Professional Documents
Culture Documents
Energetsko Certificiranje Prirucnik
Energetsko Certificiranje Prirucnik
Zagreb, 2010.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
Impressum
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mrea UN-a za razvoj, koja zagovara
promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se stanovnicima omoguilo
da izgrade bolji ivot. Djelujemo u 166 drava, pomaui im kako bi nali vlastita rjeenja za izazove
globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se drave oslanjaju na ljude iz UNDP-a
i iroki raspon naih partnera. Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez
odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor.
U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno ne predstavljaju slubeno stajalite
UNDP-a.
Nakladnik:
Predrag Rapai
Copyright 2010
ISBN: 978-953-7429-25-6
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 741167
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
Predgovor
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva (MINGORP) pokrenuli su sredinom 2005. godine projekt Poticanje energetske
efikasnosti u Hrvatskoj. Cilj projekta je podizanje svijesti graanstva o efikasnoj potronji energije
te poticanje primjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih tehnologija, materijala i usluga u
Hrvatskoj. Dakle, uz poveanje energetske efikasnosti, to dovodi do smanjenja potronje energije te
utede novca, cilj projekta je i izravno smanjenje emisija staklenikih plinova, koji pridonose efektu
globalnog zatopljenja, u okoli.
Kako bi postigli gore navedene ciljeve, potrebno je istovremeno djelovati i na stranu ponude
i na stranu potranje na tritu. S tim u vidu projekt je postavljen kao poveznica izmeu ta dva
sudionika trita, a krajnji je cilj poticanje i ubrzanje formiranja samostalnog i samoodrivog trita
energetski efikasnih tehnologija, materijala i usluga u zgradarstvu u Hrvatskoj. Unutar su strukture
projekta predvieni razni instrumenti i aktivnosti za dostizanje navedenih ciljeva ali posebno vrijedi
istaknuti provoenje energetskih pregleda zgrada i pruanje usluga strune tehnike pomoi u
pripremi projekata poboljanja energetske efikasnosti te u pripremi i provoenju projekata sustavnog
gospodarenja energijom u zgradarstvu.
Nakon to su evaluirani poetni rezultati provedenih energetskih pregleda uoena je
razliitost metodologije pojedinih tvrtki/institucija u pogledu sloenosti i provoenja pregleda tj.
naina prikupljanja i obrade podataka, tehnikog i ekonomskog vrednovanja potencijalnih zahvata,
kriterija prihvatljivosti i izrade izvjea. Zbog svega navedenog iskristalizirala se potreba za definiranjem
i usvajanjem standardiziranih procedura u ovom podruju djelatnosti. Izrada je Prirunika za provedbu
energetskih pregleda zgrada prepoznata kao najprikladniji nain prikaza standardiziranih procedura i
postupaka za provoenje opih i detaljnih energetskih pregleda. Preporuke u priruniku nastale su
na temelju viegodinjeg iskustva u provoenju i kontroli kvalitete provedenih energetskih pregleda.
Prirunik je prvenstveno namijenjen strunjacima iz podruja energetike koji se bave
provoenjem energetskih pregleda ali moe posluiti i drugim inenjerima (rukovoditelji energetike
te odravanja ili druge tehnike pozicije povezane s energetskim pitanjima u zgradarstvu) koji e
uz pomo Prirunika moi bolje razumjeti te kvalitetnije nadzirati potronju energije u vlastitim
objektima. Kako se radi o osobama s temeljnim tehnikim predznanjem, Prirunik je koncipiran na
strunoj razini kao vodi kroz sve aktivnosti koje se obavljaju tijekom provoenja opih i detaljnih
energetskih pregleda u zgradama. Takoer, potrebno je naglasiti kako Prirunik nije zamiljen kao
udbenik iz podruja energetske efikasnosti. Naime, u Priruniku je detaljno objanjeno to sve
treba napraviti tijekom energetskog pregleda ali strune savjete o tome kako se obavljaju pojedine
analize potrebno je potraiti u nekom od udbenika koji pokrivaju to podruje. Primjeri koji se nalaze
u Priruniku imaju za cilj korisniku ukazati to se sve uzima u obzir prilikom neke analize ali ne i kako
se obavlja proraun. U prilozima Prirunika nalaze se alati koji slue za jednostavnije prikupljanje
podataka ali i kao podsjetnik to je sve potrebno obraditi prilikom provoenja opeg odnosno
detaljnog energetskog pregleda.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
SADRAJ
Predgovor .............................................................................................................................................. 3
Popis slika............................................................................................................................................... 6
Popis Tablica........................................................................................................................................... 7
Rjenik pojmova i popis kratica...................................................................................................... 7
1. UVOD
...............................................................................................................................................13
Prilog 2. Primjer suglasnosti za dobivanje podataka o potronji energije ili vode direktno od dobavljaa.100
Prilog 3. Primjer dopisa u ijem se privitku dostavlja plan aktivnosti tijekom posjeta lokaciji..............101
Popis slika
Slika 1: Shema opeg energetskog pregleda....................................................................................... 10
Slika 2: Shema detaljnog energetskog pregleda................................................................................ 11
Slika 3:
Slika 4: Svi segmenti analize potronje energije i vode koji moraju biti obuhvaeni .........
Slika 5:
Slika 6:
Slika 7:
Slika 8:
Slika 9:
Popis Tablica
Tablica 1: Definicije energetske efikasnosti.................................................................................................... 12
Tablica 2: Informacije koje bi konzultant morao imati nakon to je u suradnji s klijentom doao .
do svih podataka traenih kroz upitnik opi energetski pregled.................................... 26
Tablica 3: Ralamba aktivnosti tijekom posjeta lokaciji u sklopu opeg energetskog pregleda ..
zgrade .................................................................................................................................................... 28
Tablica 4: Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih goriva ..
u Hrvatskoj.............................................................................................................................................. 66
Tablica 5: Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske ............
energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 u Hrvatskoj............................... 67
Tablica 6: Sadraj izvjea o obavljenom opem energetskom pregledu........................................... 71
Tablica 7: Primjer tablinog prikaza kljunih podataka u Saetku izvjea........................................ 72
COP
Godinja
potrebna toplinska energija za
hlaenje za stvarne klimatske podatke
Grijana prostorija
HEP
Hrvatska elektroprivreda
i tako dalje
KN
LCCA
Obujam grijanog zraka Obujam grijanog zraka V (m), jest neto obujam
grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se
obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili
prema priblinom izrazu V = 0,76Ve za zgrade do tri
etae, odnosno V = 0,8Ve u ostalim sluajevima.
Opi energetski pregled (OEP) Opi je energetski pregled sustavna analiza
potronje energije i vode u zgradi s ciljem
utvrivanja efikasnosti potronje, te pronalaenja i
vrednovanja potencijala za ostvarivanje uteda.
Oploje grijanog dijela zgrade Oploje grijanog dijela zgrade, A (m), jest ukupna
plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani
dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih
dijelova zgrade (omota grijanog dijela zgrade),
ureena prema HRN EN ISO 13789:20XX, dodatak B,
za sluaj vanjskih dimenzija.
PDV
10
PP
Primarna energija
Referentna godina Zadnja godina u kojoj nije bilo prekida rada sustava
i prekida u koritenju zgrade i za koju su dostupni
potpuni podaci o potronji svih oblika energije.
Referentna godinja potronja energije
Stupanj-dan grijanja
11
12
13
1.
UVOD
Energetski je pregled zgrade kljuni korak u analizi efikasnosti potronje energije i vode.
Naime, energetski je pregled nezaobilazni korak na putu kontrole trokova i smanjenja potronje
energenata. Sastavni su dio energetskog pregleda preporuke za promjene naina rada ili ponaanja
te preporuke za primjenu zahvata i realizaciju investicija kojima se postie poboljanje energetske
efikasnosti bez ugroavanja radnih uvjeta u objektu. U strunoj se praksi razlikuju dvije vrste
energetskih pregleda:
Opi energetski pregled i
Detaljni energetski pregled izrada investicijske studije.
Ovakva podjela energetskih pregleda potvrena je i u praksi kroz provoenje pregleda u
sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj.
U osnovi opi energetski pregled predstavlja prikupljanje i obradu podataka kako bi razumjeli
naine koritenja energije i vode u zgradi, identificirali potencijalne mjere poboljanja energetske
efikasnosti te stvorili podloge za eventualnu primjenu jednostavnih mjera ili pripremu i provedbu
detaljnog energetskog pregleda, slika 1.
ULAZ
PROCES
IZLAZ
Priprema i organizacija
preliminarnog energetskog
pregleda
Nacrti
Ekoloki propisi
Mogunosti energetskog i
ekolokog unaprijeenja
Prikupljanje
podataka
Razgovori s
kljunim
osobama
Provjera postojeih
mjernih ureaja
Lista mjera
14
15
PROCES
ULAZ
IZLAZ
Priprema i organizacija
preliminarnog energetskog pregleda
Nacrti
Ekoloki propisi
Prikupljanje podataka
Mogunosti energetskog i
ekolokog unaprijeenja
Prikupljanje rauna
za sve energente i vodu
Razgovori s
kljunim osobama
Provjera
Plan za nastavak aktivnosti
implementacija mjera poboljanja
energetske efikasnosti za koje nije
potreban detaljni energetski pregled
PROCES
ULAZ
IZLAZ
Rezultati i
preporuke
preliminarnog
energetskog pregleda
Tehnike preporuke za
poboljanja energetske
efikasnosti
Nacrti
Ekoloki propisi
Financijska
analiza
Ekonomska
analiza
Akcijski plan
Implementacijski plan
16
Shematski prikaz
Parni kotao
gdje je:
Q1
QF
Qkon
Granica sustava
Q1
QF
MF
Hg
Koeficijent uina:
Kondenzator
Kompresor
Ekspan. ventil
Rashladni sustav
Q1 m4 h4 m3 h3
=
QF
MF Hg
B =
Ispariva
Qisp
Pogonski elektromotor
Q isp
P1
gdje je:
P1
1
COP =
Qisp
P1
= snaga pogonskog elektromotora
kompresora, kW
17
1.1
18
1.2
Jezine nedoumice
U hrvatskoj javnosti, posebice strunoj, postoji nedoumica koji je termin pravilnije koristiti
energetska uinkovitost ili energetska efikasnost? Ve u prvih nekoliko reenica ovog Prirunika
sasvim jasno se moe vidjeti kako smo se odluili za koritenje pojma energetska efikasnost umjesto
pojma energetska uinkovitost. Zato upotrebljavamo pojam energetska efikasnost a ne energetska
uinkovitost?
Efikasnost je pojam koji se izuzetno esto koristi kako u svakodnevnom ivotu, tako i
u razliitim djelatnostima, od ekonomije do energetike. Openito se moe rei da je efikasnost
sposobnost postizanja eljenih rezultata uz najmanje mogue gubitke (vremena, novca, energije itd.).
Prema tome, efikasno upotrebljavati energiju znai upotrebljavati je uz najmanje mogue gubitke,
odnosno ostvariti eljeni rezultat uz najmanji utroak energije.
19
Veina literature na podruju energetike je s engleskog govornog podruja. Engleski jezik jasno
diferencira rijei efficiency - efikasnost, effectiveness uinkovitost pa i efficacy djelotvornost.
Pri tome effectiveness i efficacy oznaavaju adekvatnost proizvoda ili usluge za svrhu za koju su
napravljeni kao na primjer u slijedeim sluajevima: effective steps toward peace uinkoviti koraci
prema miru, effective teaching methods uinkovite metode poduavanja, efficacy of proposed
measures djelotvornost predloenih mjera. Dok efficiency oznaava sposobnost obavljanja radnje
s minimumom utroka vremena i drugih resursa kao na primjer efikasan motor.
Hrvatski jezik tu distinkciju nema jasno definiranu te postoji odreeni stupanj
nekonzistentnosti oko pojma kojim se oznaava uporaba to manje energije za isti rezultat. Tako se uz
pojam energetska efikasnost u istom smislu najee koristi pojam energetska uinkovitost a ponekad i
energijska djelotvornost ili neki drugi pojam. No pojmovi uinkovitost i djelotvornost se takoer koriste i
za opisivanje radnje koja donosi eljeni rezultat tj. efekt, bez obzira na karakteristike te radnje, odnosno
uz nju vezane gubitke.
Rije uinak dolazi od rijei uiniti, koja u glagolskom obliku glasi initi, te je jasno da
ovaj pojam nije povezan uz efikasnost odnosno nain na koji se neto postie, to moe biti efikasno
ili neefikasno u smislu utroka resursa, ve se odnosi na svrsishodnost. Slijedom ovog razmiljanja,
autori smatraju efikasnost kao jedini pravilni izraz pri razmiljanju o smanjivanju gubitaka resursa
prilikom ispunjavanju odreene zadae.
Ukoliko svrsishodnost (ili sinonim svrhovitost) kvantificiramo brojano, radi se o
performansama (engl. performance). Na primjer, za ureaje to znai sposobnosti funkcioniranja
onako kako je to originalno zamiljeno (sa eljenim efektom) ili prema zacrtanom rezultatu. Tako
bismo, uvaavajui fizikalni smisao, pojam Coefficient of Performance (COP). preveli kao koeficijent
uina. Dakle, ne robujui klasinoj formi, performance je u duhu hrvatskog jezika preveden kao uin
te predstavlja odlian primjer kako bi trebala izgledati suradnja jezikoslovaca i energetiara. Naravno,
u dijelu se strune literature mogu pronai i prijevodi koeficijent snage ili koeficijent uinkovitosti ili
koeficijent iskoristivosti koji ne oslikavaju fizikalno znaenje pojma COP te unose dodatnu zbrku u
jezine nedoumice.
Ipak, jednu nepravilnost koja se, na alost, uvrijeila u naem jeziku valja posebno istaknuti.
Rije je o uporabi pridjeva energetski i energijski. Energetika je djelatnost koja podrazumijeva
pretvorbu, prijenos i pohranu energije. Pridjev energetski znai onaj koji se odnosi na energetiku,
pa tako upotrebljavamo izraze energetski sektor, energetska tvrtka, energetski strunjak, itd. Pridjev
energijski znai koji se odnosi na energiju. Drimo li se opisane razlike u znaenju ovih pojmova,
zakljuujemo da bi ispravno bilo upotrebljavati izraz energijska efikasnost.
Nadamo se da e jezikoslovci i energetiari uskoro zajedniki pronai najprimjerenija rjeenja
i ukloniti ove jezine nedoumice.
20
21
2.
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, (Narodne novine br. 76/07), uvodi se obavezna
energetska certifikacija zgrada u Republici Hrvatskoj. Energetski je certifikat zgrade dokument kojim
se na jednoznaan nain predstavljaju energetska svojstva zgrade. Sadraj i izgled energetskog je
certifikata propisan Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 36/10), a
izdaje ga osoba ovlatena prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske
preglede i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine br. 113/08). Vrijednosti koje su istaknute
na energetskom certifikatu odraavaju energetska svojstva zgrade i potronju energije izraunatu na
temelju pretpostavljenog reima koritenja zgrade i ne moraju nuno izraavati realnu potronju u
zgradi ili njezinoj samostalnoj uporabnoj jedinici jer ona ukljuuje i ponaanje korisnika.
Upravo kroz zadnje navedeno vidi se odnos energetskog certifikata i energetskog pregleda.
Naime, energetski je pregled nezaobilazni korak na putu kontrole trokova i smanjenja potronje
energenata kroz preporuke za promjene u radnom procesu ili ponaanju te preporuke za primjenu
zahvata i realizaciju investicija kojima se mogu postii poboljanja energetske efikasnosti bez
ugroavanja radnih uvjeta u objektu, dok se energetsko certificiranje zgrada obavlja kako bi se
potroaima (kupcima i najmoprimcima) omoguila usporedba i procjena energetskih svojstava
razliitih zgrada, te na taj nain stimulirao izbor energetski efikasnih rjeenja prilikom projektiranja
i izgradnje zgrade.
Energetski pregled obuhvaa bitno iri krug aktivnosti jer se za razliku od energetskog
certificiranja analizira i vrednuje ponaanje korisnika te stvarna potronja energije u objektu. Naime,
upravo se u segmentu ponaanja korisnika kriju znaajne mogunosti za utede u energiji i novcu npr.
to vrijedi najefikasniji sustav grijanja ako su tijekom zime vei dio dana otvoreni prozori.
Energetsko certificiranje ima za cilj usmjeriti kupce i najmoprimce zgrada prema energetski
efikasnim rjeenjima te na taj nain prisiliti investitore i izvoae radova na praenje modernih
tehnologija gradnje. Na ovaj se nain kao i kod oznaavanja efikasnosti kuanskih ureaja eli uvesti
vie reda na podruju gradnje te kupca i najmoprimca objektivno informirati o trokovima za energiju
koji se mogu oekivati tijekom koritenja zgrade.
Rezultati energetskog pregleda daju odgovore na slijedea pitanja:
a) Na koji nain i gdje se u analiziranoj zgradi koristi energija i voda?
b) S kojom se efikasnou energija i voda troe u analiziranoj zgradi?
c) Kolika je referentna potronja energije i vode?
d) Koliko iznose referentni trokovi za energiju i vodu?
e) Koliko iznose utjecaji na okoli koji su posljedica koritenja zgrade te da li su u
skladu s relevantnim zakonskim odredbama?
f ) Koje mjere za poboljanje efikasnosti koritenja energije i vode imaju ekonomsko
opravdanje te koje je zahvate potrebno poduzeti u cilju zadovoljavanja zakonskih
propisa?
Dakle, zakljuak je energetskog pregleda predstavljen kroz listu mjera i zahvata ijom bi
se implementacijom ostvarile utede u potronji energije i vode u zgradi uz zadovoljavanje svih
zakonskih propisa.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
22
23
3.
3.1
Uinci na okoli
Emisije
Isputanja
Izlijevanja
Ljudi
Energija i voda
Radne tehnike
ivotne navike
Rezultat
aktivnosti
Aktivnost
Zgrada
Uvjeti vezani uz zatitu okolia
24
Uinci na okoli
Emisije
Ispusti
Izljevi
Ljudi
Regulativa o
zatiti okolia
Recikliranje
Hlaenje
ENERGETSKO
POSTROJENJE
Grijanje
Voda
Elektri na energija
AKTIVNOSTI
Rezultati aktivnosti
Opskrba
Distribucija, mjerenje,
praenje i upravljanje
Potronja
Slika 4: Svi segmenti analize potronje energije i vode koji moraju biti obuhvaeni tijekom
energetskog pregleda zgrade
Pitanje 2: Kako definirati rezultat aktivnosti u nekoj edukacijskoj instituciji npr. fakultetu?
Rezultat aktivnosti koja se odvija na fakultetima moe se predstaviti kao broj diplomiranih studenata
na godinu ili kao broj sati predavanja odranih po mjesecima ili na godinu.
U analizi odnosa potronje energije i aktivnosti koje se odvijaju u zgradi nikako se ne smije
zanemariti ljudski faktor. Naime, kao to je to prikazano na slici 5. unaprjeenja efikasnosti potrebno
je traiti i na strani tehnologije (strojevi, oprema i sl.) ali i na strani koritenja opreme (ljudski faktor).
I najuinkovitija oprema uzaludno troi energiju ako radi bez stvarne potrebe. Upravo se iz zadnje
navedenog vidi znaaj regulacije i upravljanja potronjom energije te stalne veze s aktivnou koja
se odvija zgradi. Potpunom uspostavom sustava za gospodarenje energijom ostvaruje se stalna
veza izmeu potronje energije i aktivnosti koja se odvija u zgradi te se eliminiraju svi gubici uslijed
nesavjesne potronje. Naravno, razumijevanje aktivnosti koja se odvija u zgradi preduvjet je za analizu
energetske efikasnosti.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
25
PRILIKE ZA POBOLJANJE
ENERGETSKE EFIKASNOSTI
SMANJENJE POTRONJE
ENERGIJE A TIME I NEGATIVNIH
UINAKA NA OKOLI
TEHNIKI
Oprema / Materijali / Dizajn
OPERATIVNO
Upravljanje / Korisnik / Ponaanje
REGULACIJA
Reguliranje vremena ili koliine
koritenja energije u cilju to
boljeg pokrivanja stvarnih potreba
SMANJENJE OTPADA
PROMJENE
RADNIH PROCEDURA ILI
IVOTNIH NAVIKA
ODRAVANJE
PROJEKTI
POBOLJANJA
ENERGETSKE
EFIKASNOSTI
INVESTICIJE U
STROJEVE
I/ILI
TEHNOLOGIJE
Tehnologija
Ljudi
3.2
26
Energetska bilanca zgrade podrazumijeva sve energetske gubitke i dobitke. Pri tome se
uobiajeno govori o toplinskoj bilanci, odnosno razmatra se koliko je energije potrebno da bi se
zadovoljile toplinske potrebe zgrade. Vano je zapamtiti da je potreba za toplinskom energijom
uvijek usko vezana za toplinske gubitke zgrade. Naime, dok god su toplinski dobici energije dovoljni
za pokrivanje toplinskih gubitaka, u zgradi e se odravati eljeni uvjeti toplinske ugodnosti. Prema
tome, mora vrijediti jednakost:
27
temelju potrebnog broja izmjena zraka, koje su propisane normama HRN 832:2000 i HRN EN 832/
AC:2004.
Osim gubitaka, u zgradama postoje i dobici toplinske energije koji ne dolaze iz sustava
grijanja, tzv. slobodni toplinski dobici. U ove se dobitke ukljuuje toplinska energija dobivena od osoba
koje borave u prostoru, kao i od razliitih ureaja (primjerice, uredska oprema, rasvjeta, projektori itd.)
koji se koriste u prostoru. Ovi se dobici nazivaju unutarnji ili interni dobici (Qin). Osim toga, odreena
koliina toplinske energije u prostor dolazi i od suneva zraenja (Qsun). Da bi sustav grijanja/hlaenja
zadovoljio toplinske potrebe zgrade, potrebna je odreena koliina primarne energije (energenta)
Q. Ova je energija vea od korisne energije Qk jer tehniki sustavi nisu savreni, tj. oni takoer imaju
svoje gubitke (Qgg). Naime, unutarnja se kalorika energija goriva ne moe iskoristiti u potpunosti, jer
se dio energije izgubi zbog nepotpunog izgradnja i preko isputenih dimnih plinova a dio se prenosi
sa samog kotla na okoli zraenjem i konvekcijom. Dakle, potrebna toplina za grijanje ovisi o:
toplinskim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove),
toplinskim gubicima kroz linijske toplinske mostove,
toplinskim gubicima kroz tokaste toplinske mostove,
toplinskim gubicima prema tlu,
toplinskim gubicima prema negrijanim prostorijama,
toplinskim gubicima kroz ostakljene prostorije,
toplinskim dobicima od sunca i unutarnjih izvora i
gubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije.
Kroz elemente energetske bilance zgrade nazire se osnovna ideja energetske efikasnosti u
zgradarstvu. Naime, cilj je smanjiti transmisijske i ventilacijske gubitke te gubitke u sustavu grijanja
na najmanju moguu mjeru te poveati toplinske dobitke od sunca i pri tome ne naruiti toplinsku
ugodnost boravka u prostoru.
Energetske potrebe zgrade ukljuuju:
toplinsku energiju za grijanje prostora i pripremu potrone tople vode,
elektrinu energiju za pogon rashladnih ureaja, dizalica topline te ventilatora i
pumpi u sustavima grijanja, ventilacije i klimatizacije,
elektrinu energiju za rasvjetu,
elektrinu energiju za ostale ureaje (uredska oprema, dizala, televizori itd.),
sekundarne uporabe toplinske energije (posebice u uslunim djelatnostima npr.
praonicama i sl.)
Struktura potronje energije po energetskim sustavima u zgradi jako ovisi o klimatskim
prilikama, pa tako, primjerice, udio potronje energije u sustavu grijanja moe varirati od 30 do
60%, dok udio potronje energije u rashladnom sustavu moe varirati od 3 do 15%. Na kraju, vrijedi
ponoviti kako na potronju energije u zgradi ako se izuzme ponaanje korisnika najvei utjecaj imaju
oblik graevine (omjer grijane i ukupne povrine graevine), toplinska izolacija, izvedba energetskih
sustava.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
28
29
4.
Sve aktivnosti koje se obavljaju tijekom opeg i detaljnog energetskog pregleda zgrade
moraju biti pravovremeno isplanirane i predstavljene klijentu. Bez kvalitetnog planiranja i dobre
komunikacije s klijentom energetski pregled sigurno nee poluiti oekivane rezultate.
Na slikama 7. i 8. detaljnije su razraene aktivnosti po koracima u provedbi opeg i detaljnog
energetskog pregleda zgrade.
na projektu)
30
31
4.1
32
Tablica 2:
4.1.1
Nakon obrade podataka iz upitnika moe se pristupiti planiranju posjeta lokaciji i obavljanju
opeg energetskog pregleda. Tijekom posjeta konzultant raiava sve nejasnoe iz upitnika koje
se nisu mogle raistiti telefonski ili e-mailom te se detaljnije upoznaje s aktivnostima na lokaciji,
energetskim sustavima, gospodarenjem energijom, tehnikim karakteristikama graevine, te
nainima voenja i odravanja zgrade.
Takoer, tijekom je posjeta nuno osigurati i sastanak s nekim od lanova Uprave poduzea
koje je naruilo energetski pregled i koje je vlasnik ili korisnik zgrade jer je njihova potpora kljuna u
primjeni programa energetske efikasnosti. Na ovom je sastanku nuno klijentu jo jednom objasniti da
bez sustavnog pristupa i provoenja opeg i detaljnog energetskog pregleda nema niti garantiranog
ostvarivanja uteda. Naime, ulazak u investiciju bez kvalitetne snimke prethodnog i analize budueg
stanja gotovo sigurno vodi promaaj. U tablici 3. ralanjene su aktivnosti koje se obavljaju na lokaciji
u sklopu opeg energetskog pregleda. Toan plan aktivnosti koje se obavljaju tijekom posjeta lokaciji
potrebno je prethodno usuglasiti te dostaviti kontakt osobi. Uz plan se uvijek dostavlja i pratei dopis.
Predloak za pripremu prateeg dopisa nalazi se u Prilogu 3. ovog Prirunika.
33
Tablica 3:
Ralamba aktivnosti tijekom posjeta lokaciji u sklopu opeg energetskog
pregleda zgrade
Aktivnost
Ciljevi aktivnosti
Pitanje 3: to sve treba sadravati plan aktivnosti tijekom posjeta nekoj lokaciji u cilju obavljanja
opeg energetskog pregleda zgrade?
Plan aktivnosti tijekom posjeta nekoj lokaciji, primjerice bolnici, u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda
mora sadravati slijedee informacije:
vrijeme i datum posjeta,
predvieno trajanje posjeta,
popis osoba u timu Konzultanta,
popis osoba iz analiziranog poslovnog subjekta s kojima je nuno obaviti razgovore tijekom
posjeta lokaciji,
detaljnu ralambu aktivnosti tijekom posjeta s procjenom vremena trajanja i
popis dodatne dokumentacije koju bi tijekom posjeta konzultant elio dobiti na uvid.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
34
8:00, 10.10.2010.
3 dana (10.10.2010., 11.10.2010. i 12.10.2010.)
Cilj posjeta:
Osobe iz poduzea s
kojima je nuno obaviti
razgovore tijekom posjeta
lokaciji:
Potrebna dodatna
dokumentacija od strane
Naruitelja:
Plan aktivnosti tijekom posjeta lokaciji mora biti usuglaen s kontakt osobom iz analiziranog objekta.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
35
4.1.2
36
Pitanje 4: Kako izgleda plan mjerenja tijekom obavljanja detaljnog energetskog pregleda
zgrade?
Plan mjerenja je kljuni dokument na temelju kojeg se provode aktivnosti na lokaciji tijekom obavljanja
detaljnog energetskog pregleda. Unutar plana mjerenja moraju biti navedene sve kljune informacije
nune za uspjeno obavljanje mjerenja. Takoer, plan mjerenja mora biti napisan na nain da naruitelj
na temelju njega moe naruiti eventualnu neovisnu provjeru mjerenja.
Plan mjerenja potronje elektrine energije u sustavu elektrine rasvjete
SPORTSKE DVORANE
Vrijeme i datum poetka
mjerenja:
10:00, 10.10.2010.
Trajanje mjerenja:
Mjerenje obavljaju:
Od strane Naruitelja
mjerenje odobrio:
001/DEP/2010
Cilj mjerenja:
Provedba mjernja:
Napomena:
37
4.2
Prirodni plin
4.481.299 kWh
Energija ukupno
35.234.343 kWh
Toplinska energija
12.287.092 kWh
Geotermalna energija
3.954.000 kWh
Prirodni plin
847.777 KN
Elektrina energija
6.716.238 KN
Energetska bilanca
Voda
2.724.857 KN
Trokovna bilanca
Elektrina energija
Toplinska energija iz javne mree
Geotermalna energija
Obraunska
jedinica
Godinja
potronja
[obr. jed.]
Godinja
potronja
[kWh]
kWh
MWh
MWh
12.523.556
12.287
3.954
12.523.556
12.287.092
3.954.000
483.942
109.667
69.409
4.481.299
1.099.960
888.435
35.234.343
Prirodni plin
Ekstra lako loivo ulje
Ukapljeni naftni plin
Voda
Ukupno
l
kg
3
382.685
Udjel u
ukupnoj
potronji
energije
35,54%
34,87%
11,22%
Godinji
trokovi
[KN]
Udjel u
ukupnim
trokovima
6.716.238
2.513.532
521.928
48,27%
18,07%
3,75%
12,72%
3,12%
2,52%
847.777
350.613
238.098
6,09%
2,52%
1,71%
100%
2.724.857
13.913.043
19,58%
100%
38
Ovakvim se prikazom podataka korisniku jasno istie znaaj pojedinih energenata u ukupnoj
potronji energije.
Takoer, odvojeno od energetske i trokovne bilance potrebno je prikazati i jedinine
trokove, KN/kWh, za svaki energent kao to je to prikazano na slici 10. Jedinini se troak za svaki
pojedini energent rauna prema izrazu:
JT =
UT
[ KN kW h ]
UE
(1)
gdje je:
JT
UT
=
UE
=
na temelju rauna izraunata godinja potronja analiziranog energenta
iskazana u kWh.
0,27
0,32
Prirodni plin
0,19
Geotermalna energija
0,13
0,20
Elektrina energija
0,54
0,00
0,10
0,20
0,30
Cijena [KN/kWh]
0,40
0,50
0,60
39
Kod prikaza potronje ostalih energenata (prirodni plin, ekstra lako loivo ulje i ukapljeni
naftni plin) ne koristi se krivulja trajanja optereenja.
Prikaz po mjesecima naglaava sezonski karakter i predstavlja prvi korak prema povezivanju
potronje energije s intenzitetom aktivnosti na lokaciji. Naime, kako bi se potronja svakog energenta
pravilno razumjela potrebno ju je povezati s aktivnou koja se odvija na lokaciji jer samo na taj nain
podaci o potronji energije i vode dobivaju pravi smisao.
Takoer, analiziranu potronju energije prema prikupljenim raunima potrebno je usporediti
s raunski dobivenom koliinom energije, a koja je izraunata (modelirana) koristei prikupljene
podatke o tehnikim karakteristikama zgrade i nainu koritenja i rada. Navedeno naroito vrijedi
za potronju toplinske energije, jer se usporedbom stvarne potronje energije s raunski dobivenom
vrijednou moe doi do vanih spoznaja o nainu koritenja zgrade u sezoni grijanja. Ukoliko je
stvarna potronja puno vea od proraunske uzrok tome moe biti nepotrebno pregrijavanje prostora,
prekomjerno prozraivanje grijanog prostora, ne postojanje nonog i dnevnog reima rada itd.. U
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
40
Vrno optereenje
Promjenivo optereenje
Stalno optereenje
Manji intenzitet
proizvodnje
Vei intenzitet
proizvodnje
Vrijeme [mjesec]
900
800
300.000
Angairana snaga
Potronja energije
250.000
700
200.000
600
500
150.000
400
100.000
300
200
50.000
100
Sije anj
Velja a
Oujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac
Ukupno
aa
Ve
lj
an
Sij
e
Obraunsko
razdoblje mjesec
O
uja
k
Tra
va
nj
Sv
iba
nj
Lip
an
j
Srp
an
j
Ko
lov
oz
Ru
jan
Lis
top
ad
Stu
de
n
Pro i
sin
ac
Potronja
elektrine
energije via tarifa
[kWh]
Potronja
elektrine
energije nia tarifa
[kWh]
Ukupna
potronja
elektrine
energije
[kWh]
Angairana
snaga [kW]
Prekomjerno
preuzeta
jalova
energija
[kVArh]
Trokovi za
radnu
energiju via tarifa
[KN]
Trokovi za
radnu
energiju nia tarifa
[KN]
Ukupni
trokovi za
radnu
energiju
[KN]
Trokovi za
angairanu
snagu
[KN]
145.789
123.890
119.000
145.790
190.900
156.872
127.891
121.344
167.890
178.909
134.090
129.034
1.741.399
46.800
43.500
34.939
49.990
62.920
51.901
39.840
37.989
51.093
55.490
40.128
42.901
557.491
192.589
167.390
153.939
195.780
253.820
208.773
167.731
159.333
218.983
234.399
174.218
171.935
2.298.890
783
692
534
798
810
800
659
634
769
795
678
567
-
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
55.399,82
47.078,20
45.220,00
48.110,70
62.997,00
51.767,76
42.204,03
40.043,52
55.403,70
67.985,42
50.954,20
49.032,92
616.197,27
7.956,00
7.395,00
5.939,63
7.498,50
9.438,00
7.785,15
5.976,00
5.698,35
7.663,95
9.433,30
6.821,76
7.293,17
88.898,81
63.355,82
54.473,20
51.159,63
55.609,20
72.435,00
59.552,91
48.180,03
45.741,87
63.067,65
77.418,72
57.775,96
56.326,09
705.096,08
49.798,80
44.011,20
33.962,40
33.835,20
34.344,00
33.920,00
27.941,60
26.881,60
32.605,60
50.562,00
43.120,80
36.061,20
447.044,40
Trokovi za
prekomjerno
preuzetu
jalovu
energiju
[KN]
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Ostali
trokovi i
nakanade
[KN]
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
106,00
1.272,00
Ukupni
trokovi za
elektrinu
energiju
[KN]
113.260,62
98.590,40
85.228,03
89.550,40
106.885,00
93.578,91
76.227,63
72.729,47
95.779,25
128.086,72
101.002,76
92.493,29
1.153.412,48
41
4.2.1
Tijekom godine potronja energije i vode varira ovisno o intenzitetu aktivnosti, godinjem
dobu, ponaanju korisnika i slino. Kako bi se pravilno odredila efikasnost sustava, potrebno je provesti
analizu i utvrditi objektivne pokazatelje potronje energije i vode. U konanici, pokazatelj potronje je
omjer koliine energije ili vode utroene za aktivnosti na lokaciji i mjerljivog rezultata te aktivnosti:
E ( t)
kW h ili m3 aktivnost
A ( t)
PP ( t) =
(2)
gdje je:
PP(t)
E(t)
A(t)
PPgod. =
E (god)
1
(3)
gdje je:
PPgod.
E(god) =
42
A(god) =
DDgod
43
Grafiki prikaz ovisnosti potronje energije o aktivnosti na lokaciji dijagram rasprenja
E = 0,8326 x P + 403,59
Potronja pare [kWh/m]
2.500.000
r 2 = 0,6648
2.000.000
1.500.000
Promjenjiva potronja
energije
1.000.000
500.000
Stalna (fiksna)
potronja energije
0
0
200
400
600
Potronja pare
[kWh]
17.890
15.830
17.560
17.430
15.450
15.400
13.550
11.110
15.600
16.20.0
14.300
15.870
186.190
Ostvarena
proizvodnja
[t]
Pokazatelj
potronje
[kWh/t]
1.345
1.653
1.812
1.720
1.287
1.317
1.090
1.012
905
1.316
1.178
1.396
16.031
13
10
10
10
12
12
12
11
17
12
12
11
12
Kod izrauna pokazatelja potronje energije za grijanje ili hlaenje uobiajeno se umjesto
aktivnosti koristi volumen grijanog/hlaenog prostora pa se dobiva pokazatelj potronje energije za
grijanje/hlaenje po jedinici volumena. Uobiajeno se rauna godinji pokazatelj potronje energije
za grijanje/hlaenje te ga je potrebno korigirati obzirom na klimatsko podneblje. Dakle, referentni
pokazatelj potronje energije za grijanje/hlaenje rauna se prema izrazu:
PPgod. =
E (god)
1
(4)
gdje je:
PPgod.
E(god)
DDgod
44
4.2.2
pokazatelja potronje) postignuta u proteklom razdoblju za koje su dostupni podaci, slika 13.
25.000
20.000
Referentno stanje
potronje energije
15.000
E = 0,8326 x P + 403,59
Ciljano stanje
potronje energije
10.000
E = 0,9503 x P + 36,037
5.000
0
200
400
600
800
45
4.3
Tijekom opeg energetskog pregleda zgrade potrebno je utvrditi gdje se sve troi energija i
voda kako bi se moglo djelovati u cilju poboljanja efikasnosti potronje kako na strani opskrbe tako
i na strani konane potronje. Razrada potronje energije po energetskim trokovnim centrima (ETC)
mora biti napravljena za svaki energent posebno. Tijekom se detaljnog energetskog pregleda
mjerenjem provjerava potronja energije i vode samo u ETC-ima od interesa za implementaciju
poboljanja.
Tijekom opeg energetskog pregleda moraju biti prepoznati ETC-i na strani konane
potronje energije i na strani opskrbe energijom. Primjerice, na strani konane potronje zanima nas
s kojom se efikasnou energija koristi za obavljanje odreene aktivnosti, dok nas na strani opskrbe
zanima s kojom se efikasnou koristi ulazne energente za proizvodnju korisnog oblika energije
(primjerice, prirodnog plina u kotlovnici za dobivanje toplinske energije). Koncept analize potronje
energije i vode preko ETC-a na kompleksu zgrada, primjerice bolniki kompleks, prikazan je na slici 14.
U ovom je sluaju granica sustava pomaknuta na granicu bolnikog kompleksa.
Proizvodi
Uinci na okoli
Voda za
hlaenje
ETC-i u opskrbi
ETC 4
ETC 2
ETC 5
ETC 1
ETC 3
Elektrina
energija
Para
DODJELJIVANJE
ODGOVORNOSTI
DEFINIRANJE
ETC 7
POKAZATELJI
POTRONJE
ETC 6
GORIVO
VODA
ETC 8
Topla voda
POSTAVLJANJE
CILJEVI!
POETI :
1. Mjerenje
2. Usporeivanje
3. Poboljavanje
4. Odravanje
Slika 14: Koncept analize potronje energije i vode preko prepoznatih ETC-a na strani opskrbe energijom i na
strani konane, finalne potronje
46
Otpadna voda
Prirodni plin
Opskrba
energijom
Kako se u svakom ETC-u mjeri potronja energije i vode nuno je instalirati dodatnu mjernu opremu.
Cijena nabave i instalacije dodatne mjerne opreme za svaki pojedini energent ne bi smjela biti vea
od 1/10 ukupnih godinjih trokova za taj energent u analiziranom ETC-u. Dakle, pod formulacijom
znaajnija potronja energije i vode podrazumijevamo potronju u ETC-u uz koju se isplati instalirati
dodatnu mjernu opremu, tj. godinji trokovi za svaki pojedini energent koji se prati u ETC-u moraju
biti barem 10 puta vei od cijene nabave i instalacije dodatne mjerne opreme.
Uinci na okoli
Granica sustava
Transformator
630 kVA
ETC 1
Elektrina
energija
ETC 4
Upravna zgrada
uredski prostor
Upravljanje otpadom
ETC 5
Praonica rublja
ETC 2
Prirodni plin
ETC 6
Zavod za organsku
kemiju
KOTAO
C.T.
ETC 9
ETC 7
Zagaenje
zraka
ETC 3
Skupljena
kinica
UKLANJANJE I
UPRAVLJANJE
OTPADOM
Zavod za
anorgansku
kemiju
TRETIRANJE
OTPADNIH
VODA
Mjerenje
MJERA AKTIVNOSTI
U ETC-U
47
da kategorija Ostalo ukljuuje razliku izmeu procijenjene potronje energije u najznaajnijim ETCima i stvarne potronje dobivene iz rauna. Ukoliko na ovu kategorija otpada vie od 10% vrijednosti
ukupno utroene koliine analiziranog energenta onda je to znak da smo prilikom razrade potronje
energije po ETC-ima ili glavnim grupama potroaa vrlo vjerojatno napravili greku ili da nismo
prepoznali sve znaajne potroae energije. Razumijevanje potronje energije nuan je preduvjet za
pravilan izraun moguih uteda. Naime, ako smo ve kod odreivanja potronje po ETC-ima napravili
greku sasvim je jasno da niti izraunato smanjenje potronje energije nee biti tono.
ETC 3. zavod za biologiju
61.798 m3 (11%)
ETC 4. Kuhinja
11.236 m3 (11%)
Prirodni plin
561.797 m3 (100%)
ETC 1. Kotlovnica
410.112 m3 (100%)
ETC 1. Kotlovnica
410.112 m3 (73%)
Slika 16: Primjer razrade potronje prirodnog plina po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilance po glavnim
grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima
Ostalo
ETC 1 Kuhinja
206.900 kWh (9%) 275.867 kWh (12%)
ETC 2 Radionica
137.933 kWh (6%)
Elektrina rasvjeta
fluoroscentne cijevi
122.300 kWh (28%)
Elektrina energija
2.298.890 kWh (100%)
Hlaenje unutarnjeg
prostora split sustavi
26.207 kWh (6%)
Uredska i laboratorijska
oprema 288.282 kWh (66%)
Uredska i laboratorijska
oprema 456.100 kWh (62%)
Slika 17: Primjer razrade potronje elektrine energije po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilance po glavnim
grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
48
4.4
Nakon to smo utvrdili gdje i kako se u zgradi koristi energija i voda analiziramo mogunosti
poboljanja energetske efikasnosti. Prilikom traenja mogunosti poboljanja energetske efikasnosti
potrebno je drati se ve spomenutog sustavnog pristupa te mogunosti za poboljanja traiti i na
strani finalne potronje ali i na strani opskrbe energijom. Kod odreivanja visine uteda u energiji
potrebno je voditi rauna o meusobnom utjecaju analiziranih mjera.
Korisnicima ovog Prirunika preporuujemo uporabu primjera dobre prakse i
programskih paketa koji se nalaze na internet stranicama britanskog The Carbon Trust Fund (http://
www.carbontrust.co.uk/publications) [6] te knjinice europskog projekta Inteligentna energija
(http://www.iee-library.eu) [7]. Sve su publikacije i programski alati s gore navedenih internet adresa
besplatni te eventualno zahtijevaju registraciju korisnika prije preuzimanja. Ukupno gledano na gore
navedenim internet adresama korisnik moe pronai nekoliko stotina publikacija u kojima se opisuje
kako izraunati utede u energiji u razliitim aspektima koritenja energije u zgradrstvu.
4.4.1
49
ODLUNO I PREDANO
VODSTVO
UPRAVLJAKA RAZINA
LJUDI
STRATEKI
CILJEVI
ORGANIZACIJSKA
ODGOVORNOST
PREGLEDNA
KOMUNIKACIJA
POSTUPCI I ZNANJE
OPERATIVNA RAZINA
PRAENJE
POGONSKA RAZINA
finalna potronja
i opskrba
ETC1
KONTROLA
OPTIMIZACIJA
MJERENJE
ZAPISIVANJE
ETC2
ETC n
IZVJETAVANJE
ETC1
FINALNA POTRONJA
ETC2
OPREMA
Sustav mjerenja
uinka
OPSKRBA
25,000
.
20.000
15.000
10.000
Preveliko rasipanje
ne provodi se SGE
5.000
0
0
200
400
600
800
Na temelju podataka dobivenih tijekom opeg energetskog pregleda zgrade (upitnik dio o
gospodarenju energijom, provjera procedura i razgovori s kljunim osobama na lokaciji) potrebno je
ocijeniti dostatnost postojeih organizacijskih procedura i naina praenja potronje energije i vode,
te ukoliko je nezadovoljavajua predloiti konkretna poboljanja.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
50
Ocjena
Politika
energetske
efikasnosti i
zatite okolia
Uprava
poduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
predana je
proklamiranoj
politici
energetske
efikasnosti i
akcijskom planu
koji se redovito
aurira
Formalno
donesna
politika
energetske
efikasnosti
ali Uprava
poduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
nije joj predana
Politika se
neredovito
aurira
Djelatnici
ili osoblje u
zgradi ne zna
za postojanje
politike
energetske
efikasnosti
Organizacija
Gospodarenje
energijom
potpuno je
integrirano u
upravljaku
strukturu
Jasno su
podjeljene
uloge i
odgovornost
vezano uz
potronju
energije
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja
je formalno
podreena
energetskom
odboru koji
vodi jedan od
lanova Uprave
poduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
Prikupljanje
i analiza
podataka
o potronji
energije i vode
Odravanje i
nabava nove
opreme
Redoviti
formalni i
neformalni
naini
komunikacije
izmeu osobe
zaduene za
gospodarenje
energijom
i ostalih na
svim nivoima
upravljanja
Uspostavljen je
sveobuhvatni
sustav za
praenje
potronje
energije i vode,
ostvrenih
uteda te
prepoznavanje
mogunosti za
utede
O ostvarenjima
u podruju
energetske
efikasnosti
redovito se
informiraju
svi djelatnici/
korisnici
Izvrsna praksa
odravnja i
nabave nove
opreme
Primjenjuju
se sve stavke
positivne
diskriminacije
za zelenu
nabavu
temeljenu na
LCCA
Energetski
odbor koristi se
kao glavni izvor
informacija
vezanih uz
potronju
energije i ima
dirketnu vezu
prema glavnim
potroaima
Uspostavljen
je relativno
jednostavan
sustav za
praenje
potronje
energije i vode
na lokaciji
te za glavne
potroae
O ostvarenjima
u podruju
energetske
efikasnosti se
ne informiraju
svi djelatnici/
korisnici
Vrlo dobra
praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Koriste se
dijelovi LCCA
kao podloga
za odluivanje
prilikom
nabave nove
opreme
Komunikacija
51
Ocjena
Politika
energetske
efikasnosti i
zatite okolia
Organizacija
Komunikacija
Prikupljanje
i analiza
podataka
o potronji
energije i vode
Odravanje i
nabava nove
opreme
Kontakt prema
glavnim
potroaima
energije
ostvaruje se
preko ad-hoc
uspostavljenog
energetskog
odbora koji
vodi netko na
razini Voditelja
odjela ili slube
Potronja se
prati preko
mjerne
opreme
postavljene
od strane
opskrbljivaa
energijom
Analiziraju
se trendovi
i trokovi za
energiju i
vodu su dio
planiranja
prorauna
Dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Za investicije
u dijelu koji
se odnosi na
energetsku
efikasnost
koristi se
metoda
jednostavnog
povrata
poetne
investicije
Koristi se
nepisana
politika
energetske
efikasnosti
Gospodarenje
energijom dio
je povremenih
aktivnosti
dijela osoblja
s ogranienim
autoritetom i
utjecajem
Neformalni
kontakti izmeu
inenjera iz
Slube za
odravanje
ili energetiku
i velikih
potroaa
energije
Godinja
izvjea o
potronji
energije i vode
baziraju se
na izvjeima
opskrbljivaa
energijom
uz praenje
viegodinjeg
trenda
potronje
energije
Ograniena ali
dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Ne ulae se u
poboljanja
vezana uz
energetsku
efikasnost
Ne postoji
politika
energetske
efikasnosti
Ne postoji
SGE ili bilo koji
drugi oblik
delegiranja
odgovornosti
vezane uz
potronju
energije i vode
Nema
kontakata i
informacija
prema
djelatnicima
i velikim
potroaima
Ne prati se
potronja
energije i vode
Slaba praksa
odravanja
Ne ulae se u
energetsku
efikasnost
Politika
energetske
efikasnosti
definirana
od strane
odgovornih
iz Slube za
odravanje
ili energetiku
nije formalno
usvojena
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja
povremeno
izvjetava
energetski
odbor te je
nejasna veza
prema Upravi ili
vlasniku
Preporuke koje se daju moraju biti usmjerene k uspostavi potpuno funkcionalnog sustava
za gospodarenje energijom. Klijentu je potrebno naglasiti kako je upravo i jedino SGE jamstvo
dugoronog uspjeha programa energetske efikasnosti. Svrha SGE-a je omoguiti kontinuirani
napredak s ciljem poveanja efikasnosti koritenja energije tj. smanjenja potronje energije i vode po
jedinici aktivnosti.
Uspostavljen SGE omoguava nam da kroz kontinuiran nadzor nad potronjom energije
potvrdimo uspjenost implementiranih mjera poboljanja energetske efikasnosti, te ini osnovu za
sustavno praenje i verifikaciju postignutih rezultata. Takoer, redovita analiza prikupljenih podataka,
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
52
koja je sastavni dio SGE-a, omoguava nam rano identificiranje promjena u potronji energije i u
sluaju negativnih promjena brzu reakciju odgovornih slubi.
Tijekom detaljnog energetskog pregleda potrebno je za svaki ETC provjeriti mogunost
instaliranja dodatne mjerne opreme te predloiti idejno rjeenje budueg SGE-a.
4.4.2
Prilikom provedbe opeg energetskog pregleda potrebno je napraviti analizu tarifa i cijena
po kojima se u analiziranoj zgradi nabavlja energija i voda. Vrlo esto u ovom segmentu postoje
znaajni potencijali za poboljanje efikasnosti, posebice kod veih objekata. Takoer, potrebno je
naglasiti kako se ovdje u veoj mjeri radi o ekonomskoj a ne o energetskoj efikasnosti. Primjera radi,
promjena tarifnog modela za preuzimanje elektrine energije ne znai utede u energiji ve samo
utede u novcu.
Na slici 20. navedeni su nuni ulazni parametri te oekivani rezultati analize sustava nabave
energije. Podaci o vaeim tarifama i cijenama za preuzimanje elektrine energije mogu se nai na
internet stanicama opskrbljivaa (npr. Hrvatska elektroprivreda http://www.hep.hr/ods/kupci/tarifni.
aspx). Jednako tako vrijedi i za preuzimanje toplinske energije ili pare iz javne distribucijske mree
(npr. Hrvatska elektroprivreda http://www.hep.hr/toplinarstvo/kupci/default.aspx) ili prirodnog plina
(npr. Termoplin d.d. http://www.termoplin.com/index.php?option=com_content&task=view&id=20&I
temid=41) ili ukapljenog naftnog plina (npr. PROplin d.o.o. http://www.proplin.hr/cjenik_autoplina.
html).
REZULTATI
ANALIZE
ULAZNI
PARAMETRI
Analiza naina
nabave energije,
tarife i cijene
Ugovori s postojeim
opskrbljiva ima energijom
Raspoloivi energenti na lokaciji
Cijene raspoloivih energenata na lokaciji
53
OPIS MJERE
Uvoenje prirodnog plina umjesto elektrine
energije kao energenta za proizvodnju
toplinske energije.
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
INVESTICIJA
Temeljem dobivenih ponuda od strane moguih
izvoaa radova odreena je visina investicije u
iznosu od 1.540.000 KN.
Stavke investicije:
Mjerno redukcijska stanica (MRS).
Elektrostrojarska oprema kotlovnice (kotao,
plamenik, optone pumpe, mijeajui ventil,
plinski prikljuak, plinodojava, elementi
dimnjaka) uz trokove demontae stare i
ugradnje nove strojarske opreme.
Vanjska plinska mrea PEHD.
Unutarnja plinska mrea elik.
Neophodni graevinski radovi i rekonstrukcije.
Projekti za MRS, plinsku mreu, kotlovnice.
UTEDE
Uteda u energiji (SE): SE = 0 (Utroena toplinska energija ne ovisi o energentu koji se koristi, budua
potronja prirodnog plina odgovara sadanjoj potronji elektrine energije tj. Eel.en. = Epp)
Uteda u novcu (SN): SN = Trokovi za elektrinu energiju (Tel.en.) Trokovi za prirodni plin (Tp.p.) = Eel.en.
0,58 KN/kWh Epp 0,25 KN/kWh = 293.700 KN/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Emisije CO2 kao posljedica koritenja elektrine energije Emisije
CO2 kao posljedica koritenja prirodnog plina [5] = 226,64 t CO2/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 5,24 god.
54
4.4.3
Vanjska ovojnica
55
Pri predlaganju nivoa toplinske zatite potrebno je analizirati to naprednija rjeenja kojima
e se ostvariti optimalni nivo izmeu energetskih uteda i cijene ugradnje. Uobiajena je situacija da
zahvati u saniranje vanjske ovojnice objekata samo zbog poveanja energetske efikasnosti imaju dugi
period povrata pa ih stoga treba kombinirati s planiranim radovima obnove i rekonstrukcije. Jedna je
od najeih mjera koje se poduzimaju ugradnja automatskih vrata na ulaze za vozila ili drugu vrstu
dostave materijala i opreme.
Pitanje 8: Kako analizirati mogunost rekonstrukcije vanjske ovojnice npr. postavljanje
izolacije na neizoliranog objekt u zagrebakoj regiji?
OPIS MJERE
TRENUTNO STANJE
Opi podaci o objetu
Lokacija Zagreb
Korisna povrina: Ak=143 m2
Oploje grijanog djela zgrade: A =360 m2
Obujam grijanog dijela zgrade: Ve=446 m2
Plotina proelja: Auk= 272 m2
Plotina prozora: Awuk=17 m2
Vanjski zidovi neizoliranog objekta izgraeni
su od pune opeke debljine 30 cm ( U=1,67
W/m2K).
Ni jedan graevinski dio objekta ne
zadovoljava uvjete o minimalnoj toplinskoj
zaiti prema Tehnikom propisu o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj
zatiti u zgradama. ( NN 110/08). Specifina
godinja potronja toplinske energije iznosi
187 kWh/m2.
56
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
INVESTICIJA
Investicija obuhvaa izvedbu nove fasade,
koja iznosi 280 kn/m2, odnosno 44.000 kn
za 156 m2. Razlika u izvedbi klasine fasade
od vapneno cementne buke s bojanjem
i toplinske fasade je 23.000 kn za 156 m2
(cijene su izraene s PDV-om).
Slojevi izoliranog vanjskog zida:
Vapneno-cementna buka (2,00 cm)
Puna opeka od gline (30,00 cm)
Polimerno cementno ljepilo (0,50 cm)
Lamele kamene vune (10,00 cm)
Polimerno cementno ljepilo (0,50 cm)
Silikatna buka (0,20 cm)
UTEDE
Uteda u energiji: 1344 m3/god (prirodnoi plin) , 9576 kWh/god ( elektrina energia), 4,37 prm/god
( ogrijevno drvo), 1141 l/god ( loivo ulje)
Uteda u novcu: 2.795 kn/god (prirodni plin), 5.746 kn/god (elektrina energija), 1.619 kn/god
(ogrijevno drvo), 6.426 kn/ god ( loivo ulje)
Godinje utede u emisijama CO2 : 2,55 t CO2/god (prirodni plin), 5,08 t CO2/god (elektrina energija),
0 t CO2/god (ogrijevno drvo), 2,97 t CO2/god (loivo ulje) .
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 15,7 god (prirodni plin), 7,7 god (elektrina energija),
27,2 god (ogrijevno drvo), 6,8 god (loivo ulje)
4.4.4
57
ms ,1[t/h]
h s ,1[kJ/kg]
ms,2 [t/h]
hs,2[kJ/kg]
ms,n[t/h]
hs ,n[kJ/kg]
Predgrija
zraka
Zrak za sagorijevanje
Dimni plin
msteam [t/h]
hsteam [kJ/kg]
Ispusni
ventil
Glavniventil
Ekonomajzer
Granica kotlovskog sustava
Kotao
Ispusni
ventil
Ispusni
ventil
Procesni
grija
Rezervoar
povratnog
kondenzata
Kondenzatorska
pumpa
Plamenik
Napojna
pumpa
m CR[t/h]
t CR[ oC]
Voda
mc ,2 [t/h]
t c,2[ oC]
mc,2[t/h]
o
t c ,2[ C]
mc,n[t/h]
tc,n[oC ]
mMU[t/h]
t MU [ oC]
Gorivo
mFW[t/h]
t FW[ o C]
E kp
Eg
(3)
gdje je:
Ekp
Eg
=
=
58
A.1
KOTLOVI/UREAJI
ZA PROIZ. TOPL.
ENERGIJE
Fiziki pregled
DISTRIBUCIJA/RAZVOD
TOPL. ENERGIJE
KONDENZAT
KRAJNJI
POTROAI
C.2
C.3 Para
C.4 Mjerenja
D.4 Mjerenja
procedure i
A.5 Operativne
sustav regulacije
B.5 Ispusti
A.6 Mjerenja
B.6 Izolacija
Koliina povratnog
kondenzata
UKUPNI REZULTATI
Uobiajeno je da se za svaki znaajniji ureaj za proizvodnju topline npr. kotao snage vee
od 50 kW vodi dnevnik rada u kojem se u ovisnosti o raspoloivim mjernim instrumentima zapisuju
karakteristini podaci. Primjera radi, u dobro opremljenoj kotlovnici instalirana je mjerna oprema koja
omoguuje dnevno biljeenje slijedeih podataka:
Potronja goriva,
Potronja napojne vode,
Sadraj dimnih plinova,
Potronja elektrine energije za pomone sustave te
Predana toplinska energija u sustav razvoda.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
59
Pitanje 9: Isplati li se izolirati cjevovode npr. na veim lokacijama gdje se iz centralne toplinske
podstanice napaja vie objekata?
TRENUTNO STANJE
Na nekoj se lokaciji kao energent za grijanje
koristi toplinska energija iz javne mree.
Tijekom opeg energetskog pregleda
utvreno je pomanjkanje izolacije na dijelu
cijevnog razvoda.
Stara je izolacija uklonjena nakon zadnje
rekonstrukcije cjevovoda i nova nije nikad
postavljena.
Ukupna vanjska povrina neizoliranih cijevi
(P1) iznosi 358,6 m2.
Toplinska
energija iz javne
mree
Toplinska
postaja s
OPIS MJERE
Postavljanje nove izolacije (debljina izolacije od
40 mm kao i na ostalom dijelu razvoda) na
neizoliranom dijelu cjevovoda.
M
izmjenjivaem
topline
Objekt 1
Bez izolacije
50C voda u cijevi (prosjek)
8,9C okolina temperatura (prosjek)
Objekt 2
60
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
Cijena toplinske energije iz javne toplinske mree
Ctopl.en. = 197,41 KN/MWh.
Ugrauje se izolacija debljine izolacije 40 mm
kao i na ostalom dijelu razvoda toplinske energije.
Prema izrazu za izraun koeficijenta prolaza
topline kroz cilindrinu stjenku (P-1) izraunat je
koeficijent prolaza topline k1 = 19,8 W/m2K za
neizoliranu, te k2 = 0,71 W/m2K za izoliranu
cijev.
k=
INVESTICIJA
Temeljem dobivenih ponuda od strane
moguih izvoaa radova odreena je visina
investicije u iznosu od 289.000 KN.
Stavke investicije:
Priprema cjevovoda za postavljanje nove
izolacije.
Nabava i postavljanje izolacije.
Testiranje sustava i putanje u pogon.
1
R1
1
+
+ R1
u R n+1 v
i =1
1
i
ln
R i +1
Ri
(P-1)
gdje je:
k
koeficijent prolaza topline, W/m2K
v koeficijent prijelaza topline s vanjske strane
cijevi, W/m2K, v = 20 W/m2K
u koeficijent prijelaza topline s unutarnje
strane cijevi, W/m2K, u=3.000W/m2K
polumjer, m za cijev NO65 izoliranu
Ri
mineralnom vunom debljine 40 mm R1=34,9
mm, R2=38,1 mm, R3=78,1mm
i
koeficijent provoenja topline, W/mK, za
elinu cijev izoliranu mineralnom vunom
elik=50 W/mK, mineralna vuna=0,041 W/mK
Prosjena temperatura tople vode (Tv) u cijevima u
sezoni grijanja iznosi 50C.
Prosjena okolina temperatura (To) u sezoni
grijanja iznosi 8,9C.
Trajanje ogrjevne sezone (tgrijanje)iznosi 2.100 h/
god.
Ukupna vanjska povrina novoizoliranih cijevi (P2)
iznosi 735,6 m2.
UTEDE
Uteda u energiji (SE): SE = Gubici toplinske energije na neizoliranom dijelu cjevovoda Gubici
toplinske energije na izoliranom dijelu = k1 (Tv To) P1 tgrijanje k2 (Tv To) P2 tgrijanje=
= 567,7 MWh/god.
Uteda u novcu (SN): SN = Uteda u energiji Cijena energije = SE Ctopl.en. = 112.100 KN/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Uteda u energiji koeficijent koji povezuje potronju toplinske
energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 [5] = SE 0,26939 t/MWh = 152,93 t CO2/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 2,58 god.
Kod parnih je sustava bitan povrat istog kondenzata jer znai direktnu utedu u energiji, vodi
i kemijskom tretiranju napojne vode. Takoer, ukoliko to uvjeti na lokaciji dozvoljavaju potrebno
je provjeriti i mogunost koritenja solarne energije za pripremu sanitarne tople vode.
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
61
Pitanje 10: Koja se mjerna oprema najee koristi tijekom detaljnog energetskog pregleda u
sklopu analize sustava za proizvodnju toplinske energije u zgradama?
Tijekom mjerenja u sklopu detaljnog energetskog pregleda koja se odnose na sustav za proizvodnju
toplinske energije u zgradama najee se koristi ureaj za mjerenje i analizu sadraja dimnih plinova,
termometar s mogunou viednevne pohrane podataka, termovizijska kamera i ultrazvuni mjera
protoka.
4.4.5
1
Vidi Zakon o zatiti na radu (Narodne novine, br. 59/96., 94/96., 114/03. i 100/04.) i Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o zatiti na radu (Narodne novine, br. 86/08.) Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada
(Narodne novine, br. 110/08.), Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Narodne novine, br. 03/07.) i Tehniki propis o
sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine, br. 03/07.).
62
Odravanje
opreme-obrada zraka,
filtri
Iskoritenje otpadne
topline
Instalirati ureaje za
povrat otpadne topline
Ventilacija strojarnice
Regulacija rada
kompresora-primarna
regulacija
Odravanje opreme
Eleiminiranje buke i
proputanje sustava
Prostorija 1
Prostorija 2
Kontrolirana
potronja-elimiranje rada
kad nitko ne boravi u
prostoru
Odravanje
Instalirati automatsko
zatvaranje vrata radi
sprjeavanja ulaza
vanjskog zraka
63
KOMPRESOR
KOMPRESOR
Iskoritenje otpadne
topline
Odravanje opreme
USIS SVJEEG
ZRAKA
PRIPREMA
ZRAKA PRIJE
UPUHIVANJA U
PROSTOR
DOVOD
RASHLADNE
ENERGIJE
Odravanje opreme
obrada zraka, filtri
Regulacija protoka
tercijarna regulacija ,
prilagodba protoka
potrebama potroaa
Eliminiranje buke i
proputanja u
razvodu
Eliminiranje grana
koje se ne koriste
KLIMA
KOMORA 1
KLIMA
KOMORA 2
PROSTOR
KLIMA
KOMORA N
PROSTOR
POVRAT DIJELA
STAROG ZRAKA
Instalirati ureaje za
povrat otpadne topline
#4
#1
FINALNA POTRONJA
Kontrolirana potronja
eliminiranje rada kad
nitko ne boravi u prostoru
PROSTOR
PROSTOR
#N
#2
PROSTOR
#3
KLIMATIZIRANI PROSTOR
Odravanje
Instalirati automatsko
zatvaranje vrataradi
spreavanja ulaska
vanjskog zraka
Slika 24: Tipine mjere poboljanja energetske efikasnosti po segmentima u sustavu klimatizacije
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
64
Pitanje 11:
TRENUTNO STANJE
U sportskom se centru u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj kao energent za grijanje koristi
toplinska energija iz javne mree.
Tijekom preliminarnog energetskog pregleda
utvreno je kako u ventilacijskom sustavu,
iako je bilo predvieno prvotnim projektom,
nije instaliran ureaj za povrat otpadne
topline.
Ukupna godinja potronja toplinske
energije (Eg) iznosi 10.321 MWh/god.
OPIS MJERE
Nabava i ugradnja ureaja za povrat otpadne
topline (rekuperator) u ventilacijski sustav u
sportskom centru u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
INVESTICIJA
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
Temeljem dobivenih ponuda od strane
moguih izvoaa radova odreena je visina
investicije u iznosu od 1.314.000 KN.
Stavke investicije:
Izrada projektne dokumentacije.
Priprema cijevnog razvoda za ugradnju
ureaja za povrat otpadne topline.
Nabava i ugradnja ureaja za povrat
otpadne topline.
Testiranje sustava i putanje u pogon
Uteda u energiji (SE): SE = Povrat otpadne topline pri nazivnom optereenju Vrijeme rada sustava za
povrat otpadne topline preraunato na nazivno optereenje = Pn tn = 1.215 MWh/god.
Uteda u novcu (SN): SN = (Uteda u energiji Cijena energije) Godinji trokovi odravanja sustava za
rekuperaciju otpadne topline = (SE Ctopl.en.) To = 203.900 KN/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Uteda u energiji koeficijent koji povezuje potronju toplinske
energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 [5] = SE 0,26939 t/MWh = 327,31 t CO2/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 6,44 god.
Pitanje 12: Koja se mjerna oprema najee koristi tijekom detaljnog energetskog pregleda
u sklopu analize sustava klimatizacije i ventilacije?
Tijekom mjerenja u sklopu detaljnog energetskog pregleda koja se odnose na sustave za klimatizaciju
najee se koristi termometar s mogunou viednevne pohrane podataka, anemometar, ureaj za
mjerenje elektrinih veliina (struja, napon, snaga, energija i cos) s mogunou viednevne pohrane
podataka i ultrazvuni mjera protoka.
65
F1
10 kV; 50 Hz
630 kVA
400V / 230V
T1
Q2
F 10
Upravna zgrada
F8
Vanjska rasvjeta
F7
Pakiraonica
F6
Rasvjeta hale 2
F5
Rasvjeta hale 1
F4
Kompresorska postaja 2
F3
Kompresorska postaja 1
Kotlovnica
F2
Linija drobilica
66
cos
cos
Optereenje [kW]
100
80
Razina
upravljanja
60
40
Stvarno opt.
Preuzeto opt.
Uklonjeno opt.
20
0
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24
Vrijeme[h]
67
Pravilno
dimenzioniranje
elektromotora prilagoeno potrebama
Pravilan izbor
elektromotora (izvedba klasini ili visokoefikasni)
Odravanje
Kvaliteta elektrine
energije na lokaciji
Efikasnost mehanikog
prijenosa
68
Konstantna
brzina
8
6
4
Regulirana
(promjenjiva) brzina
2
0
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
Protok [m3/h]
Ukoliko se na lokaciji nalaze elektromotorni pogoni koje karakterizira veliki broj radnih sati i
konstantno optereenje kroz godinu potrebno je analizirati koritenje visokoefikasnih elektromotora.
Visokoefikasni su elektromotori zbog izbora materijala koji se koriste u njihovoj proizvodnji tei i
skuplji za 10 do 30 %.
U veini je zgrada elektrina rasvjeta vrlo znaajan potroa te nudi znaajne potencijale za
utede. Poslovni su prostori uglavnom osvijetljeni fluorescentnom rasvjetom ili tzv. obinim aruljama
sa arnom niti. Izborom odgovarajueg, visokoefikasnog izvora svjetlosti, uz energetske utede
poveava se i ugodnost boravka u prostoru. Prilikom izbora izvora svjetlosti potrebno je voditi rauna
i o zakonskim normama te potrebnoj osvijetljenosti radnih mjesta. Primjera radi razina osvijetljenosti
radnih mjesta u zatvorenom prostoru propisana je normom Osvijetljenost radih mjesta u zatvorenom
prostoru (HRN ISO/CIE 8995:2003).
69
Pitanje 13:
TRENUTNO STANJE
Na lokaciji su trenutno instalirane 302
svjetiljke s opalnom kapom i s po dvije
fluorescentne cijevi snage 58 W.
OPIS MJERE
INVESTICIJA
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
Stavke investicije:
Demontaa i zbrinjavanje postojeih
svjetiljki.
Projektiranje novog sustava elektrine
rasvjete.
Nabava i ugradnja novih svjetiljki s
parabolik odsijaem te ugraenom
elektronikom prigunicom i 255 W T5
cijevima.
70
UTEDE
Uteda u energiji (SE): SE = Potronja elektrine energije stari sustav(Eel.en.ccg) Potronja elektrine
energije novi sustav(Eel.en.ecg) = 302 tgod. (Pccg Pecg) = 19.328 kWh/god.
Uteda u angairanoj snazi vrnom optereenju (SS): SE = Angairana snaga stari sustav(Pel.en.ccg)
Angairana snaga novi sustav(Pel.en.ecg) = 302 (Pccg Pecg) fi = 7,7 kW/mjeseno
Uteda u novcu (SN): SN = Uteda u energiji + Uteda u angairanoj snazi = SE. 0,52 KN/kWh + SS
70,79 KN/kW mjeseno 12 mjeseci = 16.600 KN/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Uteda u emisiji CO2 kao posljedica smanjenja potronje elektrine
energije [5] = 5,35 t CO2/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 26,38 god.
Napomena: Isplativost ove investicije ne smije se gledati samo iz kuta energetske efikasnosti jer se
predloenim rjeenjem sanacije rasvjetnog sustava postie zadovoljavanje uvjeta zadanih normom
Osvijetljenost radih mjesta u zatvorenom prostoru (HRN ISO/CIE 8995:2003) to prije nije bio sluaj.
4.4.7
Osnovni naini rjeavanja problema gubitaka vode mogu se sagledati kroz sljedee mjere i
postupke:
Utvrivanje i sanacija postojeih uzroka gubitaka,
Edukacija potroaa u cilju to ekonominije potronje,
Aktivni nadzor sustava radi pravodobnog reagiranja prilikom iznenadne pojave
porasta potronje i aktivna kontrola tlaka u cjevovodu te
Pravilno odravanje i obnova postojee vodovodne mree.
Efikasnost programa smanjenja gubitaka najbolje je gledati kroz plansko kombiniranje
nekoliko razliitih metoda. Zastupljenost ciljanih metoda ovisna je o konfiguraciji i specifinostima
pojedinih sustava poevi od tlaka u cjevovodu do broja i vrste izljevnih mjesta te oscilacijama
potronje. Najvanija je mjera unapreenja kontrole potronje vode uvoenje daljinskog nadzora
potronje. U odnosu na uobiajenu praksu koja podrazumijeva kontrolu u prosjeku svakih tridesetak
dana (prema raunima) ovo rjeenje podrazumijeva kontinuirano, svakodnevno, praenje potronje
vode na lokaciji.
71
Protok
Tlak
Lokacija nadzora
protoka i tlaka
Naredbe
Podaci
Alarmi
GSM
INTERNET
CENTAR
NADZORA
GSM/GPRS
GSM/SMS
Slika 29: Shematski prikaz sustava za daljinski nadzor stanja vodoopskrbnog sustava
Kontrola tlaka ima vanu ulogu u smanjenju postojeih gubitaka koje uzrokuju mnogobrojne
male pukotine. Takoer, prekomjerni tlak utjee i na poveanje intenziteta postojeih puknua.
U sluaju da se voda koristi kao rashladni medij krajnje neefikasno je koritenje otvorenih
rashladih krugova.
Ukoliko je mogue na lokaciji je potrebno organizirati prikupljanje kinice za ienje i pranje
vanjskih te zalijevanje zelenih povrina.
72
Pitanje 14: Kako odrediti gubitke uslijed neeljenih isputanja u vodovodnom sustavu?
TRENUTNO STANJE
Tijekom analize rauna za vodu te izrade
bilance potronje vode po glavnim
potroaima i izljevnim mjestima dio
potronje u zadnja etiri mjeseca nije bilo
mogue objasniti.
Dio cjevovoda je dosta star olovne cijevi.
Ne postoji regulacija tlaka u sustavu.
Od strane dobavljaa instalirano je samo
jedno mjerno mjesto. Korisnik nije instalirao
dodatna brojila za kontrolu potronje vode
kod kljunih potroaa.
Ne analizira se potronja vode.
Pretpostavlja se da postoji znaajnije curenje
u vodovodnoj mrei na lokaciji.
INVESTICIJA
Temeljem dobivenih ponuda od strane
moguih izvoaa radova odreena je visina
investicije u iznosu od 623.500 KN.
Stavke investicije:
Projektiranje novog sustava daljinskog
nadzora protoka i tlaka na lokaciji tri
dodatna mjerna mjesta.
Nabava i ugradnja opreme za aktivni nadzor
protoka i tlaka na lokaciji etiri mjerna
mjesta.
Uspostava aktivnog nadzora nad protokom
i tlakom u mrei. Oprema za daljinski nadzor
protoka i tlaka ima mogunost alarmiranja
u sluaju prekoraenja zadanih vrijednosti
protoka i tlaka slanjem sms poruka i
e-mailova na unaprijed definirane korisnike.
Otkrivanje i saniranje neeljenih isputanja.
Obuka korisnika za rad s novom opremom.
OPIS MJERE
Uspostaviti aktivni nadzor protoka i tlaka te
mjerenjem provjeriti stanje vodovodne mree
na lokaciji i sanirati otkrivena mjesta neeljenih
isputanja.
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
Cijena 1 m3 vode iznosi 24,01 KN.
Tijekom noi nema aktivnosti na lokaciji i potrebe
za potronjom vode ali je mjerenjem utvren noni
protok u iznosu od 0,6 l/s.
UTEDE
Uteda u vodi (SV): SV = Vrijeme istjecanja izraeno u m3/god. = 0,6 l/s = 18.921,6 m3/god.
Uteda u novcu (SN): SN = Uteda u vodi cijena vode = SV. 24,01 KN/m3 = 454.300 KN/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Uteda u emisiji CO2 kao posljedica smanjenja potronje vode [5] =
= 5 t CO2/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 1,37 god.
73
4.4.8
4.5
74
Kljuni su parametri analize iznos uteda u energiji, vodi i novcu koji e se ostvariti
provedbom predloene mjere. Izraunatom se iznosu uteda u energiji [kWh] i vodi [m3] pridruuju
ekvivalentne novane vrijednosti u [KN]. Prilikom odreivanja novanog ekvivalenta uteda potrebno
je voditi rauna i o moguim najavama poskupljenja energenata. Primjera radi, ako je tijekom analize
poznato, tj. najavljeno poskupljenje elektrine energije koje e stupiti na snagu prije same provedbe
mjere onda novana vrijednost uteda u elektrinoj energiji treba biti izraunata s novim, veim,
cijenama. Kod odreivanja visine uteda u energiji i vodi potrebno je voditi rauna o meusobnom
utjecaju analiziranih mjera. Primjera radi ako se revitalizacija sustava grijanja prostora sastoji od
zahvata u kotlovnici, razvodu i na krajnjim potroaima kojima se ostvaruju utede od po 30% u
odnosu na referentnu potronju bilo bi pogreno zakljuiti kako e se provedbom ova tri zahvata
smanjiti potronja energije za grijanje u iznosu od 90%. Naime, uvaavajui meusobne utjecaje
ova tri zahvata dolazimo do zakljuka da e se njihovom provedbom potronja energije za grijanje
smanjiti za oko 66% u odnosu na referentnu potronju.
Kao osnovni pokazatelj ekonomske isplativosti mjera poboljanja energetske efikasnosti na
razini opeg energetskog pregleda koristi se tzv. jednostavni period povrata investicije. Jednostavni
je period povrata najjednostavniji kriterij ekonomskog odluivanja o investicijama. Na temelju
izraunatih ekonomskih pokazatelja (jednostavni period povrata investicije) definira se prioritetna
lista mjera za poboljanje energetske efikasnosti.
Jednostavni se period povrata rauna prema izrazu:
J PP =
I
god.]
N [
gdje je:
(5)
JPP
75
N1
N2
NT
1 +
2 + ... +
(1 + k ) (1 + k )
(1 + k )T
NPV =
gdje je:
NPV
=
Io =
(1 +N k )
t
I 0 [K N ]
t=1
(6)
Nt
diskontna stopa i
vrijeme efektuiranja.
ista sadanja vrijednost temeljni je kriterij ekonomskog odluivanja. Nulta ista sadanja
vrijednost oznaava da je predloena mjera sposobna vratiti uloeni kapital, a mjere s pozitivnom
istom sadanjom vrijednou imaju viu profitabilnost od onih koja se zahtijeva na tritu. Dakle,
pozitivna ista sadanja vrijednost je kriterij prihvatljivosti mjere odnosno projekta. No, najvea
potekoa kod primjene ove metode jest odabir diskontne stope, koji znatno moe utjecati na veliinu
iste sadanje vrijednosti. Zbog toga se najee koristi metoda interne stope povrata (IRR) kao druga
temeljna metoda ekonomskog odluivanja.
Interna stopa povrata diskontna je stopa koja iste novane tokove u itavom vijeku
efektuiranja investicije svodi na vrijednost inicijalnog investicijskog izdatka. Najee se izraava se u
postocima. Interna stopa povrata je zasigurno najprecizniji indikator isplativosti nekog projekta. Ideja
je pronai diskontnu stopu IRR za koju je projekt jo uvijek isplativ, dakle pronai IRR za koji vrijedi:
NPV =
N1
N2
NT
1 +
2 + ... +
(1 + IR R ) (1 + IR R )
(1 + IR R )T
Io =
(1 +NIR R )
t
t=1
I 0 = 0 (7)
76
E M = E Fc H d O c ( 44 /12) B [t]
(8)
gdje je:
EM
EFc
Hd
O c
44/12
Tablica 4:
Hd
[GJ/t(103m3)]
Oc
[-]
EFc Hd Oc
[t CO2/TJ_fuel]
Prirodni plin
15,3
34,00
0,995
55,82
17,2
46,89
0,990
62,44
Loivo ulje
21,1
40,19
0,990
76,59
20,2
42,71
0,990
73,33
Kameni ugljen
25,8
24,30
0,980
92,71
Mrki ugljen
26,2
18,20
0,980
94,15
Lignit
27,6
12,15
0,980
99,18
Gorivo
Emisije CO2 pojavljuju se i kod spaljivanja biomase ili biogoriva ali se prema IPPC preporukama
one ne raunaju jer se smatra da se radi o CO2 koji su biljke tijekom rasta apsorbirale iz atmosfere.
Indirektne emisije CO2 koje su posljedica koritenja elektrine energije ili toplinske energije
iz javne mree raunaju su prema izrazu:
77
EM =
(E F B )
[ t]
106
gdje je:
EM
=
(9)
EF
Koeficijent koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske energije iz javne mree
s odgovarajuim emisijama CO2 izraunat je na temelju podataka iz nacionalne energetske bilance
o potronji goriva za proizvodnju toplinske energije iz javne mree u Republici Hrvatskoj, odnosno
za elektrinu energiju na temelju energetske bilance Hrvatske elektroprivrede (HEP). U tablici 5.
navedene su vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske energije
iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 u Hrvatskoj. Zbog injenice da se vrijednosti u tablici
5. mijenjaju ovisno o sezoni ali i stanju te razvoju toplinarskog odnosno elektroenergetskog sustava u
Republici Hrvatskoj korisnicima ovog Prirunika predlaemo da prije izrauna emisija uvijek provjere
zadnje vrijednosti ovog koeficijenta na internet stranicama HEP-a i MINGORP-a.
Tablica 5:
Energent
[g CO2/kWh]
Elektrina energija
Toplinska energija iz javne mree
Mjerna jedinica
[g CO2/MJ]
276,75
269,39
74,83
Takoer, Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 36/10) u sklopu
definiranih metodologija energetskog certificiranja stambenih i nestambenih zgrada (Prilozi 6 i 7)
zgrada ima navedene koeficijente koje se koristi za izraun emisija ugljinog dioksida.
78
Pitanje 15: Kako bi trebao izgledati saeti prikaz mjere zamjene energenta za proizvodnju
toplinske energije analizirane tijekom opeg energetskog pregleda prirodni plin umjesto
ekstra lakog loivog ulja?
TRENUTNO STANJE
Za proizvodnju se toplinske energije za
grijanje i pripremu sanitarne tople vode
koristi ekstra lako loivo ulje.
Godinja potronja ekstra lakog loivog ulja
za grijanje i pripremu sanitarne tople vode
(Eellu) iznosi 229.601 l/god. odnosno
2.302,9 MWh/god.
Razvod i ogrjevna tijela su u odlinom
stanju rekonstruirano prije 11. mjeseci
termostatski ventili na radijatorima.
Razvojem je infrastrukture na lokaciji postao
dostupan i prirodni plin.
Postojea kotlovnica karakteristikama
ne udovoljava zahtjevima Pravilnika o
tehnikim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i odravanje plinskih
kotlovnica (Slubeni list SFRJ 10/1990 i
52/1990).
OPIS MJERE
Uvoenje prirodnog plina umjesto ekstra lakog
loivog ulja kao energenta za proizvodnju toplinske
energije.
Prirodni plin
Legenda
MRS prikljuak na
gradsku plinsku
mreu
:
Novi objekti na lokaciji
Razvod plina
na lokaciji
Sadanja
kotlovnica
loena ekstra
lakim loivim
uljem
(topla grana )
Sustav grijanja
(hladna grana )
Slika P-2: Pojednostavljena shema toplinskog sustava na lokaciji budue stanje oznaeno zelenom bojom
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
79
INVESTICIJA
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
Stavke investicije:
Mjerno redukcijska stanica (MRS).
Elektrostrojarska oprema kotlovnice (kotao,
plamenik, optone pumpe, mijeajui ventil,
plinski prikljuak, plinodojava, elementi
dimnjaka) uz trokove demontae stare i
ugradnje nove strojarske opreme.
Vanjska plinska mrea PEHD.
Unutarnja plinska mrea elik.
Neophodni graevinski radovi i
rekonstrukcije.
Projekti za MRS, plinsku mreu, kotlovnice.
UTEDE
Uteda u energiji (SE): SE = Utroena energija uz loenje ekstra lakog loivog ulja 0,05 = Eellu 0,05 =
= 115,1 MWh/god.
Uteda u novcu (SN): SN = Trokovi za ekstra lako loivo ulje Trokovi za prirodni plin = 1.239.800 KN/
god. 52.800 KN/god. = 687.000 KN/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Emisije CO2 kao posljedica koritenja ekstra lakog loivog ulja
Emisije CO2 kao posljedica koritenja prirodnog plina [5] = 18,7 t CO2/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 3,36 god.
4.6
80
Pitanje 16: Koje su sve informacije potrebne za izradu zavrnog izvjea tijekom provedbe
opeg energetskog pregleda?
Zavrno izvjee za
klijenta
Lista prioritetnih mjera energetske efikasnosti
koje je potrebno dodatno analizirati u detaljnom
energetskom pregledu
Plan aktivnosti u nastavku projekta plan
provoenja detaljnog energetskog pregleda
81
Pitanje 17: Koje su sve informacije potrebne za izradu zavrnog izvjea, Investicijske studija
tijekom provedbe detaljnog energetskog pregleda?
Zavrno izvjee ,
Investicijska studija, za
klijenta
Razraen projekt
poboljanja energetske efikasnosti
Plan aktivnosti u nastavku projekta plan
implementacije predloenih mjera energetske
efikasnosti
Ciljevi i plan za
praenje rezultata projekta
Plan mjerenja
Rezultati mjerenja
Analiza rezultata mjerenja
82
Tablica 6:
Poglavlje u izvjeu
Objanjenje
Saetak
Uvod
83
Vano je naglasiti kako je u saetku Izvjea potrebno napraviti tablicu u kojoj e biti
predstavljeni kljuni parametri prorauna (investicija, izraunate utede i jednostavni period povrata
investicije). Na ovaj se nain Upravi poduzea koje je vlasnik ili korisnik zgrade na pregledan nain
predstavljaju za njih najvaniji parametri svake od analiziranih mjera.
Tablica 7:
RBr
Opis mjere
Troak
implementacije
[KN]
Utede [KN]
JPP [godina]
1.
Uspostava sustava za
gospodarenje energijom
2.208.000
402.000
5,49
2.
Revitalizacija vanjske
ovojnice i saniranje
toplinskih mostova
3.405.000
207.000
16,45
3.
Rekonstrukcija sustava
grijanja, zamjena energenata
2.305.000
687.000
3,36
4.
Revitalizacija sustava
elektrine rasvjete
83.200
25.000
3,33
5.
Kompenzacija prekomjerno
preuzete jalove energije
27.000
6.200
4,35
6.
Uspostava sustava za
gospodarenje vodom
(zatvoreni rashladni krugovi)
1.616.000
1.446.000
1,12
7.
Revitalizacija
klimatizacijskog sustava,
zamjena dotrajalih
rashladnih kompresora
454.000
89.400
5,08
9.
Rekonstrukcija parionice
i prelazak na indirektno
parenje
231.400
72.500
3,19
10.329.600
2.935.100
3,52
UKUPNO
84
85
5. Zakljuak
Energetski je pregled sustavna analiza potronje energije i vode u zgradi s ciljem utvrivanja
efikasnosti potronje, te pronalaenja i vrednovanja potencijala za ostvarivanje uteda. Kljuni su
rezultat energetskog pregleda ekonomski opravdane mjere poboljanja energetske efikasnosti koje
se preporuuju za provedbu.
U analizi odnosa izmeu aktivnosti u zgradi i potronje energije nikako se ne smije zanemariti
ljudski faktor. Naime, unaprjeenja efikasnosti potrebno je traiti i na strani tehnologije (strojevi i
oprema) ali i na strani upravljanja opremom (ljudski faktor). Drei se sustavnog pristupa konzultant
analizira sve segmente potronje energije i vode, od ulaza i energetskih transformacija do neposredne
potronje kroz aktivnosti koje se odvijaju u zgradi.
U zakljuku elimo podsjetiti da je za provoenje bilo opeg ili detaljnog energetskog
pregleda u zgradama kljuno slijedee:
Dobro planiranje svih aktivnosti i pravovremena komunikacija s klijentom,
Razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju u objektima na lokaciji,
Pravilno prepoznavanje mogunosti poboljanja energetske efikasnosti i
Sustavan i jasan prikaz rezultata i smjernica za nastavak aktivnosti kroz izvjee koje
se dostavlja klijentu.
Zanemarivanjem bilo kojeg od gore navedena etiri kljuna koraka energetski pregled nee
poluiti oekivane rezultate.
86
6. LiteraturA
[1]
[2]
[5]
[6]
[7]
87
Prilog 1:
Molimo popunjeni upitnik vratite e-mailom na slijedeu adresu: (upisati e-mail adresu na
koju elite dobiti popunjeni upitnik) te sve skice, nacrte i sheme poaljite potom na slijedeu
adresu (upisati adresu na koju elite dobiti skice i sheme)
OPI PODACI O PODUZEU KOJE JE VLASNIK ILI KORISNIK ZGRADE TE KONTAKT OSOBI
Naziv poduzea:
Adresa poduzea:
Ime kontakt osobe:
Poloaj kontakt osobe:
Telefon:
Fax:
E-Mail:
88
Ukoliko je dostupna dostavite nam skicu rasporeda objekta na lokaciji s naznakom planiranih
proirenja
Primjer skice rasporeda objekta na lokaciji s naznakom planiranih proirenja
Aktivnosti na lokaciji
Ukratko opiite aktivnosti koje se odvijaju po objektima na lokaciji.
Koliko iznose ukupni godinji sati koritenja objekata? Molimo navedite radne dane u tjednu
i da li imate kolektivni godinji odmor tijekom kojeg se prekidaju (zaustavljaju) aktivnosti na
lokaciji?
89
NE
DA,
kupovina energenata
nadzor i odravanje instaliranih ureaja
uinkovito gospodarenje energijom
NE
DA
Ako je Va odgovor na ovo pitanje bio DA molimo navedite uz pojedini energent kako pratite
njegovu potronju u odnosu na navedene aktivnosti:
D: dnevno
T: tjedno
M: mjeseno
K: kvartalno
Kontrola pristiglih
rauna
P: polugodinje G: godinje
Oitanje
brojila
Elektrina energija
Prirodni plin
Loivo ulje
Kruta goriva
Toplinska energija iz javne mree
Voda
Ostali energenti (navesti)
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA zgrada
Analiza
potronje
90
Da li su u zadnje tri godine u Vaem poduzeu ili zgradi poduzete neke mjere i postupci
vezani uz racionalno gospodarenje energijom?
NE
R.BR.
DA
UTEDA ENERGIJE
KOLIINA
VRSTA
OPIS
Da li se prema Vaim saznanjima u naredne tri godine u Vaem poduzeu ili zgradi planira
poduzeti neka od mjera vezana uz racionalno gospodarenje energijom?
NE
R.BR.
OPIS
porast
pad
malen
umjeren
visok
malen
umjeren
visok
91
U kojem smjeru oekujete da e se kretati trokovi za energiju kroz naredne tri godine u
Vaem poduzeu?
pad
porast
< 10%
10-20%
20-30%
> 30%
92
Konstrukcijske
karakteristike
Materijal
beton,
puna
opeka,
uplja
opeka,
Ukupna
debljina
[cm]
Debljina sloja
Povrina
toplinske
konstrukcije
izolacije
[m2]
[cm]
Koeficijent
prolaska
topline
U [W/m2 K]
Napomena
93
Izvedba
ostakljenja npr.
trostruko izostaklo s plin. i lowe
premazom (ako
je vie razliitih
tipova navesti
povrine za svaki
tip odvojeno)
Okvir
ostakljenja npr.
drvo, aluminij,
plastika itd.
Zatita od
sunca
Napomena
KOTAO No.1
Predgrija
ulja
JE
Odmuljivanje
IM
PR
KOTAO No.2
Pumpe
napojne
vode
Povrat
kondenzata
oko 65 %
SPREMNIK
NAPOJNE
VODE
Voda
94
95
96
ELEKTRINA ENERGIJA
Molimo priloiti jednopolnu shemu razvoda elektrine energije na lokaciji.
Primjer jednopolne sheme razvoda elektrine energije.
Q1
Preuzimanje na
srednjem naponu
F1
10 kV; 50 Hz
630 kVA
400V / 230V
T1
Q2
F9
F 10
Upravna zgrada
F7
Vanjska rasvjeta
F6
Pakiraonica
F5
Rasvjeta hale 2
F4
Rasvjeta hale 1
Kompresorska postaja 1
Kotlovnica
F3
Kompresorska postaja 2
F2
Linija drobilica
97
VODA
Na koliko mjesta se preuzima voda iz javne vodovode mree?
Da li se voda koristi za hlaenje u otvorenim rashladnim krugovima?
Koji je promjer ulaznog cjevovoda?
Da li postoji regulacija tlaka?
Kolika je duljina [m] vodovodne mree na lokaciji?
Od kojeg su materijala napravljene vodovodne cijevi? Navesti tip materijala i duljinu
cjevovoda u metrima.
Procijenjeno dnevno
vrijeme rada ureaja
(npr. 1 sat 5 dana u
tjednu ili 2 sata dnevno
od listopada do
travnja)
98
ZNAAJNIJI POTROAI
SUSTAV KLIMATIZACIJE/VENTILACIJE
Molimo priloiti shemu klimatizacijskog/ventilacijskog sustava na lokaciji.
Primjer sheme klimatizacijskog sustava na lokaciji.
A
OEF
OEF
AEF
AEF
133300 m 3 /h
AHU
46800 m3 /h
RA
FA
RA
44800 m3 /h
85800 m3 /h
605 kW
FA
FA
3150 m3 /h
SVJEI
ZRAK
PROSTORI
24 o C
SA
SA
RA
AHU
3150 m3 /h
66 kW
OAHU 1 & 2
SVJEI
ZRAK
RA
AHU
19100 m3 /h
PROSTORI
24 o C
50 %
39400 m3 /h
170 kW
SA
PR
84000 m3 /h
1512 kW
SA
AHU
CFU
JE
538800 m 3 /h
1943 kW
SA
PROSTORI
24 o C
50 %
IM
179600 m 3 /h
825 kW
30250 m3 /h
63900 m3 /h
494500 m 3 /h
PROSTORI
24 o C
50 %
PROSTORI
24 o C
50 %
FA
OAHU 3
SVJEI
ZRAK
OAHU 4
SVJEI
ZRAK
99
Procijenjeno
dnevno vrijeme rada
rasvjetnog tijela (npr.
1 sat 5 dana u tjednu
ili 2 sata dnevno od
listopada do travnja)
Oznaka zgrade
ili mjesta gdje se
rasvjetno tijelo nalazi
(npr. upravna zgrada ili
vanjska rasvjeta)
*za fluorescentnu rasvjetu obavezno navesti ako se koriste elektronike prigunice jer e se u protivnom smatrati da se koriste
magnetske.
HVALA NA SURADNJI!!!
100
Prilog 2.
SUGLASNOST
Upisati naziv tvrtke ili institucije koja obavlja energetski pregled dajemo suglasnost da se u nae
ime smije obratiti Upisati naziv tvrtke koja je isporuitelj traenog energenta u cilju dobivanja podataka
o potronji Upisati traeni energent za sva mjerna mjesta za koja raune plaa Upisati naziv tvrtke ili
institucije u kojoj se obavlja energetski pregled za razdoblje od Upisati poetni datum do Upisati zavrni
datum.
Suglasnost se smije koristiti jednokratno za dobivanje gore navedenih podataka u cilju
provedbe energetskog pregleda i u druge svrhe se ne smije upotrebljavati.
Upisati ime, prezime i titulu predsjednika Uprave ili direktora tvrtke ili institucije u kojoj se obavlja energetski
pregled
101
Prilog 3.
Upisati naziv tvrtke ili institucije koja obavlja opi energetski pregled
Adresa tvrtke/institucije
Matini broj tvrtke/institucije
Predmet:
102
Prilog 4.
Sustav za ventilaciju/klimatizacije
Tipine mjere - analizirati
Stanje i odravanost opreme za proizvodnju, razvod i predaju rashladne energije.
Zamjena starih ureaja s novijim i efikasnijim.
Iskoritenje otpadne topline rashladnih agregata.
Zamjena predimenzioniranih ureaja manjim i pogonu prilagoenim.
Isplativost rekonstrukcije izolacije svih cjevovoda.
Mogunosti i potrebe za frekventnom regulacijom pogona.
Optimiranje voenja procesa klimatizacije smanjenje vremena rada sustava.
Ventiliranje prije poetka radnog vremena - u vrijeme nie tarife za preuzimanje elektrine
energije.
Ugradnja dvostrukih automatskih vrata na ulaze za vozila ili drugu vrstu dostave materijala i
opreme u klimatizirani prostor.
Iskoritavanje otpadne topline koja se ventilacijskim sustavom izbacuje iz prostora.
103
Elektroenergetski sustav
Tipine mjere - analizirati
Optereenost transformatora samo za preuzimanje na srednjenaponskoj razini.
Upravljanje vrnim optereenjem.
Kvaliteta elektrine energije.
Kompenzacija jalove snage.
Stanje i odravanost elektromotornih pogona.
Optimiranje rada elektromotornih pogona to je mogue krai rad u praznom hodu.
Zamjena predimenzioniranih ureaja s manjim i pogonu prilagoenim.
Isplativost ugradnje ureaja za frekventnu regulaciju elektromotora koje karakterizira
promjenjivost optereenja.
Ispravnost uputanja vrsta spoja elektromotora, meki uputa.
Isplativost visokoefikasnih elektromotora u pogonima koje karakterizira veliki broj radih sati te
konstantan teret kroz godinu.
Stanje i odravanost sustava elektrine rasvjete.
Optimiranje sustava elektrine rasvjete (maksimiziranje koritenja dnevnog svjetla, senzori u
prostoru, zoniranje rasvjete itd.).
Isplativost zamjene postojeih izvora svjetlosti s novim, visokoefikasnim izvorima svjetlosti te
svjetiljkama s kvalitetnijom optikom.
104
Biljeke