GRAANSKO PROCESNO PRAVO

122. Pravni lijekovi? Pravni lijek je parnina radnja stranke ili druge ovlatene osobe kojom od
nadlenog suda trai da ukine ili da preinai odluku suda za koju tvrdi da je za nju nepravilna i
nezakonita.
S obzirom na to mogu li se podnositi prije ili nakon pravomonosti sudske odluke, pravni lijekovi
se dijele na redovne i izvanredne. Redovni pravni lijekovi podnose se protiv nepravomonih, a
izvanredni pravni lijekovi protiv pravomonih sudskih odluka. Redovni pravni lijekovi, pa i samo
trajanje roka za njihovo podnoenje, spreavaju nastupanje pravomonosti, te se podnose dok
postupak jo traje i predstavljaju jedan od stadija parnice pokrenute tubom. Izvanredni pravni
lijekovi podnose se tek nakon prestanka litispendencije. Redovni pravni lijekovi jesu: alba protiv
presude, alba protiv rjeenja i prigovor protiv platnog naloga. Izvanredni pravni lijekovi jesu:
revizija protiv presude, revizija protiv rjeenja, zahtjev za zatitu zakonitosti, prijedlog za
ponavljanje postupka, te posebni izvanredni pravni lijek: tuba za ponitaj presude izbranog suda.
S obzirom na to kome se sudu stavlja u nadlenost odluivanje o pravnom lijeku, pravni lijekovi
su devolutivni o kojima rjeava vii sud, i remonstrativni o kojima rjeava isti sud koji je donio
odluku protiv koje se pravni lijek podnosi. Po ZPP-u devolutivni pravni lijekovi su: alba protiv
presude, alba protiv rjeenja, revizija protiv presude, revizija protiv rjeenja, zahtjev za zatitu
zakonitosti. Remonstrativni pravni lijekovi su: prigovor protiv platnog naloga, prijedlog za
ponavljanje postupka (koji je devolutivan izuzetno ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi
na postupak iskljuivo pred viim sudom).
S obzirom na to odlau li nastupanje ovrnosti odnosno djelotvornosti napadane odluke, pravni
lijekovi su suspenzivni koji spreavaju ovrnost kondemnatorne odluke odnosno djelotvornost
ostalih odluka (alba protiv presude i prigovor protiv platnog naloga), i nesuspenzivni koji ne
spreavaju nastupanje ovrnosti napadane odluke odnosno njene djelotvornosti. I sam rok za
podnoenje suspenzivnih pravnih lijekova spreava nastupanje ovrnosti odluke. alba protiv
rjeenja ima u pravilu susprenzivan znaaj, ako zakonom nije drukije propisano. Izvanredni
pravni lijekovi nisu suspenzivni po zakonu. Teke ili neotlonjive posljedice provedbe ovrhe,
unato tome to je protiv odluke uloen nesuspenzivni pravni lijek, moi e se prvenstveno
sprijeiti izuteznim odobravanjem odgode ovrhe.
Ako se protivniku podnosioca pravnog lijeka mora pruiti mogunost da se izjasni o zahtjevima
osobe koja je podnijela pravni lijek pravni lijek je dovostaran. Ako mu tu mogunost ne treba
pruiti pravni lijek je jednostran. Po ZPP-u jednostrani pravni lijek je samo alba protiv rjeenja,
a ostali pravni lijekovi su dvostrani.
Ako se moe podnijeti odvojen pravni lijek onada je on samostalan. Ako zakon odreuje da se
odluka moe pobijati samo u pravnom lijeku protiv neke druge odluke takav pravni lijek je
nesamostalan. Prema ZPP-u nesamostalan pravni lijek je samo izuzetno alba protiv rjeenja, ako
zakon izriito odreuje da posebna alba nije doputena.
123. alba protiv presude? alba protiv presude je univerzalni pravni lijek protiv prvosupanjskih
nepravomonih presuda svih sudova. Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu
podnijeti albu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. U mjeninim i ekovnim
sporovima, sporovima zbog smetanja posjeda, sporovima male vrijednosti i trgovakim taj je rok 8
dana. Pravovremeno podnesena alba spreava da presuda postane pravomona u dijelu koji se
pobija albom.
alba protiv presude je:
- redovan pravni lijek jer spreava da presuda postane pravomona,
- devolutivan jer o njemu meritorno odluuje vii sud,
- suspenzivan jer odlae ovrnost i djelotvornost napadane presude,
- dvostran jer se mora dostaviti protivniku na odgovor,
- samostalan jer se o njemu odluuje nezavisno od drugih pravnih lijekova.
alba se podnosi u formi podneska, koji u pravilu moe nadomjestiti usmena izjava na zapisnik
kod parninog suda. Poeljno je da alba sadri: 1) oznaku presude protiv koje se podnosi;
2) izjavu da se presuda pobija u cijelosti ili u odreenom dijelu;
1

3) razloge albe;
4) potpis podnositelja.
alba protiv udovoljava zahtjevima minimalnog sadraja ako se iz nje vidi koja se presuda njome
pobija i ako je potpisana. Ako se na temelju podataka iz albe ne moe utvrditi koja se presuda
pobija ili ako nije potpisana (nepotpuna alba), prvostupanjski sud e rjeenjem, protiv kojega nije
doputena alba, pozvati alitelja da u odreenom roku dopuni ili ispravi albu podneskom ili na
zapisnik kod toga suda. Ako alitelj u odreenom roku ne postupi po traenju suda, sud e
rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu. Ako alba po svojem sadraju ima drugih nedostataka,
prvostupanjski e sud albu dostaviti drugostupanjskom sudu ne pozivajui alitelja da je dopuni
odnosno ispravi.
U albi se mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi. Pozivajui se na nove injenice
alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice utvrdile, a predlaui nove dokaze duan
je navesti injenice koje tim dokazima treba utvrditi. Nove injenice koje se tiu merituma mogu
potjecati samo iz razdoblja koje prethodi trenutku na koji se presuda odnosi, a za dokaze je
svejedno kada su nastali, bitno je da se odnose na injenice koje su nastale prije nastanka presude.
alitelj je ovlaten iznositi novote i kad je za njih znao jo u vijeme dok se vodio postupak pred
prvostupanjskim sudom. Pravo na iznoenje novota je ipak ogranieno. Novote:
- ne mogu biti takve da uvjetuju preinaku tubenog zahtjeva (jer se tuba moe preinaiti do
zakljuenja glavne rasprave)
- se ne mogu isticati ni u albi protiv presude na osnovi priznanja i protiv presude zbog
izostanka (jer se ove presude ne mogu napadati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog
injeninog stanja).
alitelj koji nije uinio vjerojatnim da je iz opravdanih razloga propustio u prvostupanjskom
postupku poloiti iznos potreban za podmirenje trokova u povodu izvoenja predloenog dokaza
ne moe u albi predloiti da se taj dokaz izvede. Prigovor radi prebijanja koji nije iznesen pred
provstupanjskim sudom ne moe se iznostiti u albi. Ako su zbog iznoenja novih injenica i
predlaganja novih dokaza uzrokovani trokovi u postupku u povodu albe, te e trokove
podmirivati ona strana koja je iznijela nove injenice odnosno predloila nove dokaze.
124. Razlozi za albu protiv presude? Presuda se moe pobijati zbog:
1. bitne povrede odredaba parninog postupka;
2. pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;
3. pogrene primjene materijalnog prava.
Presuda zbog izostanka ne moe se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog
stanja, a moe se pobijati zbog bitne povrede odredaba parninog postupka, pogrene primjene
materijalnog prava, te zbog to je stranka izostala zbog zablude, ili pod utjecajem prisile ili
prijevare. Presuda na temelju priznanja ne moe se pobijati ni zbog pogreno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja ni zbog pogrene primjene materijalnog prava, ve se moe pobijati
zbog bitne povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju odnosno o
odricanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
125. Bitne povrede odredaba parninog postupka? Povredu odredaba parninog postupka ini
sud kad god u provoenju postupka ne primjeni ili kad pogreno primjeni neko procesno pravilo.
Povrede odredaba parninog postupka mogu biti relativno bitne i apsolutno bitne. Relativno bitna
povreda postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio neku odredbu
procesnog prava, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne presude.
Zakon ne navodi poimenino relativno bitne povrede procesnog prava. Njihov broj je neogranien.
Svaka procesna radnja suda moe predstavljati povredu procesnog prava. To e biti npr. povreda
koja se sastoji u tome to je sud neosnovano propustio izvoenje nekih dokaza pa se pokae da je
upravo neizvoenje tih dokaza dovelo do nepravilno utvrenog injeninog stanja. Za razloge
relativne nitavosti karakteristino je da o njima albeni sud vodi rauna samo ako se alitelj na
takvu povredu u albi pozove. Apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka predstavlja
takvu povredu zbog koje, po izriitoj odredbi zakona, treba uvijek ukinuti presudu koja je
donesena u postupku u kome je mogla utjecati na pravilnost presude. Razlozi apsolutno bitnih
2

povreda taksativno su u ZPP-u navedeni bitna povreda odredaba parninog postupka uvijek
postoji:
1. ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u donoenju presude sudjelovao sudac ili sudac
porotnik koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi;
2. ako je u donoenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se po zakonu mora izuzeti;
3. ako je odlueno o zahtjevu spora koji ne ide u sudsku nadlenost,
4. ako je sud odluio o tubenom zahtjevu za koji je stvarno nadlean vii sud iste vrste, redovni
sud druge vrste ili ako je u povodu prigovora stranaka, u odluci koja je unesena u presudu,
nepravilno odluio da je mjesno nadlean, a stranka se zbog toga ali;
5. ako je protivno odredbama ZPP-a sud utemeljio svoju odluku na nedoputenim raspolaganjima
stranaka;
6. ako je protivno odredbama ZPP-a sud donio presudu: zbog izostanka, na temelju priznanja ili
na temelju odricanja;
7. ako je stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije dana mogunost
da raspravlja pred sudom;
8. ako je protivno odredbama ZPP-a sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slui svojim
jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog tog ali;
9. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je duan odrati glavnu raspravu;
10. ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u
postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino
nesposobnu stranku nije zastupao zz ili ako zz odnosno punomonik stranke nije imao
potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice
odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
11.ako je odlueno o zahtjevu o kome ve tee parnica, ili o kojemu je ve prije pravomono
presueno, ili o kojemu je ve zakljuena sudska nagodba;
12. ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnoj raspravi,
13. ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati, a osobito ako je izreka
nerazumljiva, ako proturjei sama sebi ili razlozima presude, ili ako nema uope razloga, ili u
njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturjeni, ili
ako u odlunim injenicama postoji proturjenost izmeu onoga to se u razlozima presude
navodi o sadraju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili
zapisnika.
126. Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad je sud kakvu odlunu
injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio. injenino stanje je pogreno utvreno
kad je sud utvrivao sve relevantne injenice, ali je o postojanju svih tih injenica ili samo nekih
od njih stekao nepravilne predodbe i formirao nepravilan zakljuak. injenica je pogreno
utvrena kad sud uzme da odreena injenica postoji iako je uz pravilno prikupljanje i ocjenu
raspravnog materijala trebalo da izvede zakljuak da ona ne postoji. injenino stanje je
nepotpuno utvreno kad sud propusti zauzti stav o odreenoj injenici koja je meutim relevantna
za pravilnu primjenu prava. Za takvu injenicu sud ne smatra da postoji niti da ne postoji. On je
uope nije uzeo u razmatranje. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to
upozoravaju nove injenice i novi dokazi.
127. Pogreana primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu
materijalnog prava koju je trebalo primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.
128. Postupak u povodu albe protiv presude? U tom stadiju pokrenutom sudjeluju dva
suda; prvostupanjski sud koji je doni napadanu presudu i kome se alba podnosi (judex a quo) i
drugostupanjski sud nadlean da odluuje o albi albeni sud (judex ad quem). Prvostupanjski
sud prima albu i odluuje da li je podobna za meritorno razmatranje. Drugostupanjski sud
odluuje o osnovanosti albe, no i on moe i mora odluivati je li podobna za meritorno
razmatranje, ako je to prvostupanjski sud propustio uiniti ili je o tome pogreno odluio.
alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za
sud i protivnu stranku.
3

Da bi se alba mogla uzeti u meritorno razmatranje ona mora biti doputena, potpuna i
pravodobna. alba je nedoputena: -ako je albu podnijela osoba koja nije ovlatena na
podnoenje albe; ili
-osoba koja se odrekala prava na podnoenje albe; ili
-osoba koja je odustala od ve uloene albe; ili
-ako osoba koja je podnijela albu nema za to pravnog interesa.
alba protiv presude na temelju priznanja i protiv presude na temelju odricanja nije doputena ni
ako je uloena zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja ili zbog progreene primjene
matrijalnog prava. alba protiv presude zbog izostanka nije doputena ako je uloena zbog
nepravilno utvrenog injeninog stanja.
alba je nepotpuna ako se iz nje ne moe utvrditi koja se presuda pobija ili ako alba nije
potpisana. alba je nepravodobna ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino
podnoenje. Nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e rjeenjem predsjednik
vijea prvostupanjskog suda bez odravanja roita, nakon to prethodno poduzme to je potrebno
radi otkalnjanja nedostataka. Ako on to propusti, odbacit e je drugostupanjski sud.
Primjerak pravodobne, potpune i doputene albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci
koja moe u roku od 8 dana podnijeti tome sudu odgovor na albu. Primjerak odgovora dostavit
e prvostupanjski sud alitelju. Nepravodobno podnesen odgovor na albu nee se odbaciti, ve
e se dostaviti drugostupanjskom sudu koji e ga uzeti u obzir, ako je to jo mogue. Nakon
primitka odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu predsjednik vijea e
albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu. Ako
alitelj tvrdi da su u prvostupanjskom postupku povrijeene odredbe parninog postupka,
predsjednik vijea prvostupanjskog suda dat e objanjenje u povodu navoda albe koji se tiu tih
povreda, a prema potrebi e provesti i izviaje da provjeri istinitost tih navoda u albi.
Kad spisi po albi stignu drugostupanjskom sudu, predsjednik albenog vijea odreuje suca
izvjestitelja. Sudac izvjestitelj moe, prema potrebi, od prvostupanjskog suda pribaviti izvjetaj o
povredama odredaba postupka i zatraiti da se radi utvrivanja tih povreda provedu izviaji.
Drugostupanjski sud odluuje o albi, u pravilu, bez rasprave. Kad vijee nae da je radi
pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno da se pred drugostupanjskim sudom ponove
ve izvedeni dokazi, zakazat e raspravu pred drugostupanjskim sudom. Na raspravu se pozivaju
stranke odnosno njihovi zz ili punomonici, a i oni svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se
sasluaju. Ako izostane jedna stranka ili obje stranke, sud e raspravljati o albi i donijeti odluku
uzimajui u obzir osobito ono to je izneseno u albi i odgovoru na albu. Rasprava pred
drugostupanjskim sudom poinje izvjetajem izvjestitelja, koji izlae stanje stvari ne dajui svoje
miljenje o osnovanosti albe. Nakon toga proitat e se presuda ili dio presude na koji se odnosi
alba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom. Zatim e
alitelj obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na albu. Stranka moe na raspravi
iznositi injenice i predlagati dokaze koje nije iznijela odnosno predloila u albi, ali ne moe
isticati prigovor radi prebijanja koji nije istaknula pred prvostupanjskim sudom. albeni sud o
novim injenicama i dokazima nee moi meritorno odluivati, ve e morati ukinuti presudu i
predmet vratiti na ponovno suenje prvostupanjskom sudu.
Ako albeni sud ukine presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na novo suenje,
prvostupanjski sud je duan u ponovnom postupku izvesti sva sporna pitanja na koja je ukazao
albeni sud u svome rjeenju. Pri donoenju odluke o rezultatima ponovnog raspravljanja
prvostupanjski sud nije vezan za pravna shvaanja izraena u obrazloenju rjeenja
drugostupanjskog suda. Prvostupanjski sud je vezan za pravne stavove albenog suda o
procesnim pitanjima.
129. Granice ispitivanja prvostupanjske presude? Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku
presudu u onom dijelu kojem se pobija albom; ako se iz albe ne vidi u kojem se dijelu pobija,
prvostupanjski sud e uzeti da se presuda pobija u dijelu u kojem stranka nije uspjela u sporu.
Drugostopanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u albi. Od
ovog pravila postoje znaajni izuzeci. Tako sud uvijek vodi rauna po slubenoj dunosti o
apsolutno bitnim povredama odredaba parninog postupka (osim o povredi: mjesne nadlenosti,
4

pravila o jeziku i o prekoreenju tubenog zahtjeva), pogrenoj primjeni materijalnog prava, te na

pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje ako albeni sud rjeavajui o albi opravdano
posumnja u pravilnost utvrenja prvostupanjskog suda u pogledu injeninog stanja na kome je
zasnovao presudu. Na prekoraenje tubenog zahtjeva drugostupanjski sud pazi samo na zahtjev
stranke.
130. Odluke drugostupanjskog suda o albi? Drugostupanjski sud moe u sjednici vijea ili na
temelju odrane rasprave: -odbaciti albu kao nepavodobnu, nepotpunu ili kao nedoputenu,
-odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu,
-ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje,
-ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu ili
-preinaiti prvostupanjsku presudu.
Drugostupanjski sud moe ukinuti presudu i kad stranka trai njezinu preinaku, a moe preinaiti
presudu iako stranka trai da se ona ukine. Pravna shvaanja stranaka ne obvezuju sud.
Nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e drugostupanjski sud rjeenjem, ako to
nije uinio prvostupanjski sud.
Drugostupanjski sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu
kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po
slubenoj dunosti.
Drugostupanjski sud rjeenjem ukida presudu i upuuje predmet prvostupanjskom sudu na
ponovno suenje:
- kad utvrdi da postoji neka bitna povreda odredaba parninog postupka ovdje spadaju svi
razlozi relativno bitnih povreda, a od razloga apsolutno bitnih sve osim povrede pravila o
sudskoj nadlenosti, negativnim procesnim pretpostavkama, te povrede o stranakoj i
parninoj sposobnosti i o zastupanju, ukoliko su neotklonjive prirode;
- ako posumnja da su ispitane injenice nepravilno utvrene ili da neke relevantne injenice
nisu uope utvrivane, pa smatra da radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja treba odrati
novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom. Tako e drugostupanjski sud postupiti i
kad stranka nije pobijala presudu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja,
a ako se pri rjeavanju o albi pojavi opravdana sumnja da su injenice na kojima je
utemeljena prvostupanjska presuda pravilno utvrene.
- ako drugostupanjski sud u sjednici vijea ili na raspravi ustanovi da radi pravilnog utvrivanja
injeninog stanja treba utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze.
Kad ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suenje,
drugostupanjski sud moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim vijeem.
Drugostupanjski sud e rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu ako nae da
nije bilo procesnih pretpostavaka za meritorno odluivanje u prvostupanjskom postupku: bilo
zbog toga to je ustanovio odsutnost sudske nadlenosti ili postojanje negativne procesne
pretpostavke, bilo zato to je ustanovio da su nedostaci stranake i parnine sposobnosti, odnosno
zastupanja takve naravi da se ne mogu otkloniti.
Drugostupanjski sud je ovlaten meritornom presudom preinaiti prvostupanjsku presudu u pet
razliitih sluajeva:
1. ako je na temelju rezultata rasprave utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u
prvostupanjskoj presudi;
2. ako je prvostupanjski sud pogreno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a njegova je
odluka utemeljena iskljuivo na tim dokazima;
3. ako je prvostupanjski sud iz injenica to ih je utvrdio izveo nepravilan zakljuak o postojanju
drugih injenica, a na tim injenicma je utemeljena presuda;
4. ako smatra da je u prvostupanjskoj presudi injenino stanje pravilno utvreno, ali da je
prvostupanjaki sud pogreno primijenio materijalno pravo:
5. ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev.
Drugostupanjski sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo ona
podnijela albu zabrana tzv. reformacije in pejus.
5

U obrazloenju presude odnosno rjeenja drugostupanjski sud treba ocijeniti albene navode koji
su od odlunog znaenja i oznaiti razloge koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. Kad se
provostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka u obrazloenju
treba navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje. Ako se prvostupanjska
presuda ukida i predmet vraa prvostupanjskom sudu na ponovno suenje radi pravilnog
utvrivanja injeninog stanja, navest e u emu se sastoje nedostaci u utvrivanju injeninog
stanja odnosno zato su nove injenice i dokazi vani i od utjecaja za donoenje pravilne odluke.
Drugostupanjski sud vratiti e sve spise sudu prvog stupnja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa
svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.
131. alba protiv rjeenja rjeenja je redovan, devolutivan, jednostran i u pravilu suspenzivan
pravni lijek protiv rjeenja prvostupanjskog suda. Za reim albe protiv rjeenja vrijede ova
pravila:
1. alba protiv rjeenja doputena je u svm sluajevima osim kad je zakonom izriito zabranjena;
2. kad je doputena ona je samostalna, osim kad zakon neposredno, ili sud na temelju zakonskog
ovlatenja, odredi da je doputena samo vezana, nesamostalna alba;
3. kad je doputena alba, ona je suspenzivna, osim kad zakon neposredno, ili sud na temelju
zakonskog ovlatenja, odredi da alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
U postupku po albi protiv rjeenja odgovarajue se primjenjuju odredbe koje vae za albu protiv
presude, osim odredaba o odgovoru na albu i o odravanju rasprave pred drugostupanjskim
sudom. Rjeavajui o albi drugostupanjski sud moe:
1. odbaciti albu kao nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu;
2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi rjeenje prostupanjskog suda;
3. uvaiti albu i rjenje preinaiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan
postupak.