Na osnovu lana 37., taka h. Ustava Zeniko-dobojskog kantona, Skuptina Zenikodobojskog kantona, na XVII sjednici, odranoj 23.04.2004.

godine, d o n i j e l a j e:

ZAKON O OSNOVNOJ KOLI

I. OSNOVNE ODREDBE

lan 1.
Osnovna kola je ustanova u kojoj se obavlja odgoj i obrazovanje uenika normalnog
psihikog i tjelesnog razvoja i uenika sa posebnim obrazovnim potrebama, te kola za
osnovno obrazovanje odraslih.
Osnovna kola moe biti: redovna, specijalna i paralelna (muzika i baletska).
Osnovna kola ima svojstvo pravnog lica.

lan 2.
Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno za svu djecu. Dijete, u smislu ovog zakona, je
svaka osoba do navrene osamnaeste godine ivota. Obavezno obrazovanje poinje u
kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1. marta navrava 5 godina i 6 mjeseci ivota i traje bez
prekida tokom perioda koji ne moe biti krai od devet godina, osim u sluajevima utvrenim
ovim zakonom.
Roditelj ili staratelj moe zatraiti ranije pohaanje osnovne kole samo ako je dijete spremno
i pripremljeno za pohaanje prvog razreda, pod uslovom da do kraja kalendarske godine
navrava est godina ivota.
U koli ne smije postojati bilo kakav oblik zastraivanja, zlostavljanja, fizikog kanjavanja,
vrijeanja, poniavanja ili degradiranja i drugih negativnih pojava tetnih po zdravlje,
ukljuujui i tetu izazvanu puenjem ili upotrebom drugih opojnih i zakonom zabranjenih
sredstava u kolskim prostorima.
Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, ispravna briga za dobrobit njegovog fizikog i
mentalnog zdravlja i sigurnosti, u kolama i na svim mjestima gdje se obrazuje, imaju
prvenstvo nad svim drugim pravima. U sluaju sukoba prava, prednost se daje onom pravu,
tumaenju ili djelovanju koje e najvie koristiti interesu djeteta.
Pohaanje redovne osnovne kole je obavezno u trajanju od devet godina za djecu normalnog
psihikog i tjelesnog razvoja a specijalne osnovne kole za djecu sa posebnim potrebama od
este do petnaeste godine ivota (u daljem tekstu: kolski obveznici).

lan 3.
kola ima odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju takve
kulture koja potuje ljudska prava i osnovne slobode svih graana, kako je to utemeljeno
Ustavom i ostalim meunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava koje je potpisala

BiH.
Jezici konstutitivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavat e se u svim kolama u skladu
sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Osnovna kola osigurava da najkasnije do kraja tree godine osnovnog obrazovanja, uenici
savladaju i latinicu i irilicu.
Ne moe se vriti diskriminacija nastavnika ili drugog uposlenika pri imenovanju, uvjetima
upoljavanja, napredovanja ili bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tu osobu, niti diskriminacija
uenika kole, na temelju toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koriste bilo
koji od zvaninih jezika iz stava 2. ovog lana.
Jezik i kultura nacionalnih manjina koje ive u BiH potivat e se u koli u najveoj mjeri u
kojoj je to izvodljivo, a u skladu s Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih
manjina.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu: Ministarstvo) e
ustanoviti nastavni plan i program koji e odgovarati potrebama date nacionalne manjine, a
koji ukljuuje jezik, knjievnost, historiju i kulturu te manjine, kao dodatnu nastavu.

lan 4.
Kada u osnovnoj koli ima uenika pripadnika jedne nacionalne manjine koji ele pohaati
nastavu iz svog maternjeg jezika za njih se u koli organizira i nastava maternjeg jezika.
Nastavnik koji izvodi nastavu iz maternjeg jezika uenika pripadnika nacionalne manjine,
treba da ima odgovarajue znanje datog jezika kojim se osigurava da ga moe predavati uz
odgovarajui standard.
U osnovnoj koli u kojoj se obrazuju uenici samo jedne nacionalne manjine, cjelokupna
nastava se izvodi na jeziku te nacionalne manjine, uz obavezno savladavanje nastave jednog
od jezika iz stava 2. lana 3. ovog zakona.

lan 5.
Dravljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stiu odgoj i osnovno obrazovanje u kolama
Kantona po odredbama ovog zakona.
Strani dravljani i lica bez dravljanstva imaju pravo da stiu odgoj i osnovno obrazovanje u
kolama Kantona, po odredbama ovog zakona, u skladu sa konvencijama i ugovorima koje je
drava Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim dravama ili meunarodnim organizacijama.

lan 6.
kola e unapreivati i tititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.
Uenici e pohaati satove vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubjeenjem ili
ubjeenjima njihovih roditelja.
kola ne moe preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograniavala sloboda
izraavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugaijih vjerskih uvjerenja.
Uenici koji ne ele pohaati vjeronauku nee ni na koji nain biti dovedeni u nepovoljniji
poloaj u odnosu na druge uenike.

lan 7.
Odgoj i osnovno obrazovanje je djelatnost od posebnog drutvenog znaaja.

II. OSNIVANJE I RAD OSNOVNE KOLE

lan 8.
Osnovnu kolu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice u svim oblicima svojine u
skladu sa ovim zakonom.
Redovnu osnovnu kolu, specijalnu osnovnu kolu, paralelnu (muziku i baletsku) kolu i
specijalni zavod u kome se organizira odgojno-obrazovni rad za odreenu kategoriju djece
ometene u psihikom ili tjelesnom razvoju (u daljem tekstu: osnovna kola) kao javnu
ustanovu u dravnoj svojini osniva Skuptina Kantona, u skladu sa principima i standardima
utvrenim ovim zakonom kao i ostalim uvjetima i kriterijima utvrenim propisima u
oblastima obrazovanja.
Osnovna kola se osniva u skladu sa dugoronim programom razvoja i koncepcijom odgoja i
osnovnog obrazovanja, koji donosi Skuptina Kantona, na prijedlog opine.
Aktom o osnivanju osnovne kole utvruje se naziv, djelokrug rada u skladu sa nastavnim
planovima i programima koje donosi Ministarstvo i druga pitanja od znaaja za rad osnovne
kole.
Privatnu kolu mogu osnovati domaa i strana fizika i pravna lica, u skladu sa principima i
standardima utvrenim ovim zakonom i ostalim uvjetima i kriterijima utvrenim propisima iz
oblasti obrazovanja.
Prava i obaveze osnivaa i osnovne kole ureuju se ugovorom, u skladu sa aktom o
osnivanju.
Ako je osniva kole Skuptina Kantona, obaveze iz prethodnog stava ovog lana, u ime
Skuptine, vri Vlada Kantona.
Privatna kola moe poeti sa radom po dobivanju saglasnosti Ministarstva za primjenu
odgovarajueg nastavnog plana i programa, kada, u skladu s vaeim propisima osigura i
druge standarde i uvjete koji garantiraju da e uenici dobiti odgovarajue obrazovanje, njegu
i sigurnost u skladu sa specifinostima datih privatnih kola.
Samo meunarodne privatne kole mogu imati nastavne planove i programe koji u potpunosti
ne pokrivaju zajedniko jezgro nastavnih planova i programa.
Privatna kola ne moe se osnovati u svrhu promoviranja rasnih, nacionalnih, vjerskih,
spolnih i drugih predrasuda, niti svoje funkcije smije vriti na nain protivan zakonu, odnosno
na nain kojim se navedene predrasude promoviraju.

lan 9.
Osniva obezbjeuje sredstva potrebna za osnivanje i rad u skladu sa Pedagokim
standardima za osnovnu kolu (u daljem tekstu Pedagoki standardi) i normativima kolskog
prostora, opreme, nastavnih sredstava i uila za osnovnu kolu, (u daljem tekstu normativi).
Osniva osnovne kole posebno osigurava finansiranje plaa nastavnika, saradnika i drugih
uposlenih, struno usavravanje i obuku, opremanje kabineta, rad eksperimentalnih osnovnih
kola, kolska takmienja, prijevoz uenika koji stanuju na udaljenosti veoj od pet
kilometara od kole pripadajueg gravitacionog podruja, odravanje prostora kole,
kupovinu kolske opreme i uila, a po mogunosti kolske udbenike i prirunike.
U sufinansiranju privatne kole moe uestvovati Kanton ukoliko Skuptina Kantona utvrdi
javni interes.
Pedagoke standarde i normative, iz stava 1. ovog lana, donosi Ministarstvo.

lan 10.
Osnovna kola se moe osnovati, ako:
1. postoji dovoljan broj uenika za formiranje 18 odjeljenja redovne osnovne kole, 9
odjeljenja za specijalnu osnovnu kolu i 12 odjeljenja za osnovnu muziku, odnosno
baletsku kolu;
2. je osiguran odgovarajui nastavni kadar u skladu sa nastavnim planovima i
programima za odgoj i osnovno obrazovanje;
3. su obezbijeene odgovarajue kolske prostorije, oprema i nastavna sredstva, u skladu
sa normativima;
4. su obezbijeeni uvjeti za rad u skladu sa Pedagokim standardima.
Osnovna kola u privatnoj svojini moe se osnovati i sa manjim brojem uenika i odjeljenja
od broja utvrenog u Pedagokim standardima.

lan 11.
Osniva je duan, da prilikom osnivanja osnovne kole, formira komisiju koja e, u skladu sa
ovim zakonima, izvriti pripreme za poetak rada i izvriti izbor prvih nastavnika kole.
Ako je osniva osnovne kole Skuptina Kantona, komisiju, iz stava 1. ovoga lana, formira
Vlada Kantona.

lan 12.
Osnovna kola se upisuje u registar osnovnih kola (u daljem tekstu: Registar), koji vodi
Ministarstvo.
U Registar se moe upisati samo osnovna kola koja ispunjava uvjete iz lana 10. ovog
zakona.

lan 13.
Provjeru uvjeta za upis osnovne kole u Registar vri Ministarstvo.
Osnovna kola moe poeti sa radom nakon upisa u Registar.
Novoosnovana kola poinje sa radom poetkom kolske godine.

lan 14.
Osnovna kola, koja je upisana u Registar, izdaje svjedodbe i druge javne isprave o
zavrenom obrazovanju.

lan 15.
Osnovna kola se brie iz Registra kada prestane da ispunjava uvjete propisane ovim
zakonom.
Blii propis o postupku utvrivanja uvjeta i o sadraju i nainu voenja Registra donosi
ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu ministar).

lan 16.

Osnovna kola moe vriti statusne promjene, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Statusne promjene kola moe vriti na kraju kolske godine.

lan 17.
Vlada Kantona, na prijedlog opinskog vijea, utvruje upisno/gravitaciono podruje sa kojeg
je javna osnovna kola obavezna da primi kolske obveznike.
Redovna osnovna kola moe u svom upisnom/gravitacionom podruju organizirati podrune
kole sa jednim ili vie odjeljenja u skladu sa Pedagokim standardima.
Svi uenici, u dobi obaveznog pohaanja nastave, upisuju se u kolu u
upisnom/gravitacionom podruju u kojem su nastanjeni, odnosno kolu koja je geografski
najblia njihovom mjestu stanovanja.
Upis i pohaanje kole u svom gravitacionom podruju je obavezno, osim ako uenik ne
pohaa privatnu kolu ili je izuzet od pohaanja kole kao to je to predvieno ovim
zakonom.
Ueniku osnovne kole koji se lijei u bolnici, te iz tog razloga ne moe pohaati nastavu u
koli gdje je registriran, obrazovanje e biti prueno u bolnici odnosno u zdravstvenoj
ustanovi. Uenik koji stanuje kod kue, ali ne moe pohaati nastavu u koli zbog tekog
oboljenja ili due bolesti, usluge obrazovanja pruat e kola koja je najblia njegovom
mjestu stanovanja, uz odgovarajuu pomo koju osiguravaju nastavnici i uposleni u koli.
Uenik koji stanuje u ustanovi za socijalnu zatitu pohaa kolu koja je najblia toj ustanovi.
Ministar u saradnji sa opinskim vlastima usaglaava gravitaciono podruje za svaku javnu
osnovnu kolu, iz kojeg je ona obavezna primiti djecu kao uenike na nain da se svoj djeci
omogui pohaanje kole koja je najblia njihovom mjestu stanovanja, tako da dijete koje ivi
u podruju koje gravitira odreenoj osnovnoj koli ima pravo pohaati tu kolu. Na poetku
kolovanja uenik se registrira kao uenik osnovne kole koju pohaa, u registru koji kola
vodi u te svrhe.
Na zahtjev roditelja uenika, Ministarstvo moe, u iznimnim sluajevima, dijete izuzeti od
obaveze pohaanja odreene kole iz ovog lana, ako je to potrebno da bi se zatitila prava
djeteta i ako se nae da je to u najboljem interesu djeteta, o emu e pismenim putem
obavijestiti kolu pripadajueg gravitacionog podruja. Prelazak e se izvriti na osnovu
pisanog dokumetna koji se naziva odobrenje prelaska, a koji direktor kole u kojoj je dijete
registrirano alje direktoru kole u koju uenik prelazi.
Ministarstvo izdaje smjernice za odluivanje i rjeava o zahtjevima iz prethodnog stava
imajui u vidu da su smjernice u skladu s prinicipima i pravima utvrenim ovim zakonom.
Vlada Kantona utvruje najmanje po jednu redovnu osnovnu kolu na podruju svake opine
Kantona za osnovno obrazovanje odraslih.
kola je duna osigurati svu moguu pomo roditeljima i uenicima i, u skladu s vaeom
regulativom, osigurati neophodne uvjete za ostvarivanje ovih prava, naroito kada se radi o
izbjeglicama, raseljenim osobama i povratnicima.
Odredbe ovog lana ne odnose se na kole u privatnoj svojini.

lan 18.
Rad osnovne kole je javan.
Osnovna kola kao javna ustanova u dravnoj svojini ima svoj peat, sa grbom Kantona.
Oblik, veliina i sadraj peata utvruju se pravilima kole.
Osnovna kola u privatnoj svojini utvrdit e oblik, veliinu i sadraj peata pravilima kole,
uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.

lan 19.
Osnovne kole mogu saraivati i meusobno udruivati zajednike poslove, s tim da svaka
osnovna kola zadrava svojstvo pravnog lica.

lan 20.
Osnovna kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i zadatke radi kojih je osnovana, ili
ako ne postoji potreba za njenim radom.
Kada Ministarstvo utvrdi da osnovna kola ne ispunjava uvjete koji su propisani ovim
zakonom, odredit e rok u kojem osniva mora otkloniti utvrene nedostatke.
Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni, Ministarstvo e predloiti osnivau prestanak rada
kole.
Ako osniva ne donese akt o prestanku rada osnovne kole u roku od tri mjeseca, od dana
podnoenja prijedloga o prestanku rada kole, Ministarstvo donosi rjeenje o prestanku rada
kole i provodi postupak brisanja kole iz Registra.
U sluaju prestanka rada osnovne kole, osniva je duan da zateenim uenicima omogui
nastavak i zavretak obrazovanja u toj kolskoj godini.
Aktom o prestanku rada kole odredit e se rok prestanka rada, koji ne moe biti prije
zavretka kolske godine.
Donoenjem rjeenja o prestanku rada kole pokree se postupak brisanja kole iz Registra.
Prestanak rada osnovne kole objavljuje se u slubenom glasilu Kantona.
Ukoliko je osniva osnovne kole Skuptina Kantona, prava i obaveze osnivaa iz stavova 2,
3. i 4. ovoga lana vri Vlada Kantona.

lan 21.
Nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje vri
Ministarstvo.

lan 22.
Na osnivanje, rad i prestanak rada osnovne kole primjenjuju se opi propisi o ustanovama,
ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano.

III. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE KOLE

lan 23.
Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu Okvirnog nastavnog plana i programa za
osnovne kole (u daljem tekstu Okvirni nastavni plan i program).
Okvirnim nastavnim planom i programom utvruju se ciljevi, zadaci, sadraji, oblici i
postupci odgojno-obrazovnog rada, izvoenje razredne i predmetne nastave u pojedinim
razredima, ili drugim oblicima nastave, te obezbjeuje nacionalna ravnopravnost kroz

posebne programe za nacionalnu grupu predmeta u osnovnim kolama svih oblika svojine.
Okvirni nastavni plan i program donosi Ministarstvo u skladu sa zajednikim jezgrima
nastavnih planova i programa.
U svim javnim i privatnim kolama u Kantonu, utemeljit e se okvirni nastani plan i program
uz punu primjenu zajednikih jezgri nastavnih planova i programa te uvaavanje lokalnih
specifinosti a u skladu sa ustavnim pravima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine.

lan 24.
U redovnoj osnovnoj koli realizira se Nastavni plan i program za uenike normalnog
psihikog razvoja, Program za uenike sa posebnim potrebama, Program za nadarene uenike
i Nastavni plan i program za odrasle.
Obrazovanje odraslih organizira se u odreenim predmetima, koji su potrebni za njihov
profesionalni i lini razvoj.
Nastavni plan i program za odrasle sadrava ciljeve, zadatke i obrazovni sadraj, sedmini i
godinji broj sati i druge oblike obrazovnog rada kao i nain i oblik izvoenja.
Djeca i mladi sa posebnim obrazovnim potrebama stiu obrazovanje u redovnim kolama i
prema programima prilagoenim njihovim individualnim potrebama. Individualni program,
prilagoen njihovim mogunostima i sposobnostima, izradit e se za svakog uenika u
procesu inkluzije ukoliko je to potrebno, uz odreivanje defektolokog i logopedskog statusa.
U specijalnoj osnovnoj koli realizira se Nastavni plan i program za uenike sa smetnjama u
psihikom i tjelesnom razvoju. Djeca i mladi sa ozbiljnim potekoama u razvoju mogu se
djelimino ili u cjelini obrazovati u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama, u
sluajevima kad je nemogue pruiti odgovarajue obrazovanje u redovnim kolama.
U osnovnoj muzikoj, odnosno osnovnoj baletskoj koli realizira se Nastavni plan i program
za osnovno muziko, odnosno osnovno baletsko obrazovanje i posebni dodatni program za
nadarene uenike tih kola.

lan 25.
Osnovno muziko obrazovanje traje est godina, a osnovno baletsko obrazovanje traje etiri
godine.
Paralelno osnovno obrazovanje moe poeti nakon zavrenog treeg razreda osnovne kole.

lan 26.
U redovnoj osnovnoj koli moe se ostvariti i Nastavni plan i program za uenike sa
smetnjama u psihikom i fizikom razvoju, nastavni plan i program za osnovno muziko,
odnosno osnovno baletsko obrazovanje, nastavni plan i program za nadarene uenike svih
vrsta obrazovanja, te nastavni planovi i programi raznih vrsta teajeva.
Realizacija nastavnih planova i programa iz prethodnog stava vri se u posebnim
odjeljenjima.
Broj uenika u posebnim odjeljenjima utvruje se Pedagokim standardima.
Ministarstvo moe, na zahtjev kole, odobriti organiziranje rada specijalnih odjeljenja, za
obrazovanje uenika sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju.

lan 27.
Okvirni nastavni plan i program donosi Ministarstvo, koji e:

1. osigurati da se kroz odgojno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjeaj

pripadnosti BiH;
2. garantirati i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje
zadovoljavajueg standarda znanja, vjetina i sposobnosti;
3. osigurati dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim osnovnim kolama;
4. osigurati zadovoljavajuu usklaenost nastavnih planova i programa kao i njihovu
prilagodljivost u skladu sa specifinim potrebama kole i lokalne zajednice;
5. osigurati primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju obrazovnim
potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa
akcentom na promociju zdravog naina ivota kao najveeg interesa uenika, roditelja,
nastavnog osoblja i drutva;
6. osigurati slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;
7. garantirati racionalnost i efikasnost u finansiranju i radu kole.
Prijedlog okvirnog nastavnog plana i programa za osnovnu kolu usklaen, sa Agencijom za
nastavne planove i programe, utvruje Pedagoki zavod.
U zadovoljavanju svojih posebnih interesa Vlada Kantona moe poveati obim redovne
nastave za 30% na raun planiranih sati ostalih odgojno-obrazovnih aktivnosti.
Ovaj vid nastave izvodi se po nastavnim planovima i programima koje donosi Ministarstvo.

lan 28.
Broj uenika u odjeljenju utvruje se Pedagokim standardima.
Osnovna kola moe organizirati rad kombinovanih odjeljenja niih razreda za istovremeno
izvoenje nastave sa vie razreda.
Za uenike od V do zavrnog razreda kola moe organizirati teajnu nastavu.
Teajna nastava se organizira za vie razreda u jednom odjeljenju, ako u osnovnoj koli nema
dovoljan broj uenika za organiziranje odjeljenja jednog razreda.
Osnovna kola moe organizirati produeni ili cjelodnevni boravak uenika, u skladu s
Pedagokim standardima, po programu koji donosi Ministarstvo, na prijedlog Pedagokog
zavoda.

lan 29.
kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. augusta naredne godine.
Nastava u redovnoj i specijalnoj osnovnoj koli izvodi se po polugoditima i traje 37 radnih
sedmica, s tim da se nastavni programski sadraji planiraju i realiziraju u okviru 35 nastavnih
sedmica.
Nastava u zavrnom razredu kole, iz prethodnog stava ovog lana, traje 36 radnih sedmica, s
tim da se nastavni programski sadraji planiraju i realiziraju u okviru 34 nastavne sedmice.
Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih
sadraja, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti
kole, utvrenih godinjim planom rada.

lan 30.
Nastava u prvom polugoditu poinje, u pravilu prvog ponedjeljka u septembru.
Osnovna kola organizira nastavni proces, u pravilu, u petodnevnoj radnoj sedmici.
Nastavni sat u osnovnoj koli traje 45 minuta, a u specijalnoj koli 40 minuta.
Od prvog do etvrtog razreda moe se organizirati fleksibilno trajanje nastavnog sata unutar

utvrenog dnevnog vremenskog okvira.

Broj sati u toku radne sedmice utvruje se nastavnim planom i programom, s tim da u toku
dana uenici, niih razreda ne mogu imati vie od 5 sati dnevno, odnosno 25 sati sedmino, a
od V do zavrnog razreda vie od 6 sati redovne nastave dnevno, odnosno 30 sati sedmino.

lan 31.
Zimski odmor za uenike redovne i specijalne osnovne kole traje tri sedmice, a ljetni odmor
od zavretka drugog polugodita do poetka nove kolske godine.
Zimski odmor koristi se nakon zavretka prvog polugodita.
Ministarstvo moe odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, produetak zimskog
odmora, a najdue jednu radnu sedmicu, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren
godinji fond nastavnih sati predvien nastavnim planom i programom i realizirani
programski sadraji.
Osnovna kola moe, radi obiljeavanja vjerskih praznika, odrediti da se dio zimskog odmora
za uenike koristi u toku prvog ili drugog polugodita.
Osnovna kola e prilikom utvrivanja rasporeda sati obezbijediti obavljanje neodlonih
vjerskih obaveza uenika i nastavnika.

lan 32.
Odgojno-obrazovni rad se ne smije prekidati u toku polugodita, odnosno kolske godine,
izuzev po odluci Ministarstva, u sluaju elementarnih nepogoda, epidemije i drugih posebno
opravdanih razloga.
U sluaju prekida nastavnog procesa, zbog obustave rada, odnosno trajka, godinji fond
nastavnih sati, predvien nastavnim planom i programom, mora biti nadoknaen prije
zavretka kolske godine.
U interesu djece u zavrnom razredu osnovne kole nastavni proces se ne moe prekidati zbog
obustave rada iz prethodnog stava.
Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za uenike osnovnih kola na
podruju Kantona je, u pravilu, istovremen i regulira se kalendarom koji donosi Ministarstvo
za svaku kolsku godinu, na prijedlog Pedagokog zavoda.

lan 33.
Osnovna kola je duna da u toku kolske godine ostvari Nastavni plan i program, odnosno
godinji fond nastavnih sati.
Ako se utvrdi da osnovna kola, u okviru predvienog broja nastavnih sedmica, nije ostvarila
godinji fond nastavnih sati, mora produiti nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih
sati.

lan 34.
Odgojno-obrazovni rad provodi se na osnovu Nastavnog plana i programa i Godinjeg plana
i programa rada osnovne kole (u daljem tekstu Godinji program).
Godinji program rada utvruje se na osnovu jedinstvene metodologije koju donosi Pedagoki
zavod.
Prijedlog Godinjeg programa utvruje nastavniko vijee na prijedlog direktora, a donosi
kolski odbor, najkasnije do 30. septembra za tekuu kolsku godinu, uz prethodnu saglasnost
Pedagokog zavoda.

Godinji program rada kola dostavlja Ministarstvu i Pedagokom zavodu.

Izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju kola je duna dostaviti Pedagokom zavodu na kraju
prvog polugodita i na kraju kolske godine.

lan 35.
Osnovna kola je duna da u godinji program ugradi evidenciju o podjeli predmeta i
odjeljenja na nastavnike, evidenciju ostalog zaposlenog osoblja u koli, te raspored asova.

lan 36.
U osnovnoj koli organiziraju se slobodne aktivnosti uenika radi produbljivanja i razvijanja
njihovih stvaralakih sposobnosti, sticanja pozitivnih navika i vjetina.
Zadaci i programski sadraji slobodnih aktivnosti utvruju se Godinjim programom i
pravilima kole, a u skladu sa Pedagokim standardima.
Slobodne aktivnosti uenika ostvaruju se preko drutava, sekcija, klubova, druina, grupa,
uenikih zadruga i drugih oblika, a zasnivaju se na dobrovoljnosti uenika.
Uenika zadruga se moe organizirati sa najmanje 30 uenika osnovne kole.
Sredstva Uenike zadruge i sredstva ostvarena radom uenika ili kolskih radionica, ne ulaze
u ukupan prihod kole i na njih se ne plaa porez, utvren kantonalnim i drugim propisima.
U osnovnoj koli se formira vijee uenika i vijee roditelja s ciljem ostvarivanja neposredne
saradnje sa organima kole, lokalnom zajednicom i nevladinim organizacijama.
Djelokrug rada vijea regulirat e se Poslovnikom o radu vijea.

lan 37.
Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanje, kole u prirodi i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada
predvieni godinjim programom, organiziraju se i izvode u okviru radnih dana, u skladu sa
naelima koja utvruje Ministarstvo.

lan 38.
Radi uvoenja novih oblika i sadraja rada Ministarstvo moe jednu ili vie osnovnih kola
proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu kolu.
Za eksperimentalnu kolu moe se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni
nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika satovima, naina ocjenjivanja,
formiranje odjeljenja i realizaciji nastavnog plana i programa.
Osnivanje i rad eksperimentalnih osnovnih kola i proglaavanje postojeih kola
eksperimentalnim blie se ureuje propisom koji donosi ministar.

lan 39.
Na prijedlog ustanove u kojoj se obrazuju nastavnici, Ministarstvo, u mjestu te ustanove,
odreuje osnovne kole za izvoenje pedagoko-metodike prakse studenata.
Za obavljanje pedagoko-metodike prakse mogu se odrediti i druge kole na podruju
Kantona, ako se za to ukae potreba.
Uvjeti za obavljanje pedagoko-metodike prakse, iz stava 1. i 2. ovog lana, utvruju se
posebnim propisom koji donosi ministar.

lan 40.
U nastavnom procesu osnovne kole koriste se kolski udbenici i nastavna sredstva koje
odobrava Ministarstvo, a koja su usaglaena sa Agencijom za nastavne planove i programe
koja je odgovorna za implementaciju, praenje, evaluaciju, usavravanje i razvitak
zajednikog jezgra za nastavne planove i programe.
kolski udbenik je osnovno nastavno sredstvo koje obuhvata sadraje iz nastavnog plana i
programa za osnovne kole i koji je uraen na osnovu koncepcije udbenika.
Pod kolskim udbenikom, kao nastavnim sredstvom, podrazumijeva se i zbirka zadataka,
prirunik, radna sveska i druga struna literatura, koja zamjenjuje udbenik ili je njegov
sastavni dio, izraena u skladu sa koncepcijom udbenika.
Za primjenu Nastavnog plana i programa moraju se obezbijediti odgovarajui udbenici,
napisani na svim jezicima koji su u slubenoj upotrebi na podruju Kantona.

lan 41.
Osnovna kola ima Pravila i druga akta u skladu sa zakonskim propisima koja usvaja kolski
odbor.
Pravila kole sadre: naziv i sjedite kole, podatke o osnivau, obaveze kole prema
osnivau, djelatnost kole, organ upravljanja (broj lanova, nain izbora, nadlenost), organ
rukovoenja (izbor, prava i obaveze), organ kontrole (izbor, prava i obaveze), sticanje i
rasporeivanje sredstva za rad, organizaciju rada, obavezne akte kole, nain ostvarivanja
javnosti rada i druga pitanja znaajna za rad kole.

IV. UENICI

lan 42.
Upis u redovnu osnovnu kolu obavlja se u mjesecu maju, na osnovu spiska kolskih
obveznika, koji koli dostavlja nadleni organ opine i izvoda iz matine knjige roenih.
Upis u specijalnu osnovnu kolu vri se od mjeseca maja, a zavrava se do kraja septembra,
na osnovu nalaza i miljenja Komisije za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanja djece sa
smetnjama u psihikom ili tjelesnom razvoju i Rjeenja o kategorizaciji djeteta, koje donosi
sluba socijalne zatite u opini.
Upis odraslih u redovnu osnovnu kolu vri se najkasnije deset dana prije poetka nastave za
odrasle.

lan 43.
Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u redovnu osnovnu kolu obavlja kolska komisija, a
sainjavaju je psiholog ili pedagog, ljekar i nastavnik razredne nastave.
Komisiju iz prethodnog stava imenuje nastavniko vijee kole.

Od obaveze upisa u redovnu osnovnu kolu moe se privremeno osloboditi kolski obveznik
normalnog psihikog i tjelesnog razvoja, na osnovu zahtjeva roditelja i miljenja kolske
komisije.

lan 44.
U specijalnu osnovnu kolu moe se izuzetno upisati i kolski obveznik sa navrenih devet
godina ivota, na osnovu miljenja komisije, iz lana 42. stav 2. ovog zakona.

lan 45.
Redovna osnovna kola duna je da obavi upis kolskih obveznika normalnog psihikog i
tjelesnog razvoja sa odreenog kolskog podruja i da Ministarstvu podnese izvjetaj do 30.
juna tekue godine.
Redovna osnovna kola, odreena za obrazovanje odraslih, podnosi Ministarstvu izvjetaj o
upisu odraslih, najkasnije deset dana nakon poetka nastave.

lan 46.
Za upis kolskih obveznika, redovno pohaanje nastave i uredno izvravanje obaveza uenika
prema koli odgovorni su roditelji, odnosno staratelji uenika.

lan 47.
Kada u toku kolovanja u razvoju uenika nastupe promjene koje zahtijevaju prijelaz iz
specijalne u redovnu ili iz redovne u specijalnu osnovnu kolu, kola e uputiti uenika, u toj
kolskoj godini, Komisiji za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanje djece sa smetnjama u
psihikom i tjelesnom razvoju.
Na osnovu nalaza i miljenja Komisije iz prethodnog stava ovog lana, uenik se upisuje u
odgovarajuu osnovnu kolu, o emu se obavjetava Ministarstvo.

lan 48.
Osnovna kola upisanim uenicima na poetku obrazovanja izdaje aku knjiicu.
aka knjiica je javna isprava kojom se dokazuje status uenika osnovne kole.
Obrazac ake knjiice propisuje ministar.

lan 49.
Kada dijete promijeni mjesto stanovanja i vie ne moe pohaati kolu u kojoj je registrirano,
onda kola u gravitacijskom podruju u kojem dijete tada stanuje upisuje takvo dijete kao
uenika.
Kada uenik prelazi iz jedne kole u drugu, odredbe u vezi s registriranjem uenika,
primjenjuju se i na tu drugu kolu.
Uenik koji se obrazovao u drugom kantonu, odnosno entitetu upisuje se i nastavlja
obrazovanje pod istim uvjetima kao i uenik u Kantonu.
U spornim sluajevima o nainu upisa i nastavljanja obrazovanja odluuje Ministarstvo.
Uenik koji se obrazovao u inozemstvu uvjetno se upisuje dok se u Ministarstvu ne izvri
nostrifikacija, odnosno ekvivalencija dokumenata o njegovom obrazovanju.

lan 50.
Kada uenik due vremena ne pohaa nastavu zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, te
ne bude ocijenjen, moe polaganjem ispita ili drugim oblikom nastavnog rada nadoknaditi
izgubljeno vrijeme i stei osnovno obrazovanje u redovnom roku.
Polaganjem ispita osnovno obrazovanje mogu stei i odrasli.
U sluaju nepravilno provedenih ispita, nastavniko vijee moe ispit ponititi.
Organizacija, nain polaganja i ponitavanja ispita blie se ureuje propisom koji donosi
ministar.

lan 51.
Ocjenjivanje u osnovnoj koli je javno, kontinuirano, opisno i brojano.
Brojane ocjene iz predmeta su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i
nedovoljan (1), i poinju se primjenjivati od IV razreda.
Ocjenjivanje u prvom obrazovnom ciklusu je opisno na temelju definiranih ishoda pojedinih
predmeta, s tim to se na kraju ciklusa izvodi brojana ocjena. U drugom i treem ciklusu,
ocjenjivanje je brojano.
Napredovanje, vrednovanje i ocjenjivanje uenika blie se ureuje propisom koji donosi
ministar, u skladu sa ustanovljenim standardima uspjeha uenika i ocjenjivanja postignutih
rezultata, od strane Agencije za standarde i ocjenjivanje.

lan 52.
Opi uspjeh uenika i rezultati napredovanja uenika iz nastavnih predmeta svode se na kraju
svakog polugodita, poevi od etvrtog razreda.
Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljunih ocjena iz predmeta.
Zakljunu opisnu ocjenu u razrednoj nastavi utvruje uitelj nastavnik razredne nastave.
Zakljune ocjene u predmetnoj nastavi utvruje odjeljensko vijee, a na prijedlog predmetnog
nastavnika.
Prijedlog ocjene predmetnog nastavnika iz stava 4. ovog lana, upravilu, treba potvrditi.
Zakljune ocjene na kraju drugog polugodita u muzikoj koli utvruje komisija koju
formira nastavniko vijee.
Nastavniko vijee osnovne kole na kraju polugodita i na kraju kolske godine analizira rad
i rezultate rada odjeljenja, odjeljenskih vijea, nastavnika i kole u cjelini.

lan 53.
Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih nastavnih
predmeta.
Uenik je sa uspjehom zavrio razred:
1.
2.
3.
4.

odlian (5) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,5;

vrlo dobar (4) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,5;
dobar (3) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,5;
dovoljan (2) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2.

Ueniku koji na kraju kolske godine ima na jednu ili vie nedovoljnih ocjena utvruje se opi
uspjeh nedovoljan. Opi uspjeh uenika utvruje se aritmetikom sredinom svih nastavnih
predmeta.

Ukupni opi uspjeh uenika u odjeljenju, razredu i koli utvruje se na osnovu prosjeka
ocjena iz pojedinih predmeta, kao i na osnovu zakljunih opisnih ocjena.
Uenik koji ima najbolji opi uspjeh i najbolje rezultate na takmienjima proglaava se
uenikom generacije (odjeljenja, razreda, kole).
Pravilnik o izboru uenika generacije donosi ministar.

lan 54.
Uenik od V do IX razreda koji na kraju drugog polugodita ima jednu ili dvije nedovoljne
ocjene upuuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku.
Uenik koji na kraju drugog polugodita ima tri i vie nedovoljnih ocjena i uenik koji ne
poloi popravni ispit upuuje se da ponovi razred.
Uenik koji je upuen da ponovi razred moe zadrati status uenika u redovnoj osnovnoj
koli do navrene 17. godine ivota (u specijalnoj osnovnoj koli do navrene 19. godine), a u
sluaju neprimjerenog odnosa prema uenju, nastavnicima i drugim uenicima, te kolskoj
imovini, moe, po odluci nastavnikog vijea, izgubiti status uenika redovne osnovne kole
kada navri 15 godina ivota, a u specijalnoj osnovnoj koli kada navri 17 godina.
Ako uenik iz prethodnog stava navrava 15 godina u toku kolske godine, u toj godini ne
moe izgubiti status uenika.
Organizacija i nain polaganja popravnih ispita blie se ureuje propisom koji donosi
ministar.

lan 55.
Roditelj, odnosno staratelj uenika ima pravo prigovora na utvrenu ocjenu ili opi uspjeh na
kraju drugog polugodita, odnosno na kraju kolske godine.
Prigovor se podnosi Nastavnikom vijeu kole u roku od tri dana od dana saopavanja
uspjeha uenika.
Nastavniko vijee u roku od tri dana odluuje o prigovoru iz prethodnog stava.
Kada nastavniko vijee usvoji prigovor, obrazovat e komisiju koja e provjeriti znanje
uenika u roku od dva dana.
Ocjena komisije je konana.
Prigovorom se moe traiti izuzee predmetnog nastavnika u radu komisije.

lan 56.
Uenik koji pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh moe u toku jedne kolske
godine zavriti dva razreda u istom obrazovnom ciklusu, pod uvjetom i na nain utvren
pravilima kole.

lan 57.
U osnovnoj koli se ocjenjuje i vladanje uenika.
Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i loe.
Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvruje nastavnik razredne nastave, a u predmetnoj
nastavi odjeljensko vijee na prijedlog razrednika.

lan 58.
O zavrenom osnovnom obrazovanju, po odgovarajuem Nastavnom planu i programu za
osnovne kole, ueniku se izdaje svjedodba.
Uz svjedodbu kola daje, na zahtjev roditelja ili uenika, uvjerenje o postignutom uspjehu u
niim razredima, te druga javna dokumenta za ije izdavanje je kola nadlena.

lan 59.
Ueniku koji u toku devetogodinjeg osnovnog obrazovanja i odgoja postigne odlian uspjeh
iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, izdaje se, pored svjedodbe o zavrenom
osnovnom obrazovanju, u znak priznanja i posebna diploma o postignutim rezultatima.
Obrazac posebne diplome iz prethodnog stava donosi ministar.

lan 60.
Radi podsticanja na to kvalitetniji uspjeh, ueniku koji postie naroite rezultate u odgojno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima u osnovnoj koli mogu se dodjeljivati pohvale i
nagrade, pod uvjetima i na nain utvren pravilima osnovne kole.

lan 61.
Ueniku koji se neprimjereno odnosi prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima,
slobodnim aktivnostima, te kolskoj imovini mogu se izrei odgojno-disciplinske mjere.
Odgojno-disciplinske mjere su:
1.
2.
3.
4.

ukor razrednika,
ukor odjeljenskog vijea,
ukor direktora,
ukor nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenje iste kole, ili

premjetaj u drugu najbliu osnovnu kolu na podruju opine.

Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje ocjene iz vladanja.
Odgojno-disciplinska mjera vai za kolsku godinu u kojoj je izreena, a moe se, u toku
kolske godine, ublaiti ili ukinuti.
Blie odredbe o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti
uenika, duini izreene odgojno-disciplinske mjere, njenom ublaavanju i ukidanju,
posljedinom odnosu na ocjenu iz vladanja uenika, te naknadu poinjene materijalne tete
utvruje se posebnim propisom koji donosi ministar.

lan 62.
Uzimajui u obzir dob uenika koji pohaaju kolu, kola im pomae da osnuju vijee
uenika, ija je funkcija da: promovira interese kole u zajednici na ijoj lokaciji se kola
nalazi, predstavlja stavove uenika kolskom odboru kole, podstie angaman uenika u radu
kole, informira kolski odbor o svojim stavovima kad ocijeni da je to potrebno, ili po
zahtjevu kolskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanju kolom.
Blie odredbe o obrazovanju i radu vijea uenika iz prethodnog stava, kao i o drugim

pravima i obavezama uenika u odgojno-obrazovnom radu, odreuju se pravilima osnovne

kole.

lan 63.
Osnovna kola je obavezna da, na poetku kolske godine, upozna uenike sa njihovim
pravima, odnosno dunostima i odgovornostima utvrenim ovim zakonom i Pravilima kole.

lan 64.
Osnovna kola vodi evidenciju i dokumentaciju o odgojno-obrazovnoj djelatnosti: matinu
knjigu, odjeljenske knjige, registre i sl.
Podaci u matinoj knjizi su trajne vrijednosti.
Svjedodbe i diplome o zavrenom obrazovanju, steene po vaeem nastavnom planu i
programu i izdate od verificiranih obrazovnih ustanova, imaju jednak status na cijelom
podruju Kantona.
Vrijeme obrazovanja u odgovarajuem obrazovnom programu, koje nije okonano dodjelom
svjedodbe ili diplome, priznaje se bez uvjetovanja za dalji nastavak i zavretak obrazovanja
u tom istom programu na podruju Kantona.
Ueniku koji prelazi iz jednog obrazovnog programa u drugi, u okviru osnovnog obrazovanja,
vrijeme obrazovanja u prethodnom obrazovnom programu priznaje se za dalji nastavak
obrazovanja na podruju Kantona u skladu s nastavnim planom i programom i drugim
uvjetima utvrenim vaeim propisima.
Sadraj svjedodbe uvjerenja, ake knjiice i nain voenja dokumentacije i evidencije u
osnovnoj koli, blie se ureuje propisom koji donosi ministar.

V. PRAVA I OBAVEZE RODITELJA

lan 65.

Roditelji, staratelji i usvojioci, (u daljem tekstu roditelji), osnovni su odgajatelji svoje djece.
Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje djece. Pravo je roditelja da, u
skladu s njihovim uvjerenjima o tome ta je u najboljem interesu njihove djece, koliko je to
dostupno, odaberu obrazovanje koje e njihova djeca sticati, pod uvjetom da je takvim
izborom ostvareno pravo djeteta na odgovarajue obrazovanje. Roditelji imaju pravo odabrati
da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj koli. Privatne kole, u pogledu uvjeta i
procedura, osiguravaju jednake mogunosti za upis svim kandidatima.
U ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograniiti prava svoje djece da imaju pristup i
uivaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima.
Svoje pravo na izbor obrazovanja djece roditelji ne mogu ostvarivati na nain kojim se
promoviraju predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezikoj, vjerskoj i svakoj drugoj
osnovi kao i na nain protivan ovom zakonu.

lan 66.
Roditelji su obavezni svojoj djeci osigurati redovno pohaanje kole tokom perioda
obaveznog kolovanja. U sluaju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj obavezi roditelji
podlijeu sankcijama u skladu sa zakonom.
Pravo i obaveza roditelja je redovno informiranje, konsultiranje i praenje obrazovnog
napretka svoje djece, te kvalitet rada kole u cjelini.
Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u kolskim
organima i tijelima i putem svojih asocijacija, uestvovati u odluivanju o pitanjima od
znaaja za rad kole i funkcioniranje obrazovnog sistema uope.

lan 67.
Roditelji uenika imaju pravo, a kola obavezu pomoi roditeljima, da osnuju vijee
roditelja. Nain i procedura osnivanja i rada vijea roditelja ureuje se instrukcijom
Ministarstva.
Vijee roditelja promovira interese kole u zajednici na ijem podruju se kola nalazi,
predstavlja stavove roditelja kolskom odboru, podstie angaman roditelja u radu kole,
informira kolski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno ili po zahtjevu
kolskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom, uestvuje u
izradi i realizaciji odgovarajuih projekata kojima se potie i unapreuje obrazovni rad u
koli.

VI. NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I SARADNICI

lan 68.
Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste osnovne kole, utvruje se
odgovarajua visoka, via struna sprema nastavnika razredne i predmetne nastave i strunog
saradnika.
Poslove nastavnika razredne nastave u osnovnom obrazovanju moe obavljati osoba koja uz
uvjete propisane ovim zakonom ima najmanje viu kolsku spremu i poloen struni ispit, u
skladu sa ovim zakonom.
Poslove predmetnog nastavnika u osnovnoj koli moe obavljati osoba koja uz uvjete
propisane ovim zakonom ima najmanje viu kolsku spremu i poloen struni ispit, u skladu
sa ovim zakonom.

lan 69.
Za obavljanje pedagokih, pedagoko-psiholokih i bibliotekarskih poslova osnovna kola
ima strune saradnike: pedagoga i bibliotekara odnosno vieg knjiniara, a moe imati
psihologa, socijalnog radnika, ljekara, te saradnika, medicinskog tehniara, knjiniara i sl.
Broj strunih saradnika i saradnika, te obavljanje njihovih poslova u osnovnoj koli, utvruje
se u skladu sa Pedagokim standardima.

lan 70.
Nastavnici, struni saradnici i saradnici biraju se na osnovu konkursa koji raspisuje kolski
odbor osnovne kole, uz saglasnost osnivaa.

lan 71.
Svi zaposlenici osnovne kole moraju biti ljekarski pregledani do poetka nastave za tu
kolsku godinu.
Trokovi ljekarskog pregleda padaju na teret osnivaa.
Lice koje boluje od zarazne ili duevne bolesti, ili je, prema nalazu strunog ljekara, postalo
ovisnik, ne moe raditi u osnovnoj koli.
Osoba kojoj je izreena pravosnana presuda za krivino djelo koje, s obzirom na prirodu
krivinog djela, takvu osobu ini nepodobnom za rad s djecom nee biti izabrana za
nastavnika, odnosno zaposlenika u koli.
Ako se u toku kolske godine ustanovi da je nastavnik ili drugi radnik kole obolio od zarazne
bolesti, ili ima ozbiljne psihike poremeaje, bit e osloboen od izvoenja nastave ili
neposrednog kontakta sa uenicima. Blie odredbe iz ovog lana regulirat e se Pravilima
kole.

lan 72.
Pravilnikom o radu osnovne kole, i godinjim programom rada kole utvruje se raspored
radnog vremena nastavnika, strunih saradnika i saradnika u okviru 40-satne radne sedmice i
koritenje godinjeg odmora, u skladu sa Pedagokim standardima.
Nastavnik, u okviru 40-satne radne sedmice, moe imati najvie 25 sati svih vrsta i oblika
neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruju u osnovnoj koli.
Izuzetno, nastavnik moe, najdue za jedno polugodite, pod uvjetima utvrenim Pravilnikom
o radu kole, imati do 35 sati sedmino neposrednog odgojno-obrazovnog rada sa uenicima.
Norme sati u nastavi utvruju se Pedagokim standardima.

lan 73.
Nastavnici koriste godinji odmor, u pravilu u toku ljetnog odmora uenika, koji traje najvie
30 radnih dana.
Duina koritenja godinjih odmora nastavnika, strunih saradnika i saradnika blie se
regulira Pravilnikom o radu kole.

lan 74.
Pravo i obaveza nastavnika je da organiziraju i obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad,
prate, podstiu i pomau razvoj uenika, stalno se struno usavravaju i izvravaju druge
zadatke, utvrene ovim zakonom i aktima kole.

lan 75.
U osnovnoj koli u dvogodinjem trajanju prati se i vrednuje rad nastavnika, strunih
saradnika i saradnika.
Rezultati vrednovanja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u osnovnoj koli

omoguavaju sticanje zvanja pod odgovarajuim uvjetima.

Postupak praenja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u osnovnoj koli,
vrednovanja rada, te sticanja zvanja na osnovu vrednovanja i voenje dokumentacije o
njihovom radu, blie se ureuje propisima koje donosi ministar.

lan 76.
Nastavnik, struni saradnik i saradnik koji prvi put zasniva radni odnos u koli obavezan je
da, nakon isteka najmanje jedne, a najvie dvije godine neposrednog odgojno-obrazovnog
rada, odnosno rada u osnovnoj koli, poloi struni ispit.
Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku propisanom u prvom stavu, prestaje radni odnos
u koli.
Program strunog ispita, imenovanje i sastav komisije, nain polaganja i izdavanja uvjerenja o
poloenom strunom ispitu i voenje evidencije o strunom ispitu blie se regulira propisom
koji donosi ministar.

lan 77.
Nastavnik moe izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako nastavniko vijee, Pedagoki zavod
koji vri pedagoko-struni nadzor ili inspekcija za obrazovanje utvrde da nastavnik ne
izvrava svoje obaveze u skladu sa nastavnim planom i programom, ovim zakonom, te drugim
aktima kole.

lan 78.
U sluaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredno odgojno-obrazovni rad osnovna
kola moe takvog nastavnika rasporediti na druge poslove odnosno radne zadatke, koji
odgovaraju njegovoj strunoj spremi.
Kada nastavnik, kome je prestalo pravo da izvodi nastavu, ne bude rasporeen na druge
poslove, ostvarivat e svoja prava shodno Zakonu o radu.

VII. PEDAGOKO-STRUNI NADZOR

lan 79.
Pedagoko-struni nadzor se vri nad organizacijom, izvoenjem nastave i drugim oblicima
odgojno-obrazovnog rada, radom nastavnika, strunih saradnika i saradnika u svim osnovnim
kolama radi kontinuiranog unapreivanja odgojno-obrazovnog rada.
Pedagoko-struni nadzor, pored ostalog, obuhvata:
- praenje primjene i realizacije nastavnog plana i programa, odnosno ciljeva i zadataka,
sadraja, obima, oblika, metoda i postupaka odgojno-obrazovnog rada;
- praenje, prouavanje i analizu sistema obrazovanja i odgoja te predlaganje mjera za
njegovo unapreivanje i razvoj;
- praenje i unapreivanje nastavne tehnike i tehnologije, te organiziranje, obuavanja i

usavravanja nastavnika i saradnika za primjenu novih nastavnih metoda i nove nastavne

tehnologije;
- praenje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u nastavi, kao i rada direktora i
pomonika direktora osnovne kole;
- pruanje strune pomoi u planiranju programiranju i organizaciji odgojno-obrazovnog rada,
ocjenjivanju i napredovanju uenika, a posebno nadarenih uenika

lan 80.
Pedagoko-struni nadzor vri Pedagoki zavod.
Osnovna kola duna je da omogui nesmetano obavljanje pedagoko-strunog nadzora, te
uvid u dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u koli.

lan 81.
O obavljenom pedagoko-strunom nadzoru Pedagoki zavod podnosi izvjetaj ministru i
obavjetava kolski odbor i nastavniko vijee osnovne kole.
Vrenje pedagoko-strunog nadzora blie se regulira propisom koji donosi ministar.

VIII. UPRAVLJANJE

lan 82.
Organ upravljanja u osnovnoj koli je kolski odbor, a organ rukovoenja je direktor
osnovne kole.

lan 83.
Osnovnom kolom upravlja kolski odbor koji ima pet lanova.
Predsjednika i lanove kolskog odbora imenuje i razrjeava osniva. Ukoliko je kola u
dravnoj svojini, prava i obaveze osnivaa vri Vlada Kantona.
kolski odbor je odgovoran za utvrivanje i provoenje politike kole, generalno rukovoenje
radom kole i efikasno koritenje kadrovskih i materijalnih resursa.
Jedan lan kolskog odbora bira se iz reda nastavnika i strunih saradnika, jedan iz reda
roditelja, odnosno staratelja uenika osnovne kole, jedan iz reda lokalne zajednice, a dva
lana bira Vlada Kantona.
Ministarstvo e sprovesti proceduru izbora i imenovanja lanova kolskog odbora u skladu sa
vaeim zakonima, na nain potivanja naela zakonitosti, otvorene konkurencije i
transparentnosti, ravnopravne zastupljenosti i kvaliteta kandidata za konano imenovanje.
Sastav kolskog odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja, kolskog
osoblja i lokalne zajednice, onako kako ona u datom trenutku izgleda u principu prema popisu
stanovnitva u BiH 1991. godine.
Vrenje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. Mandat lanova
kolskog odbora traje etiri godine i isti se ne mogu birati vie od dva puta.

lan 84.
kolski odbor kole, pored poslova utvrenih u ovom zakonu, obavlja i slijedee poslove:
1. vri izbor nastavnika i strunih saradnika,
2. odluuje o prestanku prava nastavnika, strunih saradnika i saradnika na dalji
odgojno-obrazovni rad;
3. donosi odluke o broju, organizovanju i ukidanju odjeljenja osnovne kole;
4. razmatra ostvarenje godinjeg programa rada i realizaciju nastavnog plana i
programa;
5. usvaja izvjetaje o finansijskom poslovanju;
6. odluuje o prigovoru roditelja, odnosno staratelja uenika na rad nastavnika, strunih
saradnika i saradnika;
7. razmatra odluke i preporuke nastavnikog vijea, sindikata i vijea uposlenika o
preduzetim mjerama;
8. odluuje o prigovorima i albama uposlenika;
9. podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada, kao i
materijalnom poslovanju osnovne kole osnivau odnosno Ministarstvu;
10. vri i druge poslove utvrene zakonom i aktima kole.

lan 85.
Osnovnom kolom rukovodi direktor.
Za direktora osnovne kole moe biti imenovano lice koje je dravljanin Bosne i
Hercegovine, posjeduje opu zdravstvenu sposobnost, ispunjava i uvjete za nastavnika u
osnovnoj koli, ima najmanje VI stepen strune spreme, te ima najmanje pet godina radnog
iskustva u nastavi, a istie se svojim radom, sposobnostima organizacije odgojno-obrazovnog
rada kole i u pedagokoj teoriji i praksi.

lan 86.
kolski odbor raspisuje konkurs za direktora osnovne kole, najkasnije tri mjeseca prije isteka
mandata koji se objavljuje u sredstvima informiranja.
Konkurs za direktora osnovne kole sadri odgovarajue uvjete iz prethodnog lana, trajanje
konkursa, postupak i trajanje izbora kandidata i nain obavjetavanja kandidata o rezultatima
konkursa. Postupak izbora i imenovanja direktora kole, kolski odbor sprovodi uz potivanje
naela zakonitosti, otvorenosti i transparentnosti, kvalitete, zastupljenosti pri zapoljavanju i
neovisne provjere, u skladu sa vaeim zakonima.
Nadzor nad sprovoenjem procedure izbora i imenovanja direktora kole provodi
Ministarstvo.
Direktora osnovne kole imenuje kolski odbor na period od etiri godine, uz prethodno
miljenje Ministarstva i saglasnost osnivaa.
Ukoliko je kola u dravnoj svojini, prava i obaveze osnivaa vri Vlada Kantona.
U sluaju da predloeni kandidat ne dobije saglasnost Vlade Kantona, imenovat e se slijedei
rangirani kandidat koji je najuspjenije proao otvorenu konkurenciju prema kriterijima
konkursa.
Po isteku mandata isto lice moe biti ponovo imenovano za direktora osnovne kole na jo
jedan mandat.
Uposleniku koji je imenovan za direktora osnovne kole, kola, u kojoj je bio uposlen duna

je, na zahtjev takvog uposlenika, obezbijediti mirovanje njegovih prava i obaveza, a najdue
onoliko koliko traje mandat direktora za koji je imenovan.

lan 87.
Ako se na konkursu ne izabere direktor, kolski odbor osnovne kole imenuje vrioca
dunosti bez konkursa iz reda uposlenih nastavnika u koli.
Vrilac dunosti se imenuje na period od dva mjeseca, uz prethodno pribavljenu saglasnost
Ministarstva.
Vrilac dunosti direktora ima sva prava i obaveze direktora kole.

lan 88.
Direktor osnovne kole, pored poslova i zadataka utvrenih zakonom obavlja i slijedee
poslove:
1. stara se o primjeni zakona i opih akata;
2. predlae program odgojno-obrazovnog rada i aktivnosti za unapreivanje tog rada u
okviru godinjeg programa rada;
3. odluuje o rasporeivanju nastavnika i radnika osnovne kole na odreene poslove i
zadatke u skladu sa rezultatima rada;
4. podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada, kao i
materijalnom poslovanju osnovne kole kolskom odboru kole, osnivau i
Ministarstvu;
5. prima u radni odnos ostale uposlenike,
6. sklapa ugovore o radu sa uposlenicima kole,
7. obavlja i druge poslove i radne zadatke predviene ovim zakonom i aktima kole.

lan 89.
Ministarstvo moe predloiti kolskom odboru smjenu direktora osnovne kole i prije isteka
vremena na koje je imenovan, ako kolski odbor ne prihvati Izvjetaj direktora iz alineje 4.
lana 84. ovog zakona i utvrdi da je odgovoran za neuspjeh u odgojno-obrazovnom radu.
kolski odbor moe razrijeiti direktora osnovne kole i prije isteka vremena na koje je
imenovan:
1. na zahtjev direktora;
2. ako je zbog provoenja odluke ili akta koje je donio dolo do tee povrede
prava uposlenika ili imovine osnovne kole, kao i ako je njegovim odnosom
nanesena teta uenicima kole, odnosno njihovim roditeljima, starateljima ili
drutvenoj zajednici;
3. u drugim sluajevima predvienim zakonom ili aktima osnovne kole.

lan 90.
Osnovna kola, u skladu sa Pedagokim standardima, moe na poslovima rukovoenja, opim
aktom, utvrditi poslove pomonika direktora.
Izbor pomonika direktora vri kolski odbor, na prijedlog direktora, i uz saglasnost
Ministarstva.
Postupak izbora pomonika direktora, njegova ovlatenja i dunosti utvruju se pravilima
kole.

IX. STRUNI ORGANI

lan 91.
U osnovnoj koli obrazuju se struni organi:
1. Nastavniko vijee koje sainjavaju svi nastavnici i struni saradnici kole,
2. Odjeljensko vijee koje sainjavaju nastavnici odjeljenja,
3. struni aktivi nastavnika odreenih nastavnih oblasti.

lan 92.
Radom Nastavnikog vijea rukovodi direktor osnovne kole.
Nastavniko vijee obavlja slijedee poslove:
1. donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada;
2. prati ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo
izvravanje i o tome podnosi izvjetaj kolskom odboru;
3. preporuuje nabavku strunih asopisa i druge strune literature;
4. utvruje prijedlog i razmatra realizaciju Godinjeg programa rada kole, Program
strunog usavravanja nastavnika i strunih saradnika, Program rada strunih organa i
komisija;
5. vri izbor oblika nastave i saglasno tome vri raspored uenika i podjelu predmeta na
nastavnike, odnosno vri raspored rada u radnoj sedmici;
6. analizira uspjeh uenika i rad odjeljenskih vijea;
7. odreuje rukovodioce odjeljenskih vijea i strunih aktiva;
8. analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i predlae mjere za
unapreivanje odgojno-obrazovnog rada;
9. imenuje komisije za polaganje ispita;
10. razmatra izvjetaje o polaganju ispita;
11. razmatra izvjetaje o izvrenom pedagoko-strunom nadzoru;
12. preduzima odgovarajue mjere i stara se o izvrenju tih mjera;
13. odobrava ueniku zavravanje dva razreda u toku jedne kolske godine;
14. stara se o profesionalnom usmjeravanju uenika;
15. stara se o zajednici uenika kole;

16. razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovarajue odluke:

17. imenuje komisiju za upis uenika;
18. obavlja i druge poslove utvrene zakonom i aktima kole.

lan 93.
Odjeljensko vijee obavlja slijedee poslove:
1.
2.
3.
4.

5.
6.
7.
8.

analizira uspjeh uenika i rad nastavnika u odjeljenju;

prati razvoj uenika;
neposredno uestvuje u profesionalnoj orijentaciji uenika;
odluuje o programima za nadarene uenike, za uenike koji zaostaju u napredovanju i
oblicima nastave koji e se primjenjivati u razredu u cjelini, ili za pojedinane grupe
uenika, ili uenike pojedinano;
usklauje rad nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu;
utvruje, u predmetnoj nastavi, zakljune ocjene uenika;
analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i predlae mjere za
unapreivanje odgojno-obrazovnog rada;
vri i druge poslove utvrene zakonom i aktima kole.

lan 94.
Blie odredbe o radu strunih organa i razrednika sadre akti osnovne kole.

X. POTREBE I INTERESI KANTONA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I

ODGOJU

lan 95.
Potrebe i interesi Kantona u osnovnom odgoju i obrazovanju, u smislu ovog zakona, su:
1.
2.
3.
4.

odgoj i osnovno obrazovanje kolskih obveznika u redovnim osnovnim kolama;

odgoj i osnovno obrazovanje kolskih obveznika u specijalnim osnovnim kolama;
odgoj i osnovno obrazovanje kolskih obveznika pri specijalnim zavodima;
posebno obrazovanje i odgoj umjereno mentalno retardiranih uenika u zavodima za
socijalno zbrinjavanje;
5. osnovno obrazovanje i odgoj uenika u paralelnim osnovnim kolama;

6. dodatno obrazovanje nadarenih uenika u redovnim osnovnim kolama, paralelnim

osnovnim kolama, odnosno odjeljenjima tog obrazovanja u redovnim kolama;
7. struno usavravanje nastavnika;
8. izdavanje udbenika, prirunika i druge strune literature za potrebe osnovne kole.

lan 96.
Sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa Kantona iz lana 95. ovog zakona stiu se na
nain utvren Zakonom o ustanovama.

lan 97.
Osnovna kola moe sticati prihod i :
1.
2.
3.
4.
5.

donacijom pravnih, fizikih lica i od humanitarnih organizacija;

iz legata, poklona i zavjetanja;
prodajom proizvoda i usluga koje kola moe da ima;
prodajom intelektualnih usluga;
prodajom materijalnih dobara, uz saglasnost osnivaa, odnosno Vlade Kantona kada je
osniva osnovne kole Kanton.

Vlastiti prihod kole usmjerit e se za pokrivanje materijalnih trokova kole, uz prethodnu

saglasnost osnivaa.

XI. KAZNENE ODREDBE

lan 98.
Novanom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit e se za prekraj osnovna kola na raun
materijalnih trokova, ako:
1. otpone sa radom prije nego to je upisana u Registar osnovnih kola koji vodi
Ministarstvo (lan 12, stav 2.);
2. izda svjedodbu ili drugu javnu ispravu o zavrenom obrazovanju prije nego to je
upisana u Registar osnovnih kola (lan 14.);
3. izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio nadleni organ (lan 26,
stav 1.);
4. bez odluke organa uprave nadlenog za obrazovanje prekine nastavu (lan 32, stav
1.);
5. se u koli upotrebljavaju udbenici i nastavna sredstva koja nije odobrio nadleni
organ (lan 40, stav 1.);
6. ne upie djecu sa svog kolskog podruja u predvienom roku (lan 42, stav 1.);

7. izvjetaj o upisu ne dostavi nadlenim organima u propisanom roku (lan 45, stav 1.);
8. ne uputi uenika na komisiju, najkasnije do kraja kolske godine, u tekuoj godini,
kada kog njega nastupe promjene koje zahtijevaju prijelaz iz specijalne u redovnu ili iz
redovne u specijalnu osnovnu kolu (lan 47, stav 1.);
9. ne upie uenika koji je doselio na podruje kole, uz odobrenje prelaska koje
popunjava kola iz koje je doao (lan 49, stav 1.);
10. obavi ispite suprotno propisima (lan 50. i 54.).
Za prekraje iz prethodnog stava ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u osnovnoj koli
novanom kaznom od 400 do 1.000 KM.

lan 99.
Novanom kaznom od 500 do 2.000 KM kaznit e se za prekraj osnovna kola ako:
1. uenici imaju vie sati nego to je predvieno Nastavnim planom i programom u toku
jedne nastavne sedmice, odnosno u toku jednog dana (lan 30, stav 4.);
2. ne produi nastavu kada nije realiziran godinji fond nastavnih sati i realizirani
programski sadraji (lan 33, stav 2.);
3. ne donese Godinji program rada za tekuu kolsku godinu u predvienom roku
(lan 34, stav 3.);
4. ne vri redovno ocjenjivanje uenika na nain utvren ovim zakonom (lan 51, stav
1.);
5. ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju (lan 64, stav 1.);
6. ne organizira ljekarski pregled radnika prije poetka kolske godine
(lan 71, stav 1.);
7. ne izvri vrednovanje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u predvienom
roku (lan 75, stav 1.).
Za prekraje iz prethodnog stava kaznit e se odgovorno lice u osnovnoj koli novanom
kaznom od 300 do 800 KM.
Za prekaje iz stava 1. taka 4. ovog lana kaznit e se i nastavnik novanom kaznom od 100
do 300 KM.

lan 100.
Novanom kaznom od 100 do 500 KM kaznit e se za prekraj roditelj, odnosno staratelj ako
ne upie dijete u osnovnu kolu, odnosno ako dijete ne pohaa nastavu (lan 46.).
Ukoliko ni poslije izvrene kazne roditelj ne upie dijete u osnovnu kolu, odnosno ako dijete
ne pohaa nastavu, kazne se ponavljaju, a kola je obavezna obavijestiti nadlenu ustanovu
odnosno instituciju za socijalnu i djeiju zatitu, radi poduzimanja aktivnosti iz njihove
nadlenosti.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 101.
Osnovne kole su dune da usklade svoju organizaciju, djelatnost i akta u skladu s odredbama
ovog zakona, u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu.
Ministar e donijeti slijedee propise, odnosno njihove izmjene i dopune, i to o :
1. postupku utvrivanja uvjeta, te o sadraju i nainu voenja Registra osnovnih kola;
2. osnivanju i radu eksperimentalnih osnovnih kola i uvjetima obavljanja pedagoko-metodike prakse u vjebaonici;
3. organizaciji i nainu polaganja ispita u osnovnoj koli;
4. sadraju svjedodbe uvjerenja, ake knjiice i nainu voenja dokumentacije i
evidencije u osnovnoj koli;
5. vrednovanju, napredovanju i strunom usavravanju nastavnika, strunih saradnika i
saradnika;
6. Pravilnik o izboru uenika generacije.
Do donoenja propisa iz ovog lana, odnosno njihovih izmjena i dopuna, primjenjivat e se
dosadanji propisi.

lan 102.
Ministarstvo e donijeti slijedee podzakonske akte, odnosno njihove izmjene i dopune :
1. nastavne planove i programe iz lana 23. ovog zakona,
2. naela za organiziranje ekskurzije, logorovanja, posjete preduzeu i procesu
proizvodnje, drutveno-korisnog rada i kole u prirodi;
3. Pedagoke standarde i normative iz lana 9. ovog zakona, a do usvajanja primjenjuju
se dosadanji propisi.
Nastavni planovi i programi, Pedagoki standardi i odgovarajui normativi za osnovne
redovne i osnovne specijalne kole, iz prethodnog stava ovog lana primjenjuju se od I do IX
razreda osnovne kole.
Do donoenja akata iz ovog lana, odnosno njihovih izmjena i dopuna, primjenjivat e se
dosadanji propisi.

lan 103.
Uenici koji su zapoeli osnovno obrazovanje u kolskoj 2004/2005. godini, po Nastavnom
planu i programu za osmogodinje osnovno obrazovanje, nastavljaju obrazovanje po tom
nastavnom planu i programu.

lan 104.
Nastavnici sa zavrenom uiteljskom kolom i staom od 25 i vie godina, a koji su na dan
stupanja na snagu ovog zakona zateeni u nastavi u osnovnoj koli, mogu i dalje obavljati
poslove na kojima se nalaze u smislu nesmetanog izvoenja nastavnog procesa.
Nastavnici muzike kulture, likovne kulture i tjelesnog odgoja koji su zavrili odgovarajuu
srednju kolu, poloili pedagoko-andragoku grupu predmeta, imaju vie od 15 godina staa
i imaju poloen struni ispit, mogu izvoditi nastavu svog predmeta.
Nastavnici iz stava 1. i 2. ovog lana koji imaju manje radnog staa od 25 odnosno 15 godina

radnog staa, mogu nastaviti rad u toj koli u periodu ne duem od etiri godine, od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

lan 105.
Stupanjem na snagu ovog zakona, odnosno poetkom njegove primjene, prestaje da vai
Zakon o osnovnoj koli objavljen u Slubenim novinama Zeniko-dobojskog kantona, broj:
12/02., izuzev odredbi koje se odnose na upis i ocjenjivanje uenika osnovne kole u
osmogodinjem trajanju, a najdalje do kraja kolske 2011/2012. godine.

lan 106.
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Zenikodobojskog kantona.

Broj: 01-02-8813/04

PREDSJEDAVAJUI

Zenica, 23.04.2004. godine

Husejin Smajlovi