GRAANSKO PROCESNO PRAVO

138. Postupak u trgovakim sporovima? Pravila o postupku u trgovakim sporovima

primjenjuju se u sporovima:
1. u kojima su obje stranke drutvenopolitike zajednice, poduzea ili druge pravne osobe;
2. koji se odnose na brodove i na plovidbu te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno
pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika,
3. koji proizlaze iz meusobnih trgovakih odnosa obtrnika i drugih pojedinaca koji u obliku
registriranog zanimanja obavljaju neku trgovaku djelatnost odnosno iz meusobnih trgovakih
odnosa tih osoba i osoba it t. 1. i 2.
U sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja, izvrenja ili raskidanja ugovora, te
naknade tete zbog neizvrenja ugovora, osim suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i
sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuenik duan izvriti ugovor.
Sudac pojedinac sudi ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 300.000,00 kuna i u sporovima za
plaanje kamata, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Stranke se mogu sporazumjeti da
trgovake sporove sudi sudac pojedinac, bez obzira na vrijednost predmeta spora. U prvom
stupnju, vijee je sastavljeno od jednog suca kao predsjednika vijea i dvojice sudaca porotnika, a
kad sudi u drugom stupnju u sjednici vijea, vijee je sastavljeno od dvojice sudaca, od kojih je
jedan predsjednik vijea, i jednog suca porotnika.
U postupku u trgovakim sporovima uvijek e se tuba dostaviti tueniku na odgovor. Nakon
primitka odgovora ili nakon proteka roka za odgovor predsjednik vijea odluit e hoe li zakazati
pripremno roite ili roite za glavnu raspravu. Pripremno roite zakazat e se samo ako bi to, s
obzirom na sloenost predmeta i druge okolnosti, pridonijelo brem ili jeftinijem rjeavanju spora.
U hitnim sluajevima predsjednik vijea moe odmah nakon prethodnog ispitivanja tube zakazati
pripremno roite ili roite za glavnu raspravu. Protiv te odluke nije doputena alba. Predsjednik
vijea ovlaten je da u bitnim sluajevima roite zakae telefonom ili brzojavom.
Kad nakon primitka odgovora na tubu predsjednik vijea utvrdi da meu strankama nije sporno
injenino stanje i da ne postoje druge smetnje za donoenje odluke, moe bez zakazivanja roita
donijeti odluku o sporu.
U albi se mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi samo ako alitelj uini
vjerojatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predloiti do zakljuenja glavne
rasprave. Predsjednik vijea prvostupanjskog suda e, prema potrebi, sam ili na zahtjev suca
izvjestitelja drugostupanjskog suda, provesti uviaj radi provjere istinitosti navoda alitelja.
Revizija nije doputena ako VPS pobijanog dijela pravomone presude ne prelazi 500.000,00
kuna.
Ako obje stranke sporazumno predloe da se roite odgodi da bi pokuale nagodbu, sud e
uvaiti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad e se odrati novo roite.
U trgovakim sporovima nema mirovanja postupka. Ako s pripremnog roita ili prvog roita za
glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg roita izostanu obje stranke, sud e roite odgoditi, a ako
ni na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se daje tuitelj povukao tubu.
U postupku u trgovakim sporovima vae ovi rokovi:
1. rok od 30 dana za podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje;
2. rok od 8 dana za albu protiv presude odnosno rjeenja, a rok od 3 dana za podnoenje
odgovora na albu.
3. rok od 8 dana za izvrenje inidbe, a za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud
moe odrediti dui rok.
Stranke ne mogu izvan roita davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. Isprava na temelju
koje se izdaje platni nalog ne mora biti priloena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno
je ako je prijepis takve isprave ovjerio ovlateni organ pravne osobe.
U postupku u trgovakim sporovima nee se primjenjivati odredbe o nedokumentarnom platnom
nalogu.

U trgovakim sporovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi
na potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 200.000,00 kuna. U postupku u sporovima male
vrijednosti tuba se ne dostavlja tueniku na odgovor.
139. Pravna pomo? Sudovi su jedan drugome duni ukazivati pravnu pomo u parninom
postupku. Ako zamoljeni sud nije nadlean da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit e molbu
nadlenom sudu odnosno drugom nadlenom tijelu i o tome obavijestiti sud od koga je primio
molbu; a ako mu nadleni sud odnosno dravno tijelo nije poznato, vratit e molbu. Ako u jednom
mjestu postoji vie sudova stvarno nadlenih za davanje pravne pomoi, molba za davanje pravne
povmoi moe se podnijeti bilo kojem od tih sudova.
Sudovi e ukazivati pravnu pomo inozemnim sudovima u sluajevima predvienim
meunarodnim ugovorom i kad postoji uzajamnost. Sud e uskratiti pravnu pomo inozemnom
sudu ako se trai izvrenje radnje koja je protivna javnom poretku. Predmet se dostavlja, u tom
sluaju, Vrhovnom sudu radi dononja konane odluke. Sudovi ukazuju pravnu pomo inozemnim
sudovima na nain predvien u domaem zakonu. Radnja koja je premet molbe inozemnog suda
moe se obaviti i na nain koji zahtijeva inozemni sud, ako takav postupak nije protivan javnom
poretku RH.