GRAANSKO PROCESNO PRAVO

117. Pravomonost je izraz kojim se u oznaavaju svojstva koja stjee izreka sudske odluke u
trenutku kada se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekovima. Ta svojstva pravomonosti
su:
1. da se o stvari o kojoj je odlueno ne moe u redovnom postupku ponovno meritorno odluivati
(ne bis in idem);
2. da utvrenja sadraja prava ili pravnih odnosa u sudskoj odluci treba smatrati istinitim;
3. da sudska odluka pravno obezuje, kao induvidualni zakon parnine stranke i druge pravne
subjekte na koje se odnosi.
Svojstvo pravomonosti moe stei svaka sudska presuda. Pravomone mogu postati i odluke
procesne naravi, npr. one kojima se odluuje o precesnim pretpostavkama. Pravomono moe
postati rjeenje koje vezuje sud i stranke. Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tuenik
istako prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraivanja postaje
pravomona. Ne mogu stei svojstvo pravomonosti rjeenja koja se odnose na upravljanje
postupkom, te ona kojima tu mogunost zakon izriito oduzima.
Neki teoretiari razlikuju formalnu i materijalnu pravomonost. Formalna pravomonost se sastoji
u nepobojnosti presude redovnim pravnim lijekovima. Formalna pravomonost moe biti
podijeljena, pa nastati za svaku stranku odvojeno, u razliito vrijeme, kad svaka stranka izgubi
pravo da uloi redovan pravni lijek. Materijalna pravomonost nastupa tek nastupanjem formalne
pravomonosti prema objema strankama. Shodno ovoj podjeli razlikuje se i nedjeljiva i
podijeljena pravomonost. Ako procesna pravila osiguravaju da pravomonost nastupa istodobno
u odnosu na obje parnine stranke, govori se o nedjeljivoj ili jedinstvenoj pravomonosti. Ako,
dovode do toga da pravomonost u odnosu na jednu stranku nastupa nezavisno od toga kada e
nastupiti prema drugoj pa je mogue da za obje stranke ne nastupi istodobno, govori se o
podijeljenoj punomonosti.
Sud tijekom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar pravomono presuena, i ako
utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojmu je ve pravomono odlueno, odbacit e tubu.
118. Nastupanje pravomonosti? Presuda u prvom stupnju postaje pravomona:
1. kad strankama koje imaju pravo na albu istekne rok za ulaganje albe, a nijedna od njih ne
uloi albu;
2. kad se stranke odreknu prava na albu,
3. kad stranke koje su uloile doputene albe odustanu od njih prije nego o njima odlui
drugostupanjski sud;
4. kada drugostupanjski sud u povodu albe donese presudu kojim se alba odbija, a napadana
presuda potvruje.
Presuda donesena u drugom stupnju postaje pravomonom u trenutku donoenja odluke
drugostupanjskog suda, to je stajalite sudske prakse. Ima miljenja po kojim pravomonost
nastupa trenutkom dostave odluke stranci.
119. Objektivne granice pravomonosti? Pravomonost odnosi samo na izreku odluke.
Obrazloenje presudene postaje pravomono. Meutim kako su izreke presude verbalno oskudne,
te tek obrazloenje po- janjava izreku, te omoguuje identifikaciju stranaka i historijata dogaaja
na koji se presuda odnosi, iako samo ne moe postati pravomono, ona sudjeluje u pravomonosti
izreke.
120. Subjektivne granice pravomonosti? Pravomona presuda djeluje prema:
- parninim strankama
- univerzalnim i singularnim sukcesorima parninih stranaka,
- potencijalnim jednstvenim suparniarima i
- odreenom krugu osoba u odnosu na koje, po izriitom zakonskom propisu ili po prirodi
pravnog odnosa, presuda djeluje neposredno, iako u parnici nisu sudjelovali kao stranke.
Univerzalni sukcesori vezani su pravomonim odlukama donesenim u parnicama u kojima su
njihovi prednici sudjelovali kao stranke. Isto tako pravomona odluka donesena protiv prednika
1

neposredno djeluje prema singularnom sukcesoru, ako je do sukcisije dolo nakon njene
pravomonosti.
Odluka donesena u parnici u kojoj su sudjelovali samo neki od potencijalnih jedinstvenih
suparniara djeluje i prema onima koji u parnici nisu sudjelovali.
Konstitutivne presude u branim i paternitetskim parnicama djeluju i prema treim osobama (erga
omnes).
121. Vremenske granice pravomonosti? Trenutak na koji se odnosi sudska odluka je trenutak
zakljuenja rasprave (do tada su stranke ovlatene iznositi novote).