljeenom horizontu, pouzdano datirani u
5), 36A (T. VIII. 2), 57A (T. IV. 1), 68A (T. IX. 3-4), i 72A (T. IX. 8-9).
Preteito su nainjene od bronce, osim primjeraka iz grobova 20
137
138
139
140
141
142
143
198
Karaman 1940, str. 33, sl. 31.

Budinsk-Krika 1956, str. 19, 59, T. XVIII. 5-21.
Toik 1963, str. 130, 183, T. V. 28.
Chropovsk 1978, str. 58, sl. 37.
Poulk 1948-1950, str. 141, T. 111. a-i.
Hrub 1955, str. 265, 266
Vaarova 1976, str. 154, sl. 96. 4, 5.
144
145
146
147
Mileti 1976, T. XX. 109.

Opirnije vidi: Petrinec 2000, str. 240-242.
Unutar jednoga paljevinskog groba u Dubravicama kao prilozi otkrivena
su dva zemljana kolutia nainjena od rimske opeke. Na podatku
zahvaljujem mr. . Krneviu.
Jaki, Petrinec 1996, passim.
Maja Petrinec
i 21A, koji su srebrni. Pojavljuju se u nekoliko inaica i statistiki
Kariice s koljencima
su najzastupljenija vrst nakita na groblju. Preteito je rije o
U grobu 2A otkriven je par bronanih kariica s jednim koljencem
veim ili manjim kariicama ovalna oblika te otvorenih, ravno
od ovijene ice (T. VI.4-5). Pripadaju iznimno rijetkom tipu jer su
ili koso odsjeenih krajeva, ali ima i onih kojima je jedan kraj
uobiajenije srodne kariice s tri koljenca. Jo jedan par s jednim
ravno odsjeen, a drugi stanjen i zailjen. U grobovima 3A i 21A
koljencem registriran je na groblju uz crkvu sv. Marte u Bijaima.153
prisutna je inaica s krajevima u obliku petlje i kvaice. U funkciji
Kariice s koljencima od ovijene ice pojavljuju se, poput
su sljepooniarki, a u grobovima najee dolaze u paru ili u
kariica od pletene ice, u kasnijem odsjeku horizonta s
kombinaciji s drugim tipovima sljepooniarki. Srodne kariice
kranskim nainom pokapanja, kada su preteito nainjene
pronalazimo na svim starohrvatskim grobljima. Na pojedinima,
od bronce ili ponekad od pozlaene bronce, a tijekom zrelog
kao na Bukorovia podvornici, pojavljuju se u velikom broju
srednjeg vijeka postupno ih zamjenjuju sitnije i luksuznije
i prevladavajui su tip nakita. Takav je sluaj npr. na groblju
kariice nainjene od srebra, te naposljetku srebrne kariice s
Glaviine u Mravincima kraj Solina,
koljencima u obliku granuliranih vjenia brojno zastupljene na
148
Lepinu u Bijaima kraj
Trogira149 ili Staroj Povljani na otoku Pagu,150 a iz samo 9 istraenih
kasnosrednjovjekovnim grobljima.
grobova na Gornjem vrtlu u Tugarima potjeu ukupno ak 23

primjerka.151
Nemaju znaenja u kronolokom smislu, jer se zbog
Sljepooniarke s okomito postavljenom jagodom
jednostavnosti oblika i naina izrade pojavljuju u raznim
U grobu 52A otkriven je par sljepooniarki s okomito postavljenom
vremenskim epohama i na raznim podrujima. Na naem su
jagodom (T. VIII.9-10), a jedna je pronaena izvan groba (T. X. 1).
podruju kontinuirano u uporabi i kasnije u zrelom srednjem
Premda pripadaju istome tipu, sljepooniarke iz groba znatno
vijeku, a takoer su zastupljene i u okviru kasnosrednjovjekovnih
se razlikuju od primjerka otkrivenog izvan groba, za kojim daleko
grobalja.
zaostaju kvalitetom izrade.
Kariica od spiralno uvijene ili pletene ice
u visokoj tehnici ligrana i granulacije. Budui da nije sauvana
Na Bukorovia podvornici pronalazimo samo jednu kariicu od
u potpunosti, ne zna se je li na bonim stranama karike imala
pletene ice, i to u grobu 1, povezanu u nizu s dvama obinim
koljenca od ovijene ice ili limene jagodice poput drugih srodnih
kariicama (T. III. 4).
naunica sa sredinjom okomitom jagodom. Inaica s koljencima
Sljepooniarka otkrivena izvan groba nainjena je od srebra
Kariice od uvijene ili pletene ice relativno su est nalaz u
zastupljena je primjercima otkrivenima u grobovima 4 i 131
okviru grobalja s kranskim znaajkama pokapanja, a u manjoj
na Gredama u Kaiu,154 grobu 372 na Begovai u Biljanima
mjeri registrirane su i na grobljima zrelog srednjeg vijeka.
Donjim,155 grobu 16 na Ostrovici kod Bribira,156 grobu 26 na Livadama
Pojavljuju se u razliitim dimenzijama, pojedine imaju ravno ili
u Konjskom polju,157 u jednom od grobova na Crkvinama u
koso odrezane krajeve poput obinih kariica, a pojedine se,
Cisti Velikoj,158 te na Kosi u Vrpolju159 i ematoriju u Danilu kraj
preteito primjerci veih dimenzija, privruju pomou uice i
ibenika.160 Jedan par potjee s Gajina u Katel Suurcu,161 a
kvaice. Kariica s Bukorovia podvornice spada meu primjerke
pojedinani primjerci s Crkvine u Biskupiji (2),162, iz Bilica kraj
manjih dimenzija, ali se privrivala pomou uice i kvaice. Svi
ibenika163, Klisa164 i Meina u Plavnome, kraj Knina.165 Ovome tipu
dosad otkriveni primjerci nainjeni su od bronce, osim jednog
pripadaju i dvije meusobno razliite sljepooniarke iz groba 9
para s Leajia glavice u evrskama, koji je od srebra.
na Mogorjelu kod apljine.166
Nakit nainjen od pletene ili uvijene ice brojno je

zastupljen na grobljima bjelobrdske kulture (torkvesi, narukvice,
Inaica s manjim ili veim okomitim jagodama na bonim

stranama karike zastupljena je naunicama iz groba 13 na
prstenje), ali ne i kariice.152 Stoga bi se, premda se radi o posve

jednostavnim primjercima nakita, moglo ovaj tip kariica smatrati
karakteristinim starohrvatskim nakitom. Pojava im svakako
153
pada u klasinu fazu grobalja s kranskim nainom pokapanja,
154
najvjerojatnije negdje oko sredine 10. stoljea, a u uporabi su
155
otprilike do prijelaza 11. u 12.stoljee.
156
157
158
159
160
148
149
150
151
152
Karaman 1940, str. 12, sl. 10-11.

Jelovina 1986b, T. I. 5-6, T. II. 15, T. III. 35.
Beloevi 1970, T. III.
Petrinec 2000, T. II. 3-10, T. III. 1, 5-9.
Giesler 1981, passim.
161
162
163
164
165
166
Kariice nisu publicirane, a uvaju se u MHAS-u.

Vrsalovi 1968, T. I. 4, T. V. 131.
Jelovina, Vrsalovi 1981, T. XXV. 372.
HiK (Katalog) 2000, str. 316 (kat. IV.206).
Petrinec, Ranosrednjovjekovno groblje na poloaju Livade u Konjskom
polju (u pripremi za tisak u zborniku o rezultatima arheolokih istraivanja
na splitskoj dionici autoceste Split-Zagreb).
Mari, Gudelj, Lozo 2000, str. 123.
Jelovina 1976, T. LXXXIX. 12, 13.
Jelovina 1976, T. XIX. 1-3.
Nepublicirano.
Nepublicirano.
Jelovina 1976, T. LXX. 7.
remonik 1951, str. 244, 245, T. I. 11.
199
Gredama u Kaiu167 te onima iz grobova 66, 87, 108, 118 na
pomou uice i petlje. Na drugu polovicu 9. stoljea upuuje
Stranama u Vinodolu,
i nalaz iz groba 16 na Ostrovici, gdje je jedna takva naunica
168
a sve su nainjene od srebra. Filigranom
i granulacijom raskono ukraen srebrni pozlaeni par potjee
udruena s naunicom s dva nasuprotno postavljena srcolika
s Vrbice u Piramatovcima.
ukrasa (tzv. minjski tip), odnosno s pojednostavnjenom inaicom
169
Inaica s okomitom jagodom i
jagodama na bonim stranama karike zastupljena je i parom
tog tipa naunice u obliku trapeza.175 Naposljetku, na Livadama u
srebrnih sljepooniarki iz groba 193/1 u minju u Istri.170
Konjskom polju sljepooniarka s okomitom jagodom i koljencima
Za razliku od prethodnih, par iz groba 52A na Bukorovia
otkrivena je u jednom od najmlaih grobova, koji se na osnovi
podvornici nainjen je od bronce i loa je lijevana imitacija
nalaza u starijim grobovima moe vremenski opredijeliti u prijelaz
luksuznih primjeraka nainjenih u ligranu i granulaciji. Takve su
9. u 10. stoljee.176 Za datiranje tipa, koji umjesto koljenaca na
naunice rijetko zastupljene. Poznat je jo samo jedan primjerak
bonim stranama karike ima jagode, znaajan je nalaz iz groba
nepoznatih okolnosti otkria s Crkvine u Biskupiji i jedna naunica
193-1 u minju gdje jedan takav par pronalazimo zajedno sa
s nepoznata nalazita pohranjena u MHAS-u.
sljepooniarkama s lijevanim ukrasom u obliku spojenih obruia
171
Sljepooniarkama s okomito postavljenom jagodom u
te takoer s jagodama na karici, a potonje se mogu datirati u
literaturi dosad gotovo da i nije posveena panja. D. Vrsalovi
zadnja desetljea 9. stoljea. minjski nalaz upuuje na zakljuak
smatrao je da se mogu uvrstiti meu ostale jednojagodne
da izmeu tipa s koljencima i tipa s jagodama na karici nema
sljepooniarke ili eventualno smatrati posebnom inaicom u
kronoloke razlike.
daljnjoj razvojnoj fazi naunica s jednom jagodom. On, meutim,
Gornju granicu pojave sljepooniarki s okomito postavljenom
odvaja primjerke s jagodicama na bonim stranama karike,
jagodom tee je odrediti, no moe se pretpostaviti da se bronani
odreujui ih kao trojagodne sljepooniarke, uz zakljuak da
lijevani primjerci, upravo poput para iz groba 52A na Bukorovia
predstavljaju razvojnu liniju trojagodnih naunica ili posebnu
podvornici, koji imitiraju srebrne ligranske uzore, pojavljuju neto
varijantu grozdastog prototipa, odnosno etverojagodnog tipa.172
kasnije. Na osnovi iznesenog zakljuujem da su sljepooniarke s
Miljenja sam da genezu ovog tipa naunice treba drugaije
okomito postavljenom jagodom u uporabi od druge polovice 9.
protumaiti. Predloci sljepooniarki s okomito postavljenom
do druge polovice 10. stoljea, a najuestalije krajem 9. i tijekom
jagodom mogu se, naime, pronai u naunicama sa zvonolikim ili
prve polovice 10. stoljea. Budui da slinih sljepooniarki nema
ovalnim privjeskom ovjeenim o kariku. Tu ponajprije mislim na
nigdje drugdje u slavenskom svijetu, ovaj je tip specian upravo
dvije naunice nainjene od zlata i znatno manjih dimenzija od
za podruje ranosrednjovjekovne Hrvatske, pa se takoer moe
navedenih srebrnih sljepooniarki. Jedna potjee s Mogorjela
smatrati karakteristinim nakitom starohrvatskoga kulturnog kruga.
kraj apljine,173 a drugu, koja je s nepoznata nalazita, donosim

ovdje u katalogu. Objema je privjesak ukraen uzduno
Sljepooniarke s jednom vodoravnom jagodom
postavljenim ligranskim nitima s krupnom granulom pri dnu,
Sljepooniarke s jednom vodoravnom jagodom otkrivene su u
karika izvijena prema van u obliku S-petlje, a vremenski se
grobovima 41 (T. V. 1, 3), 45 (T. V. 6-7), 51 (T. V. 10), 6A (T. VI. 7), 32A
opredjeljuju u drugu polovicu 8. ili na prijelaz 8. u 9. stoljee.
(T. VII. 4), 33A (T. VII. 10-11), 52A (T. VIII. 1) i 70A (T. VIII. 7-8). Srebrni
Tijekom 9. st. na tom e se predloku razviti tip sljepooniarke
primjerci ukraeni u tehnici ligrana i granulacije iz grobova 51,
s okomito postavljenom ovalnom ili bademastom jagodom. U
32A i 70A mogu se uvrstiti u kategoriju luksuznih sljepooniarki.
tom smislu vrlo je indikativan nalaz para srebrnih naunica u
Srebrne ili bronane sljepooniarke s ovalnom neukraenom
jednom od grobova na groblju sv. Ivo u Livnu, koji vremenski
jagodom iz grobova 41, 45, 18A, 33A i 52A pripadaju najbrojnijoj
pripada horizontu s poganskim znaajkama pokapanja.
skupini naunica u okviru grobalja starohrvatskoga kulturnog kruga.
174
Te
naunice imaju izduen zvonoliki privjesak, veoma slian onome
S obzirom na brojnost i veliku zastupljenost, sljepooniarke
na zlatnoj naunici s nepoznata nalazita, ali ve provuen kroz
s jednom jagodom nemaju osobita znaenja u kronolokom
kariku i znatno veih dimenzija, te dva koljenca od ovijene
smislu, premda se donja i gornja granica njihove uporabe moe
ligranske ice, a privruju se pomou petlje i kvaice. Mogu
utvrditi s poprilinom sigurnou. Veina domaih autora dri
se datirati u prvu polovicu 9. st. i smatrati prijelaznim oblikom
da se pojavljuju ve poetkom 9. stoljea, ali takvo miljenje nije
k sljepooniarkama s okomito postavljenom jagodom, koje
prihvatljivo jer ih ne pronalazimo u okviru grobalja s poganskim
vremenski treba opredijeliti iza sredine 9. stoljea. To se osobito
znaajkama pokapanja. Meutim, na poetak uporabe ovog tipa
odnosi na primjerke s koljencima na karici, koji se privruju
sljepooniarki u vrijeme iza sredine 9. stoljea upuuje nalaz iz

groba 549 na Begovai u Biljanima Donjim, gdje su udruene s
naunicama s dva nasuprotno postavljena srcolika ukrasa (tzv.
167
168
169
170
171
172
173
174
200
Vrsalovi 1968, T. I. 13.

Cetini 1998, T. 36. 7, 8, T. 42. 1, 2 , T. 47. 4, 5, T. 50. 1, 2, 4, 5.
Buri 1997 (reproducirano na unutranjoj strani korica).
Marui 1987, T. XIV. 3, 4.
Nepublicirano.
Vrsalovi 1968, str. 87-88.
Mileti 2001, str. 7 (u sredini).
Petrinec, eparovi , Vrdoljak 1999, str. 90 (kat. 245-246).
minjski tip) i prstenom od srebrnog lima s krino oblikovanom

krunom i umetcima od stakla.177 U tom smislu zanimljiv je i grob
175
176
177
HiK (Katalog) 2000, str. 316 (kat. IV. 206).

Vidi bilj. 157.
Jelovina, Vrsalovi 1981, T. XXXVII. 549.
Maja Petrinec
158 na minju u Istri gdje je sljepooniarka s jednom jagodom
iskucanim ispupenjima. Srodne naunice otkrivene su dosad jo
otkrivena zajedno sa zemljanom posudom i srebrnom lijevanom
samo na groblju na Meinama u Plavnome kod Knina.186 Analogije
grozdolikom naunicom.
im prolazimo u okviru grobalja zreloga srednjeg vijeka s podruja
178
Priblino istom vremenu pripadaju
i velike luksuzne sljepooniarke iz sarkofaga u junoj prostoriji
Srbije i Makedonije, gdje se vremenski opredjeljuju u 12. i 13.
narteksa na Crkvini u Biskupiji.179
stoljee.187 Budui da grob 6A ne sadrava nikakve druge nalaze,
Stoga se moe konstatirati da se i luksuzne i jednostavne
a primjerci s Meina nepoznatih su okolnosti otkria, ne moe
sljepooniarke s jednom jagodom pojavljuju istodobno te da su
se o ovom tipu, tj. njegovoj pojavi u okviru naih grobalja, zasad
u uporabi u isto vrijeme. Sporadino se pojavljuju na pojedinim
donijeti konaan zakljuak.
grobljima, koja se formiraju oko crkava i traju do u kasni srednji

vijek, poput npr. groblja uz crkvu sv. Spasa na Vrelu Cetine.180
Sljepooniarke s tri jagode
Tamo su kao nalazi registrirane samo u dva groba od ukupno
Na groblju na Bukorovia podvornici otkrivena su dva meusobno
1200 grobova. injenica da je u oba sluaja rije o ukopu s
razliita para sljepooniarki s tri jagode; u grobu 16 (T. III. 10-11) i
jednim pokojnikom in situ, ukazuje na pripadnost obaju grobova
u grobu 52A (T. VIII. 11-12).
najstarijem sloju ukapanja na tom groblju. Sedam sljepooniarki
Par iz groba 52A nainjen je od bronce, a jagode su neukraene.
s jednom jagodom otkrivenih izvan grobova takoer svjedoi da
Sljepooniarke su se privrivale pomou petlje izvijene prema
su pripadale najstarijim grobovima, unitenima ili oteenima
van i kvaice. Rije je o veoma rijetkom tipu sljepooniarki, kakve
kasnijim ukopavanjem tijekom itavog zrelog i kasnog srednjega
su u okviru starohrvatskih grobalja zastupljene malim brojem
vijeka.181 Poetak ukapanja na sv. Spasu na Vrelu Cetine pada u
primjeraka. Kao analogije mogu se navesti sljepooniarke iz
prijelaz 10. u 11. st. ili u prva desetljea 11. stoljea.
grobova 9 i 24 na Gorici u Stranama,188 groba 100 na Vrbici u
Treba ukazati i na injenicu da sljepooniarke s jednom
Piramatovcima,189 groba 107 na Spasu u Kninu190 te jedan par iz
jagodom svojom rasprostranjenou pokrivaju itav teritorij
ipuljia kraj Bugojna.191 Jedan par nepoznatih okolnosti otkria
ranosrednjovjekovne Hrvatske te ih pronalazimo na irokom
potjee s Crkvine u Biskupiji.192 Sve navedene sljepooniarke,
prostoru od okoline Livna i Imotskoga, preko Tugara i Naklica
poput para s Bukorovia podvornice, nainjene su od bronce.
u Poljicima sve do Vinodola, zatim u Lici i u okolini rnomlja
Neke od njih imaju kariku izmeu jagoda obavijenu icom, to
upravo uz povijesnu zapadnu granicu Hrvatske.182 Takoer su
nije sluaj kod sljepooniarki iz groba 52A. Stoga su potonjima
registrirane u franakom dijelu Istre sve do Predloke kod Kopra.183
najsrodnije sljepooniarke s ipuljia. Veoma im je srodna i
Zanimljiva je njihova pojava u okviru grobalja sjeverozapadne
bronana sljepooniarka iz Barbana u Istri.193
Bosne (Gomjenica kod Prijedora, Bagrua u Peteovcima) zajedno s
Navedene sljepooniarke razlikuju se s obzirom na nain
drugim karakteristinim predmetima starohrvatskoga kulturnoga
privrivanja, pa se mogu podijeliti na one s raskovanom petljom
kruga, to otvara pitanje sjeverne granice Hrvatske u 10. stoljeu.184
i kvaicom (Strane, Piramatovci) i one s petljom izvijenom prema
Sljepooniarke s jednom jagodom, ije uzore takoer treba
van i kvaicom.
traiti u krugu umjetnikog obrta kasne antike (Bizanta), pojavljuju
Primjerci s raskovanom petljom imaju izravne analogije na
se i na drugim slavenskim podrujima i u kasnijim razdobljima
podruju rasprostiranja ketlake kulture, i to na eponimnom
srednjega vijeka. No tipovi zastupljeni u okviru naih grobalja,
groblju Kttlach-Gloggnitz, te na jo dva austrijska nalazita
potvreni tolikim brojem primjeraka na itavom teritoriju
Straengel-Judenburg i Diemlach-Kapfernberg, zapadno i
ranosrednjovjekovne Hrvatske, doputaju da ih se takoer
sjeverozapadno od Graza.194 Takoer su otkrivene u grobu 220
odredi kao nakit karakteristian za starohrvatsku kulturu. Izravne
na poloaju Farna crkva u Kranju195 te na talijanskom nalazitu
analogije pronalazim jedino u potpuno istovjetnim primjercima
Turrida-Sedegliano pokraj Udina.196 Bronane jagode jedne takve
otkrivenima na zahumskom podruju, osobito u Mogorjelu kod
sljepooniarke pronalazimo u sekundarnoj uporabi, nanizane
apljine, pa se moe pretpostaviti da su tamonje sljepooniarke
na ogrlicu iz groba 143 na Ptujskome gradu.197 P. Koroec navodi
proizvodi istih onih radionica koje opskrbljuju podruje hrvatske

kneevine.185
Od prethodnih se razlikuje bronana jednojagodna
sljepooniarka iz groba 6A, kojoj je povrina jagode ukraena
186
187
188
189
178
179
180
181
182
183
184
185
Marui 1987, T. X. 1-3.

HiK (Katalog) 2000, str. 227-228 (kat. IV. 55).
Jaki, Petrinec 1996, str. 13, 28.
Jaki, Petrinec 1996, str. 115.
Koroec 1979/2, T. 83. T. 84. 3a.
Boltin-Tome 1977; Marui 1987, T. XVIII. 5, 6.
Mileti 1967, T. XX. 117, 141, T. XX. 145, T. XXIV. 149, 154, T. XXVIII. 216;
eravica 1985-1986, T. VI.8, 13, 16, T. VII. 1.
remonik 1951, T. I. 1, 2, 4, 5.
190
191
192
193
194
195
196
197
Naunice nisu publicirane, a pohranjene su u MHAS-u.

Vidi: Marjanovi-Vujovi 1984, T. I. 1974, T. XVI. 248, 1, 2, T. XIX. 275, 1-4;
Maneva 1992, T. 19. 58/7, 58/6, 63/7.
Cetini 1998, T. 20. 1, 2, T. 27. 1, 2.
Na podatku zahvaljujem . Krneviu.
Jelovina 1991, str. 174, T. XII. 3, 4.
Mileti 1975, str. 99, T. III. 7.
Jelovina 1976, T. XIX. 9.
Marui 1987, str. 99, sl. 51, 1.
Koroec 1979/2, T. 43. 3, T. 47. 1, T. 77. 5.
Koroec 1979/2, T. 70. 3a.
Koroec 1979/2, T. 117. 2.
Koroec 1999, T. 13. 12.
201
da ova inaica trojagodne sljepooniarke see daleko na sjever,
u oba sluaja rije o grobljima za koja se na osnovi drugih nalaza
preko Tiringije do hannoverskog Wendlanda, gdje se povezuje
moe utvrditi da ne traju due od prijelaza 10. u 11. st. ili poetka
s nalazima slavenske pripadnosti, a novcem ekog kneza
11. stoljea. Preostale sljepooniarke s podruja Hrvatske takoer
Boleslava II. (967.-999.) uvjerljivo je datirana u drugu polovicu i
se mogu datirati u priblino isto ili moda neto kasnije vrijeme,
kraj 10. stoljea.198 U tipologiji J. Gieslera ta je vrst nakita izdvojena
odnosno u kraj 10. i u 11. stoljee. Pitanje gornje granice uporabe
kao karakteristini predstavnik stupnja Kttlach II.199 Treba,
ovog tipa sljepooniarki s tri jagode zasad ostaje otvoreno. U vezi
meutim, napomenuti da sve sljepooniarke s podruja ketlake
s tim moe se ukazati na nalaz iz groba 104A na groblju oko crkve
kulture imaju kariku izmeu jagoda ovijenu icom kao i to da
sv. Spasa na Vrelu Cetine, gdje se pojavljuje jedan par bronanih
su zastupljene jednim primjerkom u grobu, dok se u Hrvatskoj
naunica s tri glatke neukraene jagode.203 Na alost, veoma su
pojavljuju u paru.
oteene, pa nije poznat nain na koji su se privrivale. Radi se,
Ostale gore pobrojane sljepooniarke privruju se pomou
jednako kao i u sluaju pojedinih nalaza sljepooniarki s jednom
obine petlje izvijene prema van i kvaice. Po tom detalju razlikuju
jagodom, o grobu s jednim pokojnikom in situ, to upuuje na
se od sljepooniarki s vodoravnim jagodama starohrvatskoga
najstariji sloj ukopavanja na navedenom nalazitu.
kulturnog kruga. Naime, svi ostali tipovi sljepooniarki s
Na kraju treba upozoriti na pojedinane nalaze bronanih
vodoravnim jagodama privruju se uticanjem karike u jagodu
sljepooniarki, djelomino srodnih gore izdvojenoj drugoj inaici,
ili jednu od jagoda. Osim to se razlikuju nainom privrivanja,
otkrivenih na podruju sjeveroistone Bosne, te u dolinama
bronane sljepooniarke s tri jagode i svojim opim
rijeka Bosne i Neretve (Batkovi, Doboj-Crkvenica, Arnautovii,
izgledom bitno odudaraju od ostalih tipova preteito srebrnih
itomislii, Mogorjelo).204 Budui da su okolnosti njihova otkria
sljepooniarki s jagodama, registriranih u velikom broju na
dvojbene ili nepoznate, nije ih mogue preciznije vremenski
svim grobljima s kranskim nainom pokapanja. Posebno treba
opredijeliti. Srodne sljepooniarke registrirane su i na podruju
istaknuti dva para srebrnih sljepooniarki s tri vodoravne jagode;
dananje sjeverne Hrvatske, o emu je opirnije pisao K. Filipec.205
jedan s groblja uz crkvu sv. Marte u Bijaima,
To se osobito odnosi na par iz groba 146 u akovu, koji vjerojatno
200
a drugi iz groba
499 na Crkvini u Galovcu.201 Oba ta para imaju jagode oblikovane
pripada 11., a najkasnije sredini 12. stoljea.
istovjetno poput primjeraka s jednom, dvije ili etiri jagode, a

privruju se uticanjem karike u jednu od bonih jagoda.
Najvei dio domae arheoloke literature smatra sve ovdje
Par veoma oteenih srebrnih trojagodnih sljepooniarki

iz groba 16 pripada iroko zastupljenom tipu nakita kasnoga
srednjeg vijeka, a vremenski se opredjeljuju od druge polovine 13.
navedene sljepooniarke tipinim starohrvatskim nakitom.
do 15. stoljea, s teitem na 14. stoljeu, to potvruju pojedini
Jedino je T. Sekelj upozorila na paralele s podruja karantansko-
nalazi datirani novcem Ludovika Anuvinca.206
ketlakog kulturnog kruga, ali je ipak zakljuila da nae nalaze

treba smatrati posebnom inaicom starohrvatskog tipa
Kariice sa zavretkom u obliku S-petlje
sljepooniarke, koja nastaje kao imitacija naunica izraenih od
U grobu 2 na Bukorovia podvornici pronaen je par srebrnih
plemenite kovine.
kariica sa zavretkom u obliku S-petlje (T. III. 7-8), a istome tipu
202
To miljenje, meutim, nije prihvatljivo zbog
injenice da unutar starohrvatskoga kulturnog kruga, u razdoblju
vjerojatno pripadaju i dvije oteene srebrne kariice iz groba 1 (T.
o kojem je rije, osim spomenutih nalaza iz Bijaa i Galovca, uope
III. 5-6).
nema trojagodnih sljepoooniarki nainjenih od plemenitih

kovina, ve se takve kao grobni nalazi pojavljuju znatno kasnije.
Stoga se moe pretpostaviti da je tip bronane
Kariice sa zavretkom u obliku S-petlje pojavljuju se

gotovo na svim u potpunosti istraenim grobljima na redove s
kranskim nainom pokapanja na podruju hrvatske kneevine.
sljepooniarke s petljom izvijenom prema van preuzet sa zapada,
Dosad su registrirane na Gorici u Stranama,207 Staroj Povljani na
moda posredstvom vinodolskog prostora, i prihvaen unutar
otoku Pagu,208 Gredama u Kaiu,209 Novom Putu210 i Vratnicama
starohrvatskoga kulturnog kruga, o emu bi mogao svjedoiti
na Bribiru,211 Vrbici u Piramatovcima,212 Kosi u Vrpolju kraj
nalaz s Vrbice u Piramatovcima. Pojava sljepooniarki s tri

jagode pada u neto kasnije vrijeme od veine ostalih tipova
nakita u okviru grobalja s kranskim nainom pokapanja.
203
Primjerke s Gorice u Stranama i Vrbice u Piramatovcima treba
204
smatrati najstarijima i vremenski opredijeliti u drugu polovicu
205
10. stoljea, sukladno navedenim datiranim nalazima ketlakog i
206
zapadnoeuropskog prostora. To dodatno osnauje injenica da je

207
208
198
199
200
201
202
202
Koroec 1979/1, str. 199, 200; Koroec 1994, str. 20, Rempel 1966, str. 53,
54, T. 14. F, T. 28. 1, 2, T. 68. 3, 6.
Giesler J. 1980, str. 88, sl. 3, 11.
Naunice nisu publicirane, a pohranjene su u MHAS-u.
Beloevi 1993.
Sekelj 1993, str. 103.
209
210
211
212
Jaki, Petrinec 1996, str. 18.

remonik 1951, T. II. 16, T. IV. 1, 3, 13; Aneli 1980.
Filipec 2003b, str. 561-567.
Problematikom vezanom uz dataciju ligranskih trojagodnih naunica
nedavno se opseno pozabavio T. Buri koji navodi i svu stariju relevantnu
literaturu; Buri 2001, str. 245, 248, 249.
Cetini 1998, T. 26. 5, 6, T. 35. 1, 2, T. 40. 6, 7, T. 51. 4, 5.
Vrsalovi 1968, T. V. 134, T. VI. 139.
Zekan 1987, str. 57 (kat. 75).
Jelovina 1992, T. VI. 61.
Kariice sa zavretkom u obliku S-petlje otkrivene su u vie grobova. Nisu
publicirane, a uvaju se u upanijskom muzeju u ibeniku. Na podatku
zahvaljujem . Krneviu.
Maja Petrinec
ibenika,213 Piini-Lepinu u Bijaima kod Trogira214 i Glaviinama
Takoer se moe zamijetiti da se usporedno sa smanjivanjem
u Mravincima.
dimenzija S-kariice sve ee izrauju od srebra, a ica od koje
215
Takoer su registrirane na grobljima koja se ve
od 9. stoljea razvijaju uz crkve; pronalazimo ih uz crkvu sv. Kria
su nainjene postaje sve deblja (do 0,3 cm). Jedna od znaajki
u Ninu,
kasnijih tipova kariica jest i kanelirana S-petlja.
216
Crkvini u Galovcu,
217
Begovai u Biljanima Donjim,
218
Mastirinama u Kaiu,219 na poloaju Groblje na Bribirskoj glavici,220
U tu se sliku uklapaju i nalazi s naih grobalja. U okviru
ematoriju u Danilu,221 Crkvini u Biskupiji i Spasu u Kninu.222
grobalja na redove s kranskim nainom pokapanja pronalazimo
Na podruju Like registrirane su kao nalaz iz groba uz crkvu sv.
iskljuivo bronane S-kariice veliine od 2 do 3,5 cm. Od istog
Marka u Podumu kraj Otoca,223 pojedinani primjerci nepoznatih
materijala i slinih dimenzija je i veina S-kariica otkrivena
okolnosti otkria potjeu iz oblinjeg Prozora.
na grobljima uz crkve. Meu tridesetak S-kariica otkrivenih
224
Preteito su nainjene od bronce, u nekoliko sluajeva,
na Crkvini u Biskupiji samo je jedna zlatna i jedna srebrna, a
poput Bukorovia podvornice, od srebra, a jedan zlatni primjerak
sve ostale su bronane. No na grobljima uz crkve u pojedinim
nepoznatih okolnosti otkria potjee s Crkvine u Biskupiji. Glatkih
emo sluajevima pronai i karice mlaeg tipa. To se ponajprije
su karika, a u dva sluaja (Bribir-Groblje, Kai-Mastirine, grob 87)
odnosi na nalaz iz groba 422 na Begovai u Biljanima Donjim,
karika im je tordirana. Najee se u grobovima pojavljuju u paru
gdje uz sitne debele kariice nainjene od srebra pronalazimo
ili u kombinaciji s drugim tipovima sljepooniarki.
i karakteristino prstenje bjelobrdske kulture, te novac kralja
Kariice sa zavretkom u obliku S-petlje najei su tip
Kolomana (1095.-1114.).227 Istovjetne kariice pronalazimo u grobu
sljepooniarke unutar nakitnog repertoara bjelobrdske kulture,
80 na Mastirinama u Kaiu.228 Nalazima kasnijeg 11. stoljea
a u literaturi im je posveivana posebna pozornost jer se smatralo
mogu se smatrati i srebrne tordirane kariice s kaneliranom S-
da predstavljaju odluujui element pri etnikom opredjeljivanju
petljom iz groba 87, takoer na Mastirinama u Kaiu, i istovjetan
pokojnika. Domai autori koji su razmatrali ove nalaze na
bronani primjerak otkriven izvan groba na poloaju Groblje na
grobljima starohrvatskoga kulturnog kruga, doli su do zakljuka
Bribirskoj glavici. Od srebra je nainjen par S-kariica iz groba
da je rije o proizvodima domaih radionica, te ih vremenski
176 na Spasu u Kninu, otkriven zajedno s lijevanom grozdolikom
opredijelili ve u 9. stoljee, dakle, znatno ranije od kariica
naunicom s etiri koljenca, i kariica iz Stare Povljane na Pagu.
bjelobrdske kulture.
Kaneliranu S-petlju ima bronana kariica iz groba 85 na Gorici u
225
Datacija pojedinih tipova kariica sa zavretkom u obliku
Stranama.
S-petlje otkrivenih u okviru grobalja bjelobrdskoga kulturnog
Pojava kariica sa zavretkom u obliku S-petlje u okviru
kruga takoer je problematina. J. Giesler istie da se, uzevi u
grobalja na redove s kranskim nainom pokapanja i openito na
obzir stratigrafske pokazatelje na pojedinim grobljima, mogu
grobljima starohrvatskoga kulturnog kruga mora se sagledati u
uoiti velike regionalne razlike. No ono to nije sporno, jest
istome kontekstu kao i pojava ostalih tipova naunica bjelobrdske
injenica da se kariice sa zavretkom u obliku S-petlje pojavljuju
kulture, uzimajui prije svega u obzir podruje dananje
zajedno s novim tipovima nakita, odnosno onima koji zamjenjuju
sjeverozapadne Hrvatske i Bosne, odnosno u irem smislu prostor
tipove karakteristine za tzv. staromaarski horizont, pa se
zapadnoga savsko-dravskog meurijeja. Tu su udomaeni i
stoga vremenski opredjeljuju neto kasnije, u zadnju treinu 10.
brojno zastupljeni tipovi nakita kakve ve od prve polovice 10.
stoljea.
stoljea sporadino pronalazimo i na naim grobljima.229 I obrnuto,
226
Autor ukazuje i na injenicu da se najprije pojavljuju
kariice nainjene od bronane ice i veih dimenzija, u prosjeku
na tom emo podruju pronai pojedine tipove nakita, pa ak
izmeu 2,5 i 3,5 cm. Tijekom vremena zapoinju se izraivati sve
i cijeli sloj grobova (Gomjenica kod Prijedora) koji pripadaju
manje i manje kariice, te tako u kasnoj fazi bjelobrdske kulture,
starohrvatskoj kulturi. Ove pojave rezultat su postupnog procesa
prijelazom 11. u 12. stoljee, prevladavaju kariice posve malih
integracije sjevernih podruja u hrvatsku kneevinu, pa u tom
dimenzija, otprilike oko 1,3 cm, premda su i u toj kasnoj fazi, ali
smislu treba protumaiti i nalaze s Bukorovia podvornice.
samo na pojedinim nalazitima, prisutne kariice veih dimenzija.

Prstenje preklopljenih krajeva
To je najzastupljeniji tip prstena na groblju na Bukorovia
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226

Jelovina 1986b, T. II. 14.
Beloevi 1999, T. XIX. 1, 2.
Beloevi 1993.
Jelovina, Vrsalovi 1981, T. XIX. 271, T. XXX. 422.
Jelovina 1982, T. V. 80, T. VI. 83, 87. T. VII. 110.
Zekan 1987, str. 51 (kat. 31), 53 (kat. 154).
Jelovina 1976, T. XIII. 3-14; Jelovina 1991, T. X. 3-4, T. XIX. 1-2, T. XXV. 32-37.
Brunmid 1901, str. 48.
Ercegovi 1958, str. 182 (kat. 15).
Jelovina 1976; Jelovina 1991; Zekan 1987.
Giesler J. 1981, str. 113-116.
podvornici, a pojavljuje se u dvije inaice: s krajevima koji su

preklopljeni i zalemljeni ili s preklopljenim i zakovicom spojenim
krajevima. Potjee iz grobova 37 (T. IV. 6), 43 (T. V. 4), 9A (T. VI. 13),
21A (T. VII. 6), 50A (T. VIII. 6) , 57A (T. IX. 2) i 70A (T. IX. 7). Rije je o
tipu kakav je brojno zastupljen na svim starohrvatskim grobljima
s kranskim znaajkama pokapanja od sredine 9. pa do kraja
11. stoljea, pa stoga nije mogue njegovo preciznije vremensko
opredjeljivanje.
227
228
229
Jelovina, Vrsalovi 1981, T. XXX. 422.

Jelovina 1982, T. V. 80.
Mileti 1967; eravica 1985-1986.
203
Lijevano prstenje
nije mogue preciznije datirati. Navedene analogije svjedoe o
U grobovima 1 (T. III. 1), 43 (T. V. 5), 3A (T. VI. 3), 9A (T. VI. 12) i 22A
njegovoj pojavi tijekom 10. i 11. stoljea.
(T. VII. 7) pronaeno je lijevano bronano prstenje trokutasta ili

D-presjeka. Primjerci iz grobova 3A i 9A pripadaju tipu prstena u
Prstenje od spiralno uvijene ice
obliku obinog koluta kakvo se javlja tijekom itavog srednjeg
U grobu 2A otkriven je bronani prsten od spiralno uvijene
vijeka i nije ue vremenski opredjeljivo. Izrazito masivni primjerci
ice (T. III. 6). Istovjetni primjerci otkriveni su jo u grobu 61 na
iz grobova 1, 43 i 22A pripadaju pak najzastupljenijem tipu
Vratnicama na Bribiru,249 grobu 145 na Gredama u Kaiu,250
prstena iz starohrvatskih grobalja, kakvo se pojavljuje na gotovo
grobu 3 u Staroj Povljani na otoku Pagu,251 grobu 28 na Spasu
svim grobljima na redove s kranskim nainom pokapanja. To
u Kninu252 i na Meinama u Plavnome.253 Vremenski ih treba
prstenje pronalazimo na Gorici u Stranama,
opredijeliti jednako kao i kariice istog tipa o kojima je bilo rijei.
230
na Gredama u
Kaiu,231 na Novom Putu,232 Vratnicama233 i groblju na Bribiru,234
Valja, meutim, naglasiti da se srodno, ali ne i potpuno istovjetno
na poloajima Debeljak i Kapela sv. Lazara u Smrdeljima,
prstenje pojavljuje i u okviru bjelobrdske kulture, a preteito
235
Bratikovcima,236 na oba poloaja uz Gluvine kue u Glavicama,237
je rije o srebrnim primjercima. Takvi su na podruju hrvatske
na Lepinu u Bijaima,
kneevine registrirani na Spasu u Kninu, kao nalazi izvan groba.
238
Gajinama u Katel Suurcu,
239
Glaviinama
u Mravincima240 i Gornjem Vrtlu u Tugarima.241 Pojavljuje se i u
Karakteristini su za kasnu fazu bjelobrdske kulture (Giesler tip 30)
sloju grobova 9.-11. stoljea uz crkve: uz crkvu sv. Kria u Ninu,
i vremenski se opredjeljuju u kraj 11. i poetak 12. stoljea.254
na Begovai u Biljanima Donjim,
242
Mastirinama u Kaiu,
243
Spasu u Kninu244 i uz crkvu sv. Marte u Bijaima.245 To prstenje
Limeno prstenje s ukrasom u obliku usporednih vodoravnih
preteito je nainjeno od bronce ili srebra i veoma esto ima
ljebova
kositrenu prevlaku, to je utvreno za najvei broj primjeraka koji
U grobu 16 otkriven je bronani limeni prsten kojem je vanjska
su pohranjeni u MHAS-u. Svi navedeni primjerci su neukraeni. U
povrina obrua ukraena dvama usporednim ljebovima (T. III.
grobovima se pojavljuju u kombinaciji sa svim tipovima naunica
12). Rije je o tipu karakteristinom za groblja kasnoga srednjeg
zastupljenim u horizontu s kranskim nainom pokapanja te se s
vijeka, na kojima je zastupljen velikim brojem primjeraka, a
prilinom sigurnou mogu datirati u 10.-11. stoljee.
vremenski se opredjeljuje u 13.-15. stoljee.
Prstenje s krunom i staklenim umetkom
Kronologija
U grobovima 32A (T. VII. 129) i 36A, (T. VIII. 4) otkriveno je prstenje
od bronanog lima kojemu je kolut sprijeda proiren. Na tom je
proirenju zalemljena ovalna kaseta s umetkom od stakla. Kaseta i
enski grob s oranice Aima Popovia u Biskupiji moe se kao
stakleni umetak na prstenu iz groba 36A nedostaju.
cjelina, zbog ogrlice i naunica iz zvjezdolike skupine, povezati
Slian prsten pronalazimo u grobu 221 na Spasu u Kninu.246
s grobom otkrivenim na Stolia njivi u Golubiu i s grobom na
Ovalnu eliju za stakleni uloak, koji nedostaje, imao je i jedan
sv. Martinu u Lepurima, a zbog torkvesa i naunica s grobom 41
bronani prsten s Glaviina u Mravincima.247 Dva bronana
uz crkvu sv. Asela u Ninu. Odgovarajuu analogiju predstavljaju
prstena s modrim staklenim umetkom otkrivena su u grobu 384
i pojedini nalazi iz groba 112 u Grborezima kraj Livna (ogrlica,
na Begovai u Biljanima Donjim.248 Takoer je rije o tipu koji
torkves, tri zlatne naunice) i groba 53 na Maklinovu brdu u

Kaiu (torkves i ogrlica). Zbog naunica je povezan i s grobom
iz Dubravica kod Skradina, pri emu ne treba zaboraviti niz gore
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
204
Cetini 1998, T. 53. 8, T. 54. 5.

Vrsalovi 1968, T. I. 13, T. II. 33, 79, T. V. 133, T. VII. 149.
Jelovina 1968a, T. II.
Jelovina 1992, T. IV. 39, T. V. 57, T. IX. 82, T. X. 100, T. XII. 118.
Jelovina 1968a, T. VII.
Gunjaa 1989, str. 405, T. VI. 5.
Prsten nije objavljen, a uva se u MHAS-u.
Miloevi 1997, str. 114; Petrinec 2002, str. 245, T. IX. 2.
Jelovina 1986b, T. I. 5, 7, T. II. 14, T. III. 1, 27.
Jelovina 1976, T. LXXXIX. 15.
Petrinec 2000, str. 235, T. I. 2.
Jelovina, Vrsalovi 1981, T. XXI. 319, T. XXII. 325, T. XXV. 372, T. XXIX. 408409, T. XXXIII. 478.
Jelovina 1982, T. I. 4, T. V. 78, T. VIII. 125.
Jelovina 1991, T. XIX. 8, T. XXV. 42-43.
Nije publiciran, uva se u MHAS-u.
Jelovina 1991, T. XXI. 1.
Karaman 1940, str. 13, sl. 12-13.
navedenih pojedinanih nalaza (Solin, Smrdelji, Kablii Mali,

Visoani).
Nalaz ogrlice s metalnim i staklenim jagodama srodan je
ogrlicama u grobu 127 na Gorici u Stranama i grobu 11 na
Jojinim kuama u Glavicama, ogrlici s Braia podvornice u
Biskupiji te luksuznim primjercima iz Trilja i Viia.
Takoer treba naglasiti da navedene enske grobove povezuje
jo niz drugih srodnih nalaza, kakvi nisu zastupljeni na oranici
248
249
250
251
252
253
254
Jelovina, Vrsalovi 1981, T. XVII. 384.

Jelovina 1992, T. VI. 61.
Vrsalovi 1968, T. VII. 145.
Jelovina 1991, T. IV. 3.
Gunjaa 1960, T. I. 6.
Giesler 1981.
Maja Petrinec
Aima Popovia. To se ponajprije odnosi na prstenje s ovalnim
Biskupije i sve ostale pticolike jezice treba vremenski opredijeliti
ili rombinim proirenjem ukraeno kranskom simbolikom
u isto vrijeme. Nije, naime, sporna njihova pojava ve u zadnjoj
(sv. Martin u Lepurima, grob 41 uz sv. Asela u Ninu, grob 112 u
treini ili krajem 8. stoljea, o emu, uz Biskupiju, posredno
Grborezima, grob 11 na Jojinim kuama u Glavicama) kakvo je
svjedoe i nalazi iz Schortensa i Dunuma, ali su zacijelo u uporabi
u velikom broju zastupljeno i na drugim grobljima u horizontu s
tijekom duljega razdoblja. To potvruje nalaz ostruga s pticolikim
poganskim znaajkama pokapanja. Srebrne kariica kvadratna
jezicima iz groba 269 u Zalavru. Treba pritom zapaziti da se u
presjeka ukraene punciranim kvadratima iz groba 41 uz crkvu
grobu 71 na istome groblju pojavljuju i zlatne grozdolike naunice
sv. Asela u Ninu pojavljuju se i u grobu 112 u Grborezima, te
s izravnom analogijom u dvama triljskim parovima kao i prsten
grobu 11 na Jojinim kuama u Glavicama, a jedna nepoznatih
srodan onome otkrivenom u triljskome grobu.
okolnosti otkria s Braia je podvornica u Biskupiji. Osobito je
elim zapravo rei da se na osnovi biskupijskoga i triljskog
zanimljiv grob 112 u Grborezima, u kojem uz naunice srodne
nalaza s bizantskim solidima kao obolima, koji ih nedvojbeno
onima s Popovia oranice i netom spomenute srebrne kariice s
datiraju u zavrno 8. stoljee, istom vremenu ne moraju nuno
punciranim kvadratima, pronalazimo i par srebrnih ligranskih
pripisati i svi ostali analogni nalazi. I obrnuto, okolnost da
grozdolikih naunica. Grozdolike naunice zastupljene su u grobu
zalavrski grobovi ne mogu biti stariji od poetka druge polovine
53 na Maklinovu brdu u Kaiu i u grobu iz Trilja.
9. stoljea, ne osporava raniju dataciju biskupijskih grobova i
Iz iznesenog proizlazi da svi navedeni grobovi i pojedinani

nalazi pripadaju jednom oblikovno, vremenski i kulturno
deniranom horizontu.
Muki grob s oranice Aima Popovia u Biskupiji s obzirom
triljskoga groba.
O duljoj vremenskoj uporabi grozdolikih naunica svjedoi
i nalaz iz groba 62 na drijcu u Ninu, gdje su dva takva para
otkrivena s denarom Lotara I. Daljnju zanimljivost predstavlja
na zavretke ostrunih krakova i nalaze pticolikih jeziaca i
injenica da su novcem istoga vladara u istarskome Buzetu
petlji ima izravne analogije u grobu 52 na Maklinovu brdu u
datirane naunice s dva nasuprotna srcolika ukrasa (tzv. minjski
Kaiu, grobu 161 na drijcu u Ninu i grobu s Greblja u Ostrovici.
tip) kakve su otkrivene u enskom grobu na Greblju u Ostrovici
Osobito je zanimljivo da je grob 52 na Maklinovu brdu ukopan u
ukopanom tik do mukoga groba koji sadrava ostruge s
neposrednoj blizini enskog groba 53 s nalazima torkvesa, ogrlice
pticolikim jezicima. Dodatni argument prua ve navedeni
i grozdolikih naunica. Takoer je znaajno da je grob s ostrugama
nalaz iz groba 83 uz crkvu sv. Asela u Ninu, gdje se oba ova tipa
na Greblju u Ostrovici ukopan tik uz bogati enski grob s
naunica pojavljuju zajedno.
naunicama s dvjema nasuprotno postavljenim srcolikim ukrasima
Stoga ukopavanje grobova na oranici Aima Popovia u Biskupiji
(tzv. minjski tip) za koje se s dosta sigurnosti moe pretpostaviti
svakako pada u vrijeme izmeu kraja 8. i sredine 9. stoljea, dakle
da nastaju upravo na predloku naunica iz zvjezdolike skupine
u doba pojavljivanja pticolikih jeziaca u ostrunim garniturama.
s ukrasom u obliku lirolikih ili srcolikih vitica. Par minjskih
No nalazi nakita u enskom grobu omoguuju preciznije
naunica pojavljuje se, pak, zajedno s ligranskom grozdolikom
vremensko opredjeljivanje. Ve sam ukazala na to da u grobu
naunicom u grobu 83 uz crkvu sv. Asela u Ninu.
112 u Grborezima naunice iz zvjezdolike skupine pronalazimo
Vano je i to da su pticolike jezice garnitura imale srebrne
zajedno s grozdolikim naunicama, to znai da su oba tipa barem
luksuzne djeje ostruge u zidanoj presvoenoj grobnici otkrivenoj
djelomino istovremeno u uporabi, a imajui u vidu nalaz iz Trilja,
ispod pregradnog zida june prostorije narteksa bazilike na Crkvini.
moe se pretpostaviti da je rije o kraju 8. i poetku 9. stoljea.
Za zidanu presvoenu grobnicu na oranici Aima Popovia
Oko sredine 9. stoljea naunice iz zvjezdolike skupine postupno
L. Marun navodi da je posve istovjetna zidanim grobnicama na
bivaju zamijenjene tzv. minjskim naunicama, koje nastaju
Crkvini unutar kojih su bili utvreni i drveni ljesovi. Uz to, i muki i
na njihovom predloku, a pojavljuju se zajedno s grozdolikim
enski grob na Greblju u Ostrovici pripadaju tipu zidane grobnice
naunicama u grobu 83 uz crkvu sv. Asela u Ninu. Jedne i druge
premda nisu bili presvoeni, a i ovdje se ukapalo u drvenom lijesu.
pouzdano su datirane novcem Lotara I. Stoga enski grob s
Pticoliki jezici u ostrunim garniturama utvreni su i u
oranice Aima Popovia treba vremenski opredijeliti u kraj 8. ili
bogatom mukom grobu 1 na Crkvini u Biskupiji, koji je kao obol
najkasnije poetak 9. stoljea. Budui da je muki grob otkriven u
sadravao zlatni solid Konstantina V. Kopronima i Lava IV. Isti solid
neposrednoj blizini enskoga groba, moe se pretpostaviti da su
dio je inventara enskoga groba u Trilju s nalazom grozdolikih
oba ukopana u kratkom vremenskom razmaku.
naunica i ogrlice.
Ve sam ukazala na zakljuke U. Giesler, koja je ispravno
ustvrdila da bizantski solidi imaju datacijsku vrijednost za
biskupijske grobove. Moglo bi se, zapravo, tvrditi da spomenuti
S obzirom na bogate nalaze nakita i konjanike opreme, kao i

zbog ukopa u zidanoj presvoenoj grobnici, rije je o grobovima
pripadnika najviega drutvenog sloja.
Premda se sjekira otkrivena izvan groba ne moe kronoloki
solidi imaju datacijsku vrijednost za sve one grobove u kojima su
vrednovati, moda nije naodmet napomenuti da su slini
otkriveni, a to su, osim biskupijskih i triljskoga groba, jo grob 34
predmeti, inae iznimno rijetko zastupljeni u inventaru grobova,
u Dubravicama kod Skradina i grob 140 uz crkvu sv. Kria u Ninu.
kao grobni nalazi zasvjedoeni upravo na onim grobljima (Kai-
U svim navedenim sluajevima rije je o grobovima otkrivenim u
Maklinovo brdo, Morpolaa-koria/Tubia kue) na kojima
sklopu grobalja na redove s poganskim znaajkama pokapanja.
pronalazimo i druge znaajne analogije za nalaze iz grobova na
No ne bih se sloila s pretpostavkom Gieslerove da zbog nalaza iz
oranici Aima Popovia.

205
se jo datirati dva para srebrnih kariica sa zavretkom u obliku
Postojea dokumentacija o istraivanju groblja na Bukorovia
raskovane S-petlje.
podvornici ne sadrava, na alost, dovoljno podataka o stratigraji
Sav ostali nakitni repertoar s Bukorovia podvornice (obine
nalazita da bi se u tom smislu mogli donositi zakljuci koji bi imali
kariice odsjeenih krajeva, kariice i prstenje od pletene ice,
kronoloki iskaz. S. Gunjaa pretpostavio je da su najstariji oni
kariice s koljencima, sljepooniarke s jednom vodoravnom
grobovi u kojima je ukop izvren u obinu zemljanu raku i koji su
jagodom, limeno prstenje preklopljenih krajeva, lijevano prstenje
ujedno bili i najdublji. To miljenje nije u potpunosti prihvatljivo
D-presjeka) nije ue vremenski opredjeljiv, nego se na osnovi
jer se u pojedinim grobovima u oblinim zemljanim rakama
brojnih analogija u okviru grobalja na redove s kranskim
pojavljuju nalazi istovjetni onima iz grobova s djelominom
nainom pokapanja okvirno smjeta u 10. i 11. stoljee.
uporabom kamena ili sedre (npr. grobovi 2A, 6A, 22A, 28A, 52A,
O pripadnosti tog sloja ukopa 10. i 11. stoljeu svjedoi i
57A). Isto tako u pojedinim grobovima obloenim sedrom ili
injenica da veina grobova potuje orijentaciju zapad-istok,
kamenim ploama pronalazimo predmete koje s obzirom na
karakteristinu za groblja na redove, kao i to da je u najveem
analogije valja smatrati kronoloki najstarijima (grobovi 15A i 40A).
broju grobova zateen samo jedan pokojnik s rukama ispruenim
Najstariji nalazi (posude, kresivo, kremenje, strjelica) potjeu
niz tijelo. Stoga se, s obzirom na nekolicinu grobova s poganskim
iz grobova 5A, 8A, 15A i 40A. U grobovima 5A i 8A ukop je bio
obiljejem i nalaz luksuzne sljepooniarke s jagodom, moe
izvren u obinu zemljanu raku, a smjeteni su zapadno od crkve.
zakljuiti da se na groblju na Bukorovia podvornici zapoinje
Grob 15A obloen sedrenim ploama u neposrednoj je blizini
ukapati oko sredine 9. stoljea i kontinuirano ukapa jo tijekom 10.
groba 8A, dok se grob 40A, nainjen od okomito postavljenih
i 11. stoljea.
kamenih ploa, nalazi u manjoj skupini grobova juno od crkve. U
No problem predstavlja odreivanje gornje granice trajanja
grobovima 5A, 8A i 15A bio je ukopan po jedan pokojnik, a i njihov
groblja zbog nalaza ligranskih trojagodnih naunica u grobu
smjetaj na prostoru zapadno od crkve ukazuje da bi se doista
16. Za ovaj tip naunica utvreno je da se pojavljuje najranije
moglo raditi o najstarijem dijelu groblja. I dok su nalazi iz grobova
sredinom 13. stoljea s najuestalijom uporabom u anuvinsko
5A i 15A izgubljeni, predmeti iz groba 8A (posude, kresivo) jasno
doba, dakle u 14. stoljeu. Veoma su brojno zastupljene na
svjedoe da taj grob vremenski pripada horizontu s poganskim
grobljima kasnoga srednjeg vijeka, u okviru sloja koji se u novijoj
znaajkama pokapanja. U grobu 40A bile su zateene dislocirane
literaturi odreuje kao gotiki. U grobu 16 osim trojagodnih
kosti veeg broja razliitih pokojnika meu kojima je pronaena
naunica bio je otkriven i bronani prsten ukraen dvama
eljezna strjelica, pa se moe pretpostaviti ili da je pripadala
usporednim ljebovima. Takvo prstenje takoer je uestali nalaz u
prvom pokojniku, ije su kosti kasnije poremeene, ili da je u grob
okviru kasnosrednjovjekovnih grobalja 13.-15. stoljea, a katkad je
dospjela sa zemljom prigodom nekog od naknadnih ukopa. Jesu
zastupljeno i s vie primjeraka u istome grobu.
li grobovi 5A, 8A i 15A prethodili podizanju crkve ili su ukopani
Osim nalaza naunica i prstena u grobu 16, kasnosrednjovjekovni
neposredno nakon njezina podizanja, nije mogue utvrditi. Mora
sloj na Bukorovia podvornici u potpunosti nedostaje. Osim toga,
se, meutim, pretpostaviti da je takvih grobova bilo znatno vie,
nisu zabiljeeni ni tipini nalazi prethodnog razdoblja zreloga
a vjerojatno su uniteni kasnijim ukopavanjem. To zakljuujem
srednjeg vijeka, odnosno 12. i 13. stoljea. Najmlai nalazi s
zbog injenice to je meu nalazima izvan grobova najvei broj
Bukorovia podvornice mogu se opredijeliti najkasnije u prijelaz
onih koji odaju svoju pripadnost poganski obiljeenom sloju: dvije
11./12. stoljee. Za dataciju trojagodnih ligranskih naunica u
strjelice, kresivo, a vjerojatno i praporac i uteg za vreteno.
12. stoljee zasad nema argumenata, premda pojedini autori
U tom je smislu zanimljiva i srebrna ligranska sljepooniarka
zastupaju takvo miljenje. Nije osobito vjerojatno ni to da se
s okomitom jagodom, takoer iz nekog od unitenih grobova.
nakon prekida ukopavanja krajem 11. stoljea groblje ponovno
Ona je ujedno i jedini luksuzni primjerak nakita na Bukorovia
koristi u kasnom srednjem vijeku, jer bi tada, analogno situaciji
podvornici. Pojava naunica ovog tipa pada veoma rano, ve u
na drugim nalazitima, broj kasnosrednjovjekovnih grobova bio
drugu polovicu 9. stoljea, odnosno u njegov kraj, to se moe
znatno vei i bili bi gusto nanizani oko crkve. Takvoj pretpostavci
zakljuiti na osnovi stratigrafskih pokazatelja na pojedinim
suprotstavlja se i injenica da crkva u kasnom srednjem vijeku,
grobljima na redove s kranskim nainom pokapanja poput
pa ak i mnogo prije, vie nije bila u funkciji, o emu svjedoi
Greda u Kaiu, Greblja u Ostrovici, Livada u Konjskom polju i
ulomak grede oltarne ograde uporabljen kao obloga rake
Crkvina u Cisti Velikoj.
groba 9 i vapnenaste ploe iz plonika crkve koje su sluile kao
Srodan par bronanih sljepooniarki nainjenih lijevanjem,
poklopnice. Mali broj nalaza ulomaka kamenog namjetaja,
otkriven u grobu 52A, imitacija je luksuznih primjeraka poput
kako u doba Marunovih tako i tijekom Gunjainih istraivanja,
navedene sljepooniarke i ne moe se vremenski opredijeliti
upuuje na zakljuak da ni interijer crkve nije doivljavao znatnije
ranije od 10. stoljea.
preinake. Namjetaj je datiran u drugu polovicu 9. stoljea, a to
Kasniju dataciju sljepooniarki iz groba 52A potkrjepljuje
je ujedno i vrijeme kad je crkva podignuta. Stoga pretpostavljam
i okolnost da su otkrivene zajedno s parom bronanih
da je u sluaju groba 16 rije o naknadnom i usamljenom ukopu,
sljepooniarki s tri jednako velike kuglaste jagode, koje ne mogu
koji je na tom neko naputenom poloaju obavljen u kasnijem
biti starije od kraja 10. stoljea, a pojavljuju se jo tijekom 11. i
srednjem vijeku.
vjerojatno poetkom 12. stoljea. U prijelaz 10. i 11. stoljea mogu

206
Maja Petrinec
Zakljuna razmatranja
srednjeg vijeka, koje nastaje poetkom 12. st., a posljednji ukopi

padaju u 13. stoljee, istaknuvi pritom da su nalazi s toga groblja
Povezivanjem podataka iz Arhiva MHAS-a s pojedinim nalazima
posebice vani u kontekstu prouavanja materijalne kulture
kojima se donedavno nije znalo podrijetlo, nedvojbeno je
arpadovskog razdoblja u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Dalmaciji.257
potvreno postojanje manjega groblja poganskih znaajki
Burieva datacija uglavnom je prihvatljiva, no miljenja sam da
pokapanja na negdanjoj oranici Aima Popovia. Na podruju
se donja granica za poetak ukapanja moe spustiti nie, odnosno
sela Biskupije istovremena groblja registrirana su jo na Braia
u 11. stoljee. U grobu 12 uz par kariica s tri koljenca otkriven
podvornicama, udaljenim dvjestotinjak metara u pravcu istoka
je, naime, prsten s natpisom PAX.258 Istovjetno prstenje potjee
od bazilike na Crkvini, te na Popovia dolovima, sjeverno od
iz jednog od grobova uz crkvu sv. Marte u Bijaima259 i iz groba
bazilike. Horizontu s poganskim znaajkama pokapanja pripada
177 u minju u Istri.260 Istome tipu, premda bez natpisa, pripada
i najstariji sloj grobova na samoj Crkvini, koji prethode izgradnji
i prsten iz groba 71 uz crkvu sv. Kria u Ninu.261 Najblie analogije
bazilike. S obzirom na ukope u zidanim presvoenim grobnicama
pronalazimo u potpuno identinim primjercima otkrivenima u
kao i nalaze karolinkog oruja i konjanike opreme, ti su grobovi
okviru bjelobrdskih grobalja u maarskom dijelu Baranje; u grobu
ujedno i najsrodniji onima na oranici Aima Popovia. Zanimljivo
220 na groblju Mohacs-Majs i grobu 43 groblja Pecs-Somogy.262
je da je nekoliko grobova s poganskim znaajkama pokapanja
Ta groblja novcem su Arpadovia dobro datirana u 11. stoljee.
otkriveno na Bukorovia podvornici, ime se i taj poloaj uvrtava
Grobovi u okruenju groba 220 u Majsu sadravali su novac u
meu najstarija dosad registrirana ukopita na podruju Biskupije.
rasponu od 1041. do 1061. godine, a u Somogyu novac Stjepana
Koliko je dugo u uporabi groblje na oranici Aima Popovia, ne
(1000.-1038.) i Andrije (1046.-1061.).
moe se zakljuiti na osnovi samo dva groba.

Najvei broj grobova na Bukorovia podvornici pripada
Maarske nalaze u razmatranje je uzeo A. Kiss, koji je, s obzirom

na ope stanje pismenosti u Maarskoj u 11. stoljeu, doao do
razdoblju 10. i 11. stoljea, a istovremeni ukopi utvreni su zasad
zakljuka da su spomenuti prsteni nastali po zapadnoeuropskim
jo jedino na Crkvini. Tijekom druge polovice 11. ili poetkom
uzorima negdje na tlu Hrvatske. Budui da je rije o predmetima
12. stoljea prestaje se s ukapanjem na Bukorovia podvornici.
koji nisu trgovakog karaktera, pretpostavio je da su ih donijeli
S obzirom na koritenje ploa crkvenoga poda i pojavu spolia u
junoslavenski misionari od kojih potjee i dio crkvene
grobnoj arhitekturi, moe se pretpostaviti da i crkva, najkasnije
terminologije junoslavenskog podrijetla u maarskom jeziku.
tijekom druge polovine 11. stoljea, prestaje biti u funkciji. Moda
U vezi s nalazom iz minja B. Marui je takoer istaknuo da
je upravo to i razlog zbog kojeg se naputa groblje. Naime,
natpis na prstenju ukazuje na misionarsku djelatnost, te upozorio
prijelazom 11. u 12. stoljee openito prestaje ukapanje na
da predloke takvom prstenju treba potraiti u zapadnoj Europi,
poloajima bez crkvenog objekta, pri emu ponajprije mislim na
gdje su datirani u razmjerno iroki vremenski raspon od 9. do 11.
groblja na redove. Poetak obveznog ukapanja uz crkve u tom
stoljea.263
razdoblju uvjetovan je promjenama na drutveno-gospodarskom
Na osnovi predoenih analogija zakljuujem da i prsten
planu: jaanjem obalnih gradova i pojavom robnonovane
u grobu 12 na Lopukoj glavici pripada 11. stoljeu. Trajanje
privrede, a isto tako i razvitkom crkvene organizacije i crkvenim
groblja u minju, koje pripada skupini grobalja na redove bez
reformama koje su uzele maha tijekom druge polovice 11. stoljea.
crkvenog objekta, moe se, pak, protegnuti najkasnije do sredine
Na prostoru itave Hrvatske zapaa se pojava da jedno groblje,
11. stoljea. Novcem priblino datirani baranjski nalazi takoer
redovito ono koje se i otprije razvija u okoliu crkve, preuzima
upuuju na prvu polovicu i sredinu 11. stoljea. Stoga smatram
funkciju svih ostalih grobalja. To je u sluaju Biskupije groblje na
da s poetkom ukapanja na Lopukoj glavici treba raunati ve
Crkvini, koje kontinuirano traje do u kasni srednji vijek, kad se
oko sredine 11. stoljea. Tu je zastupljen upravo onaj repertoar
u doba neposredne opasnosti od Turaka na sredinjem brodu
nalaza zreloga srednjeg vijeka koji u potpunosti nedostaje na
predromanike bazilike podie manja crkva sv. Luke.
Bukorovia podvornici, pa bi se moglo pretpostaviti da groblje
Nisam, meutim, sklona zakljuku da se ukapanje s Bukorovia
na Lopukoj glavici nastaje onda kad se naputa groblje na
podvornice izmjeta na Crkvinu. Treba, naime, obratiti pozornost
Bukorovia podvornici i potom traje jo tijekom 12. i 13. stoljea.
na jo jedno biskupijsko nalazite. Rije je o groblju koje se razvilo
Faza zreloga srednjeg vijeka zastupljena je i na Crkvini u Biskupiji.
u okoliu predromanike crkve na Lopukoj glavici. S. Gunjaa,
Na posljetku, u 13. stoljeu naputa se i Lopuka glavica pa
koji je publicirao nalaze, nije datirao groblje, ali je s obzirom na
kasnosrednjovjekovne ukope pronalazimo iskljuivo na upskom
injenicu da dio grobova nasjeda na zidove crkve zakljuio da
groblju na Crkvini.
ona prestaje biti u funkciji u 13. stoljeu.
255
D. Jelovina prenosi
Gunjaino miljenje, takoer se ne uputajui u vremensko

opredjeljivanje.256 Nedavno je ovom groblju znatnu pozornost
257
posvetio T. Buri, odreujui ga kao jednoslojno groblje zreloga
258
259
260
261
255
256
Gunjaa 1954b, str. 28.

Jelovina 1976, str. 26-27.
262
263
Buri 2001, str. 208.

Gunjaa 1954b, str. 26.
Neobjavljen, pohranjen u MHAS-u.
Marui 1987, T. XI. 6.
Beloevi 1999, T. XIX. 6.
Kiss 1983, str. 174.
Marui 1987, str. 87.
207
Popis kratica
Literatura
AH - Archaeologia Hungarica, Budapest
Aneli 1980
nekropola u selu Biljanima
P. Aneli, Krunidbena i grobna
Donjima kod Zadra, Diadora 8,
crkva bosanskih vladara u Milima
Zadar 1985, 103-110.
Beloevi 1985a
J. Beloevi, Starohrvatska
AV - Arheoloki vestnik, Ljubljana
(Arnautoviima) kod Visokog, GZM,

BS - Balcanoslavica, Beograd
n. s., XXXIV, Sarajevo 1980, 213-247.
Beloevi 1985b
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo

HA - Histria Archaeologica, Pula
Awaren 1985
nekropola u Stankovcima kod
Awaren in Europa, Shtz eines
Benkovca, RFFZd, 24 (11), Zadar
asiatisches retiervolkes 6.-8. Jh.
1985, 73-96.
(katalog izlobe), Frankfurt a/M

HiK - Hrvati i Karolinzi, Split 2000.
1985.
Beloevi 1986
Hist. Ant. - Histria Antiqua, Pula
Beloevi 1965
starohrvatskih nekropola u
J. Beloevi, Nekoliko ranosrednjovje-
Smiliu i Biljanima Donjim kod
kovnih metalnih nalaza s podruja
Zadra, RFFZd, 25/12, 1985-1986,
sjeverne Dalmacije, Diadora 3,
Zadar 1986, 125-147.
J. Beloevi, Zatitna istraivanja
Inv. Arch. - Inventaria Archaeologica, Beograd

JAZU - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
Zadar 1965, 145-157.
MHAS - Muzej hrvatskih arhelokih spomenika, Split
Beloevi 1968
J. Beloevi, Ishodi pete zavrne
J. Beloevi, Ranosrednjovjekovna
kampanje istraivanja lokaliteta
nekropola u selu Kai kraj Zadra,
Crkvina u Galovcu kraj Zadra,
Diadora 4, Zadar 1968, 221-246.
RFFZd, 31 (18)/1991-1992, Zadar
Beloevi 1993
Opvsc.Archaeol. - Opuscula Archaeologica, Zagreb

Pam. Arch. - Pamtky Archeologick, Praha
1993, 121-142.
Beloevi 1970
PZ - Prhistorische Zeitschrift, Berlin-New York

RFFZd - Radovi Filozofskog fakulteta, Zadar
Beloevi 1996
nekropola kod Povljane na otoku
J. Beloevi, Dva kamena
Pagu, Diadora 5, Zadar 1970,
sarkofaga s Crkvine u Galovcu
203-212.
kod Zadra, Arheoloki radovi i
SA - Slavia Antiqua, Warszawa-Poznan
rasprave 12, Zagreb 1996, 327Beloevi 1973
SHP - Starohrvatska prosvjeta, Zagreb-Split

Slov. Arch. - Slovenska Archeologia, Bratislava
nekropola uz humak Materiza
Beloevi 1997
kod Nina, Diadora 6, Zadar 1973,
J. Beloevi, Osvrt na konane
221-242.
ishode istraivanja poloaja
VAHD - Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split

VAMZ - Vjesnik Arheolokog muzeja, Zagreb
341.
Crkvine u selu Galovcu kod Zadra,

Beloevi 1974
Diadora, 18-19/1996-1997, Zadar
J. Beloevi, ber einige
1997, 301-350.
Besonderheiten in der
VjHAD - Vjesnik hrvatskog arheologikog drutva, Zagreb
Entwicklung der Keramik auf
Beloevi 1999
dem Gebiete Dalmatiens, BS 3,
J. Beloevi, Srednjovjekovno
Beograd 1974, 161-181.
groblje u okoliu crkve Sv. Kria u

Ninu, RFFZd, 37(24), Zadar 1998,
Beloevi 1975
1999, 105-154.
J. Beloevi, Benkovac. La
ncropole palocroate Stankovci,
Beloevi 2002
Inv. Arch., Fasc. II (20), (Y 189-
J. Beloevi, Razvoj i znaajke
Y198), Beograd 1973.
starohrvatskih grobalja horizonta

7.-9. stoljea na povijesnim
Beloevi 1980
prostorima Hrvata, RFFZd, 39
J. Beloevi, Materijalna kultura
(26), Zadar 2002, 71-97.
Hrvata od 7. do 9. stoljea, Zagreb

1980.
208
Maja Petrinec
Boltin-Tome 1977
Chropovsk 1978
Garam 1993
Gunjaa 1954b
E. Boltin-Tome, Trije
B. Chropovsk, Krsa slovenskeho
. Garam, Katalog der
S. Gunjaa, Starohrvatska crkva
staroslovanski grobovi v Predloki,
perku, Ars Slovaca Antiqua 4,
awarenzeitlichen Goldgegenstnde
i groblje na Lopukoj glavici u
BS, 6, Beograd 1977, 131-140.
Pallas 1978.
und der fundstcke aus den
Biskupiji kod Knina, SHP, s. III, 3,
frstengrbern im Ungarischen
Split 1954, 7-29.
Brunmid 1901
ilinsk 1961
J. Brunmid, Hrvatske razvaline,
Z. ilinsk, Nov nlezy falr zo
VjHAD, n. s. V, Zagreb 1901,
slovansko-avarskch pohrebsk
Germanen, Hunen, Awaren 1987
S. Gunjaa, Tiniensia Archaeologica-
44-52.
na Slovensku, Slov. Arch., IX, 1-2
Germanen, Hunen und Awaren
Historica-Topographica II, SHP, s.
(Eisnerov sbornk), Bratislava
(katalog izlobe), Nrnberg 1978.
III, 7, Split 1960, 7-142.
Budinsk-Krika 1956
Nationalmuseum, Budapest 1993.

Gunjaa 1960
1961, 325-346.
V. Budinsk-Krika, Pohrebisko z
Giesler 1974
Gunjaa 1976
neskorej doby avarske v itavskej
ilinsk 1963
U. Giesler, Datierung und
Z. Gunjaa, Early medieval
Tni na Slovensku, Slov. Arch.,
Z. ilinsk, Slovansko-avarsk
Herleitung der vogelfrmigen
archaeological nds from ibenik
IV-1, Bratislava 1956, 5-131.
pohrebisko v itavske Tni, Slov.
Riemenzungen, Studien zur
and its nearest surroundings, BS 5,
Arch., XI-1, Bratislava 1963,
vor- und frhgesichtlichen
Beograd 1976, 19-30.
87-120.
Archologie, Mnchen 1974,
Budinsk-Krika, Fettich 1973

V. Budinsk-Krika, N. Fettich,
521-543.
Gunjaa 1989
Das altungarische Frstengrab
remonik 1951
von Zempln, Bratislava 1973.
I. remonik, Nalazi nakita u
Giesler 1980
arheolokim nalazima i nalazitima
srednjevjekovnoj zbirci Zemaljskog
J. Giesler, Zur Archologie des
u Smrdeljima kod Kistanja,
Buri 1997
muzeja u Sarajevu, GZM, n. s. VI,
Ostalpenraumes vom 8. bis 11.
Diadora 11, Zadar 1989, 363-406.
T. Buri, Bribir, srednjovjekovno
Sarajevo 1951, 241-270.
Jahrhundert, Archologisches
sijelo ubia, Kulturno-povijesni

vodi 11, Split 1997.
remonik 1965
Z. Gunjaa, O srednjovjekovnim
Korrespondenzblatt 10, Mainz
Gunjaa 1995
1980, 85-98.
Z. Gunjaa, Groblje u
I. remonik, Rimska vila u
Dubravicama kod Skradina i
Buri 2001
Viiima, GZM, n. s., XX, Sarajevo
Giesler 1981
druga groblja 8.-9. stoljea u
T. Buri, Putalj u srednjem vijeku u:
1965, 147-221.
J. Giesler, Untersuchungen zur
Dalmaciji, u: Etnogeneza Hrvata,
T. Buri, S. ae, I. Fadi, Sv. Juraj
Chronologie der bijelo Brdo-Kultur
N. Budak, ur., Zagreb 1995, 159-
Dostl 1966
(Ein Beitrag zur Archologie des
168, 280-287.
B. Dostl, Slovansk pohebite z
10. und 11. Jahrhunderts im
Buri, Delonga 1998
stredny doby hraditn na Morave,
Karpatenbecken, PZ, 56/1, Berlin-
Hermann 1985
T. Buri, V. Delonga, Ostrovica
Praha 1966.
New York 1981.
J. Herrmann, Die Slawen in
Ercegovi 1958
Gunjaa 1949
S. Ercegovi, Neobjavljeni grobni
S. Gunjaa, Kratak osvrt na prilike
Hrub 1955
Bukariol, Mardei 1986
nalazi iz Bijelog Brda, SHP, s. III, 6,
i rad muzeja u Kninu, SHP, s. III, 1,
V. Hrub, Star Msto -
F. Bukariol, J. Mardei, Nakit
Split 1958, 165-184.
Split 1949, 279-294.
velkomoravsk pohebit Na
Filipec 2003a
Gunjaa 1952
K. Filipec, Kasnoavarski ukrasni
S. Gunjaa, etvrta starohrvatska
Hrvati i Karolinzi 2000
Cetini 1998
okov (falera) u obliku veprove
crkva u Biskupiji kod Knina i groblje
Hrvati i Karolinzi (Rasprave i vrela),
. Cetini, Strane-Gorica,
glave iz Siska, Godinjak
oko nje, SHP, s. III, 2, Split 1952, 57-79.
Split 2000.
starohrvatskog groblje, Rijeka
Gradskog muzeja Sisak, III-IV/
1998.
2002-2003, Sisak 2003, 117-143.
od Putalja, Split 2001, 151-322
kod Bribira, arheoloko-povijesna

skica (katalog izlobe), Split 1998.
Deutschland, Berlin 1985.
Valch, Praha 1955.
8-12. st. u srednjoj Dalmaciji,

(katalog izlobe) Split 1986.
Hrvati i Karolinzi (Katalog), Split

Gunjaa 1953
2000.
S. Gunjaa, Revizija iskopina u

Corrado 2002
Filipec 2003b
Biskupiji kod Knina god. 1950,
I Longobardi 1990
M. Corrado, Cimiteri della
K. Filipec, Prilog poznavanju
Ljetopis JAZU 57, Zagreb 1953,
I Longobardi (katalog izlobe),
Calabria altomedievale
trojagodnih sljepooniarki
9-49.
Milano 1990.
(Complementi dellabbigliamento
u sjevernoj Hrvatskoj, Opvsc.
e oggetti di accompagno nei
Archaeol. 27, Zagreb 2003,
Gunjaa 1954a
sepolcreti della costa ionica
561-568.
S. Gunjaa, Rad Muzeja hrvatskih
centro-settentrionale, Hist. Ant., 8,
starina u godini 1951, SHP, s. III, 3,
Pula 2002, 359-376.
Split 1954, 185-194.

209
Istra 1995
Jelovina 1991
Koroec 1994
Marun 1998
Istra i sjevernojadranski prostor
D. Jelovina, Starohrvatska
P. Koroec, Kulturno vrdnotenje
L. Marun, Starinarski dnevnici,
u ranom srednjem vijeku
nekropola na brdu Spasu kod
najdb z grobia v Kttlach pri
Split 1998.
(materijalna kultura od 7. do 11.
Knina, SHP, s. III, 19, Split 1991,
Gloggnitzu, Razprave Filozofske
stoljea), Monograje i katalozi 4,
121-241.
fakultete, Ljubljana 1994.
Pula 1995.
Marui 1962
B. Marui, Langobardski i
Jelovina 1992
Koroec 1995-1996
staroslavenski grobovi na Brecu
Jaki 2000
D. Jelovina, Starohrvatsko groblje
P. Koroec, Kronoloka i kulturna
i kod Malih vrata ispod Buzeta u
N. Jaki, Arheoloka istraivanja
pred glavnim vratima u staru
ocjena triljskog nalaza, SHP, s. III,
Istri, Arheoloki radovi i rasprave
razorene crkve Sv. Martina u
Varvariju, SHP, s. III, 20, Split 1992,
21/1991, Split 1995-1996, 87-97.
2, Zagreb 1962, 453-468.
Lepurima kod Benkovca, SHP, s. III,
7-63.
27, Split 2000, 189-200.
Koroec 1999
Marui 1979
Jelovina, Vrsalovi 1981
P. Koroec, Nekropola na
B. Marui, Ranosrednjovjekovna
Jaki, Petrinec 1996
D. Jelovina, D. Vrsalovi,
Ptujskem gradu, Ptuj 1999.
nekropola na Vrhu kod Brkaa, HA
N. Jaki, M. Petrinec,
Srednjovjekovno groblje na
Kasnosrednjovjekovno groblje kod
Begovai u selu Biljanima
Kosztrewski 1962
crkve Sv. Spasa u Vrh Rici, SHP, s.
Donjima kod Zadra, SHP, s. III, 11,
J. Kosztrewski, O pochodzeniu
Marui 1987
III, 23, Split 1996.
Split 1981, 55-135.
ozdob srebrnych z polckich skrabow
B. Marui, Starohrvatska
wczesnosrednieowiecznych (Sur
nekropola u minju, Pula 1987.
Jelovina 1968
Juri 1995
lorigine des objects de parure
D. Jelovina, Ranosrednjovjekovna
R. Juri, Novootkrivena
en argent provenant des depts
Mileti 1956
nekropola na Razbojinama u
ranosrednjovjekovna nalazita u
polonais du haut moyen age), SA IX,
N. Mileti, Nekropola u selu
selu Kaiu kod Zadra, SHP, s. III,
Bukovici, Diadora 16-17, Zadar
Warszawa-Poznan 1962, 139-211.
Mihaljeviima kod Rajlovca, GZM,
10, Split 1968, 23-52.
1995, 385-409.
12/2, Pula 1979, 111-142.
n. s. XI, Sarajevo 1956, 10-37.

Krnevi 1998
Jelovina 1968a
Juri 2002
. Krnevi, ibenik i ibenski
Mileti 1963
D. Jelovina, Tri starohrvatske
R. Juri, Nova istraivanja
kraj u ranom srednjem vijeku,
N. Mileti, Nakit i oruje IX-XII
nekropole na Bribiru, SHP, s. III, 10,
srednjovjekovnih grobalja na
Kulturno-povijesni vodi 14,
veka u nekropolama Bosne i
Split 1968, 243-246.
zadarskom podruju, Histria
Split 1998.
Hercegovine, GZM, n. s. XVIII,
Antiqua 8, Pula 2000, 295-312.

Jelovina 1976
Sarajevo 1963, 155-178.

Krnevi 2000
D. Jelovina, Starohrvatske
Karaman 1930-1934
. Krnevi, Srednjovjekovno
Mileti 1967
nekropole na podruju izmeu
Lj. Karaman, Starohrvatsko
Danilo, u: Danilo, Arheoloki
N. Mileti, Slovenska nekropola u
rijeka Zrmanje i Cetine, Split 1976.
groblje na Majdanu kod Solina,
vodi, ibenik 2000, 57-77.
Gomjenici kod Prijedora, GZM, n. s.
VAHD LI, Split 1940, 67-97.

Jelovina 1986a
XXI-XXII, Sarajevo 1967, 81-154.

Maneva 1992
D. Jelovina, Maevi i ostruge
Karaman 1940
E. Maneva, Sredovekoven nakit od
Mileti 1975
karolinkog obiljeja u Muzeju
Lj. Karaman, Iskopine drutva
Makedonija, Skopje 1992.
N. Mileti, Elementi della cultura di
hrvatskih arheolokih spomenika,
Bihaa u Mravincima i
Split 1986.
starohrvatska groblja, Rad JAZU
Marjanovi-Vujovi 1984
268, Zagreb 1940, 1-44
G. Marjanovi-Vujovi, Trnjane,
Jelovina 1986b
D. Jelovina, Pokusno istraivanje
Kiss 1983
srednjovjekovnog groblja na
A. Kiss, Baranya megye X-XI.
lokalitetu Piina-Lepin u Bijaima
szzadi srleletei, Budapest 1983.
kod Trogira, SHP, S. III, 15, Split

1985, 217-225.
Jelovina 1982
Koettlach in Bosnia e Erzegovina,

BS 4, Beograd 1975, 93-111.
srpska nekropola (kraj XI-poetak
Mileti 1979
XIII veka), Beograd 1984.
N. Mileti, Ranosrednjovjekovna
nekropola u Koritima kod Duvna,
Mari, Gudelj, Lozo 2000
GZM XXXIII, Sarajevo 1979,
D. Mari, Lj. Gudelj, M. Lozo,
141-204.
Klari 1929
Crkvine-Cista Velika, Izvjee o
M. Klari, Biljeke starinarske,
arheolokim istraivanjima 1992.-
Mileti 1980
1929, Arhiv MHAS.
1999. godine, SHP s. III, 27, Split
N. Mileti, Reets de linuence
2000, 115-127.
byzantine dans les trouvailles
D. Jelovina, Starohrvatsko groblje

na Mastirinama u selu Kaiu
Koroec 1979
kod Zadra, SHP, s. III, 12, Split
P. Koroec, Zgodnjesrednjeveka
Marun 1897
Rapports du IIIe Conrs
1982, 35-66.
arheoloka slika karantanskih
L. Marun, Notesi (Arhiv MHAS),
International dAchologie Slave,
Slovanov, I i II, Ljubljana 1979.
1897.
Tome 2, Bratislava 1980, 287-305.
210
paloslaves en Bosnie-Herzgovine,
Maja Petrinec
Mileti 2001
Petrinec 2002
Simoni 1982
Vinski 1952
N. Mileti, Bosna i Hercegovina u
M. Petrinec, Dosadanji rezultati
K. Simoni, Skupni nalaz orua i
Z. Vinski, Naunice zvjezdolikog
doba Karolinga (katalog izlobe),
istraivanja ranosrednjovjekovnog
oruja iz Nartskih Novaka, VAMZ
tipa u Arheolokom muzeju u
Sarajevo 2001.
groblja u Glavicama kraj Sinja kao
s. 3, 15, Zagreb 1982, 251-266
Zagrebu s posebnim obzirom na
prilog razrjeavanju problema
nosioce srebrnog nakita aavica,
Miloevi 1984
kronologije starohrvatskih grobalja,
Simoni 1991
A. Miloevi, Novi
Opvscula Archaeologica 26,
K. Simoni, Knin-Greblje - Kataloki
ranosrednjovjekovni grobni nalazi
Zagreb 2002, 257-273.
opis grobova i nalaza, SHP, s. III,
Vinski 1970
19, Split 1991, 75-119.
Z. Vinski, O postojanju radionica
iz Cetinske krajine, u: Cetinska
SHP, s. III, 2, Zagreb 1952, 29-56.
krajina od prethistorije do dolaska
Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999
Turaka, Znanstveni skup Sinj, 3-6.
M. Petrinec, T. eparovi, B.
Simoni 1996
Sisku, VAMZ, 3. ser. 4, Zagreb
VI 1980, Split 1984, 181-218.
M. Vrdoljak, Arheoloka zbirka
K. Simoni, Srednjovjekovna zbirka,
1970, 45-91.
Franjevakog muzeja u Livnu,
u. Muzeopis...1846 -1996, Zagreb
Split-Livno 1999
1996, 123-136.
Ranosrednjovjekovna sjekira iz
Poulk 1948-1950
Ss 1963
u Jugoslaviji, VAMZ 3. s., X-XI,
Vedrina i drugi nalazi sjekira tog
J. Poulk, Jin Morava zem
. Ss, Die Ausgrabungen
Zagreb 1977-1978, 143-208.
vremena na podruju Hrvatske,
dvnch Slovan, Brno 1948-1950.
Gza Fehrs in Zalavr, AH XLI,
Miloevi 1987
nakita starohrvatskog doba u
A. Miloevi,
Z. Vinski, Novi ranokarlinki nalazi
VAMZ, 3. ser., XX, Zagreb 1987,

107-128.
Vinski 1977-1978
Budapest 1963.
Rajteri-Sivec 1976
Vinski 1981
Z. Vinski, O nalazima karolinkih
I. Rajteri-Sivec, Oris arheolokega
olle 1959
maeva u Jugoslaviji, SHP, s. III,
Miloevi 1990
stanja in povojna raziskovanja
M. olle, Kneci pohebit
11, Split 1981, 9-53.
A. Miloevi, Porijeklo i datiranje
zgodnjesrednjeveke arheologije v
na Star Kouimi, Pam. Arch.L,
keramikih posuda u grobovima
Albaniji, AV XXV/1974, Ljubljana
2/1959, 353-506.
ranoga srednjeg vijeka u
1976, 552-574.
Dalmaciji, Diadora 12, Zadar
Vinski 1991
Z. Vinski, Razmatranja o
Toik 1963
iskopavanjima u Kninu na
Rempel 1966
A. Toik, Pohrebisko a sdilsko
nalazitu Greblje, SHP, s. III, 19,
H. Rempel, Reihengrberfriedhfe
z doby avarskej re v Pri
Split 1989, Split 1991, 2-73.
Miloevi 1997
des 8. bis 11. Jahrhunderts, Berlin
(Grberfeld und Siedlung aus der
A. Miloevi, Ranosrednjovjekovno
1966.
Zeit des Awarisches Reiches in
Vrsalovi 1968
Pra), Slov. Arch. 111, Bratislava
D. Vrsalovi, Srednjovjekovno
1963, 121-198.
groblje na Gredama u selu
1990, 327-369.
groblje kod Gluvinih kua u

Glavicama kod Sinja, SHP, s. III, 24,
Schulze-Drrlamm 1995
Split 1997, 111-126.
M. Schulze-Drrlamm,
Kaiu kod Zadra, SHP, s. III, 10,
Bestattungen in den Kirchen
Trk 1962
Miloevi 2000
Grossmhrens und Bhmens
Gy. Trk, Die Bewohner
A. Miloevi, Karolinki utjecaji u
whrend des 9. und 10.
von Halimba im 10. und 11.
Werner 1978-1979
kneevini Hrvatskoj, HiK, Rasprave
Jahrhunderts, Jahrbuch des
Jahrhundert, AH 39, Budapest
J. Werner, Zur Zeitstellung der
i vrela, Split 2000, 106-139.
Rmisch-Germanischen
1962.
altkroatischer Grabfunden von
Zentralmuseums Manz (1993),

Od nepobjedivog sunca do
Mainz 1995, 557-619.
sunca pravde 1994
Split 1968, 69-92.
Biskupija-Crkvina (Marienkirche),
Trk 1973
Schild von Steier, 15/16
Gy. Trk, Sopronkhida IX.
(Festschrift Modrijan), Graz 19781979, 227-237.
Od nepobjedivog sunca do sunca
Sekelj 1993
szzadi temetje, Fontes
pravde (katalog izlobe), Zagreb
T. Sekelj, Prilog deniranju
Archaeologici Hungariae,
1994.
naunica s prostora Vinodola
Budapest 1973.
Zekan 1987
M. Zekan, Srednjovjekovne
(Strane) u kontekstu njihova

Petrinec 2000
ireg kulturnog i zemljopisnog
Vaarova 1976
nekropole, u: Bribir u srednjem
M. Petrinec, Groblje na Gornjem
prostiranja, u: Umjetnost na
. Vaarova, Slavjani i Prabulgari
vijeku (katalog izlobe), Split
vrtlu u Tugarima, SHP, s. III, 27,
istonoj obali Jadrana u kontekstu
po danji na nekropolite ot VI-XI v.
1987, 45-65.
Split 2000, 233-242.
europske tradicije, Posebno
na teritorijata na Bulgarija, Soa
izdanje Zbornika Pedagokog
1976.
fakulteta, Rijeka 1993, 97-114.
eravica 1985-1986
Z. eravica, Ranoslovenska
nekropola Bagrua u Petoevcima
kod Laktaa, GZM, n. s., 40-41,
Sarajevo 1985-1986, 129-209.
211
Summary
Two Early Croatian Graveyards in Biskupija
Key words: Biskupija, Jewelry, Graveyards
The village of Biskupija near Knin (former Kosovo) is certainly the richest archaeological site in the
area inhabited by Croats in the 7th century, where the medieval Croatian state was formed later. It has
long been clear that one of its most signicant centres was in that area.
In the late 19th century Friar Lujo Marun, as an amateur, did some archaeological excavations
in certain sites there, however mainly with no technical documents; therefore, the only data on
most of the nds refer to the sites where they belong. This is the reason why at most of the sites S.
Gunjaa did revision excavations in the 1950s. Although the nds from Biskupija have always been
a matter of interest for many local and foreign experts, a surprising fact is that most of them have
neither been published nor has a professional catalogue been made, which particularly refers to the
burial material. Moreover, even the burials excavated in the revision excavations have never been
completely published.
This is why I am using the opportunity to publish complete results of the revision archaeological
excavations done at the burial site at Bukorovia Podvornica, and a few nds that according to Friar
Marunas notes and the data from MHAS Archives could be conrmed to have belonged to the burial
site at a former plough-eld, the property of Aim Popovi.
At the former plough-eld, belonging to Aim Popovi, two burials were excavated: a female
burial in a vaulted masoned tomb with luxury jewellery nds (golden earrings, a necklace of metal
and glass moulded bosses, torques), and a male burial with spurs containing zoomorphic strap
ends and loops. Based on the analogies both burials are dated between the late 8th and the mid 9th
century, and considering the nds from the female burial, and the fact that the male burial is nearby,
they probably belong to the late 8th c., or not later than the beginning of the 9th century. Rich nds of
jewellery and horsemens equipment, as well as burial in the vaulted masoned tomb show that the
tombs belong to members of high social rank.
A total of 124 burials were excavated at Bukorovia Podvornica in revision excavations. Although
the burial site is situated round a pre-Romanic church, it was formed on the principle of tombs in
rows with the west-east orientation of the body. The oldest tombs according to certain nds (ceramic
vessels, arrows, ints) probably belong to the mid 9th century. These tombs were mainly destroyed by
later burials. More recent tombs contain relatively modest nds of jewellery with many analogies in
other sites in the area of early medieval Croatian principality, and they can be dated in the 10th and 11th
centuries. In the 11th century the church at Bukorovia Podvornica was no more in function as proved
by the fragments of stone furniture and the pavement of the church used as slabs on tombs. This
was probably the reason why the burial site was also abandoned when, on the turn of the 11th to 12th
century, burials in burial sites without sacral objects were no more permitted.
Translated by: Danica anti
212

Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja U Biskupiji Kod Knina

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja U Biskupiji Kod Knina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina

UDK: 904: 726.8 (497.5 Biskupija) 07/11

HR, 21 000 Split

Izvorni znanstveni rad

Muzej hrvatskih arheolokih

Primljeno: 29. 3. 2005.

najbogatije arheoloko nalazite na onom podruju koje su

Oranica Aima Popovia

srednjovjekovna hrvatska drava, pa je ve odavno jasno da se

Poloaj se prvi put spominje u zabiljekama fra Luje Maruna

ovdje nalazilo jedno od njezinih najznaajnijih sredita.

najprije kao zemljite Marka Popovia to je izmedj starohrvatske

Amaterskim iskopavanjima koja je na biskupijskim lokalitetima

crkve na Bukorovia oranicam,3 a poslije kao baa Ivana

krajem 19. stoljea proveo fra Lujo Marun postavljeni su temelji

Popovia. Budui da se Marun poziva na raniju zabiljeku, jasno

nacionalnoj arheologiji, a ponajprije zahvaljujui bogatim

je da se radi o istom poloaju. Ondje je godine 1903. otkrivena

nalazima s tih istraivanja dolo je do osnivanja Prvog muzeja

zidana presvoena grobnica s kosturnim ostatcima pokojnice

hrvatskih spomenika u Kninu, tj. dananjeg Muzeja hrvatskih

poloene u pravcu zapad-istok. Grob je sadravao torkves, ogrlicu

arheolokih spomenika (dalje MHAS). Stoga je uz Biskupiju vezana

od srebrnih i staklenih jagodica i tri zlatne naunice.

povijest ove ustanove kao i nacionalne arheologije u nas openito.

Sljedee tri zabiljeke govore o arheolokim iskopavanjima

ne postoji nikakva dokumentacija, te da o veini predmeta, osim

jedan grob.4 S prethodnim nalazom povezuje ga Marunov zapis u

pripadnosti pojedinim biskupijskim lokalitetima, nisu poznati

kojem se navodi da je novopronaeni grob bio u blizini groba to

drugi podatci, kao i to da je upravo stoga na veini tih lokaliteta

je naast 17. 05. 1903., tj. gore spomenute presvoene grobnice.

pedesetih godina prologa stoljea S. Gunjaa proveo revizijska

Grob je bio ograen suhozidom, a sadravao je kostur jednog

pokojnika orijentiran u pravcu zapad-istok, uz noge kojeg su

Premda su biskupijski nalazi oduvijek bili i do danas ostali

pronaene ostruge s pripadajuim garniturama za zakapanje

predmetom zanimanja brojnih domaih i stranih strunjaka,

i jedna zemljana posuda, a na pojasu predmet identiciran kao

zauuje injenica da najveim dijelom nisu publicirani ni

mjedeno ovje zvono. U nadi da e pronai jo slinih grobova

kataloki obraeni, to se posebno odnosi na materijal koji

Marun je dva dana istraivao na oblinjem zemljitu, ali nita vie

potjee iz grobova. Ni grobovi otkriveni revizijskim iskopavanjima

nije otkrio. Tom prigodom prodao mu je Aim Popovi eljeznu

nikada nisu bili publicirani u cijelosti.

sjekiru otkrivenu na istom poloaju, za koju se takoer moe

Stoga u ovoj prilici u potpunosti objavljujem rezultate revizijskih

pretpostaviti da potjee iz nekog razorenog groba.

arheolokih iskopavanja provedenih na groblju na poloaju

Dio predmeta iz obaju otkrivenih grobova pohranjen je i

Bukorovia podvornica, te nekoliko predmeta za koje je,

danas u MHAS-u, gdje su u inventaru donedavno bili pripisani

zahvaljujui zabiljekama fra Maruna kao i podatcima iz arhiva

pogrenim ili nepoznatim nalazitima.

MHAS-a, bilo mogue utvrditi da pripadaju groblju na poloaju

Crte predmeta otkrivenih u zidanoj presvoenoj grobnici,

koje su u inventaru pripisane nepoznatim nalazitima u Dalmaciji,

Bukorovia podvornicom naziva se poloaj smjeten ispod

utvrditi o kojim je trima naunicama rije, u katalogu ih donosim

Bukorovia kua u Biskupiji, sjeverozapadno od seoske crkve

svih osam. Torkves i ogrlica, takoer prikazani na spomenutom