1.

kemija okolia je grana kemije koja znanstveno objanjava kemnijske i

biokemijske pojave koje se javljaju u prirodi.
2. - dio analitike kemije koji se temelji na kemijskim reakcijama naziva se
kemijska analiza, za razliku od fizikalnih metoda analize kod kojih analitiki
signal ne nastaje kao posljedica kemijske reakcije.
3. - koncentracijska (stehiometrijska) konstanta ravnotee (K) ovisi o
temperaturi i ionskoj jakosti otopine, termodinamika konstanta ravnotee (Ko)
ovisi o temperaturi, a uvjetna (efektivna) konstanta ravnotee (K') o temperaturi,
ionskoj jakosti otopine, te o prirodi i koncentraciji u otopini prisutnih tvari.
4. - puferi su otopine koje se opiru promjeni pH nakon dodatka male koliine (jake)
kiseline ili (jake) baze ili prilikom razrjeenja. Koriste se za odrati konstantan pH
na eljenoj vrijednosti. Nastaju mijeanjem slabe kiseline i njene soli (s jakom
bazom) , slabe baze i njene soli (s jakom kiselinom) i kada se slaba kiselina
djelomino neutralizira jakom bazom ili se slaba baza djelomino neut. Jakom
kiselinom.
5. - pH podruje pufera je podruje unutar kojeg pufer ima efektivnu sposobnost
opiranju promjeni pH.
6. - koordinacijski spoj je spoj koji nastaje reakcijom izmeu metalnoh iona sa
molekulama ili ionima koji na nekom od svojih atoma sadre slobodan elektronski
par.
7. - ligand je ion ili molekula koji s kationom stvara kovalentnu vezu tako da daje
par elektrona (koji je podijeljen izmeu liganda i kationa).
8. - obzirom na broj slobodnih elektrona ligandi mogu biti: mono-, bi-, tri-,
tetra-, penta- i heksadentatni.
9. - kompleksi koji nastaju s multidentatnim ligandima su mnogo stabilniji od
kompleksa koji nastaju u reakciji s monodentatnim ligandima i nazivaju se kelati.
Kelatni spojevi: prirodni izvori dekompozicijom (raspadom) vegetacije i
razgradnjom velikih molekula; prirodne organske tvari i spojevi: huminske i
fulvinske kiseline te amino kiseline. Umjetni (sintetski) kelatni spojevi EDTA:
koristi se za ienje i dekontaminaciju metalima zagaene opreme, NTA: koristi
se u dertedentima kao zamjena za polifosfate, polifosfati: koriste se za
mekanje vode (pipe i grijalice vode) i kao sastavni dio dertedenata.
10. - via vrijednost konstante k (konstanta nastajanja kompleksa) stabilniji
kompleks; kelati su stabilniji od kompleksa; vii koordinacijski broj manje
stabilniji kompleks.
11. - soli su openito topljivije u vruoj vodi, a plinovi su topljiviji u hladnoj vodi.
Soli su spojevi nastali ionskom vezom izmeu kationa metala i aniona
nemetala. Dodatak OH- iona (poveanje pH), dodatak H+ iona (smanjenje
pH).
12. - kemijske reakcije kod kojih se elektroni prenose s jednog reaktanta na drugi
nazivaju se oksidacijsko-redukcijskim reakcijama ili redoks-reakcije.

13. - elektrodni potencijal je definiran kao napon lanka sastavljenog od odreene

elektrode kao katode i standardne vodikove elektrode (SVE) kao anode.
14.
NERNSTONOVA
JEDNADZBA
SLAJD: 97 (Prva prezentacija)

15. - ciklus sumpora: u atmosferi se dogaa oksidacija vrsta koje sadre sumpor (u
niem oksidacijskom stanju) u sulfate. U vodi i tlu, sumpor je prisutan u
anorganskim i organskim vrastama ije oksidacijsko stanje moe biti od -2 do +6.
ciklus sumpora povezuje razliite kemijske vrste u iju ravnoteu su ukljueni
mikroorganizmi. Oksidacija sulfida (bakterijama). Sulfid moe nastati raspadom
organske tvari ili je prisutan kao sulfid mineral u tlu i sedimentu.
- organske tvari koje sadre sumpor takoer se razgrauju bakterijskim
djelovanjem pri emu nastaje H2S i neki lako isparljivi organski spojevi kao
metiltiol CH3SH i dimetilsulfid CH3S-SCH3.
16. - zagaivanje je ljudskom djelatnou uzrokovano unoenje zagaivala (tvari i
energije) u okoli koje uzrokuje tetne posljedice za iva bia i za ljudsko
zdravlje, onemoguuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje
kvalitetu zraka, vode ili tla te openito smanjuje opu ili estetsku vrijednost
prirodnih ekosustava ili izvora dobara. Izvori (uzronici) zagaivanja nazivaju se
zagaivaima. Oneienjem se naziva pojava neke tvari u okoliu u nekom
odreenom mjestu, vremenu i koncentraciji, koja nije posljedica nekog trajnog
stanja i koje ne uzrokuje tetu kao zagaivanje. Takva se tvar zove
oneiivalom, a izvor (uzronik) je oneiiva.
17. tlo je polifazni sustav izgraen od: krute, tekue, plinovite i ive faze.
Neprestano se mijenja u prirodnim ciklusima odravajui povoljnu strukturu i
oslobaajui hranjive elemente za zivot na i u tlu.
Kruta faza-volumni udio 50% _ A) anorganska tvar; maseni udio 95%_ 80% primarni
minerali_ 20% sekundarni minerali _ B) organski dio (koloidi) maseni udio 5%
_ Tekua faza-volumni udio 25% _ Vodena otopina soli i plinova _ Plinovita fazavolumni udio 25%_ O2- 20%, N2-8,6%, Ar-0,9%, CO2-0,5% _ iva faza bakterije,
gljive, makro i mikro fauna
18. - dominantan kation je Si 4+ koji moe biti zamijenjen s AI 3+, tada je mineral
negativno nabijen i moe vezati ostale katione kao to su: H+, Na+, K+, Mg2+,
Ca2+, Fe2+.
19. - koloidi su estice suspendirane u vodi, a postoje hidrofilni, hidrofobni, i
micelarni koloidi.
- otopine koloida se sastoje od dva bitna dijela: estica i disperzijskog
sredstva u kojem se estica koloida prenosi. U mutnoj vodi sitna praina, pijesak,
i glina su estice koloida, a voda je disperzijsko sredstvo.
20. - negativno nabijene estice gline nastaju kada se u kristalnoj strukturi atom
Si4+ ili A+ zamjene jednovalentnim kationima Na+, K+, NH4+.

21. - estica gline: estice gline na povrini imaju vanjski sloj kationa koji su
elektrostatskim silama vezani za unutarnji sloj. Najei kationi u tlu su: H+, Na+,
K+, Mg2+, Ca2+.
22. - zeoliti su prirodna sita, ionski izmjenjivai, sastavljeni od silicijevih i aluminijevih
tetraedara meusobno povezanih u trodimenzionalnu mreu.
23. - CEC (cation-exchange capacity) je kapacitet izmjene kationa odnosno
koliina kationa koji se raverzibilno mogu adsorbirati po jedinici mase suhe tvari.
24. fulvinske kiseline topljivi oblici pri svim pH vrijednostima; kompleksne
molekule manje molekulse mase huminskih kiselina; sadre vie COOH
skupina te vie doprinose kiselosti tla, ute do uto-smee boje.
25. - huminske kiseline nisu topljive u vodi pri pH < 2, u lunatom pH podruju je
topljiva u vodi. Osnovni su sastojak ekstrakta tla. Daju tlu tamno smeu do crnu
boju
26. CO2
+
H2O
+ hv

(CH2O)
+ O2
Procesom fotosinteze biljke vraaju kisik u atmosferu
Gornji sloj atmosfere (stratosfera) sadri kisik u obliku O3 (OZON). Ozon titi od
tetnog UV zraenja.
Sav kisik u atmosferi porijeklom je od organizama kojima je fotosinteza osnova
metabolizma. Ovo je osnovni dokaz znaaja fotosinteze za ravnoteu kisika u
atmosferi.
27. - najei prirodni katalizator je molekula duikovog oksida NO.
28. koncentracija ozona mjeri se Dobsonovim jedinicama (Dobson Units =
kratica DU). Pojenostavljeno iznos od 1 DU oznaava debljinu sloja ozona od
0,01 mm pri temperaturi zraka 0 C i tlaku od 1 atm. Prosjena vrijednost
ozonskog omotaa u atmosferi je oko 300 DU (350 DU) to znai da mu je
debljina oko 3 mm (3,5 mm).
29. - razaranje ozona najvee je iznad Antarktike. Tome su tri glavna uzroka: 1.
vrlo niske temp. Zraka, 2. polarni vrtlog hladnog zraka koji nastaje zbog velikih
razlika u tlaku zraka izmeu polarnih krajeva i umjerenih geografskih irina i 3.
pojava polarnih stratosferskih oblaka.
30. - inaktivni spojevi klora u atmosferi: HCI; CIONO2. aktivacija: na povrini
hladnih estica u atmosferi reakcijom hidroksil radikala (OH) i duikovih (i
sumpornih oksida) NO2, (SO3) nastaje duina ( i sumporna) kiselina.
31. - nastajanje ozona u troposferi: djelovanjem suneve svjetlosti, No2 oslobaa
atome kisika koji reagiraju s molekularnim kisikom O2 dajui ozon. NO ponovo
reagira s ozonom dajui NO2 i ciklus se ponavlja.
32. - pet oneiujuih tvari u atmosferi: CO, Nox, Sox, VOC, lebdee estice.
33. - osnovni koraci kemijske analze: definiranje problema, odabrati tehniku i
metodu za prikupljanje potpune informacije, uzimanje uzoraka za analizu,
odvajanje analita ako matrica ometa razvijanje signala, analiza uzoraka, obrada
informacija.

34. - parametri bitni u kontroli kakvoe vode: temperatura, vlanost, UV indeks,

lebdee estice, SO2, NO2, NO...
35. - CaCO3 to se dogodi u vodi (zaokrui) otapa se kalcijev karbonat.
36. - to se dogodi smanjenjem pH vrijednosti u rijekama postaju kiseline
37. NE ZNAM
38. - zbog ega silikat postaje negativno nabijen? kada se u kristalnoj strukturi
atom Si4 ili AI3+ zamjene jednovalentnim kationima Na+, K+, NH4+
39. - HA pKa=5, HW pKa=3. koja je kiselina jaa? Jaa je pKa=3
40. - multi ligandi imaju bolju ili loiju konekciju? (zaokrui) bolju
41. - kontrola otpadnih i povrinskih voda: zeoliti (kao prirodna sita) i filtri na
principu ionske izmjene za proiavanje otpadnih voda koji sadre velike
koliine kationa metala: Cr, Zn, Hg, Fe, Cu...
42. NE ZNAM
43. UGLJINI DIOKSID U ATMOSFERI
_ Volumni udio: 0,035 % _ Disanje biljaka i ivotinja; _ raspad organske tvari;
_ Sagorijevanje uma i travnatih povrina; _ Vulkanska aktivnost
_ Antropogeno djelovanje _ Najnovija istraivanja predviaju da e se do
polovine ovog stoljea sadraj CO2 poveati dvostruko, a temperatura e biti
vea za 1,5C do 4,5C.
44. Termodinamika konsta, K0 umijesto molarnim koncentracija barata s aktivitetima
vrsta u ravnotei
-S aspekta procjene analitike iskoristivosti neke kemijske u realnim uvjetima,
kada kemijska vrsta osim u osnovnoj reakciji moe sudjelovati i u paralelnim
reakcijama, od znaaja je uvjetna ili efektivna konstanta ravnotee ( K)koja se
definira analitikim ili ukupnim koncentracijama
vrsta u reakciji.
45. Silikate dijelimo u est skupina:
4
6

_ Ortosilikati s anionom SiO 4

_ Silikati sa Si 2O7 ionima _ Silikati
s prstenastim (SiO3:2-)ionima
_ Silikati s jednostrukom ili dvostrukom lanastom strukturom. Sadre
(SiO3:2- )n i (Si4O11:6-)n ione
_ Silikati lisnate strukture. Sadre (Si2O5:2- )n ione _ Silikati s prostorno
mreastom strukturom,(SiO2)n
ALUMINOSILIKATI _ Silikati lanaste strukture u kojima je jedan ili vie atoma
silicija zamijenjen atomom Al(III) _ Slojevi silikata lisnate strukture vezani su
atomima Mg(II) ili Al(III)
46. KOLIDI
_ Koloidi su estice suspendirane u vodi , a njihova veliina je od 0,001 m do 1.0 m.
_Hidrofilni kolidi su makromolekule s funkcionalnim skupinama koje vodikovim
vezama mogu vezati molekule vode. Proteini i sintetiki polimeri su hidrofilni koloidi.
_ Hidrofobni koloidi su nabijene molekule s elektrinim dvoslojem. estice kolida su
negativno nabijene a okruene su pozitivno nabijenim ionima iz vode koji zajedno ine
dvosloj. Ovi ioni su elektrostratskim privlanim silama vezani na povrinu koloida.

_ Micelarni koloidi (Micele) su asocijacije koloida. Hidrofilni dio ini vanjski dio micele,
unutarnji dio je izgraen od hidrofobnog dijela koji adsorbira nepolarne molekule. npr
ulja-deterdenti
Otopine koloida se sastoje od dva bitna dijela: estica i disperzijskog sredstva u
kojem se estica koloida prenosi. U mutnoj vodi sitna praina, pijesak i glina su estice
koloida, a voda je disperzijsko sredstvo._ U prirodi se mogu pronai anorganski i
organski koloidi
_ Koloidi su bitni u prouavanju kemijskih ravnotea u okoliu jer se organske i
anorganske tvari u prirodi prenose kao koloidi._ Ukupne suspendirane tvari u
vodi predstavljaju kvantitativnu analitiku mjeru koloida._
47.
48. - molekularna apsorpcija elektromagnetnog zraenja apsorpcija UV
podruja EMZ u atmosferi. Vei dio spektra u podruju od 120 220 nm
apsorbira molekularni kisik u sloju iznad stratosfere. Ostatak zraenja u ovom
podruju valnih duljina apsorbira O2 u stratosferi EMZ valnih duljina od 220
320nm apsorbira ozon O3 koji se nalazi u sredinjim i niim dijelovima
stratosfere.
49. dno stratosfere je podruje gdje temperatura prestaje opadati s visinom, vrh
stratosfere je visina gdje se temperatura prestaje poveavati s visinom.
50.
51. Inaktivni spojevi klora u atmosferi: HCl, ClONO2
Aktivacija: na povrini hladnih estica u atmosferi reakcijom hidroksil radikala
(OH) i duikovih (i sumpornih oksida) NO2, (SO3) nastaje duina ( i sumporna)
kiselina.
52.
53. Kada se u uzorcima kie izmjeri pH < 5,65 to upuuje na porast kiselosti.
Raunanje porasta
kiselosti iz promjene pH dovodi do pogrenih zakljuaka. U uvjetima
poveane kiselosti oborina poveana je [H+] zbog doprinosa HNO3 i H2SO4
54. KRUENJE KISIKA__Kisik u atmosferi znaajno doprinosi procesima na
povrini zemlje. Npr. djelovanjem kisika iz atmosfere sagorijeva prirodni plin
{fosilna goriva} (metan)
_ Aerobni organizmi uzimaju kisik iz zraka i koriste za razgradnju organske tvari
_ Kisik se troi i zbog oksidacije minerala u tlu,
-Procesom fotosinteze biljke vraaju kisik u atmosferu
_ Gornji sloj atmosfere (stratosfe) sadri kisik u obliku O3(OZON). Ozon titi od tetnog
UV zraenja.
_ Sav kisik u atmosferi porijeklom je od organizama kojima je fotosinteza osnova
metabolizma. Ovo je osnovni dokaz znaaja fotosinteze za ravnoteu kisika u atmosferi
KRUENJE DUIKA--Sloen proces koji se temelji na ravnotenim procesima izmjene
duika iz atmosfere sa ivim organizmima na Zemlji, vezanog duika u tlu i vodi, te
natrag u atmosferu.

Fiksacija duika_ Duik iz atmosfere kemijski se vee u obliku amonijaka uz pomo

bakterija i algi
_ Bioloka fiksacija duika uz pomo jednostavnih organizama na korijenu biljaka.
_ Katalitiki proces prevoenja atmosferskog duika u oblik koji mogu iskoristiti biljke.
Nitrifikacija: _ N(III)> N(V) _ Nitrosomonas _ Nitrobakterije
_ Amonijevi ioni prisutni u vodi i tlu su oksidirani u aerobnom okoliu. Optimalan pH za
nitrifikaciju je izmeu 6,5-8, te se napredovanje kemijske reakcija znaajno smanjuje
kad je Ph manji od 6.
_ Znaajan proces jer biljke uzimaju duik u obliku nitrata.
Redukcija nitrata:_ Djelovanjem mikroorganiza reducira se duik (nitrati) u odsustvu
otopljenog kisika
Denitrifikacija_ Jedan nain denitrifikacije je proizvodnja plinovit duika. __ To je ustvari
proces redukcije nitrata, potpomognut heterotrofnim bakterijama.__ Ovim procesom se
plinoviti duik vraa u atmosferu.
55. U svim kemijskim i biolokim procesima u prirodi , industriji
U postupku kontrole razliitih kemijsko-tehnolokih procesa proizvodnje
Kiselo-bazne ravnotee u organizmu bitne su metabolizam, procese razmjene
kisika, pravilnu probavu
Kiselo-bazne ravnotee u tlu kontroliraju razmjenu hranjivih tvari, aktivnost
mikroorganizama
56. SPECIJACIJA I TOKSINOST METALA_ Teki metali, posebno Hg, Cd, Pb, Cr,
As su veoma toksini._ esta upotreba i velike koliine ovih tekih metala u
okoliu.
_ Metali kemijski vezani za razliite organske spojeve postaju netoksini i
netopljivi, osim ako se nekim kemijskim ravnoteama u okoliu ne prevedu u
topljive oblike.
-Najee smatramo vodenim oneiivaima, ali teki metali se najee
deponiraju u tlu i sedimentu._ Okoliem se mogu prenositi adsorbirani ili
apsorbirani na esticama suspendiranih tvari.
_ Analizom sedimenta na dnu jezera moemo dobiti puno inform o oneienju
okolia kroz povijest.
Specijacija- toksinost tekih metala ovisi o kemijskom obliku (vrsti) u kojem se
metal nalazi
_ Teki metali u elementarnom stanju nisu znaajno toksini. Meutim, pare ive
su veoma toksine.
_ Kationi tekih metala su toksini. Toksini su spojevi nastali vezanjem kationa
tekih metala na kratko-lanane organske spojeve.
_ Kationi tekih metala se najee veu na tiolnu (-SH) skupinu koja je dio
enzima znaajnih za metabolizam organizma
_ Toksinost tekih metala ne ovisi samo o koncentraciji nego o pH vrijednosti i/ili
koliini organske tvari jer su veoma bitni za kompleksaciju i adsorpciju
57. Prosjean kemijski sastav atmosfere je: oko 78% duika, oko 21% kisika, oko 0,9
vol.% argona, oko 0,003% ugljikovog dioksida, dok ostatak ine: neon, helij,
kripton, metan i vodik, Amonijak, ugljini dioksid, vodikov sulfid i ozon su u
primjesama i vrlo promjenjivog sadraja.

58. Apsorpcija UV podruja EMZ u atmosferi

_ Vei dio spektra u podruju od 120 do 220 nm apsorbira molekularni kisik u
sloju iznad stratosfere
59. PORIJEKLO SMOGA _ Fotokemijski smog- _ -urbani ozon- ozon na
pogrenom mjestu man-made ozon _ -simultane kemijske promjene na
zagaivaima atmosfere pod utjecajem svijetlosti- stotine kemijskih reakcija koje
ukljuuju desetine kemijskih vrsta
_ Najei poetak kemijskih reakcija u atmosferi je oksidacija plinova atmosfere
s hidroksilradikalom (OH*) _ Neki plinovi apsorbiraju UV-A i Vis dio
elektromagnetnog Zraenja
---Najodgovorniji za nastajanje fotokemijskog smoga i ozona u tropsferi su
duikovi oksidi, NO, NO2
Cu 2 Fe3 Pb 2 Ni2 Co 2 Ca 2 Cd 2 Zn 2 Mn 2 Mg 2
60.
O O 2 h O 3 toplina
61.

O O 2 M h O3 M toplina
Zbog topline koja se oslobaa u reakcijama nastajanja ozona temperatura
stratosfere
je vea od podruja ispod i iznad. Za stratosferu je znaajna temperaturna
inverzija-donji slojevi su
hladniji od gornjih. Hladniji zrak je gui te se ne moe pomjerati spontano zbog
sila
gravitacije-vertikalno strujanje u stratosferi je veoma sporo u usporedbi sa
troposferom.
RASPAD OZONA:

O 3 UV foton ( 320 nm) O*2 O*

O3 O 2 O 2
62.

PRIMJER ISPITA
1. Prouava uinak ljudske aktivnosti na kemijske ravnotee u okoliu odnosno:
transport i utjecaj kemijskih vrsta u zraku, tlu, vodenom okoliu. (kemija okolia)
2. Reverzibilan proces: A + B D C + D
Ireverzibilan proces: A + B C + D
3.
4.

5. To je ravnotea nastajanja kompleksa.

Koordinacijski spoj koji nastaje reakcijom izmeu metalnog iona sa molekulima
ili ionima koji na nekom od svojih atoma sadre slobodan elektronski par.
6. Predstavlja stabilnost kompleksa.
7. Soli su openito topljivije u vruoj vodi
(Plinovi su topljiviji u hladnoj vodi)
8. MA(s) D M+ + A9. Dodatak H* iona (smanjenje pH), utjee na pomak ravnotee u desno, pri emu
se poveava topljivost Mg(OH)2.
10. Redukcija Ce4+
Oksidacija Fe2+
11. Prema oksidirajuoj sposobnosti redosljed je:
Fe3 Sn 4 H Sn 2
12. Atmosfera je zatitni plinoviti pokriva oko Zemlje.
titi Zemlju od tetnih utjecaja:
apsorbira infra-crveno (IR) zraenje koje emitira sunce ili reemitira Zemlja, te
kontrolira temperaturu.
Atmosfera je prirodna zatita protiv tetnog UV zraenje (ispod 300 nm)
izvor za CO2 za fotosintezu i O2 za disanje
izvor duika za metabolizam bakterija i biljaka.
atmosferom se voda transportira od oceana do zemlje.
Prosjean kemijski sastav atmosfere je: oko 78% duika, oko 21% kisika, oko 0,9
vol.% argona, oko 0,003% ugljikovog dioksida, dok ostatak ine: neon, helij,
kripton, metan i vodik, Amonijak, ugljini dioksid, vodikov sulfid i ozon su u
primjesama i vrlo promjenjivog sadraja.
13. CIKLUS FOSFORA _ Za razvoj kostiju i zubi neophodan je fosfor.
__ Organofosfati su esencijalni za podjelu stanica i formiranje stanine DNA i
RNA.
_ _Biljke uzimaju topljive soli fosfata iz tla i prevode ih u organske fosfate.
__ ivotinje uzimaju fosfate hranei se biljkama.__ Raspadom biljnog i
ivotinjskog svijeta fosfati se vraaju u tlo. _ Mikroorganizmi iz tla ove fosfate u
procesu mineralizacije ili biodegradacije prevode u topljive anorganske fosfate.
CIKLUS SUMPORA:__U atmosferi se dogaa oksidacija vrsta koje sadre
sumpor ( u niem oksidacijskom stanju) u sulfate. __ _ U vodi i tlu, sumpor je
prisutan u anorganski i organskim vrstama ije oksidacijsko stanje moe biti od
-2 do +6. ___ Ciklus sumpora povezuje razliite kemijske vrste u iju ravnoteu
su ukljueni mikroorganizmi.__ Redukcija sulfata do sulfida bakterijama___ U
vodenom okoliu bogatom organskim tvarima, sulfat sereducira:__ Nastali H2S
je otrovan, neugodnog mirisa i moe uzrokovati velike probleme u kvaliteti voda.
Oksidacija sulfida ( bakterijama, )___ Sulfid moe nastati raspadom organske
tvari ili je prisutan kao sulfidni mineral u tlu i sedimentu. _ U aerobnim uvjetima
sulfidi su nestabilni i lako se oksidiraju

14. Otopljeni kisik u vodi troi se na oksidaciju organske tvari biolokog porijekla
(aerobni
proces):
(FORMULA prva prezentacija, slajd 137 !!)
Meutim procesi redukcije organske tvari u vodi mogu se odvijati i bez prisustva
kisika (anaerobni procesi)
15. NE ZNAM
16. VEC IMA ..
17. IMA ..
18. IMA ..
19. Osnovni koraci kemijske analize: 1. Definiranje problema 2. Odabrati tehniku
i metodu za prikupljanje potpune informacije 3. Uzimanje uzorka za analizu
(plan uzorkovanja, prikupljanja,
pohranjivanja, predobrade 4.Uzorak nosi ukupnu informaciju 5. Odvajanje
analita ako matrice ometa razvijanje signala, 6.Analiza uzorka-dobivanje
mjernog signala 7.Obrada informacija za dobivanje to veeg broja podataka
20. IMA

SLAJD 28 (Prezentacija 1.) konjugirani kiselo-bazni parovi NAUCITI!!!

Slika: nastajanje ozona u troposferi objasnjenje

Nastajanje ozona u troposferi:
djelovanjem suneve svjetlosti, NO2 oslobaa atome kisika koji reagiraju s
molekularnim kisikom O2 dajui ozon.
NO ponovo reagira s ozonom dajui NO2 i ciklus se ponavlja.

Slika: Ravnoteza ionske izmjene na povrsini cestice gline objasnjenje

estice gline na povrini imaju vanjski sloj kationa koji su elektrostatskim
silama vezani za unutarnji sloj.
Najei kationi u tlu su: H+ , Na+ , K+ , Mg2+ , Ca2+