GRAANSKO PROCESNO PRAVO

134. Zahtjev za zatitu zakonitosti je izvanredan, devolutivan, nesuspenzivan, ogranien i

dvostran pravni lijek DO protiv pravomone odluke zbog povrede zakona. ZZZ DO moe podii u
roku od 3 mjeseca. Rok za podizanje zahtjeva rauna se:
- protiv odluke donesene u prvom stupnju protiv koje nije podnesena alba od dana kada se ta
odluka vie nije mogla pobijati albom;
- protiv odluke donesene u drugom stupnju protiv koje nije izjavljena revizija od dana kad je
ta odluka dostavljena onoj stranci kojoj je kasnije dostavljena.
Protiv pravomone odluke donesene u drugom stupnju protiv koje su stranke izjavile reviziju DO
moe podii ZZZ samo u roku od 30 dana od dana kad mu je dostavljna revizija one stranke ija
mu je revizija ranije dostavljena. ZZZ nije doputen protiv odluke koju je u povodu revizije ili
zahtjeva za zatitu zakonitosti donio sud nadlean da odluuje o tim pravnim lijekovima. O
zahtjevu za zatitu zakonitosti odluuje Vrhovni sud RH. DO moe podii ZZZ:
1. zbog relativno i apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka, osim ako se povreda
odnosi na mjesnu nadlenost, ako je prvostupanjski sud donio presudu bez glavne rasprave, a
bio ju je duan odrati, ako je odueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica, ili ako je
protivno zakonu javnost bila iskljuena na glavnoj raspravi.
2. zbog pogrene primjene materijalnog prava.
DO ne moe podii ZZZ zbog prekoraenja tubenog zahtjeva niti zbog pogreno i nepotpuno
utvrenog injeninog stanja. Ako su protiv iste odluke podneseni i revizija i ZZZ Vrhovni sud
RH e o tim pravnim lijekovima odluiti jednom odlukom. O sjednici na kojoj sud odluuje o
ZZZ obavijetava se nadleni DO. Kad rjeava o ZZZ sud e se ograniiti samo na ispitivanje
povreda koje DO istie u svom zahtjevu. Ovlasti Vrhovnog suda jednake su onima koja vrijede za
odluivanje o reviziji.
135. Ponavljanje postupka? Prijedlog za ponavljanje postupka je ogranien, dvostran,
nesuspenzivan i u pravilu remonstrativan izvanredni pravni lijek stranaka protiv sudskih odluka
kojima je postupak pravomono zavren, bez obzira na to je li do pravomonosti dolo nakon
koritenja redovnih pravnih lijekova ili nezavisno od njih. Razlozi zbog kojih se ponavljanje moe
traiti svrstavaju se u tri grupe:
1. neke naroito teke povrede procesnog prava;
2. neka kaznena djela koja su mogla biti od utjecaja na sadraj pravomone odluke;
3. nove injenice ili novi dokazi na osnovi kojih je za stranku koja trai ponavljanje postupka
mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u
prijanjem postupku.
Ponavljanje se moe traiti samo zbog slijedeih apsolutno bitnih povreda odredaba parninog
postupka:
1. ako je pri donoenju odluke sudjelovao sudac / sudac porotnik koji je po zakonu morao biti
izuzet, odnosno koji je rjeenjem suda bio izuzet;
2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije bila dana
mogunost da raspravlja pred sudom;
3. ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka, ili ako
stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu
stranku nije zastupao zz, ili ako zz odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje
za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice odnosno obavljanje
pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
4. ako stranka stekne mogunost da upotrijebi pravomonu odluku suda koja je ranije meu istim
strankama donesena o istom zahtjevu.
Ponavljanje se moe traiti i kad se odluka suda zasniva na nekom kaznenom djelu. Izmeu djela i
sadraja presude treba postojati uzrona veza. Ponavljanje se moe traiti:
1. ako se odluka suda temelji na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka;
2. ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit
sadraj;
1

3. ako je do odluke suda dolo zbog KD suca / suca porotnika, zz ili punomonika stranke,
protivne stranke ili tree osobe.
Nove injenice i novi dokazi predvieni su u zakonu u dva razliita vida, tako da se ponavljanje
moe traiti:
1. ako se odluka temelji na drugoj odluci suda ili nekog drugog tijela, a ta odluka bude
pravomono preinaena, ukinuta ili ponitena;
2. ako stranka sazna za nove injenice / nae / stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na
temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi
bili upotrijebljeni u prijanjem postupku.
Pravo na traenje ponavljanja ogranieno je jednim subjektinim i jednim objektivnim rokom.
Subjektivni rok iznosi 30 dana od dana kada je stranka saznala za postojanje razloga za
ponavljanje postupka, odnosno kad je stekla mogunost da takav razlog koristi. Za svaku novotu
tee novi, samostalni rok. Objektivni rok iznosi 5 godina od dana pravomonosti odluke. Zakon ne
ograniuje objektivnim rokom ponavljanje postupka u sluaju povrede pravila o sasluanju
stranaka i o stranakoj i parninoj sposobnosti, te o zastupanju stranaka. U sluaju tih povreda
ponavljanje se moe traiti bilo kada, ako jo tee subjektivni rok od trideset dana.
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se sudu koji je donio odluku u prvom stupnju. U
prijedlogu se moraju navesti: -zakonska osnova po kojoj se trai ponavljanje postupka,
-okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i
-dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagatelja.
Nepravodobne, nepotpune ili nedoputene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit e rjeenjem
predsjednik vijea bez odravanja roita. Ako predsjednik vijea ne odbaci prijedlog, dostavit e
primjerak prijedloga protivnoj stranci, koja ima pravo u roku od 15 dana odgovoriti na prijedlog.
Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za, predsjednik vijea odredit e roite
za raspravljanje o prijedlogu. Ako se ponavljanje zahtijeva zbog novih injenica i dokaza,
predsjednik vijea moe raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka spojiti s
raspravljanjem o glavnoj stvari. Roite za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka dri
se pred predsjednikom vijea prvostupanjskog suda, osim ako raspravljanje o prijedlogu nije
spojeno s raspravljanjem o glavnoj stvari. Nakon odranog roita za raspravljanje o prijedlogu
predsjednik vijea prvostupanjskog suda donosi odluku o prijedlogu, osim ako se razlog za
ponavljanje odnosi na postupak pred viim sudom. U rjeenju kojim doputa ponavljanje postupka
izrei e se da se ukida odluka donesena u prijanjem postupku. Predsjednik vijea odredit e
glavnu raspravu tek nakon pravomonosti rjeenja kojim se doputa ponavljanje postupka. Ako se
razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljuivo na postupak pred viim sudom, predsjednik
vijea prvostupanjskog suda nakon odranog roita za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje
postupka dostavit e predmet viem sudu radi donoenja odluke. O prijedlogu za ponavljanje vii
sud odluuje bez rasprave. Kad vii sud ustanovi da je opravdan prijedlog za ponavljanje postupka
i da nije potrebno da se odri nova glavna rasprava, ukinut e svoju odluku, a i odluku vieg suda
ako postoji i donijeti novu odluku o glavnoj stvari.
Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz
razloga iz kojih se moe izjaviti revizija, smatrat e se da je stranka izjavila reviziju. Ako stranka
izjavi reviziju zbog negativnih procesnih pretpostavki i istovremeno ili nakon toga podnese
prijedlog za ponavljanje postupka, sud e prekinuti postupak u povodu prijedloga do zavretaka
postupka po reviziji. Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg drugog razloga i istovremeno ili
nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga koji su potkrepljeni
pravomonom presudom donsdenom u kaznenom postupku, sud e prekinuti postupak po reviziji
do zavretaka postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka. U svim ostalim sluajevima na
sudu je da odlui koji e postupak nastaviti, a koji prekinuti.