Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str.

61-86
M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Marijana matijevi

UDK: 904:738(497.5Rudina)
Izvorni znanstveni lanak

Rukopis prihvaen za tisak: 22.5.2013.

GOTIKE KERAMIKE AE IZ RUDINE

Saetak
Gotike keramike ae pronaene u benediktinskom samostanu na Rudini ine znatan dio pronaenog materijala, ne toliko svojom brojnou koliko
svojom vanou. Pomou prikaza na tim aama moe se uoiti dominantan
vjerski karakter, to upuuje na lokalnu proizvodnju, odnosno na to da su ih
proizvodili sami redovnici, a osim toga mogue je primijetiti odreene mentalitetske dileme samih redovnika. Na namjenu upuuje kuhinja kao mjesto
pronalaska, a o vremenu proizvodnje analogije ime se Rudina postavlja u
suglasje s drugim samostanima i utvrdama razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
Kljune rijei: gotike keramike ae; Rudina; srednji vijek; benediktinci;
srednjovjekovna Slavonija.

Benediktinski samostan Rudina postojao je u razdoblju razvijenoga i kasnoga

srednjeg vijeka, tonije u razdoblju prijelaza XII./XIII. st. pa do XVI. st. Brojnost
izvora1 upuuje na vanost samostana koja je potvrena sustavnim istraivanjima.
Osim karakteristine samostanske arhitekture, pronaeno je i obilje sitnog arheolokog materijala koji ukljuuje staklene, metalne, keramike i kotane predmete razliitih namjena.2 Vaan, ali i nedovoljno obraen, materijal jesu gotike keramike
ae.
Kasnosrednjovjekovno posue dijeli se na dvije velike skupine s obzirom na
funkciju: kuhinjsko posue namijenjeno pripremanju i uvanju hrane te stolno posue. Prva je skupina esto u doticaju s vatrom i rijetko je izloena oku posjetitelja,
pa se time proizvoai ne zamaraju dekoracijom ve prije svega uporabnou pojedinih predmeta. Osim toga takvi su predmeti zbog svoje svrhe imali relativno kratak
rok trajanja (oteenja, lomovi i slino) te su se upotrebljavali u pomonim prostori1

O pisanim izvorima o Rudini v. S. ANDRI, 1998., 31-54; J. BUTURAC, 1977., 54-55; ISTI, 1995., 31-32
i dalje; ISTI, 2004., 31 i dalje; ISTI, 2005., 31 i dalje; I. DEGMEDI, 1977., 102-115; A. HORVAT, 1962.,
11-27; M. KARBI, 2005., 48-61; J. KEMPF, 1910., 115 i dalje; N. KLAI, 1986., 33-59; I. OSTOJI, 1965.,
48 i dalje; F. POTREBICA, 2004., 37-51; Rudina - POEKI LEKSIKON, 1977., 264; D. VUKIEVISAMARIJA, 2004., 159-171.
O arheolokim nalazima v. A. HORVAT, 1962., 11-14; Z. HORVAT I. MIRNIK, 1977., 147-148; J.
KEMPF, 1910., 5; K. POLAK BOBI, 2002., 14 i dalje; I. OSTOJI, 1965., 50; POEKI LEKSIKON,
1977., 264; RUDINA, 1997., 11 i dalje.

61

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

jama. Takva je upotreba vrlo brzo dovela do standardiziranja oblika i tipova koji se
rjee mijenjaju s vremenom, pa je veoma teko uspostaviti poetak i kraj pojedinog
predmeta.3
Drugu skupinu predmeta ini stolno posue (meu kojim su i keramike ae)
koje slui za serviranje hrane i pia. Kod tog je posua vana dekorativnost. U pravilu je svaki lonar (tonije, svaka radionica) imao svoj nain izrade osnovnih oblika
keramikih aa sukladno interesima, modi i utjecajima.4
Obje su vrste posua (i kuhinjsko i stolno posue) izraivane na brzorotirajuem (nonom) kolu, produkcija je velika i proizvodi su ujednaene kvalitete.5
Predmeti za toenje i ispijanje trebaju biti od vrstog, gustog materijala, veoma
stabilni i praktini, a rubovi im moraju biti primjereni za toenje i pijenje. Za pie su
se upotrebljavale posude od gline, metala, stakla i drva. Primjetna je socijalna diferencijacija, pa su siromaniji slojevi upotrebljavali posude izraene od drva i gline,
dok su od stakla i kamenine izraene posude za imunije slojeve.6
Tek se u kasnom srednjem vijeku javlja potreba za vlastitom posudom za pie.
Tada (XIV. i XV. st.) poinju se rabiti keramiki pehari, ae i vrevi. U ranijim vremenima, kada je vie osoba pilo iz iste posude, upotrebljavali su se manji keramiki
lonci i vrevi te drvene ae i posude.7
Keramiki se proizvodi proizvode u lonarskim radionicama koje su smjetene
u blizini prirodnih izvora potrebnih za rad (dovoljno ume zbog potrebe za loenjem i dovoljno gline za samu izradu predmeta), a tu se radilo o dravnoj zemlji na
kojoj su, osim radionice, bile smjetene zgrade za stanovanje, prostori za peenje
keramike, skladita i staje. Ponekad su radionice bile smjetene na imanjima lokalnih velikaa i sluile su za opskrbu i vlastite potrebe tih velikaa. Uz navedeno,
bogatiji su slojevi i kupovali keramike proizvode iz udaljenijih krajeva. Trgovina
finijim keramikim proizvodima procvjetala je u vrijeme Anuvinaca, a dovela je i
do migracija stanovnitva, to je vidljivo u upoznavanju odreenih trendova i stilova europskoga trita.8
U Hrvatskoj trenutno ne postoji tipologija keramikih gotikih aa. Najblia i
najslinija kronologija jest ona koju je izradio Mitja Gutin za slovenske gotike ae
koje se datiraju u razdoblje XIV. XVI. st.9 Postoje etiri skupine (T. 1). Prvu skupinu
ine jednostavne ae s glatkim, ravnim ili lagano konino oblikovanim stijenkama,
a samo tijelo ae izdie se iz nenaglaene noge s ravnim dnom. Povrina je hrapava,
3
4
5
6
7
8
9

62

T. SEKELJ IVANAN T. TKALEC, 2002./2003., 30; T. TKALEC, 2001., 213.

T. SEKELJ IVANAN T. TKALEC, 2002./2003., 30; T. TKALEC, 2001., 214.
T. SEKELJ IVANAN T. TKALEC, 2002./2003., 30.
T. TKALEC, 2001., 214.
T. TKALEC, 2001., 214.
T. TKALEC, 2001., 213.
M. GUTIN, 1999., 255.

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

a faktura gline gruba. Druga su skupina tzv. celjske ae. Koninog su oblika poput
pjeanog sata te su kvalitetne izrade i bogato ukraene. Vei dio aa tog oblika ima
karakteristike kvalitete tvrde zvonee keramike. Starije su ae ukraene peatima
razliitih motiva, ukljuujui i antropomorfne aplike, te su oslikane crvenom bojom.
Mlaa verzija ukraena je cik-cak linijama i valovnicama, a ukras je izveden koliem i kotaiem. Treu skupinu predstavljaju tzv. ljubljanske ae, koje su na nozi,
s velikim okruglim recipijentom i pravilnim visoko izvedenim rubom. Posljednju,
etvrtu, skupinu ine manji lonci koji se razvijaju iz koninih aa. Radi se o trbuastim loniima uska vrata i naglaeno iroka i izvuena ruba. Iako se iz njih moglo i
piti, primjetno je da je postojala mogunost da se na njih stavi poklopac te da budu
zatvorene. Od ukrasa su na njima zamijeena samo vodoravna rebra koja je lonar
napravio pri samoj izradi.10

Tablica 1. Podjela srednjovjekovnih aa prema M. Gutinu (prema M. GUTIN, 1999., 255)

Izuzev celjskih aa, ostala tri tipa proizvode se serijski. Pretpostavlja se da su

jednostavniji oblici prve i posljednje skupine posljedica lokalne produkcije. Iako se
10

M. GUTIN, 1999., 255; T. TKALEC, 2001., 214.

63

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

proizvode serijski, ne pronalaze se dva identina primjerka. Svima u seriji zajednike

su odrednice same keramike, ali se razlikuju u veliini i ornamentalnim motivima.11
Ve je istaknuto da su takve srednjovjekovne gotike ae veoma este na srednjovjekovnim lokalitetima, posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje se pronalaze
osim na Rudini i u Naicama (ovi su primjerci prvi izdvojeni jo pedesetih godina, ime je ukazano na postojanje takvih aa), Gari-gradu, anjevu, Vrbovcu,
Sokolovcu, Kapan Ivancu itd.12 No, nisu vezane samo za taj ui prostor ve ih ima
u bliem susjedstvu (Dalmacija utvrda Klievica, zatim u Celju u Sloveniji, Budi u
Maarskoj, Brnu u ekoj itd.).13
Viegodinja istraivanja na Rudini donijela su na vidjelo niz vanih nalaza,
meu kojima i srednjovjekovne gotike keramike ae. Radi se o tipinom posuu
za bitno iri prostor koje je pronaeno i na Rudini. Sve su ae na nozi i veina ih
je ukraena po tijelu, dok su noge neukraene, izuzev tri primjerka. Dva primjerka
imaju na nozi tordiranu traku (kat. 3 i 20), a trei plastino zadebljanje (kat. 10). Koliko se vidi iz ouvanih primjeraka, oblik tijela uglavnom im je konian, a obodi su
uglavnom zaobljeni, osim jednog, koji je ravno odrezan (kat. 35), i svi su razvraeni
prema van.
Najvea je sauvana visina aa otprilike 20 cm, promjer stope 3 5 cm, a promjer otvora 5 cm. Rudinski primjerci uvaju se u Gradskom muzeju u Poegi i ukupno se radi oko 50 ulomaka i fragmenata, od kojih se u cijelosti moe rekonstruirati
10-ak aa.
to se tie tehnologije njihove izrade, sve su ae raene na kolu, a jedino je razlika u nainu njihova ukraavanja. Tordirane trake raene su u svjeoj glini, tako da
se utiskivala neka vrsta vrpce ili ueta, a reljefni medaljoni raeni su otiskivanjem
peata-matrice.
Ukrasni motivi mogu se podijeliti u nekoliko skupina. U prvom redu esti su
geometrijski motivi (slikane linije, tordirane trake, valovnica), zatim zoomorfni, u
kojima se uoavaju stvarna (janje, orao, pelikan) i fantastina bia (grifon) te rijetki
vegetabilni motivi poput bobica. Primjetni su i religiozni motivi poput Kristograma,
Konstantinova monograma i Jaganjca Bojeg.
Prema tehnikama, rudinske se ae mogu podijeliti u dvije velike skupine: neukraene (kat. 1) i ukraene, koje se potom dijele u nekoliko podskupina: ukraene
samo slikanjem (kat. 2), zatim kombinacijom slikanja i tordiranih traka (kat. 3 20)
i kombinacijom slikanja, tordiranih traka i urezane valovnice (kat. 21). Meu ukraene primjerke stavljaju se i ae s izrazito naglaenim reljefnim cvjetovima (kat.
11
12

13

64

T. TKALEC, 2001., 214.

Za detaljnije o pojedinim lokalitetima v. T. SEKELJ IVANAN, 1997./1998., 161-177 (za Sokolovac i
Kapan Ivanac) T. SEKELJ IVANAN T. TKALEC, 2002./2003., 25-44 (Gari grad i Popovau), T.
TKALEC, 2001., 213-234 (za Glogovnicu i Ivanac Krievaki).
Podrobnije v. M. GUTIN, 1999., 105-110 (za Celje), I. HOLL, 1963., 335-394 (Buda).

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

22 i 23) te one s kombinacijom reljefnih medaljona, slikanja i tordiranih traka (kat.

24 43).
Tijekom istraivanja 1989. g. na dubini od 1,50 m u sjevernom dijelu samostana na
1,10 m od S zida i 2,70 m od I zida pronaeno je nekoliko ulomaka aa. U istoj prostoriji tijekom istraivanja 2000. g. pronaeno je jo nekoliko ulomaka aa. S obzirom
na druge pokretne i nepokretne nalaze, primijetilo se da se radi o kuhinji (slika 1).14

Slika 1. Pogled iz zraka na rudinsku opatiju s oznakom kuhinje (prema F. Potrebica, 2004., 45)

Od svih nalaza osobito se istie jedinstven ulomak donjeg dijela trbuha keramike gotike ae svijetle oker boje sa sauvanim trbuhom i povienom nogom, dok
sama aa nema nikakva slikanog ukrasa ni reljefnih medaljona, a jedini mu je ukras
sama forma, to bi znailo vodoravne linije nastale u procesu proizvodnje (kat. 1).
Ulomak noge i trbuha keramike ae ukraen je crvenim slikanim linijama
(kat. 2).
Meu ulomcima dade se zamijetiti ulomak poviene noge i donjeg dijela svijetle
oker keramike ae ukraen s dvije horizontalne crvene slikane linije i tordiranom
trakom na rubu noge (kat. 3), zatim dva ulomka gornjeg dijela keramike gotike
ae sa zaobljenim obodom i prikazima tordiranih traka i crvenih slikanih vodorav-

14

Na informaciji najsrdanije zahvaljujem voditeljici istraivanja na Rudini profesorici Dubravki Sokatimac.

65

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

nih linija (kat. 4) te ulomak donjeg dijela keramike gotike ae svijetle oker boje
na povienoj nozi ukraen crvenim slikanim viestrukim linijama u obliku slova v
(?) (kat. 5).
Na ulomku donjeg dijela trbuha keramike gotike ae svijetle oker boje sauvane gotovo u cijelosti bez oboda i uz neznatna oteenja na povienoj nozi prepoznaju se ostatci gorenja i tri paralelno postavljene crvene slikane linije (kat. 6). Jo
jedan primjerak ulomka donjeg dijela keramike ae na povienoj nozi jest ouvan
donji dio trbuha na kojem su vidljivi ostaci gorenja, ali i tri crvene slikane horizontalne linije koje razdvajaju dvije tordirane trake (kat. 7). Vrlo je slian ulomku donjeg
dijela trbuha keramike gotike ae s tri crvene slikane horizontalne linije i tri tordirane trake te ostacima gorenja (kat. 8). Na jednom primjeru ulomka donjeg dijela
trbuha i poviene noge ostaci gorenja vidljivi su s unutarnje strane (kat. 9), a istie
se i ulomak donjeg dijela keramike ae na povienoj nozi koja s vanjske bone
strane ima naglaeno prstenasto zadebljanje s ostacima gorenja (kat. 10). Gotovo je
u cijelosti sauvana keramika gotika aa svijetle oker boje s tragovima gorenja i
nizom od nekoliko crvenih slikanih vodoravnih linija i tordiranom trakom (kat. 11).
esti primjeri meu rudinskom keramikom jesu keramike gotike ae sline
dvama ulomcima svijetle oker boje ukraene trima slikanim (tamnijim i svjetlijim)
crvenim vodoravnim linijama te horizontalno postavljenim trima tordiranim trakama (kat. 12). Identinih je primjeraka nekoliko (kat. 13 15). Slian je ulomak zaobljena oboda izvijena prema van, ramena i gornjeg dijela trbuha keramike gotike
ae svijetle oker boje na kojemu se vide tri crvene slikane horizontalne linije i dvije
tordirane trake (kat. 16) te ulomak gornjeg dijela trbuha keramike gotike ae s tri
crvene (tamnije i svjetlije) slikane linije i dvije tordirane trake (kat. 17). Slinost se
zamjeuje kod ulomka donjeg dijela keramike gotike ae s ouvanim trbuhom i
povienom nogom svijetle oker boje s tri crvene (tamnije i svjetlije) slikane linije i
horizontalno postavljenom tordiranim trakom (kat. 18). Slian ukras ima i ulomak
stijenke keramike ae s ukraenim crvenim linijama i tordiranom trakom (kat. 19).
Oker ulomak donjeg dijela keramike ae na povienoj nozi (kat. 20). Tijelo ae
ukraeno je crvenim vodoravnim slikanim linijama, a vanjski rub noge utisnutom
tordiranom trakom.
Ulomak donjeg dijela keramike ae na malo povienoj nozi koji ima naglaeno
zaobljen trbuh (kat. 21). Ukraen je crvenim slikanim linijama i tordiranim trakama
te urezanim valovnicama u nizu. Primjeuju se i ostaci gorenja.
Ulomak gornjeg dijela ae s obodom blago izvijenim prema van raen je od
dobro peene svijetle oker gline (kat. 22). Ukraen je crvenim oslikanim linijama i
udubljenim vodoravnim crtama na vratu. Vidljivo je kako je posuda ukraena okruglim grozdastim ispupenim cvjetovima koji su omeeni crveno slikanim krugom.
Blago otisnuti krug nalazi se izmeu cvijeta i crvenog slikanog ukrasa.15
15

66

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 167-169.

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Ulomak gornjeg dijela keramike ae ima naglaen obod, no ova je posuda smee, ak crne boje (to moe biti i od gorenja), a raena je od dobro peene gline (kat.
23). Slino kao i prethodna, ukraena je na vratu i obodu crvenim slikanim linijama, horizontalnim udubljenim linijama i zarezima polegnutima na lijevo. Posuda
je na najirem dijelu reljefno ukraena okruglim grozdastim ispupenim cvjetovima
koji su omeeni crveno slikanim krugovima i smjeteni jedan do drugoga. Moe
se vidjeti blago utisnut krug na dijelu gdje zavrava cvijet i poinje crveno slikanje.
Stijenka je uleknuta s unutarnje strane na dijelu gdje su s prednje strane spomenuti
ispupeni cvjetovi. Analogije ovom ulomku pronalaze se na lokalitetu Tomaica u
blizini Sokolovca, odakle se ulomak datira u XVI. st.16
Ulomak gornjeg dijela trbuha keramike ae svijetle oker boje veoma je mali i
nazire se jedna horizontalna crvena slikana linija i dvije tordirane trake polegnute na
lijevo (kat. 24). Vjerojatno je da se ispod nalazio reljefno utisnut medaljon.17
Od vee keramike posude s drkom, koja je jedini primjerak takva oblika, ostao
je svijetli oker ulomak gornjeg dijela trbuha na kojemu se ocrtava ve dobro poznat
ukras koji ukljuuje crveno linijsko slikanje, horizontalno urezane linije i zareze koji
stvaraju tordiranu traku. S obiju strana drke uoavaju se dvije okomito postavljene
rozete izraene u reljefu. Lijevo od drke i rozeta dade se zamijetiti rub reljefnog
prikaza medaljona, no nema prikaza. Posuda je masivnija od aa, iako je raena u
istom stilu kao i one (uz neto grublju izradu).18
Na malenu ulomku gornjeg dijela ae s naglaenim obodom izvijenim prema
van sauvan je samo reljefni prikaz slova I, to je dio spomenutog I.H.S., te slovo I
oznaava Iesusa (kat. 25). Identian je ulomku gornjeg dijela keramike gotike ae
s naglaenim obodom i reljefnim prikazom podebljanog slova I (kat. 26).
Omanji ulomak gornjeg dijela (?) svijetle oker keramike ae ima na sebi reljefno utisnut prikaz slova S i dvije okomito postavljene rozete (kat. 27).
Vaan je ulomak gornjeg dijela ae sa zaobljenim obodom izvijenim prema van
i koninim tijelom s reljefnim prikazima stiliziranog kria omeenog dvjema rozetama s obje strane te slovom S (kat. 28). Slovo S ima ve poznato znaenje meu
slovima I.H.S., dok je prikaz kria jedinstven na rudinskim primjercima.
Ulomak trbuha keramike ae ukraen je crvenim slikanjem i kosim urezima
koji su polegnuti na lijevo. Na najirem dijelu trbuha nalaze se ukrasi dviju mani
koje su odijeljene jednom linijom (kat. 29).19
Ulomak gornjeg dijela ae konina oblika sa sauvanim naglaenim zaobljenim
obodom izvijenim prema van raen od oker peene gline ukraen je crvenom bojom
na obodu, a na vratu kombinacijom crvenog slikanja, vodoravnih linija i tordirane
16
17
18
19

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 169.

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 170.
T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 170.
T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 169.

67

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

trake (kat. 30). Na trbuhu posude nalaze se pojedinani reljefni ukrasi i reljefni ukrasi smjeteni unutar medaljona. Medaljon na lijevoj strani karakteristian je iskljuivo
zbog slova S. Krug koji okruuje spomenuto slovo manji je od ostalih krugova. To
slovo oznaava trei inicijal monograma (Salvator). Uglati zavreci gotike frakture
samog slova S upuuju na sline analogije u susjednoj Maarskoj, u kojoj se slini
primjerci Burga Kszega datiraju u desetljee izmeu 1470. i 1480. g.20 U sredinjem
medaljonu primjetan je prikaz lava-grifona, ije je tijelo okrenuto na lijevu stranu, a
glava na desnu. Ima rairena krila nacrtana od tankih linija, zatim dugaak rep koji
se izvija u obliku slova S, dok se na nogama istiu otre kande. Uoljivo je da se
radi o mitolokoj i simbolikoj zvijeri koja utjelovljuje simbole dvaju ivih bia (lava
i orla), odnosno dvije osobine: oprez i hrabrost. Analogni primjerci s obzirom na
nain izvedbe motiva naeni su u Sokolovcu i Kapan Ivancu.21 Ve je navedeno da
se grifon sastoji od dva iva bia i kombinira njihove osobine, stoga se smatra simbolom dvostruke Kristove naravi: ljudske i boanske. Uz to, smatra se kako priziva
dvostruko boansko svojstvo, snagu i mudrost. Drugim rijeima, spaja se zemaljska
snaga lava s nebeskom snagom orla, to je dio simbolike snage spasenja. Grifon je
veoma est u gotikoj umjetnosti.22 Trei medaljon, koji je smjeten krajnje desno,
odijeljen je od sredinjeg medaljona s dvije okomito postavljene rozete, nalazi se
inicijalno slovo I ukraeno hastama na obje strane te detaljem bobice. Spomenuto
slovo I oznaava Iesusa.23
Ulomak gornjeg dijela svijetle oker konine keramike ae s naglaenim obodom prikazuje medaljon u kojemu se uoava reljefno izraen grifon okruen s dvije
rozete s bonih strana (kat. 31). Vidljivo je i slovo S kao dio I.H.S. i oznaava Salvator.
Zanimljiv je ulomak gornjeg dijela svijetle oker ae s naglaenim obodom s
ostatcima gorenja i reljefnim prikazom grifona omeenog s dvije rozete sa svake
strane (kat. 32). Zanimljivost ini obod, gdje su vidljivi oslikani lukovi od crvene
boje.
Vidljiv je ulomak gornjeg dijela konine svijetle oker ae s naglaenim obodom
izvijenim prema van na kojemu je reljefno prikazan grifon, te slova S i I kao dvije
okomito postavljene rozete koje razdvajaju grifona od slova s desne strane (kat. 33).
Pronaen je ulomak gornjeg dijela ae koninog oblika sa zaobljenim obodom
izvijenim prema van koji je napravljen od svijetle oker dobro peene gline (kat. 34).
aa je ukraena oslikanim linijama i plastinim trakama s kosim urezima koje se
nalaze na vratu i donjem dijelu trbuha. Crvene linije i plastine trake s urezima slue
kao bordura centralnom polju ispunjenom reljefnim medaljonima. Ispod njih nalaze
20
21
22
23

68

I. HOLL, 1994., 388-389.

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 164.
J. CHEVALIER A. GHEERBRANT, 2007., 194.
T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 169.

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

se dva prikaza u medaljonima koja su odijeljena s dvije okomito postavljene manje

rozete u medaljonu. U prvom medaljonu primjeuju se glava i stijeg, to su ostaci
prikaza Jaganjca Bojeg. U drugom medaljonu vidljiv je monogram I.H.S. Slovo H
ini sredinji dio monograma, ali nema pravilno izraenu i izraenu hastu, no nju
ini sredinji dio okomitog slova S. Ta tri slova oznaavaju grku kraticu Isusova
imena, meutim prihvaanjem od Zapadne crkve poprima drugaije znaenje (Iesus
Hominum Salvator) i u toj se formi i s tim znaenjem prikazivao na obilju predmeta
iz srednjovjekovlja. Iznad tog medaljona, kao i na obodu i na vratu, aa je ukraena
crvenom slikanom vodoravnom linijom.24
Ulomak gornjeg dijela keramike ae s ravno odrezanim obodom izvijenim prema van ukraen je crvenim slikanim linijama, tordiranim trakama i reljefnim medaljonima (kat. 35). Prvi medaljon prikazuje Jaganjca Bojeg, a drugi stilizirani I.H.S.
Na ulomku se jo uoavaju i dvije rozete.
aa s naglaenim zaobljenim obodom izvijenim prema van od koje je sauvan
ulomak gornjeg dijela izraena je od svijetle oker boje koja je dobro peena i ve
standardno ukraena crvenim slikanjem na obodu te kombinacijom crvenog slikanja, duboko urezanih horizontalnih linija i tordirane trake na vratu, a na trbuhu se
ocrtavaju reljefni prikazi i medaljoni (kat. 36). Na lijevoj strani vide se dvije okomito
postavljene rozete. Medaljon je loe izraen, pa je teko razaznati o kojemu je prikazu tono rije pretpostavlja se da je to prikaz Jaganjca Bojeg, od kojega je vidljiva glava prema leima, a nad njima se vidi dio kria i zastavice, dok se u donjem
dijelu vide obrisi nogu i donjeg dijela kria. Slika je djelomino rotirana suprotno
od kazaljke na satu te je sama izvedba dosta loa. U drugom medaljonu istaknuto
je reljefno slovo S, koje je tipinog gotikog oblika. Sa svake strane ovog medaljona
dvije su rozete.25
Meu ulomcima gornjeg dijela trbuha i ramena keramike ae od svijetle oker
gline prepoznaje se reljefni prikaz rozeta na gornjem dijelu ae i pretpostavljeni
reljefni prikaz Jaganjca Bojeg, takoer na gornjem dijelu ae, od kojeg su vidljivi
samo fragmenti (noge) koji ipak upuuju na zakljuak da se radi o spomenutom
prikazu (kat. 37).
Ulomak gornjeg dijela trbuha svijetle oker keramike ae otkriva reljefni prikaz
Jaganjca Bojeg sauvanog u cijelosti i dvije rozete isto reljefno izraene koje su okomito postavljene i nalaze se pokraj Jaganjca (kat. 38).
Na pronaenom malenom ulomku gornjeg dijela s fragmentarnim ostatkom
oboda svijetle oker keramike ae reljefni je prikaz Jaganjca Bojeg, koji je bez
obzira na fragmentarnost ulomka vidljiv u cijelosti (kat. 39).

24
25

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 167.

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 169.

69

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Sljedea aa sauvana je u tri ulomka (kat. 40). Rije je o donjem dijelu konine
ae na povienoj nozi koja se iri prema dnu, odnosno suava prema tijelu. Osim
noge sauvan je i trbuh te dio njezina ramena. Raena je od svijetle oker gline, a
ukraena je oslikanim crvenim linijama i tordiranim trakama unutar kojih su reljefni
medaljoni. Prvi medaljon slijeva skriva orla rairenih krila kojemu je glava okrenuta
desno s orlovskim kljunom, a uoavaju se i rairene noge s kandama te rep. Krug
medaljona omeen je tokicama.26 Orao je drevni simbol moi, pratitelj rimskih careva i Zeusa, a u srednjem vijeku postaje simbol Krista i njegova uzaaa. Naime,
orao leti prema suncu i moe ga oima gledati, te poslije toga zaroni u vodu. Na
taj nain, prema legendi, obnavlja svoje perje i mladost.27 Potom idu dvije rozete te
drugi medaljon manjih dimenzija u kojemu je slovo S, koje znai Salvator ili Spasitelj.
Posljednji medaljon jest pretpostavljeni Jaganjac Boji. Naime, sauvan je samo donji
dio bez prikaza, no vrpasti ukras i niz cvjetova koji su identini na drugim primjercima iz Rudine i Sokolovca.28
Na pet ulomaka svijetle oker konine keramike ae na povienoj nozi zamjeuju se reljefni prikazi u nekoliko medaljona (kat. 41). U prvom se medaljonu vidi
orao, u drugom slovo S, a u treem pretpostavljeni Jaganjac Boji. Osim toga uoene
su crvene slikane linije i tordirana traka po gornjem dijelu trbuha ae.
Na nevelikom ulomku gornjeg dijela trbuha svijetle oker keramike ae reljefno
je prikazan orao s dvije okomito postavljene rozete i ostatkom medaljona u kojem
nije vidljiv prikaz (kat. 42). U donjem dijelu ulomka vidljive su vodoravne crvene
slikane linije koje se proteu oko cijele posude.
Orao se moe uoiti na prikazu na ulomku gornjeg dijela gotike keramike ae
s blago zaobljenim obodom izvijenim prema van i ostacima gorenja (kat. 43). Uz
orla, prikazane su i vitiaste rozete. Oba su prikaza u reljefu. Uz to, primjeuje se i
tordirana traka na vratu.
Dva dosta slabo uoljiva medaljona razdvojena dvjema rozetama prepoznaju se
na svijetlom oker ulomku donjeg dijela trbuha keramike ae. Prvi medaljon, u dijelu onoga to je ostalo, sadri prikaz varijante Konstantinova monograma. Radi se o
slovima X (khi) i P (rho), koja bi oznaavala prva slova grke varijante Kristova imena. Ve ga rani krani prihvaaju te se pojavljuje na razliitim mjestima (sarkofazi,
svijee, euharistijsko posue). Analogija se pronalazi u Sokolovcu. Drugi medaljon
obiljeavaju kande postavljene jedna iznad druge kao i dio repa.29 Pretpostavlja se
da se radi o pelikanu koji s obzirom na to da sam sebi probija grudi i svojom krvlju
hrani mladunad postaje simbol Krista i njegove rtve na kriu. Osim toga pelikan
ivi u blizini vode te je simbol vlane prirode koja iezne i ponovno se raa, to je
26
27
28
29

70

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 169.

A. BADURINA, 1985., 440-441; J. CHEVALIER A. GHEERBRANT, 2007., 493.
T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 169.
T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 169.

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

ekvivalent Kristovoj rtvi i uskrsnuu. Kao motiv est je u talijanskom slikarstvu od

XIV. stoljea.30 Analogni primjerci javljaju se u Sokolovcu i Kapan Ivancu.31
Spomenuto je da su najvaniji ukrasi pomou kojih se pojedini ulomci mogu
spojiti u jednu au. Prema T. Sekelj Ivanan, koja dijeli kasnosrednjovjekovnu keramiku kontinentalne Hrvatske, rudinski se primjerci dijele po tom kriteriju u etiri
grupe. U prvu bi ulazile ae s medaljonima (takvih je pet primjeraka), u drugu se
dadu atribuirati primjerci s grozdastim cvjetovima kao ukrasima (dvije ae), treoj
bi skupini pripala posuda s drkom, a posljednjoj tri ulomka koja ne pripadaju nijednoj spomenutoj. Temeljna premisa iz koje se moe izvui sljedei zakljuak jest da
postoje nekoliko aa koje su veoma sline. Ipak, ae su poznate prema ulomcima,
a oni se katkad ne mogu sloiti u jednu au zbog razliita ukraavanja i nemogunosti spajanja vie ulomaka iji su ukrasi nekomplementarni, zato je i nastala ova
podjela.
Prema samom prikazu, mogue je napraviti jo jednu podjelu. Tako se, prema
T. Sekelj Ivanan, prikazi mogu podijeliti ovako: na prvu skupinu, gdje su primjetni
zoomorfni simboli poput lava grifona (kat. 30 33), orla (kat. 40 43) ili pelikana
te Jaganjca Bojeg (kat. 34 39), kojeg se na rudinskim primjercima uoava fragmentarno. Nedvojbeno je da su svi zoomorfni prikazi simbol Krista i njegovih osobina
poput dvojake naravi i rtve. U drugoj su skupini grafiki simboli poput Kristova
monograma ili njegovih dijelova (kat. 25 - 28) te Konstantinov monogram.32 Meutim, na osnovi rudinskih nalaza unutar do sada analiziranih gotikih keramikih aa u Hrvatskoj mogu se diferencirati jo barem dvije skupine. Spomenute su
skupine nadopuna tipologije Tajane Sekelj Ivanan s obzirom na nove pronaene
primjerke. Neovisno o tome, ova tipologija nije konana i vjerojatno e se nadopunjavati u budunosti, kad se vie panje posveti tim keramikim aama. U toj treoj
skupini bili bi slikani i urezani ukrasi poput crvenog linijskog slikanja (kat. 2), horizontalno urezanih linija, valovnice ili tordiranih traka (kat. 21), dok je kod nekih
primjetna i kombinacija slikanja i tordiranih traka (kat. 3 20). Ovoj bi skupini pripadali oni manji ulomci na kojima nisu sauvani medaljoni. etvrtoj bi pak skupini
pripadali rijetki vegetabilni motivi (kat. 22 23).
Vidljivo je da su rudinski primjerci analogni primjercima iz Sokolovca i Kapan
Ivanca oblikom i prikazima, dok su takvi prikazi esti i na penjacima i drugim
keramikim oblicima, pa se slinost moe uoiti na nekoliko lokaliteta kontinentalne Hrvatske (Gari grad, Pusti grad nad Lipnicom) i okolnih zemalja (Buda u
Maarskoj, Celje u Sloveniji)33. Ovi se primjerci datiraju u XV. stoljee. Datacija ne
30
31
32
33

J. CHEVALIER A. GHEERBRANT, 2007., 531; T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 166 i 169.

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 166.
T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 171.
Podrobnije v. M. GUTIN, 1999., 105-110 (Celje), I. HOLL, 1963., 335-394 (Buda), T. SEKELJ IVANAN T. TKALEC, 2002./2003., 25-44 (Gari-grad).

71

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

proizlazi iz same keramike ve iz okolnih nalaza, odnosno stratigrafske jedinice u

kojoj je pronaena.
S obzirom na nain izvedbe ukrasa pretpostavlja se da je ova keramika uzor
pronala u ukraavanju zlata i u kiparskim radovima. Zanimljiva je primjedba T.
Sekelj Ivanan o nesuglasju izmeu prikaza i vremena nastanka keramike. Primjetno je da keramika svojom jednostavnou i reduciranou pokazuje duh romanike,
ali oblikom i nainom ukrasa te bojom i fakturom nedvojbeno je da se radi o gotici.
Stoga spomenuta Sekelj Ivanan ispravno zakljuuje kako se radi o matrici (tanci)
prvotno namijenjenoj drugim keramikim oblicima iz puno ranijeg razdoblja (vjerojatno romanike) koja je tek sekundarno iskoritena za gotike keramike ae. Rije
je o lako prepoznatljivim simbolima Krista koji su se mogli redati sukladno idejama
majstora, to mu je omoguivalo slobodu prikaza.34
Rudinski su primjerci nastali kao lokalna proizvodnja samih benediktinaca na
Rudini, na to mogu upuivati i sami motivi koji su dominantno vjerskog karaktera,
to je veoma logino s obzirom na to da je namjena koritenje u samostanskoj zajednici. Znakovito je to su sve ae pronaene unutar kuhinje, ime je jasno definirana
njihova funkcija. Kronoloki gledano, sukladno ostalim databilnim predmetima uz
koje su naeni i analogijama s drugim lokalitetima, rudinski se primjerci mogu datirati u XV. stoljee (blia datacija zasada nije mogua).
Nedvojbeno je da se radi o irenju trendova u keramici koji zahvaaju vei prostor srednje Europe te su i rudinski primjerci u skladu s trendovima. Uz to, primjetno je kako se radi o religijskim motivima povezanim s Kristom, to je u skladu
sa svjetonazorom kasnoga srednjeg vijeka. Zanimljivo bi bilo pokazati mentalitet,
odnosno fundus drutvenog znanja i spoznaja koje su imali rudinski redovnici, to
se manifestira na pokretnim arheolokim nalazima (keramika, staklo, metal) ukljuujui i prikaze na tim aama, ali i znatno poznatije skulpture Rudinske glave.
Naime, Rudinske su glave, kao i ove keramike ae, vjerojatno proizvedene unutar
samostana te su plod benediktinskih ruku i razmiljanja. Samim time definirana im
je i namjena unutar samostanskog kompleksa.
Vrijeme i daljnja terenska istraivanja i objave materijala zasigurno e upotpuniti spoznaje o takvoj vrsti srednjovjekovne keramike istodobno dajui prilog izuavanju i drugih aspekata ivota srednjovjekovnog ovjeka ukljuujui gospodarske imbenike kao preduvjet za poetak izrade te svojevrstan svjetonazor, odnosno
mentalitet koji se moe zamijetiti na samim prikazima. Zanimljivo bi bilo izvriti
istraivanja samostana drugih redova u okolici i benediktinskih samostana kontinentalne Hrvatske, pa bi se onda znatno vie moglo pisati o razliitim religijskim
gibanjima, promjenama u keramografskim trendovima i gospodarskim imbenicima kao temeljnim preduvjetima. U tom bi sluaju ovakva keramika znatno dola do
izraaja kao vaan pokazatelj svih spomenutih aspekata pojedinog samostana.
34

72

T. SEKELJ IVANAN, 1996./1997., 172.

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

KATALOG NALAZA

Kat. 1

Kat. 2

Kat. 3

Kat. 4

Kat. 5

Kat. 6

73

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Kat. 7

Kat. 9

Kat. 10

Kat. 11

Kat. 12

74

Kat. 8

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Kat. 13

Kat. 14

Kat. 15

Kat. 16

Kat. 17

Kat. 18

75

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Kat. 19

Kat. 20

Kat. 21

Kat. 22

Kat. 23

Kat. 24

76

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Kat. 25

Kat. 26

Kat. 27

Kat. 28

Kat. 29

Kat. 30

77

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Kat. 31

Kat. 32

Kat. 33

Kat. 34

Kat. 35

Kat. 36

78

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Kat. 37

Kat. 38

Kat. 39

Kat. 40

Kat. 41

Kat. 42

79

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Kat. 43

80

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

CRTEI

Kat. 5

Kat. 6

Kat. 14

Kat. 22

Kat. 23

Kat. 28

81

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

82

Kat. 30

Kat. 32

Kat. 33

Kat. 35

Kat. 38

Kat. 41

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Kat. 42

83

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

LITERATURA
Andri, Stanko (1998), Benediktinski samostan sv. Mihovila Arkanela na Rudini,
Zlatna dolina, 4, Poega, str. 31-54.
Badurina, Anelko (1985), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kranstva, Zagreb: Kranska sadanjost.
Buturac, Josip (1970), Katolika crkva u Slavoniji za turskog vladanja, Zagreb: Kranska
sadanjost.
Buturac, Josip (1977), Crkveno-kulturna povijest Poege i okolice: 1227.-1977., Zagreb.
Buturac, Josip (1984), Plemike obitelji i njihovi posjedi ili gospotije u poekom
kraju od XIII. XVI. st., Poeki zbornik, 5, Poega.
Buturac, Josip (1995), Poega i okolica u srednjem vijeku, Zlatna dolina, 1, Poega.
Buturac, Josip (2004), Pisani spomenici Poege i okolice 1210.-1536., Jastrebarsko: Naklada Slap.
Cech, Brigitte (1985), Die mittelalterliche Keramik aus dem Stadtmuseum in Wr.
Neustadt, Archaeologia Austriaca, 69, str. 251-307.
Cech, Brigitte (1987), Die mittelalterliche Keramik aus dem Kamptal und dem Horner Becken, Archaeologia Austriaca, 71, str. 173-302.
Chevallier, Jean Gheerbrant, Andre (2007), Rjenik simbola: mitovi, snovi, obiaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi, Zagreb: Jesenski i Turk.
40 godina Muzeja Moslavine (2000), ur. M. Mitar, Kutina: Muzej Moslavine.
Degmedi, Ivica (1977), Poega i okolica: studije o razvoju naselja, u: Poega 12771977, ur. I. Mauran, Poega, str. 102-115.
Fiskovi, Cvito (1979), Srednjovjekovne ae iz Orebia i Nevesinja, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 72-73, str. 211-221.
Geber, Eleonora (1979), Sauvani ostaci benediktinske opatije Rudina u Muzeju Poeke kotline, Vjesnik Muzeja Poeke kotline, 2-3, str. 110-118.
Gutin, Mitja (1999), Celjske ae, u: Katalog razstave Grofje celjski, Celje, str. 105-110.
Gutin, Mitja (1999a), Srednjeveke keramine ae iz izkopavanj v mestu Celje, u:
Celjski grofje, stara tema nova spoznanja, Celje, str. 249-260.
Holl, Imre (1963), Kzpkori cserpednyek a budai vrpalotbl (XIII XVI.
szzad), Budapest Rgisgei, 20, str. 335-394.
Horvat, Anela (1962), Rudine u Poekoj kotlini: kljuni problem romanike u Slavoniji, Peristil, 5, 11-27.
Horvat, Zorislav Mirnik, Ivan (1977), Graditeljstvo srednjeg vijeka u Poekoj kotlini, u: Poega 1277-1977, ur. I. Mauran, Poega, str. 126-145.

84

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Karbi, Marija (2005), Posjedi plemikog roda Boria bana do sredine XIV. st., Scrinia
slavonica, 5, Slavonski Brod, str. 48-61.
Kempf, Julije (1910), Poega: zemljopisne biljeke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog
kraljevskog grada Poege i Poeke upanije, Poega.
Klai, Nada (1986), Ecclesia seu Monasterium sancti Michaelis de Rudina, Vjesnik
Muzeja Poeke kotline, 4-5, str. 33-59.
Mauran, Ive (1956), Arheoloko iskapanje u Naicama, Osjeki zbornik, 5, 95-132.
Mohorovii, Andre (1966), Rudina, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb:
Leksikografski zavod FNRJ.
Ostoji, Ivan (1963), Benediktinci u Hrvatskoj, Split: Benediktinski priorat TKON.
Polak Bobi, Kristina (2002), Arheoloka topografija Poeke kotline, Lucius, 1, Zagreb, str. 9-52.
Potrebica, Filip (2004), Poega i Poetina od srednjeg vijeka do II. svjetskog rata,
u: Kulturna batina Poege i Poetine, ur. N. erti, Poega: Spin Valis, str. 37-51.
Predovnik, Katarina (2006), Srednjeveka in novoveka lonenina s planin v Kamniko Savinjskih Alpah, u: lovek v Alpah, ur. T. Cevc, Ljubljana, str. 182-208.
Rudina: benediktinska opatija Sv. Mihovila (1997), Poega: Bolta.
Rudina (1977), u: Poeki leksikon, ur. A. Petkovi, Poega: Skuptina opine, str. 264.
Sekelj Ivanan, Tajana (1996/1997), Kasnosrednjovjekovne keramike ae iz Sokolovca, Rudina-eavca i Kapan-Ivanca, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
13-14, str. 161-177.
Sekelj Ivanan, Tajana Tkalec, Tatjana (2002/2003), Kasnosrednjovjekovni lokaliteti okolice Kutine i Garenice s posebnim obzirom na neke primjerke stolne
keramike iz Gari Grada i Popovae, Zbornik Moslavine, 6-7, str. 25-44.
Soka timac, Dubravka (2004), Arheoloki nalazi u poekom kraju, u: Kulturna
batina Poege i Poetine, ur. N. erti, Poega: Spin Valis, str. 15-35.
Tkalec, Tatjana (2001), Gotike keramike ae iz Glogovnice i Ivanca Krievakog
kraj Krievaca i Gudovca kraj Bjelovara, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
18, str. 213-234.
Vukievi Samardija, Dijana (2004), Umjetnika svjedoanstva srednjeg vijeka, u:
Kulturna batina Poege i Poetine, ur. N. erti, Poega: Spin Valis, str. 159-171.

85

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetniki rad u Poegi, 2(2013), str. 61-86

M. matijevi: Gotike keramike ae iz rudine

Gothic Ceramic Cups from Rudina

Summary
Gothic ceramic cups found at the Benedictine Abbey in Rudina make a considerable
portion of the archaeological material not as much due to their quantity, but more thanks
to their quality. The presentations on the cups reflect the predominating religious character, which indicates that the monks themselves had produced the cups locally; moreover,
certain mentality-related dilemmas of the monks may be observed here. Kitchen as the
venue of discovery indicates their use, while analogies setting Rudina in accordance with
other monasteries and forts of the high and the late Middle Ages indicate the time of
production.
Keywords: Gothic ceramic cups; Rudina; the Middle Ages; the Benedictines; mediaeval Slavonia.

Marijana Matijevi
Gradski muzej Poega
Matice hrvatske 1
34 000 Poega
marijanamatijevi212@gmail.com

86