Dahl

Napomena: ovo je VEINA prikupljenih pitanja s prolih rokova, u sluaju da naiete na neka koja nisu ovdje,
poeljno je da dopunite ove skripte i osigurate sebi i kolegama prolaz na ispitu... Sretno svima na buduim
ispitima ovog kolegija!
By: ANAVY & SANDMAN

1. Navedite 5 kriterija demokratskog procesa i ukratko ih

objasnite.
1. Djelotvorna participacija - svi lanovi moraju imati jednake i djelotvorne mogunosti da
sa svojim shvaanjima upoznaju druge lanove. Npr. ako se nekome prua vea mogunost
izraavanja njegovog miljena, vjerojatno je da e prevladati njegova politika.
2. Jednakost u glasovanju - svatko mora imati jednaku i djelotvornu mogunost glasovanja,
a glasovi se moraju raunati kao jednaki. Npr. da se vanost glasova odreuje prema koliini
imetka, ono se od glasaa do glasaa bitno razlikuje. Stoga, glasovi ne bi bili jednaki.
3. Obavijeteno razumijevanje - svatko mora imati jednake i djelotvorne mogunosti da
bude upoznat s relevantnom alternativnom politikom i njezinim posljedicama. Svi,pomou
mogunosti istraivanja, rasprave i rasuivanja, imaju pravo upoznati se s materijom.
4. Kontrola nad dnevnim redom - ukljuuje mogunost odluivanja o tome na koji e nain
i (ako o tome donesu odluku) koje e teme staviti na dnevni red. Takoer, imaju mogunost
promijeniti smjer materije, ako tako odlue. Na takav nain se izbjegava kontrola malobrojnih
lanova te im omoguava da konanu kontrolu imaju svi lanovi.
5. Obuhvaenost punoljetnih osoba - graanska prava prvih 4 kriterija trebaju imati svi ili
barem veina punoljetnih osoba sa stalnim prebivalitem. Graansko tijelo u dravi s
demokratskom vlau mora obuhvatiti sve ljude koji se podloeni zakonima te drave, osim
osoba koji su u njoj privremeno te osoba koje se dokazano ne mogu brinuti za sebe.
2. Naelo intrinzine jednakosti
Naelo intrinzine jednakosti je moralni sud koji nam nalae da bi se prema SVIM ljudima
trebali odnositi kao da imaju jednaka prava na ivot, slobodu i sreu, kao i na druga dobra i
interese. to bi znailo da ivot, sloboda i srea jedne ljudske osobe nije superiorniji ni
inferiorniji od ivota, slobode i sree bilo koje druge ljudske osobe. Intrinzina jednakost je s
toga razumno naelo na kojemu se moe utemeljiti dravna vlast, te bi se trebalo prihvatiti
zbog nekoliko razloga: 1) etikih i religijskih temelja - naelo intr. jednakosti je za veinu
ljudi u skladu s njihovim najtemeljitijim etikim naelima i uvjerenjima. Ukljuujui
judaizam i kranstvo (svi ljudi su Boja djeca) i donekle budizam.
2) zbog slabe strane alternativnog naela - svaka druga opa alternativa u vladanju dravom
smatra se nevjerojatnom i neuvjerljivom. Kao npr. intrinzina superiornost koja u sebi ima
crtu egoizma i zastupa neije vlastite interese. S toga, sva druga alternativna naela su
besmislena i neprihvatljiva.
3) razboritost - pomae da se vodi ozbiljna briga o nainu upotrebe vladanja i njezinih
golemih mogunosti, budui da vladanje dravom ne donosi samo veliku korist ve moe

donijeti i tetu. Vladanje koje bi neprestano privilegiralo neije vlastito dobro na tetu drugih
moe biti primamljivi jedino ako ta skupina zna da e uvijek imati prevlast, to je nemogue.
4) prihvatljivost - proces koji jami da e se o svima voditi podjednako rauna vjerojatno e
osigurati pristanak i svih drugih ljudi ija je suradnja neophodna za ostvarivanje ciljeva.
3. Kakve politike institucije zahtjeva stvarna demokracija?
Objasnite zato/navedite i kratko obrazloite barem 5 institucija
suvremene predstavnike demokracije
Politike institucije suvremene predstavnike demokracije jesu:
1) birani dunosnici: nadzor nad politikim odlukama to ih donosi vlast ustavno pripada
dunosnicima koje su izabrali graani jer jedino rjeenje za participiranje graana jest u tome
da oni sami izaberu najvie dunosnike i da ih dre u veoj ili manjoj mjeri odgovornima
2) slobodni, poteni i uestali izbori - sporazumijeva provoenje potenih izbora koje ne
karakterizira uporaba sredstava prisile. Slobodni izbori znae da graani moraju pristupiti
izborima bez straha da e vlast nad njima provoditi represiju, dok poteni izbori
sporazumijevaju da se svi glasovi moraju raunati kao jednako vaei. Bez estih izbora
graani bi izgubili visok stupanj nadzora nad izabranim slubenicima
3) sloboda izraavanja - graani IMAJU pravo iskazati svoje miljenje o najire definiranim
politikim pitanjima bez opasnosti da zbog toga budu otro kanjeni
4) pristup alternativnim izvorima informacija - graani imaju pravo traiti alternativne i
neovisne izvore informacija od drugih graana, strunjaka, novina, asopisa, knjiga,
radiotelevizijskih postaja i sl. Alternativni izvori informacija bi i trebali postojati izvan
nadzora vlasti ili bilo koje druge pojedinane politike skupine te su zakonski zatieni
5) autonomija udruenja - kako bi graani ostvarili svoja razliita prava koja zastupaju,
ukljuujui i ona to ih zahtjeva efikasno djelovanje politikih institucija, takoer imaju pravo
zasnivati relativno nezavisne organizacije ukljuujui nezavisne pol. stranke i interesne
skupine
6) sveobuhvatno graansko pravo - ni jednoj punoljetnoj osobi koja ima stalno prebivalite
u zemlji i koja je podloena njezinim zakonima ne smije se osporiti prava koja su dostupna
drugima i koja su neophodna za ostalih 5 pol. institucija. Sveobuhvatno graansko pravo
ukljuuje POTPUNU obuhvaenost.

4. Dahl posebno obrazlae zato demokracija treba slobodu

izraavanja, alternativne i neovisne izvore informacija i postojanje
neovisnih udruenja. Izvedi njegove argumente
Sloboda izraavanja sloboda izraavanja je neophodna kako bi graani mogli sudjelovati
u politikom ivotu. Na taj nain oni upoznavaju druge sa svojim shvaanjima i pokuavaju
uvjeriti druge da ta shvaanja i prihvate. Sloboda izraavanja, osim to znai da moete neto
kazati, takoer znai da vi imate pravo uti to drugi imaju za rei. Sl. izraavanje neophodno
je zbog toga to omoguuje obavijeteno razumijevanje moguih djelovanja i politike vlasti.
Bez toga, graani bi vrlo brzo izgubili utjecaj na dnevni red odluke vlasti.
Alternativni i neovisni izvori informacija graani imaju pravo traiti alternativne i
neovisne izvore informacija od drugih graana, strunjaka, novina, asopisa, knjiga,

radiotelevizijskih postaja i sl. No, ti izvori ne smiju biti pod kontrolom vlasti ili pod
dominacijom bilo koje druge skupine ili shvaanja. Pomou alt. izvora graani mogu dobiti
informacije da bi razumjeli vana politika pitanja.
Postojanje neovisnih udruenja pod neovisna udruenja misli se na interesne skupine,
organizacije za lobiranje, politike stranke i razne druge organizacije. Nezavisna udruenja
izvor su graanskog obrazovanja i prosvjeivanja. One graanima, osim informiranosti,
takoer pruaju i mogunost sudjelovanja u raspravama, promiljanje politike i stjecanje
razliitih politikih vjetina.
5. Navedite najvanije kriterije razlikovanja meu ustavima
1) Pisani ili nepisani ustav? - u pojedinim zemljama odreene institucije i praksa shvaaju se
dijelom ustavnog sistema iako i ne bili propisani u jedinstvenom dokumentu (pisani ustav).
Meu starijim demokracijama, nepisani ustav posljedica je neobinih povijesnih okolnosti, a
te iznimke su: V. Britanija, Izrael i Novi Zeland.
2) Socijalna i ekonomska prava? - ustavi koji su nastali nakon Drugog svjetskog rata
redovito obuhvaaju ta prava, iako ih nema u ustavima starijih demokracija iz 19. st. i u
amerikom ustavu.. No ponekad su propisana socijalna i ekonomska prava jedva neto vie od
puke simbolike.
3) Federalni ili unitarni sustav? - u federalnom sustavu vlastima pojedinih manjih
teritorijalnih jedinica (saveznih drava, pokrajina i regija), zajamena je trajnost i znatan
opseg ovlasti; u unitarnim sustavima njihovo postojanje i ovlasti ovise o odlukama sredinje
vlasti.
4) Sudska revizija? - postupak zvan sudska revizija (kad ustavni sud proglasi neki zakon
neustavnim kojeg je na ispravan/neispravan nain donio. Parlament - uobiajen je u
demokratskim zemljama s federalnim ustrojstvom. vicarska ograniava mo sudske revizije
na kantonalno zakonodavstvo. S druge strane, Vrhovni sud u Americi ponekad upotrebljava
golemu mo.
5) Doivotni ili ogranieni sudski mandat? - prednost doivotnog mandata jest u tome to
sudcima omoguava nezavisnost od politikih pritisaka. No, ako oni uz to jo imaju i mo
sudske revizije , njihove presude, ne bi, voene pod utjecajem stare ideologije, vie nitko
podravao. SAD je primjer zemlje gdje sudstvo prema ustavnoj odredbi imaju doivotni
mandat.
6) Predsjedniki ili parlamentarni sustav? - u predsjednikom sustavu ef izvrne vlasti
bira se neovisno o zakonodavnim tijelima i ima veoma vanu ovlast. U parlamentarnom ili
kabinetskom sustavu efa izvrne vlasti bira i smjenjuje parlament. Klasian primjer predsj.
vlade je SAD, a parlam. V. Britanija.
6. Navedi uvjete demokracije
Uvjeti bitni za demokraciju:
1) Nadzor nad vojskom i policijom od strane izabranih obnaatelja vlasti.

2) Demokratska uvjerenja i politika kultura

3) Nepostojanje snane inozemne kontrole koja bi se neprijateljski odnosila prema
demokraciji
Uvjeti koji pogoduju demokraciji:
4) Suvremena trina ekonomija i drutvo
5) Nerazvijeni subkulturni pluralizam

7. Zato se prema Dahlu demokracija proirila po svijetu?

20. st. Pokazalo se stoljeem pobjede demokracije zbog:

smanjila se opasnost od intervencije neke vanjske sile neprijateljski rasploene prema

demokratizaciji, nakon propada kolonijalnih imperija, nezavisnosti naroda, propada
totalitarih reima i sl
nakon to civilima i vojnim vrhovima postalo jasno da vojska nije dorasla izazovima
suvremenog drutva, smanjila se primamljivost vojne diktature. U nekim zemljama je
uklonjena ili u velikoj mjeri smanjena
Mnoge zemlje bile su u dovoljnoj mjeri homogene da mogu izbjei sukobe meu
kulturama. Najee su to manje zemlje, a u zemljama u kojima vlada znatnija
kulturna podjela razvojeni su konsenzualni mehanizmi
Antidemokratska uvjerenja i ideologije su u najveem dijelu svijeta izgubile svoju
prijanju privlanost. Pri tom, imajui na umu neuspjehe totalitarnih sustava, vojnih
diktatura i sl
Institucije trinog kapitalizma proirile su se u mnogim zemljama, to je rezultiralo
viim ekonomskim rastom i blagostanjem te stvaranjem utjecajne srednje klase.

8. Zato trini kapitalizam pogoduje demokraciji?

1.) Poliarhijska demokracija preivjela je jedino u zemljama u kojima prevladava trino
kapitalistika ekonomija; nije opstala ni u jednoj zemlji u kojoj prevladava netrina
ekonomija
2.) Poliarhijska demokracija i trini kapitalizam povezani su zato to su odreene temeljne
znaajke tr. kapitalizma povoljne za demokracije:
Institucije
ekonomski entiteti; pojedinci ili tvrtke.
Trini kapitalizam redovito prouzrokuje ekonomski rast , a ekonomski rast
pogoduje dem.
Pogoduje demokraciji i zbog njegovog drutvenih i politikih posljedica

9. Zato trini kapitalizam teti demokraciji?

3.) Demokracija i trini kapitalizam u neprekidnom su sukobu i meusobno se
ublaavaju i ograniavaju
Trini kapitalizam nekom je donio korist, a drugima tetu. Velika Britanija je primjer zemlje
gdje je trini kapitalizam u potpunosti uveden. Tek nakon to su stanovnici zadobili svoje
glasako pravo, pokazali su nezadovoljstvo s nereguliranim trinim kapitalizmom. Tek oni
koji su zatraili dravno upletanje i regulaciju esto su u svojim zamislima uspjeli. Tini
kapitalizam bez upletanja drave nemogu je zbog 2 razloga:
1. temeljne institucije t. k. i same zahtijevaju obuhvatniju vladinu intervenciju i regulaciju.
2. bez dravnog uplitanja i regulacije t. ekonomija nekim ljudima nanosi tetu.
SAD je primjer zemlje poznate po prednosti tr. Kapitalizma u kojoj federalna, lokalna,
dravna i lokalna vlast intervenira na vie podruja. Neke od njih si: obrazovanje, zdravstveno
osiguranje, mirovinsku osiguranje itd.
4.) Trini kapitalizam neizbjeno stvara nejednakosti, on ograniava dem. potencijal
poliarhijske dem., izazivajui nejednakosti u razdiobi pol. Resursa
Zahvaljujui nejednakostima u pol. Resursima ( * pol. Resursi obuhvaaju sve ime raspolae
neka osoba ili skupina osoba, a to se moe iskoristiti kako bi utjecala na ponaanje druge
osobe) neki graani imaju znatno vei utjecaj na politikum odluke i djelovanja vlasti nego
drugi posljedica toga je politika nejednakost graana. Na taj nain se natuava moralni
temelj demokracije- pol. Jednakost graana.
5.) Trini kapitalizam u velikoj mjeri pogoduje razvitku demokracije do razine
poliarhijske demokracije. Meutim, zahvaljujui tetnim posljedicama za politiku
jednakost on je nepovoljan za razvitak demokracije na razini iznad poliarhije
Trini kapitalizam je mono sredstvo za slabljene autoritativnog reima. (transformira
drutvo, poboljava pismenost) no, im trini kapitalizam preobrazi drutvo i politiku i
im uspostavi demokratske institucije, perspektiva se iz temelja mijenja. Nejednakost u
posjedovanju resursima to ih proizvodi t. k., stvara ozbiljne politike nejednakosti meu
graanima.

10. Definiraj poliarhiju

Rije poliarhija nastala je od dviju grkih rijei koje znae mnogo i vladati, to prema
tome znai vladavina mnogih. Ovaj izraz je u praksu uveden 1953. godine, kao prikladan

nain da se opie suvremena predstavnika demokracija s opim pravom glasa. Poliarhijska

demokracija jest politiki sustav sa est demokratskih institucija. Prema tome ona se razlikuje
od predstavnike demokracije iz 19. st., od starijih demokracija i republika s ogranienim
pravom glasa, jer u njima nisu postojale jedne od najvanijih znaajki poliarhije kao to su:
- politike stranke
- pravo osnivanja politikih organizacija koje utjeu na postojeu vlast ili se nalaze u
opoziciji
- organizirane interesne skupine itd.

11. Dahl se bavim uvjetima koji pogoduju demokraciji. Prvo

obrazloi uinak ''nerazvijenog subkulturnog pluralizma''. Nakon
toga obrazloi neka rjeenja koja se primjenjuju u razmjerno
uspjenim demokratskim, ali kulturno pluralnim zemljama kao to
su SAD, vicarska, Kanada... (asimilacija i odluivanjem
konsenzusom)
Demokratske politike institucije lake e se odrati u dravi koja je u kulturnom pogledu
homogena, a tee u dravi u kojoj se subkulture oto razlikuju i meusobno sukobljavaju.
Razliite kulture najee nastaju zbog razlike u jeziku, religiji, rasi, etnikom identitetu, a
ponekad i u ideologiji. Pripadnici odreene kulture dijele zajedniki identitet i uvstveno su
povezani. Sukobi meu kulturama mogu se pojaviti i u politikoj areni, to se esto dogaa.
Sukobi mogu nastati zbog jezika, religije i naina odijevanja u kolama ili zbog nejednakih
mogunosti obrazovanja, zato to je jedna skupina diskriminirana u odnosu na drugu, zatim
zbog toga to se jedna skupina ponaa prema drugoj na nain koji ona shvaa duboko
uvredljivim i ele ga sprijeiti; pitanje pobaaja, pokolja krava i sl. Takva pitanja predstavljaju
probleme demokraciji, jer pripadnici odreene kulture smatraju svoja politike zahtjeve
pitanjem naela ili nekih dubokih uvjerenja, te ih zbog toga smatraju odve vanim da bi
pravili kompromise. No, u miroljubivom demokratskom procesu politiki sukobi ove vrste se
najee rjeavaju pregovaranjem, pomirenjem i kompromisom.
Razlike meu kulturama osobito su znaajne u SAD-u, vicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i
Kanadi. Neke od njih su ponudile ova rjeenja:
Asimilacija: ovim rjeenjem posluili su se Amerikanci. Kolonijalna vladavina bijelih
doseljenika iz V.B., suoila se dolaskom nekoliko valova nebritanskih doseljenika iz Irske,
Skandinavije, Poljske i dr. zemalja. Najee razliiti po jeziku, obiajima, nainu
ponaanjadoseljenici su se vrlo brzo uklopili ve unutar samo jedne ili dvije generacije,
njihovi potomci postali su sastavni dio prevladavajue kulture.
Prijetnja asimilacije je bila uvelike ublaena, jer su punoljetni doseljenici doli za boljim
ivotom i eljeli su se asimilirati i postati pravi amerikanac ili su to postali zbog nekih
nametnutih drutvenih mehanizama (primjerice stid) no vrlo brzo se pokazalo ogranienje tog
pristupa, kad se ameriko drutvo suoavalo s dubokim rasnim i kulturnim razlikama. Npr.
Domorodci, umjesto asimilacije, prisilno su premjeteni i izolirani iz drutva. No najvei
neuspjeh asimilacije je umjesto kompromisom i pregovaranjem rijeen graanskim ratom.
Koji je uzrokovan razvijanjem razliitih supkultura, ekonomija i drutvo zasnovano na
ropstvu, u junim zemljama SAD-a

 Odluivanje konsenzusom: u kulturno pluralnim zemljama - vicarskoj, Belgiji i

Nizozemskoj, kreirano je politiko rjeenje koje je zahtijevalo jednodunost i postizanje
konsenzusa glede odluke to ih donosi vlada i parlament. Tako se bilo koja odluka vlasti, koja
bi mogla znaajno utjecati na interese jedne ili druge subkulture, moe donijeti jedino ako se s
njom IZRIITO suglase predstavnici te skupine u vladi i parlamentu. Zahvaljujui naelu
konsenzusa, lanovi vlade iz svake subkulture mogli su staviti veto na bilo koju politiku
odluku s kojom se ne slau

Hirschman
Napomena: ovo je VEINA prikupljenih pitanja s prolih rokova, u sluaju da naiete na neka koja nisu ovdje,
poeljno je da dopunite ove skripte i osigurate sebi i kolegama prolaz na ispitu... Sretno svima na buduim
ispitima ovog kolegija!
By: ANAVY & SANDMAN

1. Obrazloi ovjek kakav stvarno jest.

Spinoza je bio filozof koji je ponovio sve Machiavellijeve optube protiv utopijskih mislilaca
prolosti, sada u vezi s individualnim ljudskim ponaanjem. On napada filozofe koji ne
zamiljaju ljude onakvima kakvi jesu, ve onakvima kakvi oni ele da ljudi budu. ovjek
kakav stvarno jest bio je u 18.st pravi predmet onoga to danas nazivamo politikom
znanou. Smatralo se da je filozofija korisna samo malobrojnima jer razmatra ovjeka kakav
bi trebao biti, a zakonodavstvo, s druge strane, se bavi ovjekom kakv stvarno jest i pokuava
ga uiniti korisnim ljudskome drutvu. Ovdje se ak i Rousseau dijelomino slae govorei
uzimajui ljude kakvi jesu, a zakone kakvi bi mogli biti, elim istraiti je li mogue naii na
ispravan i pouzdan princip upravljanja.
2. to se dogodilo sa slavom kad je dolo do njenog pada?
Na poetku svojeg slavnog eseja "Duh kapitalzma" Max weber se pita kako su bankarstvo,
trgovina i slini naini stjecanja novca u moderno doba postali vrijedni potovanja, nakon to
su stoljeima bili osueni ili prezreni kao phlepa, koristoljublje ili krtost?!? Na
srednjevjekovnoj ljestvici vrijednosti trgovina i drugi oblici stjecanja novca kotirali su nie od
npr. tenje za slavom! Osnovu takvog razmiljanja postavio je poetkom kranske ere sv.
Augustin (4/5.st.) pohlepu za novcem i posjedima, elju za vlau i seksualnu poudu
proglasio je trima glavnim grijesima! Iako se tenja za asti i slavom u srednjem vijeku
smatrala uzvienom ("srednjevjekovna viteka etika"), glavni uitelji srednjovjekovnog
naina razmiljanja kao sv. Augustin, Dante ili sv. Toma Akvinski smatrali su da je tenja za
slavom isprazna i grena! Za vrijeme renesanse, tenja za slavom je dobila status dominantne
ideologije. Utjecaj je Crkve oslabio, a branitelji aristokratskog ideala mogli su se osloniti na
brojne grke i rimske tekstove koji veliaju tenju za slavom. To se nastavilo sve do 17. st.
Kada su pisci (Hobbes, Pascal, Racine i Cervantesd samo su neki od njih) iz raznih
zapadnoeuropskih zemalja suraivali u tom ruenju heroja s piscima iz Francuske zemlje
u kojoj je kult heroja uzeo najvie maha. No oni koji su odgovorni za ruenje nisu oborili
tradicionalne vrijednosti zato da bi predloili novi moralni kod koji bi odgovarao interesima
ili potrebama nove klase. Razaranje herojskog ideala moglo je samo ponovno uspostaviti

jednakost u neasnosti koju je sv. Augustin pripisao ljubavi prema slavi, novcu i poudi. No,
injenica je da su kojih stotinu godina kasnije, poduzetnitvo i industrija iroko pozdravljeni.

3. Macchiavellijev doprinos kroenja strasti pomou strasti.

Opet se na poetku ideje naao Machiavelli on je propisao odreeno ponaanje za vladare
ali ga nije obuhvatio jedinstvenim imenom. Te upute vladarima donosile su ogranienja koja
je opisao hugenotski dravnik vojvoda od Rohana vladari zapovijedaju narodu, a interesi
zapovijedaju vladarima! Po Rohanu, interes je taj koji odreuje nae djelovanje (uz pomonu
ulogu razuma). Nova se doktrina uskoro pokazala prilino nekorisnom - stare norme
kreposnog ponaanja teko su se mogle postii, a interes je bilo teko definirati (lako je rei da
je to poveanje moi i bogatstva kraljevstva) i nije bilo pravila ponaanja za odreene
situacije.Za razliku kod vladara ili drave, ideja interesa odlino se primjenjivala na grupe ili
pojedince unutar drave mjeavina sebinosti i racionalnosti je bit ponaanja motiviranog
interesom. Ovaj prijelaz sa interesa vladara na interese grupa razliito se odvijao u Engleskoj
i Francuskoj.
4. Detaljno izvedi Rohanov doprinos ideji interesa.
U Engleskoj je za razvitak pojma interes bilo osobito vano Rohanovo djelo "O interesima
kranskih vladara i draava" i izvorite je gesla Interes nee slagati. Zbog revolucije i
graanskog rata pojam interes Englaske ne razmatra se u odnosu prema interesu panjolske ili
Francuske ve prema interesu Engleske prema domaim grupama (koje se meusobno bore),
prema prezbiterijancima, kvekerima ili katolicima, da bi se krajem 17.st. (kad se situacija
smirila) sve vie govorilo o interesima grupa ili pojedinaca u ekonomskom smislu.

5. Objasni kroenje strasti pomou strasti na primjeru Humea,

Helvetiusa i Federalistikih spisa.
Koritenje strasti je ideja koja podrazumijeva preobraaj (a ne guenje) destruktivnih strasti
u "vrline" tj. u strasti ije bi djelovanje bilo usmjereno ka opoj koristi i dobrobiti! Taj zadatak
izvrenja preobraaja bio bi povjeren dravi tj. drutvu.
Princip suprotne strasti sugerirao je da se napravi razlika na nekodljive i opasne strasti, te
da se onda jednima bori protiv onih drugih, a sa ciljem da se postigne dobrobit po ovjeka i
ovjeanstvo vatrom protiv vatre, zavadi pa vladaj
Hume naglaava neovisnost strasti o razumu, smatra da je razum samo rob strasti, te tvrdi da
je strast toliko mona da joj se samo druga strast moe suprotstaviti. Hume zakljuuje i da su
dva suprotna poroka za dravu korisnija nego svaki od njih posebno, ali kae da porok nikad
nije koristan sam po sebi (vjerojatno misli da korist proizlazi iz borbe tih dvaju poroka) Rasko jest zlo ali je manje zlo od lijenosti koja bi mogla proizai iz ukidanja raskoi!
Najpoznatiji branitelj asti u Francuskoj bio je Helvetius. On je stvorio jednu od najfinijih
formulacija strasti u kojoj je sve one strasti koje imaju ulogu protutee nazvao jedinstvenim

imenom INTERES! U SAD Hamilton opravdava princip ponovnog izbora predsjednika te

govori kako bi predsjednik kojem se blii kraj mandata bio u iskuenju iskoristiti svoj poloaj
za vlastiti dobitak, ali ukoliko ima anse ponovno biti izabran on vjerojatno nee riskirati
svoje redovite prihode (plau) koje e primati u sluaju reizbora. On govori i o podjeli moi
na razliite grane (vjerojatno unutar dravne uprave) tj. o meusobnom koenju i ravnotei
unutar vlasti to opravdava stavom da "ambicija mora djelovati protiv ambicije".

Schwarzmantel
Napomena: ovo je VEINA prikupljenih pitanja s prolih rokova, u sluaju da naiete na neka koja nisu ovdje,
poeljno je da dopunite ove skripte i osigurate sebi i kolegama prolaz na ispitu... Sretno svima na buduim
ispitima ovog kolegija!
By: ANAVY & SANDMAN

1. Prikai Hrochov model razvoja nacionalistikih pokreta

Hrochov model se dijeli na A, B i C stupanj. Rani stupanj nacionalistikog pokreta, stupanj
A, ogranien je na znanstveno ili intelektualno istraivanje povijesti i kulture odreene nacije,
To je elitna, predpolitika faza, u kojoj se istrauju kulturni korijeni nacionalizma. Na
stupnju B, koji je mnogo politiniji, grupe intelektualaca prilaze s iskljuivo znanstvenog
istraivanja na formuliranje nacionalistikih zahtjeva i na izricianje poruke nacionalnog
samoodreenja. Na tom stupnju nacionalistika je elita aktivna i odvija se politizacija
kulturnog nacionalizma. Konano, u fazi C, nacionalistika poruka mobilizira odreen
stupanj masovne podrke i poinje se razvijati masovni pokret.
2. Prikai filozofiju emancipacije na osnovi Kantova spisa to je
prosvjetiteljstvo?
Dvije osnovne ideje javljaju se u tom eseju. Prva govori o tome da je prosvjetiteljstvo
ovjekov izlazak iz samonametnute nezrelosti. Nezrelost je nemogunost koritenja vlastitog
razuma bez vodstva drugog. Ta je nezrelost samonametnuta ako njen uzrok nije nedostatak
razuma, ve nedostatak odlunosti i hrabrosti da on bude upotrijebljen bez vodstva drugog.
Druga je toka sredinja za informiranu i kritiku javnost. Kant je tvrdio da je izoliranim i
razdvojenim pojedincima teko emancipirati se od intelektualnog skrbnitva. To je lake
postii snagom javnost mnijenja tako su vei izgledi da se itava javnost prosvijetli. Zato je
Kant bio oprezan i tvrdio da tadanje doba nije bilo prosvijetljeno doba, ve doba
prosvjeivanja.
3. Izdvoji dvojbe koje filozofiji liberalizma donosi moderna.
Liberalizam je modernu smatrao potencijalnom prijetnjom iz 2 razloga 1. Postojala je
opasnost od demokratskog ekscesa, masovnog drutva koje bi unitilo individualnu slobodu i
2. opasnost od pretjerano atomiziranog i privatnog drutva, u kojem bi se moga stvoriti novi
despotizam, od paternalistike vladavine drave koja bi se uzdigla na leima pretjerano
privatiziranog drutva. No osnovni problem je bio taj to je svijet moderne, u liberalnoj teoriji,
bio svijet vlasnika imovine, u kojem svi ljudi ispunjavaju svoje intrese i u kojem se drava

dri po strani kao neutralni entitet. No, u modernom drutvu se razvio novi sloj ljudi (radnici)
koji nisu imali vlastitu imovinu i stoga nisu mogli ui u kategoriju graana, jer su se liberali
bojali da bi pojava radnikih masa mogla ugroziti racionalnost drutva i stoga se javila dilema
kako taj sloj integrirati u drutvo izbjegavajui revoluciju.

4. Schwarzmantel pokazuje da je Marx istraivao kreativne i

destruktivne aspekte moderne. Prikai njene kreativne aspekte na
osnovi Komunistikog manifesta.
Moderna je, prema Marxu, poprimila oblik kapitalizma, u smislu da je kapitalizam,
proizvodnja dobara za razmjensku vrijednost i akumulacija daljnjeg kapitala, bio djelatna
snaga moderne, Marx je u manifestu esto hvalio buroaziju te njihova djela, ideje i
postignua. Hvali boroaziju u njenom pokazivanju to ljudska energija moe uiniti, u
ovladavanju prirodom, u poveanju proizvodnje i stvaranju svjetskog trita. Smatrao je da je
samo na takvom poretku mogao nastati socijalizam. Marxov socijalizam je bio po prirodi
modernistiki, za razliku od nazadnog koji su prakticirali razni pobunjeni komunisti. Marx je
shvaao da je postojanje kapitalizma bilo nuno za zadovoljavanje potreba, razvitka i
naposljetku, za polaganje temelja socijalizma.
5. Schwarzmantel pokazuje da je Marx istraivao kreativne i
destruktivne aspekte moderne. Prikai njene destruktivne
aspekte na osnovi Komunistikog manifesta.
Marksizam se kritiki odnosio prema moderni, tj. prema njenoj destruktivnoj, iskorjenjujuoj
i dehumanizirajuoj sili. Ideja civilnog drutva je bila da je to drutvo individualne slobode, u
kojem su se pojedinci mogli udruiti kao samodostatne individue kako bi ostvarili svoje
ambicije i ciljeve. No podjela rada i specijalizacija koja je bila nuan preduvjet produktivnosti
ljudskih bia u takvoj vrsti drutva bila je i duboko otuujua sila, koja e za posljedicu imati
zaustavljanje razvoja ljudskih moi i ljude odijeliti od ostalih ljudskih bia i istinske biti
vrste. Stoga je moderna, po Marxovom promiljanju, u svojem kapitalistikom obliku
dehumanizirala, ograniavala i osakaivala, a ujedno je bila sustav koji je prema
marksistikom vienju stvorio nune preduvjete da ovjeanstvo krene naprijed prema
carstvu slobode.
6. Detaljno obrazloi javno mijenje, uini to preko Kanta i
Habermasa.
Kant je graane definirao kao one koji imaju pravo glasa, i koji posjeduju razinu neovisnosti
koju mogu imati samo muki vlasnici imovine. Znai graanin je morao biti odrastao
mukarac koji je svoj gospodar re posjeduje neku imovinu (vjetinu, zanat, lijepu umjetnost ili
znanost) kako bi se mogao uzdravati. Takoer napominje da su kuni sluga, trgovaki
pomonik, radnik ili ak brija, tek radnici, a ne stvaratelji, i nisu kvalificirani da budu
graani.

Habermas je izrekao da bi upueno i aktivno javno mijenje svakako bilo buroasko, tj.
stvoreno od vlasnika imovine. No on je otiao dalje i podijelio tu buroasku javnu sferu na
privatnu i javnu. Privatno je podruje bilo sfera buroaskih glava domainstava, koje su
patrijarhalno upravljale svojim obiteljskim poslovima. U ideji javne sfere, prema Habermasu,
radi se o zajednikom i opem interesu, u kojem o politikim pitanjima raspravlja racionalno
upuenjo javno mijenje. Ta je javnost bila javnost obrazovanih uglednika koji svoj utjeca ire
prema dolje, meu narodne mase. Taj je buroaski sloj bio sposoban reagirati protiv nositelja
politike moi i kontrolirati ih, a politiku podvrgnuti racionalnoj raspravi.

7. Detaljno objasni zato je francuska revolucija bila radikalnija od

amerike.
Amerika revolucija se pozivala na zakone uspostavljene po engleskom ustavu, nije se kao
francuska revolucija pozivala na niz apstraktnih prava, ve je bila usmjerena na dostizanje
ideala to bi ustav Engleske trebao biti. Takoer se pozivala na prava inkorporirana u
nacionalnoj tradiciji, dok je jedan od temelja francuske revolucije bila deklaracija o pravima
ovjeka i graanina. Glavna drutvena razlika je bila to je francuska rev bila puno drutveno
i politiki radikalnija jer se htjela osloboditi okova ancien regimea i zbog njezinog izaenog
antagonizma prema monarhiji, dok su amerikanci imali tu prednost to nisu morali provesti
demokratsku revolucije jer su ve roeni kao slobodni ljudi.
8. Velika je dvojba jeli Burke bio reakcionar pa ak i konzervativac.
Detaljno izvedi vienje Conora Cruisea O'Briena.
Burke se, prema O'Brienu, bojao opasnosti od moi. Prema tome, Burke nije bio toliko
konzervativan, koliko liberal koji je pozdravljao dolazak moderne i upozoravao na opasnosti
od ekstremnog radikalizma francuske revolucije, jer je ta revolucija stvorila novi oblik
tiranije. Po ovome, Burke nije bio protivnik moderniteta, ve branitelj slobode nasuprot
neogranienoj moi drave i kritiar francuske revolucije. S druge strane, bio je skloniji
amerikoj revoluciji jer je pretpostavljao da se Amerikanci bore da ouvaju to su imali prema
engleskom ustavu. Smatrao je opasnim apstraktna metafizika prava na kojoj je poivala
francuska revolucija, a koja su govorila univerzalistiki, kao da vrijede za sva bia u sva
vremena.
Navei dio kritike upuuje zbog njegovog uvjerenja da je razum nitavan u usporedbi s
tradicionalnoj hijerarhiji drutva u kojoj je ovjek bio u sredini, bog iznad njega, a ivotinje
ispod. Zato je smatrao da da su kontinuitet i tradicija vrijednosti koje pojedinani razum
nikada nije mogao dostii.
9. Izvedi socijaldemokratsku krizu prema Schwarzmantelu.
Moderna je stvorila agenta socijalizma (veinsku radnu klasu), ekonomske preduvjete
socijalizma (preteno industrijsko drutvo) i okvir (demokratsku dravu-naciju) kroz koji se

moe postii mirno preuzimanje vlasti. Demokratska drava-nacija pruala je dravnu mo

potrebnu za socijalizaciju i regulaciju ekonomije. Meutim, razvoj moderne na neke je naine
minirao te preduvjete socijalizma, a to je dovelo do njegove sadanje velike krize. Moderna
je dovela do postmoderne, drutva u kojemu je radnika klasa postala fragmentirana,
razjedinjena i tek jedna u nizu initelja. Svoju transformacijsku ulogu ona sada dijeli s
mnotvom raznih drutvenih, etnikih, nacionalnih i religijskih pokreta, koji u nekim
situacijama mogu biti mnogo privlaniji od klase. Slino tome, suvremeni tok zbivanja pridaje
veu vanost identitetu ljudi kao individualnih potroaa, koji svoju slobodu i identitet nalaze
u razmrvljenom inu kupovanja i troenja robe. Reforma kapitalizma, a socijalna demokracija
je bila njegov tako moan initelj, zaustavila je daljnji razvoj socijalizma jer je vea kupovna
mo pojedinanu potronju uinila vanijom od sklonosti pojedinaca klasnom identitetu. U
tom se smislu moe rei da je, paradoksalno, socijalizam bio spasitelj, a ne grobar
kapitalizma.
10. Constant je razlikovao modernu od stare slobode. Izvedi
detaljno o emu se tu radi?
Moderno drutvo, kakvim ga je vidio Constant, bilo je komercijalno i miroljubivo drutvo.
Komercijalno drutvo bilo je drutvo u kojemu je vlastiti interes bio pokretaka snaga, i zbog
toga jedinstvenost i kohezija koje su karakterizirale predkomercijalno, antiko drutvo nisu
mogle biti ponovno stvorene, osim kroz nuno neuspjenu i samorazarajuu despotsku
dravu. Itekako je bio svjestan negativnih impikacija i vrste slobode kakva je odgovarala tome
modernome drutvu. Constant je dobro izrazio teoriju o vrsti slobode kakvu su moderni
htjeli i trebali, i opasnost od traenja slobode kakvu su uivali stari. Vratiti se toj antikoj
slobodi za moderno bi drutva bila vrsta regresije jer bi je morala nametnuti sanana ili
despotska drava, koja bi unitila slobodu modernih u jalovom pokuaju da nametne
jednoobraznost koja je zauvijek nestala. Sloboda starih znaila je izravno participiranje u
poslovima polisa, u stvaranju zakona. Sloboda je bila mogunost interveniranja u politiki
ivot bez ikakvog predstavljanja, mogunost obraanja ostalim graanima. Bila je to
participacija u krajnje stvarnom smislu, ali ta je sloboda imala cijenu, a ta bi cijena bila znatno
via u modernom drutvu. Sastojala se od aktivnog sudjelovanja u kolektivnoj vlasti, a ne u
mirnom uivanju u individualnoj neovisnosti. A da se osigura ta participacija, bilo je ak
potrebno da graani rtvuju velik dio tog uivanja, ali apsurdno je traiti takvu rtvu, kao to
ju je i nemogue provesti, na stupnju do kojega su ljudi stigli.
11. Konzervativci i organska zajednica, de Maistre, Burke
Tradicionalni konzervativizam je djelovao u skladu s idejom organske zajednice, koja moe
imati manje ili vie natranjake oblike. To znai da ideja jedinstva, kohezije i privlanosti
konzervativizma u njegovim razliitim oblicima upravo i jest ta ideja zajednice s odreenom
tradicijom, izgraene vremenom kako bi oblikovala naciju s vlastitom povijeu, jezikom i
kulturom. Konzervativni mislioci otro su kritizirali modernu i njezinu cijenu. Za de Maistrea
suoenog s realnou poslijerevolucionarne Francuske, zajednica se mogla obnoviti samo
dravnim udarom, dovoenjem monarha na tron i ponovnim stvaranjem reda i hijerarhije to
siu ih revolucionarne ideje tako grubo unitile. Burkeova vizija zajednice bila je manje
reakcionarna i natranjaka. On je imao mnogo pozitivniji liberalan stav prema moderni jer je
samtrao da su zakoni trita zakoni Boji, no temeljna misao obojice je bila potinjenost
razuma zahtjevima tradicije i obrane hijerarhijskog drutva.

12. Socijaldemokratska perspektiva? Doprinosi Engelsa,

Bernsteina i Bauera
Klasini marksistiki stav je bio da buroazija nee biti u stanju dovriti proces moderne i da
e ta zadaa biit namijenjena pokretima radnike klase. U tom bi se smislu socijalizam
pojavio kroz reforme koje humaniziraju kapitalizam i na taj nain razvijaju modernu.
Socijalna demokracija i socijalistike partije, koegzistirale bi s kapitalizmom u politici,
drutvu i ekonomiji. Na taj bi se nain stvorio reguliran i humaniziran oblik kapitalizma ije
bi blagodati bile dostupne itavoj populaciji, u kojemu bi svi imali jednaka prava i ukojemu bi
dravni intervencionalizam pripitomio anarhiju trita. Engels je govorio o irelevantnosti
ulinih borbi i barikada te pozdravlja glasanje kao sredstvo emancipacije radnike klase
(radnici su puno usjeniji koristei legalne metode, nasuprot ilegalnih metoda i svrgavanja).
Bauer je govorio o radnikoj klasi koja uzima dio u nacionalnoj kulturi iz koje je do tada
iskljuivana zbog njene monopolizacije od strane vladajue klase. Bernstein je napisao da
socijalna demokracija neprekidno radi na uzdizanju radnika iz drutvene pozicije proletera do
pozicije graana i graanska prava tako nastoji uiniti univerzalnim. Socijalizam je za
Bernsteina bio organizirani liberalizam, pokret to je poeo donositi plodove velike
emancipacije koju je zapoeo liberalizam. Svi ti razliiti doprinosi ove trojice teoretiara
iskazuju slinu ideju da e se socijjalistiki pokreti, kroz mirnu tranziciju s veinskom
potporom, ako ih na ustanak ne izazove nasilje vladajue klase, dovriti zadau moderne koju
je zapoeo liberalizam, ali koju buroazija nije mogla dovesti do kraja zbog svojih klasnih
interesa. Stoga bi socijalna demokracija kao pokret koji demokratski izraava interese veine
dovrila proces koji je 1789.g zapoela buroazija.
13. to misle Mill, Marx i Engels o nacionalizmu malih naroda?
Mill je smatrao da bi vee i naprednije nacije trebale trebale apsorbirati nacije koje nisu
dovoljno prosvijeene i moderne. Taj nain razmiljanja je jako slian marxovom i
Engelsovom shvaanju pozicije mali naroda koji su smatrali da svaka zemlja ima nekakav
narod-ostatak koji su uvijek kroz povijest bili fanatini predstavnici kontrarevolucije te to i
ostaju dok ne budu potpuno denacionalizirani. Napredak je i za Engelsa i za Millsa leao u
formiranju veih nacionalnih jedinica, a ne u principu nacionalnosti kao takvom. I formiranje
veih nacija je vieno kao korak u internacionalan svijet. Tu se izvodi zajedniki zakljuak:
sve to pridonosi mijeanju nacionalnosti te spajanju njihovih atributa i posebnosti u
zajedniku uniju, dobrobit je za ljudsku rasu.

14. Radikalizam amerike revolucije i kako je zavrsio?

Politika sfera republike bila je otvorena svima, dok je politika aktivnost bila sredstvo
kojima su pojedinani graani nastojali ostvariti VLASTITE INTERESE. Politika nije
predstavljala ostvarivanje zajednikog interesa u republikanskoj vrlini (kako su zamiljali
Jefferson i klasina tradicija) , republikanska politika bila je prizemnija, sfera individualnog

ili grupnog interesa, u kojoj bilo kakav pokuaj razvijanja jedinstva ili zajednikog interesa
nije bio mogu, s obzirom na raznolikost interesa u modernom komercijalnom drutu. Dakle
radikalizam A. r, sastoji se u naputanju vrline kao cement republike, u korist zamisli
republike kao demokratskog sustavau kojem bi svi interesi mogli i trebali biti predstavljeni.
(npr. Javni slubenici bi trebali biti plaeni, umjesto da se od nnjih oekuje da rade bez ikakve
nagrade, samo u ime rep. Vrline). Individualizam je postao modelom am, rep., u kojem su ses
svi mogli , i trebali posvetiti radu, tgovini i zaraivanju. Republika i komercijalno drutvo ili
su zajedno.

15. Definiraj desnicu. Kreni od njenog nastanka i to ona

oznaava. Detaljno izvedi tipologiju francuskog politologa Renea
Remonda.
Desnica openito izraava korpus miljenja koji se pojavio kao odgovor na promjene to ih
je stvorila francuska revolucija te je osporio napredovanje moderne. Termin desnica nastao
je zbog rasporeda sjedenja u francuskoj ustavotvornoj skuptini 1789. Oni koji su sjedili
desno od predsjedavajueg su eljeli obuzdati brzinu promjena i obraniti postojei poredak od
napada revolucionara. Desnica oznaava filozofiju koja je bila neprijateljski nastrojena prema
politici moderne, posebno prema njenoj prosvjetiteljskoj i racionalistikoj prirodi.
Remond tvrdi da postoje 3 tipa desnice tradicionalistiku, orleanistiku i bonapartistiku.
Tradicionalistika desnica naglaavala je bogomdani poredak, koji je strogo hijerarhijski te
potpuno neprijateljski nastrojen prema revoluciji. Bila je posve antimodernistika te je eljela
povratak u doba s Crkvom i Dravom koji u strogoj harmoniji vladaju hijerarhijskim
drutvom. Nju je prihvatio Charles Maurras i organizacija Action Francaise koja je ponovno
htjela uspostaviti monarhistiki reim.
Orleanistika desnica je bila parlamentarnija i liberalnija jer je odbacivala zamisao o
nasilnom zbacivanju reima kako bi se obnovila monarhija. Moe se nazvati konzervativnom
jer je osuivala bilo kakav oblik ekstremizma, te, iako je prihvaala modernistiku ideju prava
i sloboda, bila je protiv socijalistikog napada na privatno vlasnitvo.
Bonapartistika desnica se, za razliku od prethodne dvije desnice, okrenula masama i
poticala masovnu participaciju naroda. Voa ove desnice, Napoleon III., je traio legitimitet
svoje moi u masama, izbjegavajui institucije putem referenduma. Ovaj oblik desnice je bio
posebno opasan jer je koristio mase za osnaivanje autoritarne politike i osobnog despotizma.
Ovaj tip desnice se smatra prethodnicom faizma.
16. J.S.Mill je pisao o opasnostima "klasne legislative". Objasni o
emu se tu radi.

Mill je pisao o opasnostima tzv. klasne legislative bio je predan irenju birakog prava
svim punoljetnim osobama, no takoer je proirio taj sustav dobivanja graanskog glasa.
Zalagao se za test pismenosti jer osoba koja nije znala itati i pisati nije bila sposobna
odluivati o pitanjima politike prirode. Takoer, smatrao je da pravo glasa ne bi smjeli imati
oni pojedinci koji ne plaaju porez, te da oni koji se ne mogu uzdravati vlastitim radom ne bi
trebali imati pravo glasa, jer bi po njemu, u njihovoj prirodi bilo da budu rastroni, a ne
tedljivi. No bit svih ovih tvrdnji je da sva ova izuzea budu privremena, te da pravo glasa ne
bi bilo u skraeno nikome (osim nepunoljetnim pojedincima).
17. Obrazloi trei stup moderne civilno drutvo.
Suvremeno shvaanje civilnog drutva je da je ono bedem protiv nastanka totalitarne drave
koja moe podijeliti sve graane, dok je civilno drutvo bogato grupama i udruenjima, u
kojima sudjeluju pojedinci. Teoretiari moderne su civilno drutvo opisali kao
individualistiko, komercijalizirano, proizvodno i pacifistiko. Novo civilno drutvo smatralo
se drutvom u kojemu pojedinci slijede svoj interes to rezultira blagodatima za drutvo kao
cjelinu. Primjer ovoga je Smithova ideja o nevidljivoj ruci. Civilno drutvo bila je
oslobaajua snaga, koja je pojedince izbavila iz stiska drave i drugih udruenja poput klana,
koja su u predmodernim drutvima pojedincima nametala svoje obiaje i onemoguavala bilo
kakvu rivatnu sferu. No civilno drutvo je imalo i negativnu stranu pretjeran individualizam
i koristoljublje mogu isto biti toliko tetni kao nasilna i pohlepna drutva sirovih nacija.
Ferguson je napisao da za starog Grka ili Rimljanina pojedinac je bio nita, a javnost sve. U
moderni je situacija bila obrnuta. No mogue rijeenje za ovaj problem je bila simpatija tj.
suosjeanje za druga ljudska bia, a to ograniava sebinost i individualizam kojima bi mogla
biti sklona.
18. Definiraj integralni nacionalizam.
Neki ekstremniji oblici nacionalizma su doveli taj oblik pokreta u krajnost, stavljajui odanost
naciji kao apsolutnu vrijednost koja se mora prihvatiti bez pitanja i staviti pred sve ostale
lojalnosti. Tu frazu je skovao francuski nacionalist Charles Maurass za kojeg je nacija bila
vrhovno politiko tijelo, a nacionalist onaj tko naciju smatra prvom. Takoer, u sluaju
sukoba, svi ostali interesi moraju biti podvrgnuti naciji. Tako su nacionalisti poput Maurrasa
mislili da je jedino jamstvo drutvene kohezije integralni nacionalizam, dok se republikanski
reim smatrao uzrokom raspada i truljenja drutva. Teoretiar nacionalizma, Peter Alter
smatra da taj termin oznaava openitu formu nacionalizma koja smatra naciju poetkom i
krajem svih lojalnosti i identiteta. Taj je oblik nacionalizma neprijateljski nastrojen prema
demokraciji, a Alter to usporeuje s nacionalizmom Risirgimenta, pokreta za ouvanje
vrijednosti nacionalne autonomije.

Weber
Napomena: ovo je VEINA prikupljenih pitanja s prolih rokova, u sluaju da naiete na neka koja nisu ovdje,
poeljno je da dopunite ove skripte i osigurate sebi i kolegama prolaz na ispitu... Sretno svima na buduim
ispitima ovog kolegija!

By: ANAVY & SANDMAN

1. Weber: novinarstvo
Weber smatra da novinar dijeli sudbinu s demagogom i advokatom t.j da mu nedostaje vrsta
socijalna klasifikacija. Novinar pripada nekoj vrsti kaste parija (Indija, nedodirljivi, izopeni
iz drutva, najnii sloj) koja je u drutvu socijalno procjenjivana uvijek prema svojim etiki
najniim predstavnicima. Dobar novinarski rad zahtjeva, prema Weberu, barem toliko duha
koliko i neka uena djelatnost. Stoga svaki novinar mora imati veliki osjeaj odgovornosti.
Novinarstvo je poziv koji sam po sebi nosi velika iskuenja, no to stvara posljedice da publika
tisak promatra s mjeavinom prezira i bijednog kukaviluka. Na pitanje politike
profesionalne sudbine novinara, njihova ansa da dou do vodeih politikih poloaja bila je
povoljna samo u socijaldemokratskoj stranci. Dok su se u graanski strankama te anse
pogorale. ansa da stranaki voa potekne iz redova tiska bila je iznimka. Razlog lei u
NARASLOJ MATERIJALNOJ OVISNOSTI NOVINARA prvenstveno novinara bez
imetka, onih koji su vezani za svoju profesiju na nain da je vezanost uvjetovana ogromnim
porastom intenziteta i aktualnosti novinarskog posla nunost privreivanja pisanjem lanaka
visi politiarima kao kamen oko vrata, nemogunost napredovanja prema politikoj moi.
Novinarski radnici imaju sve manje, a kapitalistiki novinski magnati sve vie politikog
utjecaja. ivot novinara je hazard (sluaj, rizik, smion pokuaj, opasnost, pogibelj) i to pod
uvjetima koji na kunju stavljaju unutranju sigurnost na nain kao vjerojatno u malo kojoj
drugoj situaciji. Pred najuspjenije novinare stavljaju se posebno teki unutranji zahtjevi.
udno je to sloj novinara obuhvaa velik broj vrijednih i autentinih ljudi, to autsajderi ne
mogu lako uvidjeti
2. Weber govori o dvije vrste pretvaranja politike u poziv. Navedi
ih i detaljno objasni.
Prema Weberu, 2 su naina pretvaranja politike u poziv:
1.) ivjeti ZA politiku (politika mu nije trajni izvor prihoda) tko ivi za politiku u
unutranjem smislu od toga ini svoj ivot mora biti ekonomski neovisan o prihodima koje
mu bavljenje politikom moe priskrbiti (to ne znai da nemaju prihode i od politike). Mora
biti imuan ili imati neki privatni poloaj koji mu donosi dostatne prihode; mora biti
ekonomski nezavisan njegovi prihodi ne smiju ovisiti o tome da on stalno svoju radnu
snagu i svoje miljenje potpuno ili preteno stavlja u slubu njihova stjecanja (npr. rentijer
prihode stjee bez ikakvog rada). Da bi se potpuno posvetio politici, takav politiar ne smije
troti svoju snagu ili intelekt na nita drugo doli bavljenje politikom. Zadovoljavanje ovih
uvjeta nuno vodi ka plutokratskom novaenju ljudi u politici.(Plutokracija je oblik
oligarhijske vladavine u kome je vlast centralizirana na uzak broj ljudi koji se od ostatka
stanovnitva razlikuju po poveanom materijalnom bogatstvu)
2.) ivjeti OD politike (politika mu stvara trajni izvor prihoda) nema drugih sredstava za
ivot osim onih koje kani stei kroz svoju politiu aktivnost. Ta neknada moe biti u obliku
sinekura (prihodi od postrojbi i taksi, mita, napojnica) ili fiksne plae, ili oboje.

3. Zato su odvjetnici vani prema Weberu?

Oni su sloj svojstven Zapadu (Europa), i imaju presudan znaaj za cjelokupnu politiku
strukturu Europe. Snaan uinak rimskog prava na nain kako ga je obliokvala birokratska
kasnorimska drava nigdje se jasnije ne pojavljujeje kao tamo gdje su kolovani pravnici bili
nositelji revolucionariziranja politikog sistema. Moderan advokat i moderna demokracija idu
zajedno. Advokati na Zapadu kao samostalan stale od srednjeg vijeka, razvili su se iz
zagovornika formalistikog germanskog procesnog postupka pod utjecajem racionaliziranja
tog procesa. Zanat kolovanog advokata je uspjeno voenje stvari interesenata .U tome je
advokat nadmoan svakom slubeniku
4. Objasni "caucus sistem" i navedi primjer.
Caucus sistem (privatni sastanci voa ili odbora stranaka na kojima se odluuje o bitnim
pitanjima stranake politike; u VB organizacija unutar stranke koja nadzire njezin rad na
terenu) stvorili su, nakon 1868. god. jedan nekonformistiki sveenik i Joseph Chamberlain.
Povod je bio demokratiziranje izbornog prava. Za pridobivanje masa bilo je neophodno
stvoriti jedan ogroman aparat sastavljen od organizacija koje izgledaju demokratski, formirati
u svakoj gradskoj etvrti izbornu organizaciju, neprekidno odravati aktivnost, sve kruto
birokratizirati. Pokretaka snaga bili su lokalni krugovi zainteresirani prije svega za
komunalnu politiku koja je posvuda bila izbor najveih materijalnih ansi, a koji su u prvom
redu osiguravali i financijska sredstva. Novonastala (ne vie parlamentarna) maina morala je
voditi borbu s dosadanjim vlastodrcima sa WHIPOM oslonjena na lokalne interesente,
tako je uspjeno vodila borbu da joj se whip morao prikloniti i paktirati s njom. Rezultat je bio
centralizacija cjelokupne moi u rukama malog broja ljudi, i na kraju u rukama jedne osobe
koja se nalazila na elu stranke. Caucus je 1877. prvi put organiziran na dravnim izborima
rezultat je bio Disraelijev pad usred njegovih velikih uspjeha

5. Objasni strukturu staleke organizacije.

Ona politika organizacija kod koje se materijalna upravna sredstva nalaze sasvim ili
djelomino u vlasnitvu zavisnog upravnog stoera. Takav dravni poredak bio je feudalizam.
Feudalac je na svom podruju sam provodio upravljanje, pravosuem te se opremao i
opskrbljivao za rat itd. Vladar i samostalna feudalna aristokracija meusobno dijele vlast.
Zbog toga se mo vladara zasniva samo na savezu o dobnoj vjernosti i injenici da je feudalac
legitimnst za svoj posjed i drutveni poloaj izvodio iz vladara.

6. Navedi tipove slubenitva kod Webera, kratko obrazloi

Weber razlikuje: STRUNE SLUBENIKE I POLITIKE SLUBENIKE.

Politiki slubenici mogu u svakom trenutku biti premjeteni i otputeni ili stavljeni na
raspolaganje, najee nakon gubitka izbora. Strogo odijeljena od toga je nezavisnost
slubenika koji imaju sudsku funkciju.
U polit. slubenike spadaju oni ija nadlenost (politiki dio te nadlenosti je zadatak
odranja poretka u zemlji, tj. postojeih odnosa vladavine) obuhvaa osiguranje ope
unutranje uprave. Struni slubenik se ne mijenja nego se koristi njegova strunost.

7. Vrste profesionalnih politiara.

KLER - u borbi protiv stalea vladar se oslanjao na politiki upotrebljive slojeve nestalekog
karaktera (kler u Z i I Indiji, budistikoj Kini i Japanu, lamaistikoj Mongoliji, kranskim
podrujima srednjeg vijeka ) jer je bio pismen = brahmani, budustiki sveenici, biskupi =
politiki savjetnici. Uslijedio je njihov uvoz radi dobivanja pismenih upravnih kadrova koji bi
se mogli koristiti u borbi protiv vladara, aristokracije. Kler u celibatu izvan sklopa
normalnih polit. i ekon. interesa, nije dolazio u iskuenje da za svoje potomke zahtijeva
samostalnu polit. mo naspram svog vladara; kler je od pogonskih sredstava vladarske uprave
odvojen svojim vlastitim stalekim kvalitetama
HUMANISTIKI OBRAZOVANI LITERATI - uili latinski jezik i grke stihove te su
postajali polit. savjetnici, pisali vladareve polit. govore... vrijeme procvata humanistikih
kola i vladarevih zaklada namijenjenih za profesore poetike. Istona Azija kineski
mandarini kolovani i iskusni, sloj koji je odredio cjelokupnu sudbinu Kine
DVORSKO PLEMSTVO vladar razvlastio plemstvo u njegovoj stalekoj politikoj moi
te ga povlai na dvor i koristi za politike i diplomatske slube (17.st.)
GENTRY specifina engl. tvorba, patricijat sitno plemstvo+gradski rentijeri sloj koji je
vladar prvotno angairao protiv baruna i namjestio u slube selfgovernment, a kasnije
postajao o njemu sve ovisniji. Sloj je posjedovao sve slube lokalne uprave preuzeo ih gratis
(rado, na poklon, besplatno) u interesu svoje vlastite drutvene moi = sauvao englesku od
birokratizacije
UNIVERZITETSKI KOLOVANI PRAVNICI sloj svojstven Zapadu (Europa), presudan
znaaj za cjelokupnu politiku strukturu Europe snaan uinak rimskog prava (birokratska
kasnorimska drava); kolovani pravnici su bili nositelji revolucionariziranja polit. sistema u
smislu razvoja prema racionalnoj dravi.

8. Kako weber definira politiku?

1.) Pojam politike je neobino irok i obuhvaa sve vrste samostalne upravne djelatnosti. Pod
pojmom POLITIKE podrazumijeva se iskljuivo voenje ili utjecaj na voenje politike
organizacije, u ovom sluaju, drave
2.) politika znai snano, lagano buenje tvrdih dasaka sa strau i mjerom istovremeno.
posve je tono, a to potvruuje cjelokupno povijesno iskustvo, da ovjek ono mogue ne
postie kada se ne bi u svijetu uvijek iznova posezalo za onim nemoguim. ali onaj tko to
moe uiniti mora biti voa, i ne samo to, nego i u posve jednostavnom smislu rijei i
junak. a i oni, koji nisu ni jedno od toga moraju se naoruati, ve sada, vrstinom srca koja je
dorasla do poraza svih nada, inae nee moi ostvariti ni ono to je danas mogue. samo onaj
tko je siguran da se nee polomiti zbog toga to je svijet, sa njegovog stanovitva, previe
glup ili previe prost za ono to mu on eli ponuditi, samo onaj koji svemu tome moe rei:
ipak!, samo on ima poziv za politiku.

9. Objasni tko je "boss" i navedi primjere iz Weberovog teksta

"Politika kao poziv".
-

BOSS = politiki kapitalistiki poduzetnik koji na vlastiti raun i vlastiti rizik

pribavlja glasove biraa svoje prve veze stekao je kao odvjetnik, gostioniar ili
vlasnik slinih poduzea, ili moda kao davatelj kredita. Otuda plete svoje niti sve dok
nije kadar kontrolirati odreeni broj glasova.Kad do tog doe, stupa u vezu sa
susjednim bossom. Boss diskrecijom pobuuje panju onih koji su ve dosegli
odreeni stupanj karijere te zapoinje vlastiti uspon. Neophodan je za organizaciju
stranke ;ona je centralizirana u njegovim rukama jer on u najveoj mjeri pribavlja
sredstva .Dolazi do njih dijelom preko lanarine (oporezivanje plaa onih slubenika
koji su preko njega i njegove stranke doli do slube), novcem od podmiivanja i
napojnica. Boss je neophodan kao izravni primatelj novca velikih financijskih magnata
oni niti jednom plaenom stranakom slubeniku ili nekom ovjeku koji mora javno
polagati raune ne bi povjerili novac namijenjen za izborne svrhe. Svojom mudrom
diskrecijom u financijskim stvarima ovjek je onih kapitalistikih krugova koji
financiraju izbore . Tipini boss je potpuno trezven ovjek ,ne stremi ka socijalnoj
asti, prezren je unutar uglednom drutva.Zanima ga iskljuivo mo kao izvor
novca i mo radi same nje. Radi u sjeni , on sugerira govornicima ono to trebaju rei
na prikladan nain, a sam uti. . Ne prihvaa poloaje, osim mjesta u senatoru. Nema
vrste politike principe .On je potpuno bez uvjerenja i samo ga zanima kako dobiti
glasove, nerijetko i prilino lo odgojen ovjek, ali u privatnom ivotu korektan i bez
prigovora. Kao profesionalni politiar izloen je drutvenom prijeziru, ali njega to ne
dira esto ukljuuje inteligenciju koja ne pripada stranci, dakle ugledne osobe kako bi
bili privlana snaga na izborima. Ova struktura stranakog ivota bila mogua u SADu
uslijed visokog stupnja demokracije, jo neobraene

10. Weber razlikuje vrste etika u politici. Navedi ih, objasni i

navedi to Weber misli o njihovom meusobnom odnosu.

etike uvjerenja ( Kranin postupa ispravno, a uspjeh preputa Bogu) ako su

posljedice djelovanja iz istog uvjerenja loe, onda njemu nije ktiv onaj tko djeluje,
nego svijet, glupost drugih ljudi ili volja Boja koja ih je stvorila etiar uvjerenja se
osjea odgovoran samo za to da se ne ugasi plamen istog uvjerenja, plamen npr.
protesta protiv nepravednosti drutvenog poretka

Etika odgovornosti ( ovjek za (predvidive) posljedice svoga djelovanja mora sam

odgovarati) rauna upravo s prosjenim manama ljudi on nema pravo (prema
Fichtetu) pretpostaviti njihovu dobrotu i savrenstvo, on nije u stanju na druge svaliti
posljedice vlastitog djelovanja, u onoj mjeri u kojoj ih je mogao predvidjeti. On e
rei: ove posljedice se pripisuju mom djelovanju

11. 2 Vrste demokracija

U Njemakoj je politiko djelovanje bilo uvjetovano malom moi parlamenta i
parlamentaraca, velikim znaajem kolovanog strunog slubenika i time to su njemake
stranke bile stranke uvjerenja (njeni lanovi zastupaju svjetonazor, barem tako govore).
Struno je slubenitvo toliko jako da zauzima i ministarska mjesta, dok je vrhunac moi
prosjenog parlamentarca u tome da naelniku neke uprave (dakle strunom slubeniku)
sugerira da na slobodno mjesto u nekom uredu primi odreenu osobu.
Strankama upravljaju profesionalni politiari bez moi i odgovornosti koji imaju samo
podreenu ulogu uglednika. To su zapravo "cehovi uglednika" iji su ivotni smisao sitni
poloajii i glavna su prepreka napredovanja nadarenih osoba sa karakteristikama i
kvalitetama voe - cehovi jednostavno ne podnose takve osobe. S tim u skladu, moemo rei
da je na djelu "vladavina klike" ije su ivote sainjavali sitni poloajii (demokracija bez
voe). Povremeno u stranku radi reklame privlae vanstranaku inteligenciju koju na
izborima kandidiraju samo kada je to neizbjeno. U parlamentu vlada isti duh - svaki govor
prethodno je cenzuriran u stranci, a govoriti smije samo unaprijed prijavljeni govornik.
Javljaju se naznake novih stranakih aparata koji trae osobu voe. Predvode ih studenti
visokih kola (amateri) ili ih predvode poslovni ljudi. I prvi i drugi trae osobu kojoj pripisuju
osobine voe, s tim da joj poslovni ljudi plaaju voenje izborne kampanje. Takve voe i
aparati nestaju brzo kako su se i pojavili.
Vladavini klike ubudue e odgovarati i obnavljanje Bundesrata (Gornji dom kojeg
sainjavaju predstavnici pokrajina - time e oslabiti mo parlamenta i njegovo znaenje kao
mjesta izbora voe) i proporcionalno izborno pravo (interesnim grupama daje mogunost
prijama njihovih slubenika kao kandidata na listama). Jedina ansa za pojavu nekog voe je
mjesto predsjednika Reicha i to ako bi se on birao plebiscitarno a ne parlamentarno.