1.

UVOD

Do prije dvadesetak godina na tritu elektrine energije postojao je monopol. Zbog

specifinosti elektrine energije i tehnolokih ogranienja za njenu proizvodnju monopol je
bio optimalno rjeenje za opskrbu elektrinom energijom krajnjih korisnika. Do tada su sve
nacionalne privrede organizirale svoj elektroenergetski sektor u okviru jedne kompanije,
najee dravne, koja se bavila proizvodnjom i opskrbom elekrine energije svih korisnika.
Posljedica monopola u elektroenergetskom sektoru bila je nerealna cijena elektrine energije
koju je plaao krajnji kupac.
Zamijena neefikasnom monopolu i looj politici vladinih regulatornih agencija moe biti
uspostavljanje konkurentnog trita elektrine energije. Konkurencija na tritu elektrine
energije osigurava postizanje realne cijena elektrine energije, odnosno daje mogunost
kranjem kupcu da bira dobavljaa elektrine energije (proizvoaa ili distributera) od kojeg e
kupovati elektrinu energiju po realnoj cijeni.
Uvoenje konkurencije na trite je dio sloenog reformnog procesa elektorenergetskog
sektora, koji je zapoeo u svim zemljama svijeta 80-tih godina prolog stoljea. Ovaj proces
se poeo deavati pod opom paradigmom pomjeranja infrastrukturnih industrija od
centraliziranih organizacija u dravnom vlasnitvu, ka privatizaciji, javnom reguliranju i
trino orijentiranim strukturama.
Reformni proces je bilo neophodno provesti u svim energetskim sektorima. Taj proces je
dosta kompleksan i zahtijeva dobro poznavanje karakteristika sektora.
Uspostava trita elektrine energije donosi korist za sve uesnike na tritu, posebno za
potroae, jer na konkurentnom tritu imaju mogunost da biraju svog dobavljaa elektrine
energije. Na konkurentnom tritu elektrine energije cijena se odreuje pomou trinog
mehanizma, ime se osigurava formiranje cijena na realnom nivou.
Dokazano je da kada trite elektrine energije dobro funkcionira cijena elektrine energije
pada sa poveanjem stupnja liberalizacije i konkurencije. Ove tendencije su uoene u svim
zemljama Evropske unije. Ovaj rad prikazuje utjecaj procesa liberalizacije na panjolsko
trite elektrine energije i utjecaj OIE-E na cijenu elektrine energije u kuanstvima.

2. TEMELJNI POJMOVI TRITA ELEKTRINE ENERGIJE

2.1. Funkcionalna podjela elektroenergetskog sektora
Elektroenergetski sektor jedne zemlje predstavlja industriju proizvodnje elektrine energije.
Promatran u cjelini, elektroenergetski sektor ima karakteristike prirodnog monopola i
predstvlja javno dobro, iji funkcionalni segmenti u cjelini ne posjeduju ekonomske
karakteristike.
Opskrba elektrinom energijom je specifina, jer se elektrina energija istovremeno prozvodi
i isporuuje kroz etiri faze, koje se sastoje od proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe.
Funkcionalna podjela je znaajna za razumijevanje posljednjih regulatornih promjena u
elektroenergetskim sektorima svih zemalja u svijetu.
Proizvodnja elektrine energije podrazumijva transformaciju drugih oblika energije, odnosno
energenata (ugljen, nafta, plin, nuklearna energija, voda, vjetar, sunevo zraenje, itd) u
elektrinu energiju. Najvea koliina elektrine energije se proizvodi u termoelektranama,
nuklearnim elektranama i hidroelektranama, a u dananje vrijeme sve vie energije se
proizvodi iz obnovljivih izvora (vjetar, sunevo zraenje, biomasa, itd).

Proizvodnja elektrine energije prema vrstama pojedinih energenta za proizvodnju prikazana

je na slici 1.1. koja prikazuje razvoj svjetske proizvodnje elektrine energije iz razliitih
energenata od 1971 do 2005.
Slika 1.1 Pregled razvoja svjetske proizvodnje elektrine energije iz razliitih vrsta energenata u
periodu od 1971 do 2005.

Izvor: OECD/IEA (2007) Key World Energy Statistics

Struktura trokova proizvodnje elektrine energije zavisi od tehnologije koja se primjenjuje za
proizvodnju, odnosno, faktori kao to su kapacitet, termalna efikasnost, ivotni vijek
elektrane, te odnos fiksnih i varijabilnih trokova.
Fiksni trokovi nuklearnih elektrana su visoki zbog dugog vremena izgradnje ovakvih
elektrana i trokova vezanih za protivljenje javnosti nuklearnim tehnologijama. Varijabilni
trokovi su niski zbog niske cijene ulaznih energenata i trokova odravanja.
Hidroelektrane imaju niske i fiksne i varijabilne trokove, ali su proizvodni kapacitieti znatno
manji u odnosu na nuklearne elektrane i termoelektrane te zavise od geografskih i klimatskih
karakteristika odreenog podruja.
Termoeletrane imaju nie fiksne trokove u odnosu na nuklearne elektrane, dok su im
varijabilni trokovi visoki zbog cijene ulaznih energenata.
Postojanje svih proizvoaa na jednom tritu elektrine energije je neophodno zbog
karakteristika ponude i potranje.
Prijenos i distribucija osiguravaju transport elektrine energije od proizvoaa do potroaa.
Ova faza proizvodnje elektrine energije smatra se prirodnim monopolom bez obzira na
stupanj liberalizacije trita elektrine energije i pod kontrolom je nezavisnog operatora
sustava.
Opskrba elektrine energije je prodaja krajnjim kupcima. Prodaja ukljuuje mjerenje i
marketing, te moe biti veleprodaja ili maloprodaja. Opskrba se ne smatra prirodnim
monopolom, niti postoje znaajne prednosti ukoliko se ona integrira sa drugim funkcijama.

2.3. Restrukturiranje elektroenergetskog sektora

Elektroenergetski sektor je dugo vremena bio prirodni monopol u dravnom vlasnitvu. U
veini zemalja u svijetu elektroenergetski sektor je bio pod kontrolom jedne vertikalno
integrirane kompanije i strogo reguliran od strane dravnih agencija, koje su kroz energetski
sektor provodile svoju socijalnu politiku.
Monopol, kao model organizacije trita elektrine energije se pokazao neefikasan u smislu
osiguranja realne cijene elektrine energije. Zbog tog nedostatka, kao i zbog tehnolokog
napretka u proizvodnju i prijenosu elektrine energije nametnula se potreba za reformom
elektroenergetskog sektora, odnosno liberalizacijom trita elektrine energije.
Konani cilj reformnog procesa je uvoenje konkurencije na trite elektrine energije,
odnosno davanje mogunosti krajnjem kupcu da bira dobavljaa od kojeg e kupovati
elektrinu energiju.

Liberalizacija generalno zahtijeva provoenje nekoliko meusobno povezanih koraka). Ti

koraci su:
1. Restrukturiranje sektora
2. Uvoenje konkurencije na veletritu i na maloprodajnom tritu
3. Regulacija prijenosnih i distributivnih mrea
4. Uspostavljanje nezavisnog operatora sustava
5. Privatizacija

3. TRITE ELEKTRINE ENERGIJE

Trite je mehanizam koji omoguava kupcima i prodavaima da se u meusobnoj interakciji
dogovore o odreenoj transakciji, to jest o cijni elektrine energije.
Trite elektrine energije je specifino, jer elektrina energija ima specifina fizikalna
svojstva to znaajno utjee na funkcioniranje trita elektrine energije.
Elektrina energija ima sljedee karakteristike:
1. Proizvodi se iz razliitih energetskih izvora (fosilnih goriva, nuklearnih ili obnovljivih
izvora energije), ija cijena utjee na cijenu elektrine energije
2. Nemogue ju je uskadititi i potranja za elektrinom energijom nije konstantna
3. Potreba da se prenosi na udaljena mjesta zahtjeva izgraenu infrastrukturu
4. Postoje znaajni trokovi vezani za ouvanje okolia
Kako nije mogue uskladitenje elektrine energije (smanjuje veliinu trita u vemenskoj
dimenziji) veliina trita je odreena trenutnom potranjom, a ne potranjom u duem
vremenskom razdoblju.

Specifinost trita elektrine energije je da se u svakom trenutku mora osigurati jednakost

proizvodnje i potronje, bez obzira na cijenu, kao bi se osigurala stabilnost sustava. Posljedice
neravnotee u sustavu su nesagledive sa aspekta proizvoaa, jer su trokovi ponovnog
uspostavljanja sustava izuzetno visoki i sa aspekta potroaa koji ostaju bez opskrbe
elektrinom energijom.
2.2. Uesnici na tritu
Razvoj trita elektrine energije podrazumjeva postojanje odreenih kompanija i
organizacija koje imaju znaajnu ulogu na tritu u pojedinim fazama razvoja. Zbog toga je
potrebno dati njihov pregled sa aspekta funkcije koje oni obavljaju na tritu. To su:
1. Vertikalno integrirane kompanije - kompanije koje u svom vlasnitvu imaju
proizvodne pogone, prijenosnu i distributivnu mreu. Ovakve kompanije imaju monopol na
odreenom geografskom podruju u proizvodnji, prijenosu i distribuciji elektrine energije
krajnjem korisniku.
2. Prozvoai elektrine energije - kompanije koje se bave proizvodnjom elektrine
energije. Ove kompanije u svom vlasnitvu imaju jednu ili vie elektrana koje koriste razliite
tehnologije proizvodnje elektrine energije.
3. Distributivne kompanije - kompanije koje posjeduju i upravljaju distributivnom
mreom.
4. Trgovci na malo kupuju elektrinu energiju na veletritu i preprodaju je
potroaima koji ne ele ili im nije dozvoljeno da kupuju elektrinu energiju na veletritu.
5. Operator trita - upravlja sustavom koji povezuje ponude kupaca i prodavaa
elektrinoe energije.
6. Nezavisni operator sustava - ima primarnu zadau da osigura stabilnost sustava.
7. Kompanije za prijenos elektrine energije - kompanija koja je vlasnik
visokonaponske mree. Ona upravlja mreom.
8. Regulator - organ vlade koji je zaduen da osigura pravedno i efiksano upravljanje u
energetskom sektoru.
9. Mali kupac - kupuje elektrinu energiju od trgovca na malo ili od lokalne
distributivne kompanije.
10. Veliki kupac - ima znaajnu ulogu jer elektrinu energiju kupuje direktno na
veleprodajnom tritu. Veliki kupac moe biti trgovac elektrinom energijom i potroa koji
troi velike koliine elektrine energije.

Vrste trita elektrine energije

Postoje razliite vrste trita elektrine energije:
a) Spot trite je trite na kome se vri isporuka elektrine energije u kratkom roku. esto se
naziva i novano trite jer su cijene odreene u gotovini na licu mjesta prema stvarnim
tritnim cijenama. Spot trite osigurava mehanizam za balansiranje proizvodnje i potronje i
ono zamjenjuje otvoreno trite elektrine energije. Karakteristika spot trita je omogueno
prepoznavanje vika energije, ponuda kupcima, pregovaranje u jako kratkom roku i isporuka
kupljene energije nekoliko minuta kasnije. Spot trita mogu biti ili privatna ili pod nadzorom
vladinih agencija. Cijena trgovanja na ovakvom tritu postaje javna im se obavi transakcija.

b) Budui ugovori, kojima se ugovara neka budua isporuka elektrine energije. Za razliku od
spot trita, cijena moe biti fiksna ili varijabilna, vezana uz neki trini indeks, a isporuitelj
nije odreen. Trguje se na nain da se ostvari standardni ugovor izmeu dvije stranke za
kupnju/prodaju odreene imovine po cijeni odreenoj danas, a plaanje i isporuka je odreeno
za neki datum u budunosti.
c) Bilateralni ugovori, odnosno kupoporodajni ugovor za elektrinu energiju kojima se
odreuje kupac, dobavlja, koliina, cijena i rok isporuke. To je zapravo ugovor izmeu
proizvoaa elektrine energije i kupca elektrine energije. Bilateralni ugovor odreuje sve
uvjete za prodaju elektrine energije izmeu dviju stranki, ukljuujui poetak projekta,
raspored za isporuku elektrine energije, kazne za nepotivanje ugovora te uvijete plaanja i
raskida.
d) Veleprodajni ugovori koji imaju iste elemente kao i bilateralni ugovori, osim to nije
odreen dobavlja.

2.4. Cijena elektrine energije

Cijena elektrine energije se u osnovi moe podijeliti na ulaznu i na izlaznu cijenu
elektrine energije. Ulazna cijena predstavlja trokove proizvodnje, prijenosa i distribucije
elektrine energije. Zavisno od organizacijske strukture, razlikuje se cijena proizvodnje
pojedinane elektrane, cijena na prijenosa i cijena distribucije.
Cijena prijenosa je veleprodajna cijena i ine je trokovi proizvodnje i trokovi prijenosa
elektrine energije visokonaponskom mreom. Cijena distribucije, kao cijena krajnjeg
potroaa sastoji se od trokova nabave elektrine energije i trokova transformacije,
distribucije i usluga prodaje elektrine energije.

2.4.1. Formiranje cijena na tritu elektrine energije

U elektroenergetskim sustavima u kojima postoji monopol na tritu elektrine energije,
vertikalno integrirana kompanija odreuje cijenu elektrine energije na bazi trokova
proizvodnje, prijenosa, distribucije i ostalih trokova opskrbe elektrinom energijom.
Cijenu elektrine energije moe odreivati i dravna nezavisna regulatorna agencija za
regulaciju elektroenergetskog sektora. Nezavisna regulatorna agencija propisuje tarifnu
metodologiju za odreivanje cijene.
2.4.2. Cijena elektrine energije na konkurentnom tritu elektrine energije
Ukoliko u elektroenergetskom sektoru postoji konkurencija na tritu elektrine energije,
cijene su odreene trinim mehanizmom, odnosno na osnovu ponude i tranje.

Proces odreivanja cijene elektrine energije na konkurentnom tritu elektrine energije

zahtijeva poznavanje naina formiranja ponude i potranje za elektrinom energijom, te
utjecaja potroaa, trgovaca i proizvoaa elektrine energije na ponudu i potranju.
Poto je elektrina energije roba koju nije mogue uskladititi, a troi se kontinuirano iz
sekunde u sekundu, potranja za elektrinom energijom u kratkom roku je cijenovno
neelastina. Empirijska istraivanja pokazuju da se potranja smanjuje kada se cijena u
kratkom roku poveava, ali su efekti poveanja cijena izuzetno mali.
Proizvoai su spremni proizvoditi elektrinu energiju ukoliko je cijena na tritu vea od
marginalnih trokova proizvodnje elektrine energije, pri emu se marginalni trokovi
definiraju kao trokovi proizvodnje dodatne jedinice energije. Zbog toga su potrebna
odreena pravila za odreivanje cijena.
Na konkurentnom tritu, trini mehanizam je jedini nain da se osigura povrat trokova
proizvodnje, zbog ega je neophodno postojanje pravila za odreivanje cijena na trenutno
(spot) tritu. Cijene na trenutnom tritu igraju znaajnu ulogu u odreivanju cijena na svim
drugim tritima, odnosno u svim drugim ugovorima o prodaji elektrine energije.
Maginalni trokovi dodatne proizvodne jedinice za cijeli sustav su definirani kao ponuena
cijena najskupjeg proizvoaa koji proizvodi elektrinu energiju u sistavu. Ovi trokovi se
nazivaju sustavni marginalni trokovi ili sustavna marginalna cijena.
Odreivanje cijene u sustavu primjenom sustavnih marginalnih trokova proizvodnje
elektrine energije moe se prikazati grafiki (Slika 2.2.)
Slika 2.2. Odreivanje cijene elektrine energije

Na horizontalnoj osi prikazana je potranja elektrine energije za sustav izraena u MW.

Krivulja MM prikazuje marginalne trokove svih proizvoaa u sustavu. Operator sustava
dozvoljava ulazak u sustav prema pravilu da prozvoai iji su marginalnu trokovi najnii
prvi distribuiraju elektrinu energiju, a kako raste potranja, u sustav ulaze i skuplji
proizvoai. Ukupni kapacitet sustava predstavljen je tokom K.
U normalnim uvjetima potranja za elektrinom energijom se moe predstaviti opadajuom
krivuljom NN. Trite se nalazi u ravnotei u toki L, odnosno u toki u kojoj krivulja
potranje sijee krivu marginalnih trokova. Prema tome, sustavne marginalne trokove

moemo definirati kao marginalne trokove posljednjeg proizvoaa koji je uao u sustav da
bi se zadovoljila potranja, odnosno to su marginalni trokovi najskupljeg proizvoaa.
Cijena na trenutnom tritu mora biti bazirana na ukupnim trokovima proizvodnje, kako bi
proizvoa mogao pokriti trokove, te ostvariti prihod za pokrivanje fiksnih trokova
izgradnje i odravanja elektrane. Jedini nain da se osigura otvoren pristup tritu elektrine
energije je da cijena na trenutnom tritu reflektira ukupne trokove proizvodnje.
Europsko energetsko trite
U Europskoj uniji ne postoji jedinstveno trite elekrine energije, ve niz regionalnih trita.
Veina trita su unutardravna, meutim postoje i udruena trita, kao npr. Nord Pool
(Finska, vedska, Danska, Norveka), APX-Gropu (Nizozemska, Velika Britanija, Belgija),
OMEL (panjolska i Portugal).

panjolski elektroenergetski sustav

Red Electrica de Espana je panjolski operator prijenosnog sustava. Kao operator prijenosne
mree, odgovoran je za razvoj i proirenje mree, obavljanje odravanja i upravljanje
prijenosom elektrine energije izmeu vanjskih sustava i panjolskog poluotoka i jami
pristup treoj strane na prijenosnu mreu pod jednakim uvjetima.
Prijenosna mrea se sastoji vie od 42.000 km visokonaponskih elektrinih vodova i vie od
5.000 transformatorskih stanica , te vie od 80.000 MVA instaliranih kapaciteta.
Sljedea slika prikazuje panjolsku prijenosnu mreu i njena proirenja kroz godine.

panjolsko trite elektrine energije

1. listopada 2004. godine donesen je meunarodnim sporazum o provedbi trita elektrine
energije izmeu Kraljevine panjolske i Republike Portugala. Njime se ureuje zajedniko
trite elektrine energije (MIBEL). Svaka drava ima svog operatora trita, panjolska
(OMIE) i Portugal (OMIP).