SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br. 1925

PRIMJENA GIS-a PRI PROJEKTIRANJU

SREDNJENAPONSKIH RAZDJELNIH
MREA
Igor Bujan

Zagreb, veljaa 2001.

PRIMJENA GIS-a PRI PROJEKTIRANJU

SREDNJENAPONSKIH RAZDJELNIH
MREA

Igor Bujan
0036351396

Sadraj:
Predgovor _______________________________________________ 4
1. Projekt _______________________________________________ 5
1.1 Uvod _________________________________________________________ 5
1.2 Osnovni dijelovi projekta________________________________________ 6

2. Ukljuivanje raunala u proces programiranja _____________ 10

3. Prorauni ____________________________________________ 12
3.1 Nadzemni vod ________________________________________________ 12
3.1.1 Proraun graninog raspona dalekovoda _______________________ 12
3.1.2 Dimenzioniranje izolacije ____________________________________ 14
3.1.3 Kontrola sigurnosnih razmaka ________________________________ 15
3.1.4 Dimenzioniranje uzemljenja __________________________________ 16
3.1.5 Proraun pada napona ______________________________________ 19
3.2 Kabelski vod _________________________________________________ 21
3.2.1 Izbor i termika kontrola kabela_______________________________ 21
3.2.2 Kontrola tienja srednjenaponskog kabela______________________ 23
3.2.3 Pad napona na kabelu_______________________________________ 26
3.3 Transformatorska stanica ______________________________________ 28
3.3.1 Izbor tranformatora_________________________________________ 28
3.3.2 Kratki spoj ________________________________________________ 28
3.3.3 Dimenzioniranje sabirnica ___________________________________ 30
3.3.4 Uzemljenje trafostanice ______________________________________ 31

4. Primjer prorauna srednjenaponskog kabelskog voda _______ 32

4.1. Izbor i termika kontrola kabela ________________________________ 33
4.2. Kontrola tienja kabela _______________________________________ 33
4.3. Pad napona na kabelu _________________________________________ 35

5. Primjer prorauna srednjenaponskog kabelskog voda upotrebom

raunala _______________________________________________ 37
6. Zakljuak ____________________________________________ 44
Literatura: _____________________________________________ 45

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Predgovor
Nakon procesa planiranja razdjelne mree kojim se utvruju potrebe
za novim vodovima i napojnim tokama te njihovim smjetajem u prostoru,
prije izgradnje svakog dijela mree potrebno je napraviti projekt kojim se
utvruje koja e oprema biti upotrebljena s obzirom na pogonske, klimatske i
ine zahtjeve te da li ona zadovoljava propise i standarde. Projekt ukljuuje i
analizu trokova izgradnje kao i nacrte s tonom dispozicijom opreme u
prostoru te sheme spajanja opreme i uklapanja u postojeu mreu. Sve to je
zadatak projektanta, odnosno, projektnog ureda.
Projektiranje se tijekom godina nije puno promijenilo tako da se taj
proces obavlja po nekim ustaljenim koracima upotrebom osobnog iskustva i
vlastitog znanja projektanta te uvidom u neke prole uspjele projekte.
Razvojem informatike tehnologije i raunala, pogotovo u zadnje vrijeme,
postalo je vrlo jednostavno i lagano rjeavanje sloenih matematikih
problema, obavljanje istih ili podjednakih problema ili formi, distribucija i
uvanje razliitih vrsta podataka i kartografije i to u obliku koji je dostupan
svima i koji omoguuje vrlo lak pristup, pregledavanje, koritenje i izmjenu
postojeih zapisa. Logian slijed stvari je i pokuaj ukljuivanja raunala u
proces projektiranja ime bi se taj posao u nekim svojim djelovima znatno
olakao, ubrzao, sprijeile mogue pogreke zbog ljudskog faktora te
upotrijebile sve prednosti raunalne podrke od jednostavne distribucije i
pretraivanja podataka (internet, intranet), lake komunikacije i izmjena
podataka s ostalim komunalnim slubama, arhiviranje podataka...
Ovaj diplomski rad pokuat e proniknuti u sam proces projektiranja i
to poevi od samog projekta i njegovih dijelova. Pokuat e utvrditi kako u
sam proces projektiranja srednjenaponskih mrea ukljuiti raunalo te u vezi
s time, na konkretnom primjeru, pokazati kako bi se neki dijelovi projekta
ubrzali upotrebom raunala te time dali prijedlog ili ideju za razvoj buduih
aplikacija koje e znatno olakati proces projektiranja srednjenaponskih
razdjelnih mrea.

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

1. Projekt
1.1 Uvod
Projekt je pismeni rad kojim se odreuju svi potrebni podaci za
izvedbu i odravanje. Cilj i zadatak projekta je:

tehniki

- izvedba,
- odravanje,

ekonomski

- trokovi izgradnje,

organizacijski

- nabava materijala,
- radna snaga,
- rokovi izgradnje,

administrativni - energetska suglasnost,

- suglasnost ureda za urbanizam,
- graevinska i lokacijska dozvola,
- suglasnosti ostalih poduzea i ustanova
ije se instalacije proteu podrujem na
kojem se planira izgradnja.

Projekt moe biti:

idejni osnova mu je da dade neki prijedlog za izgradnju koji se

kasnije moe prihvatiti ili odbaciti,

investicijski - osnova mu je da izrazi trokove potrebne za

izgradnju,

glavni projekt koji sadri sve podatke i proraune vezane za

izgradnju,

izvedbeni ili graevinski, a slui kao skup nacrta, propisa i mjera

potrebnih za izgradnju dotinog objekta.

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

1.2 Osnovni dijelovi projekta

Svaki projekt se sastoji od nekoliko odvojenih dijelova, Neki
karakteristini dijelovi svakog projekta su:

tekstualni dio projekta:

1. uvod to je poetni dio projekta u kojem se navode podaci o
investitoru, projektnom uredu, projektantu, koordinatoru projekta
itd.
2. dokumentacija tu se prilau dokumenti i isprave vezane uz
postavljanje projektanta i

koordinatora projekta, razne izjave,

kontrole kvalitete i ostalo. Neki od uobiajenih dokumenata koji se

nalaze u ovom dijelu projekta su:
-

registracija dotinog projektnog ureda,

rjeenje o postavljanju koordinatora projekta,

rjeenje o postavljanju projektanta,

uvjerenje projektanta o poloenom strunom ispitu,

izjava o primjenjenim mjerama zatite na radu,

izjava o primjenjenim mjerama zatite od poara,

program kontrole i osiguranja kvalitete,

projektni zadatak.

Projektni zadatak zadaje se od naruitelja projekta ( npr. HEP).

Projektni zadatak je vaan dio jer u sebi sadri kljune podatke o projektu.
To su:
-

zadatak projekta to je sve potrebno napraviti u okviru projekta i na

kojoj lokaciji,

koju opremu ukljuuje projekt,

prilog u kojem se nalaze:

-

katastarski plan podruja na kojem se izvode radovi,

skica mree poetno i konano stanje,

jednopolne sheme poetno i konano stanje.

6

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

3. suglasnosti izdaju ih ustanove i poduzea ije se instalacije

nalaze na poodruju (ili prolaze podrujem) koje je obuhvaeno
projektom. Lokacijske dozvole izdaje gradski ured za graditeljstvo,
komunalne i stambene poslove, promet i veze. U njoj se navodi
koje suglasnosti je potrebno ishoditi prije izvoenja projekta.
Suglasnosti izdaju gore navedene ustanove, a njima se eksplicite
navodi kako je potrebno izvesti krianje ili paralelno voenje s
trasama ostalih instalacija te izvoenje graevina s obzirom na
zatitu okolia i ostalo. Neke od uobiajenih suglasnosti su:
-

sanitarno tehniki i higijenski uvjeti,

vodoprivredni uvjeti,

suglasnost HT-a,

posebni uvjeti poduzea za plin,

suglasnost HEP-a,

suglasnost poduzea zaduenog za ceste i dr.

4. tehniki opis njime se opisuje djelovanje elektrine mree ili

instalacije i rijeima ukazuje na pojedine osobitosti. Naroita panja
se poklanja opisu onih dijelova instalacije ije djelovanje nije
mogue potpuno prikazati u nacrtima. Tu se nalaze jo neki
podaci, kao na primjer

podaci o kabelima (zadani projektnim

zadatkom), trase kabela koje se trebaju nai u prilogu na nacrtu

trase, opisi kabelskog rova te nain polaganja istih, spajanje kabela
na postojeu mreu odnosno trafostanicu, dimenzioniranje i
ispitivanje kabela i trafostanice. Ukoliko je na postojeoj mrei radi
poboljanja energetskih prilika ili dotrajalosti potrebno izvriti
rekontrukciju dijela mree to je potrebno ovdje opisati te priloiti
nacrte u kojima je tono oznaen dio mree koji se rekonstruira.

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

5. proraun uobiajeni dijelovi prorauna su:

-

odreivanje snage potronje,

odreivanje vrnog optereenja pojedinih dijelova mree,

odreivanje tipa presjeka vodova (ako nije zadan),

proraun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda

potrebnog za zatitu od previsokog dodirnog napona i
prenapona,

proraun graninog raspona dalekovoda,

dimenzioniranje izolacije zranog voda,

proraun pada napona,

kontrola tienja srednjenaponskog voda,

kontrola toplinskog naprezanja voda ...

6. rjeenja o primjeni mjera zatite na radu ovim dijelom projekta

su tono utvrena pravila koja je potrebno potovati u radu da bi se
izbjegle ikakove nesree pri izvedbi. Za svaki dio izvoenja radova
tono su navedeni postupci i koraci koji se moraju potovati radi
sigurnosti radnika i opreme.
7. specifikacija opreme, materijala i radova detaljan popis svih
materijala (osim alata) koji su potrebni da se projektirana instalacija
ostvari. Svaki materijal u specifikaciji mora biti potpuno opisan, da
se bez daljnjih podataka moe obaviti narudba materijala.
Odreeni materijal navodi se u specifikaciji materijala u samo
jednoj stavci, bez obzira na koliko se mjesta i u koje svrhe
primjenjuje u elektrinoj instalaciji. Ovo je dakle svojevrstan
ekonomski dio projekta. Zbrojivi cijenu opreme i radova potrebnih
za ostvarenje projekta dobiva se ukupna cijena investicije koja je
vrlo vana u izboru izvoaa radova.

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

nacrti na kraju projekta nalaze se nacrti koji izvoau i korisniku mree

omoguuju izvoenje i odravanje mree. Neki od tipinih nacrta su:
-

trase kabela i vodova,

izvedbeni nacrt graevinskih radova,

shema polaganja kablova,

shema uklapanja u postojeu mreu,

postojee stanje mree,

konano stanje mree,

jednopolna shema stanice u koju se uklapa vod ili kabel,

razni nacrti o nainu krianja ili paralenog voenja trase

kabela s ostalim instalacijama ( plin, vodovod, telefon
kanalizacija ...).

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

2. Ukljuivanje raunala u proces programiranja

Dananjim nainom projektiranja projektantu je ostavljeno da sve
dokumente, nacrte te sve ostale potrebne papire sakuplja sam, sam izvodi
trase kabela i vodova prema priloenim nacrtima te iz dobivenih
geometrijskih odnosa izraunava potrebne parametre za proraun. Ovakovim
nainom, inae rutinirani zadaci, koji se iz projekta u projekt ponavljaju i
sastavni su dio svakog ili veine projekata zbog rune obrade ne mogu biti
ubrzani zbog sporosti ovjeka, a time su i podloni grekama zbog nepanje
ili krivog unoenja podataka pri raunanju. Da bi se to izbjeglo, neke djelove
projekta koji se ponavljaju i po nekoj ustaljenoj formi javljaju u gotovo svim
projektima mogue je izvesti na raunalu. U raunalo bi se unesli potrebni
podaci, kao to su podaci o opremi ugraenoj u mreu kao i neki podaci oko
pogonskih energetskih prilika, a raunalo bi , iz poznatih geometrijskih
odnosa koje bi oitavalo sa digitaliziranog nacrta podruja na kojem se vri
zahvat, izraunavalo potrebne parametre za proraun. Sam proraun takoer
tee po nekim ustaljenim koracima i mogue ga je tono matematiki
definirati to je vrlo pogodno za raunalo, a vrijednosti za proraun dobivale
bi se iz prije navedenih geo. odnosa i poznatih podataka o opremi.
Dakle da bismo ustvrdili kako ukljuiti raunalo u ciklus nastajanja
nekog projekta, a u svrhu ubrzanja istog, treba razmotriti svaki pojedini dio
projekta i ustvrditi da li je u njega mogue ukljuiti raunalo i kako.
Naravno da u ovo neemo moi ukljuiti dokumentaciju koja ini dobar
dio jednog projekta kao to su razne izjave, potvrde, suglasnosti itd.
Projektni zadatak nam je osnova daljnjeg nastojanja upotrebe
raunala u projektiranju jer iz njega dobivamo bitne podatke o mrei, opremi
ukljuenoj u projekt te priloge (skica mree, nacrti i sheme). Vana karika u
lancu projekta predstavljat e digitalizirani oblik mape podruja za koji se
mrea projektira. To je osnova da bi se na jednostavan i brz nain dolo do
nekih geometrijskih odnosa potrebnih u proraunu (raspon izmeu stupova,
duljina trase kabela idr.), a koji se inae runo itaju iz mapa ili se izlazi na
10

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

teren radi mjerenja. Osim toga u digitaliziranoj mapi dobivaju se ucrtane sve
ostale instalacije koje se nalaze na tom podruju (plin, vodovod, telefon,
ostale energetske instalacije ...) tako da je trasu novog kabela (ili voda)
relativno lako mogue optimizirati bez izlaska na teren i s vrlo velikom
tonou.
Ucrtavi trasu kabela, voda, mree i ostalih dijelova u mapu rijeen je
prvi dio problema. Da bi raunalo dolo do potrebnih podataka o svakom
dijelu mree (za kojeg su potrebni podaci za proraun) potrebno je imati i
odgovarajue baze podataka o opremi ugraenoj u mreu. Ti podaci se
dobivaju u katalozima proizvoaa ili iz tablica prirunika. Takoer je
potrebno imati i podatke o energetskim prilikama u mrei i o projektiranim
snagama novih potroaa.
Konani dio, zbog ega nam je ovo sve i potrebno, je proraun koji
nam govori da li je mrea dobro isprojektirana odnosno da li zadovoljava za
normalne i incidentne uvjete rada te s obzirom na trajnost i zatitu od
kvarova.
Proraun ukljuuje podatke dobivene iz digitalizirane mape mree te iz
baza podataka iz kojih se izvlae potrebni podaci o ugraenoj opremi i stanju
u mrei te ih uvrtava u unaprijed definirane matematike izraze i iz njih
izvodi potrebne vrijednosti na osnovu kojih se moe zakljuiti na valjanost ili
nevaljanost projektirane mree.
Dakle glavni dio projekta u koji emo moi ukljuiti raunalo je dio s
proraunima ime e oni postati puno jednostavniji, toniji, funkcionalniji te
manje podloni ljudskim pogrekama. Zbog toga treba prvo pogledati kakve
sve proraune sadri jedan projekt srednjenaponske elektroenergetske
razdjelne mree to je prikazano u slijedeem poglavlju.

11

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

3. Prorauni
Jedan od glavnih dijelova projekta su prorauni kojim se utvruje da li
projektirana oprema zadovoljava uvjete propisane standardima. Prorauni se
vre posebno za nadzemni vod, kabelski vod te trafostanicu.

3.1 Nadzemni vod

Svako distribucijsko podruje ili elektroprivreda u cjelini ima nekoliko
standardnih presjeka vodia koji se upotrebljavaju na srednjenaponskim
zranim vodovima. Iz nazivnog optereenja dotinog voda potrebno je ispitati
da li je najvea doputena trajna struja tog vodia vea od najvee struje
optereenja u normalnom pogonu. Ako nije, onda treba pristupiti izboru
vodia veeg presjeka ili u nekim sluajevima vodu s dvostrukim vodiem po
fazi. Vano je napomenuti da, to se optereenja tie, treba uzeti u obzir i
poveanje optereenja s rastom konzuma.
3.1.1 Proraun graninog raspona dalekovoda
Da bi se odredio granini raspon dalekovoda prvo je potrebno odrediti
neke osnovne ulazne podatke kao to su:
1. klimatski podaci:
-

tlak vjetra (N/mm2),

temperatura zraka min. i max. (C),

temperatura pojave dodatnog tereta (C),

faktor dodatnog tereta,

2. montani podaci:
-

naprezanje vodia za svaku vrstu vodia koji se nalazi na

stupu (N/mm2),

karakteristike izolacije tip, duljina (m), teina (N),

12

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

3. podaci za statiko odreenje stupa i temelja:

-

naziv stupa, funkcija u trasi, vjetrovni raspon, kut loma

trase, gravitacijski raspon.

Granini raspon je raspon s kojim se uz odabrano maksimalno radno

naprezanje ueta iskoritava odreeni minimalni granini stupanj sigurnosti i
iznimno naprezanje ueta u ovjesitu.
Prvo se izrauna horizontalno naprezanje kod graninog raspona
izrazom:
2

+ 1
+ 1
2 =

1
2
2

(3.1)

gdje su:
-

- relativni modul elastinosti,

= E / Si , E = modul

elastinosti ueta (N/mm2), Si = iznimno dozvoljeno

naprezanje (N/mm2),
-

1 relativno maksimalno radno naprezanje, 1 = s1 / Si ,

s1 = horizontalno naprezanje uz normalni dodatni teret,

- relativno poveanje tereta, = g2 / g1, g2 = reducirano

optereenje ueta s iznimnim dodatnim teretom (g0 + gi), g1
= reducirano optereenje ueta s normalnim dodatnim
teretom (g0 + gn).

Izraunavi horizontalno naprezanje kod graninog raspona dolazimo

do relativnog graninog raspona izrazom:

= 2 2 ArCh

1
.
2

(3.2)

Apsolutna vrijednost graninog raspona je:

ag =

- granini provjes = Si / g2.

13

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

3.1.2 Dimenzioniranje izolacije

Dimenzioniranje izolacije i ovjesne opreme vri se prema Pravilniku o
tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova
nazivnog napona od 1kV do 400 kV, lanak 39-60.

elektriko dimenzioniranje:
Iz lanka 45. slijede propisane veliine izolatora kao na primjer:

Stupanj izolacije
Si 24

Jednominutni podnosivi Podnosivi udarni napon

napon, 50 Hz

standardnog vala

50 kV

125 kV

Nadalje se uzimaju parametri odabranih izolatora te usporeuju s onim

propisanim. Ako vrijednosti zadovoljavaju izolatori su ispravno izabrani.

mehaniko dimenzioniranje:
Iz

tehnikih

podataka

izolatoru

slijede

najvea

doputena

optereenja izolatora kao na primjer:

Tip izolatora

Prijelomno optereenje Doputeno optereenje

(kN)

(l. 39 i 44) (kN)

R 12.5 ET 125N

12,5

5,0

M 50/7 Pf-Pf

40

13,3

Usporeujui izraunata maksimalna optereenja vodova na izolator s

onima iz tablice za dotini izolator moe se zakljuiti da li e izolator izdrati
naprezanja i optereenja kojima je izloen.

14

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

To se takoer ispituje i za ovjesnu opremu kao to je na primjer:

Element

Prijelomno optereenje Doputeno optereenje

(kN)

(l. 57,58 i 59) (kN)

vijak M20

80

40

U stremen

80

32

Mehaniko dimenzioniranje je potrebno provesti za sve elemente u

izolatorskom lancu, odnosno potpornom ovjeenju, a doputena optereenja
se odreuju prema najkritinijem elementu ovjesne opreme i izolacije.
3.1.3 Kontrola sigurnosnih razmaka
Prema kriteriju ouvanja sigurnosnih razmaka, l. 28-34 Pravilnika
vri se proraun maksimalnih raspona uz zadane parametre voda i
primijenjeni raspored vodia.
Udaljenost izmeu dijelova pod naponom meusobno i od uzemljenih
dijelova, odnosno dijelova stupova mora biti vea ili jednaka sigurnosnom
razmaku.
Smatra se da je gornjem zahtjevu u pogledu udaljenosti izmeu
vodia u sredini raspona udovoljeno ako udaljenost iznosi:
D sr = k

f + l + Si

(3.3)

gdje je:
-

Si sigurnosni razmak za dotini naponski nivo,

l duljina izolatorskog lanca,

f provjes vodia kod 40 C,

k koeficijent koji se dobije prema k = 4 + /25 (tg =

p*d*kv), ali najmanje k = 6.

15

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

3.1.4 Dimenzioniranje uzemljenja

Dimenzioniranje uzemljenja se provodi prema lanku 72 95
pravilnika

tehnikim

normativima

za

izgradnju

nadzemnih

elektroenergetskih vodova napona od 1 kV do 400 kV, Sl. list 65/88, prema

Pravilniku o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja
nazivnog napona iznad 1000 V, Sl. list br. 4/74 i Pravilniku o tehnikim
normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih trafostanica, Sl.
list br. 13/78.
Otpor uzemljenja ogranien je samo u sluaju da se radi o mrei koja
radi s izoliranim zvjezditem te kod koje nije osigurano automatsko
iskljuenje mjesta kvara.
U tom je sluaju otpor uzemljenja ogranien na vrijednost:

125
IC

, gdje je

IC - kapacitivna struja zemljospoja.

Kod ovakovih mrea vaei tehniki propisi zahtjevaju izvedbu
uzemljivaa stupova koji se sastoji od 1 ili 2 prstena oko temelja stupa na
dubini od min 0,5 m. Udaljenost od stupa treba biti takova da se dobije dobro
oblikovanje potencijala.
Pri tome je bitno napomenuti da se ne postavljaju zahtjevi na veliinu
otpora uzemljenja. Zbog toga je izvrena serija prorauna tipinih
uzemljivaa stupova koji dolaze za primjenu. Kao osnovno rijeenje
prihvaen je uzemljiva P prikazan skicom a), dok je za stup s linijskim
rastavljaem primjenjena kontura uzemljivaa 2P, skica b).

16

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Skica a

Skica b
Otpor rasprostiranja za takove uzemljivae za tlo specifinog otpora tla
= 100 m je:
P:

R = 15

2P:

R = 14

Uvaavajui liberalni stav vaee tehnike regulative moe se

prihvatiti kao racionalno rjeenje predloeni tip uzemljivaa. To znai da se
oko stupova, za izolirano i uzemljeno zvjezdite moe poloiti predloeni tip
uzemljivaa oko temelja stupa na dubinu 0,5 0,7 m. Vano je uoiti da se

17

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

dodavanjem unutarnjeg prstena ne postie znaajnije smanjivanje otpora

uzemljenja stupova ve samo povoljnije oblikovanje potencijala.
Za mreu s izoliranim zvjezditem mora biti zadovoljen jedan od uvjeta
iz Pravilnika l. 76, uporaba izolatora s punom jezgrom ili osigurana
zemljospojna zatita u trafostanici.
- zatita od atmosferskih pranjenja:
to se tie zatite nadzemnih vodova od udara groma, moe se
konstatirati da se vaei tehniki propisi osvru samo na vodove opremljene
zatitnim uetom. Osnovna relacija koja definira utjecaj uzemljivaa u zatiti
takovih vodova od povratnog preskoka na izolatorima je:

Ruz

Ui
I gr

, gdje je

Ruz otpor uzemljivaa stupova,

Ui podnosivi udarni napon izolacije,
Igr amplituda struje groma.
Meutim kod vodova bez zatitnog ueta taj izraz nije primjenjiv. Kod
ovakvog voda udari groma zavravaju na faznim vodiima i tada dolazi do
pojave prenapona

U=

I gr
2

Z0

, gdje je

U prenapon na fazama vodia,

Z0 valna impedancija vodia (Z0 450 )
Prema navedenom izrazu definira se kritina struja groma koja e
uzrokovati preskok na izolaciji nadzemnog voda, a rauna se kao:

18

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

I kr =

2 U i
Z0

,gdje je

Ui podnosivi udarni napon izolacije.

Prema tome moe se konstatirati da e svi gromovi u sluaju udara u
fazni vodi ija amplituda prelazi iznos Ikr = 0,55 kA (uz Ui = 125 kV) izazvati
preskok na izolaciji. Drugim rijeima kod srednjenaponskih vodova (npr. 20
kV) na betonskim stupovima ne mogu se sprijeiti preskoci na izolaciji
prilikom direktnih udara groma u vod. Veliina otpora uzemljenja tu nema ba
nikakvu ulogu.

3.1.5 Proraun pada napona

analiza potronje:
Procjena vrnog optereenja pojedinog izvoda i konzuma openito vri

se prema standardu potronje Hrvetske Elektroprivrede. Moe se odabrati

normativ potronje npr. SB2. Ova pretpostavka ocjenjuje elektrificiranost
domainstava sadanjeg standarda, a moe se bez veih odstupanja
primijeniti i za doglednu budunost promatranog tipa naselja.
Na osnovu vrnog optereenja za svaki izvod vri se proraun pada
napona i odreuju elementi u trafostanici.

metode prorauna:
Kontrola

pada

napona

se

izvodi

uz

pretpostavku

simetrino

optereenog trofaznog vodate se uz zanemarenje kapaciteta i induktiviteta

koritenjem metode momenata optereenja postie zadovoljavajua tonost.
Uz opisana pojednostavljenja pad napona rauna se prema slijedeoj
relaciji:

19

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

U =

P d

i = 2 ,n

d 'j 1,i = d i , j
K=

j = 2 ,i

'
j 1 , j

U2

(3.4)

sn
s i' , j

1
370 s n

gdje je:
-

Pi potranja u voritu i (kW),

U pogonski napon (kV),

di,j duljina voda izmeu vorita i i j (m),

di,j nadomjesna duljina (m),

sn tipski presjek voda (mm2),

si,j stvarni presjek voda (mm2),

si,j nadomjesni presjek voda (mm2),

si,j = si,j za Al vodie,

si,j = si,j * 57/37 za Cu vodie.

No esto se proraun pada napona vri jednostavnijom relacijom koja

takoer daje zadovoljavajue rezultate:

Slika 3.1: Primjer zranog voda za proraun pada napona

20

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

u% =

k1 k 2 P l ( r + x tg )
(%)
10 U 2

(3.5)

n 1
2
k2 =
l 0 + l1 ( n 1 )
l 0 + l1

gdje je:
-

P optereenje (kW),

l duljina voda (km),

r, x jedinine konstante voda (/km),

tg - dobiven iz cos snage,

k1 faktor ovisan o broju faza:

1 faza k1 = 2

2 faze k1 = 1.5

3 faze k1 = 1

k2 faktor teita optereenja na vodu ( prema gornjoj

formuli) gdje je:
-

l0 udaljenost od TS do prvog odvojka na

vodu

n ukupan broj odvojaka

l1 prosjena udaljenost izmeu odvojaka.

Prorauni za pad napona se osnivaju na pretpostavci da su svi

prikljuci trofazni te da je ukupno optereenje simetrino.

3.2 Kabelski vod

3.2.1 Izbor i termika kontrola kabela
Za srednjenaponsku kabelsku mreu obino se odabire jedan
standardizirani presjek kabela kojeg propisuje svako distribucijsko podruje.
Time je u stvari sam presjek kabela izabran te je nadalje potrebno utvrditi da

21

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

li on zadovoljava to se tie normalnog pogona kao i u stanju kvara na

kabelu.
Ukoliko je optereenje kabela vee od nazivne struje kabela tada se
moe ili izabrati kabel veeg (nestandardnog) presjeka ili u isti rov poloiti jo
jedan (ili vie, ovisno o optereenju) kabel (ili kabelski snop). Pri tome se
mora uzeti u smanjenje doputenog optereenja kabela zbog faktora utjecaja
jednog kabela na drugi, njihove meusobne udaljenosti i poloaja i dr.
Doputeno optereenje kabela rauna se prema relaciji:
I dop = C1 C 2 C 3 C 4 I n

(3.6)

gdje su:
C1 - smanjenje maksimalnog optereenja kabela zbog ovisnosti o
temperaturi tla,
C2 smanjenje maksimalnog optereenja kabela zbog ovisnosti o
toplinskom otporu tla,
C3 - smanjenje maksimalnog optereenja kabela zbog ovisnosti o
broju i razmaku kabela u zemlji,
C4 - smanjenje maksimalnog optereenja kabela zbog ovisnosti o
zatitnom pokrovu kabela,
Maksimalna struja optereenja u normalnom pogonu jednaka je:
I opt ,max =

Popt ,max
3 U n

(3.7)

Maksimalna struja optereenja ne smije biti vea od doputene trajne

struje optereenja, odnosno:
Iopt,max < Idop

22

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

3.2.2 Kontrola tienja srednjenaponskog kabela

Proraun kratkog spoja:
Za termiko dimenzioniranje srednjenaponskog kabela i kontrolu
prorade zatite potrebno je odrediti efektivnu vrijednost struje kratkog spoja
na mjestu nastanka kratkog spoja. Dozvoljena struja kratkog spoja odreena
je s:
-

najveom doputenom temperaturom kabela,

temperaturom kabela prije nastanka kratkog spoja,

presjekom kabela,

vremenom trajanja kratkog spoja.

Kontrolni proraun se obino vri za najnepovoljniji sluaj uklapanja

nove trafostanice u srednjenaponsku mreu. Iz podataka u studijima o
proraunima struja kratkog spoja u prijenosnoj mrei raenim od strane
Instituta

za

elektroprivredu

dobivena

je

struja

kratkog

spoja

na

srednjenaponskim sabirnicama ISN,ks.

Nakon toga rauna se reaktancija mree svedene na srednji napon:

Xm =

1,1 U 2
1,1 U 2
=
S "k 3
3 I SN ,ks U

(3.8)

Za proraun kratkog spoja potrebno je uzeti sve kabele do kraja tog

strujnog kruga. Iz podataka o njihovoj duljini i otporima te reaktancijama
dobiva se ukupni otpor i reaktancija (Xk i Xm) od uklopnice do nove
trafostanice.
Sada je ukupna impedancija srednjenaponske mree do mjesta
kratkog spoja (kraj voda):

Z uk = Rk2 + ( X m + X k ) .

(3.9)
23

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Poetna

snaga

struja

tropolnog

kratkog

spoja

na

kraju

srednjenaponskog kabela iznosi:

1,1 U 2
S =
Z uk
"
k3

"
k3

(3.10)

S k" 3
3 U

Trajna struja kratkog spoja odreuje se faktorom koji ovisi o omjeru

maksimalne nazivne struje kabela i struje kratkog spoja te o najkraem
vremenu djelovanja zatite koje je odreeno u trafostanici. Faktor se
oitava iz dijagrama sa slike 3.2.

Slika 3.2: Ovisnost veliine o omjeru struje kratkog spoja i nazivne

struje za razliita najkraa vremena od nastanka kratkog spoja do
odvajanja kontakata
Sada je trajna struja kratkog spoja:
I k = I"k3

Iz omjera =

(3.11)

I k3
, vremena trajanja kratkog spoja t, te omjera R/X iz
Ik

dijagrama se dobivaju faktori m i n.

24

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Slika 3.3: Veliine n i m u ovisnosti o trajanju kratkog spoja i veliine k,

odnosno prema njemakim propisima VDE 0103 1.61
Efektivna vrijednost struje kratkog spoja je:
I ef ,1sek = I "k 3 n + m

(3.12)

Da bi kratkospojna zatita ispravno djelovala mora biti zadovoljen

uvijet:
I pod ,k < I k" 3

Kontrola toplinskog naprezanja za sluaj tropolnog kratkog spoja:

Iz kataloga proizvoaa dotinog kabela dobiva se dozvoljena
vrijednost struje kratkog spoja u kabelu Idoz,1sec koja vrijedi uz pretpostavke:
-

radna teperatura kabela (C),

temperatura kratkog spoja (C),

trajanje kratkog spoja 1 sec.

koje su dane u tablici za svaki kabel. Ako se uvijeti kratkog spoja razlikuju od
ovih tada je to potrebno uzeti u obzir.
Kontrola toplinskog naprezanja vri se za sluaj kratkog spoja na
poetku kabela. Dozvoljena struja kroz kabel je:
25

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

I doz =

I doz ,1sek

(3.13)

Kabel se nee pregrijati ako je I doz > I ef .

Ukoliko je u stanici zatita s vremenskim lanom tada trajanje kvara
moe trajati i dulje od t sekundi. To je potrebno uzeti u obzir tako da se uz
nove faktore n i m dobiva nova struja Ief,t , a dozvoljena struja je
I doz =

I doz ,1 sec
t zatite

. I sada mora biti Idoz > Ief,t .

3.2.3 Pad napona na kabelu

Kabel takoer mora biti odabran tako da na napojnoj toki napajanja
niskonaponske mree napon bude unutar propisanih granica. Da bi se
odredio pad napona od uklopnice do niskonaponske trafostanice potrebno je
zbrojiti sve padove napona po kabelima od uklopnice do niskonaponske
trafostanice. Kontrola pada napona vri se uz pretpostavku simetrinog
optereenja trofaznog kabela te raunajui samo uzdunu komponentu. Uz
opisana pojednostavljenja te izuzimajui kapacitet i induktivitet kabela pad
napona na trofaznom kabelu metodom momenata je:
U =

P d

i = 2 ,n

d 'j 1,i = d i , j
K=

j = 2 ,i

U2

'
j 1 , j

(3.14)

sn
s i' , j

1
370 s n

gdje je:
-

Pi potranja u voritu i (kW),

U pogonski napon (kV),

di,j duljina kabela izmeu vorita i i j (m),

di,j nadomjesna duljina (m),

sn tipski presjek kabela (mm2),

26

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

si,j stvarni presjek kabela (mm2),

si,j nadomjesni presjek kabela (mm2),

si,j = si,j za kabele s Al vodiima,

si,j = si,j * 57/37 za kabele s Cu vodiima.

Takoer se i za kabelske vodove esto proraun pada napona vri

jednostavnijom relacijom koja takoer daje zadovoljavajue rezultate:

Slika 3.4: Primjer kabelskog voda za proraun pada napona

u% =

k1 k 2 P l ( r + x tg )
(%)
10 U 2

(3.15)

n 1
2
k2 =
l 0 + l1 ( n 1 )
l 0 + l1

gdje je:
-

P optereenje (kW),

l duljina kabela (km),

r, x jedinine konstante kabela (/km),

tg - dobiven iz cos snage,

k1 faktor ovisan o broju faza:

-

1 faza k1 = 2,

2 faze k1 = 1.5,

3 faze k1 = 1,

27

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

k2 faktor teita optereenja na kabelu ( prema gornjoj

formuli) gdje je:
-

l0 udaljenost od TS do prvog odvojka na

vodu,

n ukupan broj odvojaka,

l1 prosjena udaljenost izmeu odvojaka.

Prorauni za pad napona se osnivaju na pretpostavci da su svi

prikljuci trofazni te da je ukupno optereenje simetrino.

3.3 Transformatorska stanica

3.3.1 Izbor tranformatora
Odabir transformatora vri se prema pretpostavljenom optereenju
konzuma u napojnoj toki. Iz uea jednog domainstva u vrnom
optereenju te broja tih domainstava dobiva se vrno optereenje Pv. Iz
pretpostavljenog faktora snage cos tada se odreuje i prividna snaga
optereenja Sn. Nazivna snaga transformatora mora biti vea od snage
optereenja, a u obzir se mora uzeti i razvoj potronje konzuma.
PV = n P1V
S n = PV cos
S n ,TR > S opt
3.3.2 Kratki spoj
srednjenaponsko postrojenje:
Efektivna vrijednost izmjenine komponente udarne struje kratkog
spoja u postrojenjima HEP-a ograniena je u svakom distribucijskom
podruju na neku vrijednost I k" .
Udarna struja kratkog spoja uz faktor k koji slijedi iz omjera R/X je:
28

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

I u = 2 k I k" .

(3.16)

Trajna struja kratkog spoja uz faktor je:

I k = I k" .

(3.17)

Efektivna vrijednosti struje kratkog spoja je:

I ef ,1sek = I "k m + n .

(3.18)

niskonaponsko postrojenje:
Nadomjesni otpor mree na niskonaponskoj strani je:
Z m , NN

2
1,1 U SN
=
100

U
NN
U SN

(3.19)

Nadomjesni otpor transformatora se dobiva iz Sn i Uk:

Zt =

2
u k U NN

100 S n

gdje

je

uk

napon

kratkog

spoja

transformatora.
Ukupni otpor je sada:
Z = Zt + Z m .
Snaga tropolnog kratkog spoja na NN sabirnicama (0,4 kV):
Pk , NN =

2
1,1 U NN
.
Z

(3.20)

Udarna struja kratkog spoja uz faktor k koji slijedi iz omjera R/X:

I u , NN = k 2 I k" , NN .

(3.21)

Trajna struja kratkog spoja slijedi iz :

I k , NN = I k2, NN .

(3.22)

Efektivna srednja vrijednost struje kratkog spoja :

I ef ,1sek = I k2, NN m 2 + n 2 .

(3.23)

29

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

3.3.3 Dimenzioniranje sabirnica

Nazivna struja transformatora na srednjenaponskoj strani je:
I n ,SN =

Sn

(3.24)

3 U SN

U najnepovoljnijem sluaju sabirnice su optereene ukupnom strujom

svih transformatora prikljuenih preko srednjenaponskih razvoda. Obzirom
na prijenosnu mo kabela srednjenaponski razvodi moraju biti dimenzionirani
na struju koja odgovara nazivnoj struji kabela.
Nazivna struja na niskonaponskoj strani:
I n , NN =

Sn
3 U NN

(3.25)

Odabrani razvod dotinog proizvoaa (Konar, ABB,...) mora

zadovoljavati i biti testiran za veu struju od mazivne sekundarne.
termika kontrola niskonaponskih razvoda:
a) kontrola s obzirom na nazivnu struju
Budui da se za NN razvode obino koristi vie ila potrebno je
izraunati ukupnu prijenosnu mo koja mora biti vea od nazivne sekundarne
struje.
b) kontrola s obzirom na struju KS
Iz podataka proizvoaa dobiva se strujna opteretivost jednog kabela
za struju kratkog spoja trajanja 1 sek. Preraunavi to na ukupan broj
kablova dobivamo ukupnu struju kratkog spoja koju spojni vod mee podnijeti
kroz 1 sek i on mora biti vei od efektivne vrijedost struje kratkog spoja u
trajanju od 1 sek. ( Ief,1sek).

30

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

3.3.4 Uzemljenje trafostanice

Kod niskonaponskih transformatorskih stanica, niskonaponska strana
transformatora je uvijek uzemljena tako da se potroai tite od previsokog
napona dodira TT sistemom.
Ukupni otpor zdruenog uzemljenja Rzdr trafostanice je:
Rzdr =

Ud
U
= d
Iz r Ik

(3.26)

,gdje je
Ud dozvoljeni napon dodira,
r redukcijski faktor pojnog voda,
Iz struja koja tee kroz zdrueni otpor uzemljenja,
Ik ukupna struja jednopolnog kratkog spoja koja je jednaka sumi
struje kroz otpor uzemljenja i ukupne kapacitivne struje zemljospoja
galvanski povezane mree.

I k = ( I R2 + I C2 )

, IC radna komponenta struje jednopolnog

kratkog spoja.
Iz vremena isklapanja jedopolnog kratkog spoja proizlazi dozvoljeni
udarni napon Ud.
Nadalje se iz parametara
-

specifini otpor tla,

dubina ukopa uzemljivake trake,

irina trake,

te geometrije uzemljivaa izraunava otpor zdruenog uzemljenja. On mora

biti manji od zahtijevanog, odnosno
Ruzmelj . < Rzdr .

31

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

4. Primjer prorauna srednjenaponskog kabelskog

voda
U mrei prikazanoj na slici 4.1 potrebno je isprojektirati kabelski vod za
koji su poznati slijedei podaci:

Slika 4.1: Srednjenaponski kabelski vod

naponski nivo

20 kV

tip kabela (standardizirani)

3 x XHE 49-A 1 x 150 mm2

duljina

0,938 km

otpor (r)

0,264 /km

reaktancija (x)

0,113 /km

nazivna struja

319 A

kratkotrajna struja preoptereenja (1s)

17,4 kA

3-polna struja KS na SN sabirnicama

7,43 kA

nazivno optereenja kabela

4,6 MW

faktor snage kabela (cos)

0,7

vrijeme djelovanja zatite u TS

0,2 s

prosjena temperatura tla

15 C

toplinski optor tla

150 C*cm/W

pokrov kabela u rovu

cigla

32

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

4.1. Izbor i termika kontrola kabela

Potrebno je utvrditi da li kabel zadovoljava strujna naprezanja u
normalnom pogonu. Za to je potrebno utvrditi trajnu doputenu struju kabela i
usporediti je s najveom strujom optereenja u normalnom pogonu.
Idop = C1 * C2 * C3 * C4 * In
gdje su:
C1 - smanjenje maksimalnog optereenja kabela zbog ovisnosti o
temperaturi tla,
C2 smanjenje maksimalnog optereenja kabela zbog ovisnosti o
toplinskom otporu tla,
C3 - smanjenje maksimalnog optereenja kabela zbog ovisnosti o
broju i razmaku kabela u zemlji,
C4 - smanjenje maksimalnog optereenja kabela zbog ovisnosti o
zatitnom pokrovu kabela,
Maksimalna struja optereenja u normalnom pogonu jednaka je:
I opt ,max =

Popt ,max
3 U n

= 132 ,79 A

Budui da je zadovoljen uvijet

Idop = 282 A > Iopt,max = 132,79 A.

4.2. Kontrola tienja kabela

a) proraun struja kratkog spoja
Za termiko dimenzioniranje SN kabelskog voda i kontrolu prorade
zatite potrebno je odrediti efektivnu vrijednost struje KS na mjestu nastanka
KS.
Dozvoljena struja KS odreena je s :
-

najveom doputenom temperaturom voda

temperaturom voda prije nastanka KS

presjekom voda

33

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

vremenom trajanja KS

dozvoljenom strujom KS vrijednosti 17,4 kA u vremenu

trajanja KS od 1 s za kabel XHE 49-A, 3x (1x150 mm2)

maksimalnom doputenom strujom optereenja u iznosu

od 319 A uz najveu doputenu temperaturu kabelskog
voda tipa XHE 49-A, 3x (1x150 mm2).

Kontrolni proraun izvrit emo za najnepovoljniji sluaj uklapanja

nove transformatorske stanice u SN mreu.
Prema podacima iz studija o praunu struja KS u mrei 110 kV
raenim od strane Instituta za elektroprivredu, struja KS na 20 kV
sabirnicama iznosi
Ik3 = 7,43 kA.
Reaktancija mree svedene na 20 kV iznosi:
Xm =

1,1 U 2
1,1 20 2
=
= 1,710 .
S "k 3
3 7 ,43 20

Ukupna impedancija mree 20 kV do mjesta kratkog spoja (kraj voda).

Z uk = ( rk2 + ( x m + x k ) 2 = 1,833
Poetna snaga i struja tropolnog KS na kraju 20 kV voda iznosi:

S k"3 =

1,1 U 2
= 240 ,07 MVA =>
Z uk

I "k 3 = 6 ,930kA

Trajna struja KS uz faktor = 0.5 iznosi:

I k = I "k 3 = 3 ,465kA
Iz omjera Ik3 / Ik = 2 i vremena KS t = 0,2s te uz k = f(R/X) = 1 iz dijagrama
dobivamo m = 0 i n = 0,86.
Efektivna vrijednost struje kratkog spoja je:
I ef ,1 sec = I "k 3 m + n = 6 ,43kA
U SN trafostanici je kratkospojna zatita podeena na 1,5 kA uz t = 0,2 s, pa
slijedi:
34

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Ik3 = 6,930 kA > Ipod = 1,5 => zatita e djelovati.

b) kontrola toplinskog naprezanja za sluaj 3-polnog KS
Prema katalogu proizvoaa kabela Elka Zagreb, dozvoljena
vrijednost struje kratkog spoja u predmetnom 20 kV kabelu iznosi Idoz,1sec =
17,4 kA. Navedena struja vrijedi uz slijedee pretpostavke:
-

radna temperatura kabela 90 C

temperatura kratkog spoja 250 C

trajanje kratkog spoja 1 s.

Kontrola toplinskog naprezanja obavit e se za sluaj kratkog spoja na

poetku kabela. Najvea struja tropolnog kratkog spoja mree napajane iz
SN trafostanice iznosi 7,43 kA.
Raunamo za slijedei sluaj:
-

vrijeme prorade releja t = 0,2 sec,

ekvivalentna struja 3pks za t=0,2 s; Ief = 7,43 kA

I doz ,kab =

I doz ,1 sec
t

17 ,4
0 ,2

= 38 ,91kA

Vidimo da je Idozv,kab = 38,91 kA > Ief = 7,43 kA, dakle kabel se nee pregrijati.

4.3. Pad napona na kabelu

Budui da je to prvi kabel gledajui od strane uklopnice nije potrebno
raunati pad napona metodom momenata ve jednostavno:
u% =

P l ( r + x tg )
(%)
10 U 2

gdje je:
-

P optereenje u kW

l duljina voda u km

r, x jedinine konstante kabela (/km)

tg - izraunat iz cos snage

U napon u kV.

35

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Uvrstivi sve poznate vrijednosti dobivamo:

u% =

4600 0 ,938 ( 0 ,264 + 0 ,113 1,02 )

= 0 ,4091%
10 20 2

36

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

5. Primjer prorauna srednjenaponskog kabelskog

voda upotrebom raunala
Ovaj primjer je napravljen upotrebom aplikacije AutoCad Map 2000 u
ijem je suelju uz pomo Visual Basic for Aplications napravljen makro
projekt koji rauna sve potrebne veliine i proraune vezane uz polaganje
srednjenaposkog kabela iz ovog primjera.
Dakle, prvo je potrebno pokrenuti AutoCad Map 2000 (u daljnjem
tekstu Acad) te u njega uitati digitaliziranu mapu na kojoj se nalazi ucrtana
trasa kabela. Suelje u Acad-u tada izgleda ovako:

Slika 5.1: Radno suelje AutoCad Map 2000

Nakon toga pokreemo makro projekt kojim emo raunati sve
potrebne vrijednosti i proraune kabela.

37

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Slika 5.2: Pokretanje makro projekta za proraunavanje

srednjenaponskog kabela
Nakon pokretanja makro projekta otvara nam se prva stranica za unos
podataka. Kao to se vidi na slici 4.3. na njoj unosimo slijedee podatke:
-

tip kabela,

duljinu kabela, ali koju moemo dobiti i selektiranjem na

samoj mapi,

broj paralelnih kabela,

naponski nivo,

optereenje,

faktor snage.

38

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Slika 5.3: Unoenje podataka u program

Nakon toga pritiskom na dugme naprijed prelazimo na drugu stranicu
u kojoj unosimo podatke vezane uz okolinu i smjetaj kabela (slika 4.4):
-

da li je kabel smjeten u zemlji ili zraku,

koja je temperatura zemlje, odnosno zraka,

toplinski otpor tla,

broj i razmak kabela u zemlji,

vrsta pokrova nad kabelom,

broj cijevi kod polaganja kabela u zasebne cijevi.

39

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Slika 5.4: Unoenje podataka u program

Pritiskom na dugme naprijed prelazimo na slijedeu stranicu vezanu
uz dogaaje vezane s kratkim spojem kabela (slika 4.5):
-

struja

3-polnog

kratkog

spoja

na

srednjenaponskim

sabirnicama,
-

struja podeenja zatitnih releja u srednjenaponskoj

transformatorkoj stanici,

vrijeme trajanja kratkog spoja.

40

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Slika 5.5: Unoenje podataka u program

Nakon unoenja svih potrebnih podataka, pritiskom na dugme
naprijed makro sam rauna potrebne vrijednosti te ih iznosi tabelarno na
zaslonu raunala kako je prikazano na slici 4.6.

41

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Slika 5.6: Tabelarni prikaz prorauna na zaslonu raunala

Nakon toga mogue je te podatke spremiti u tekstualnu datoteku
pritiskom na dugme napravi tekstualnu datoteku radi spremanja podataka
prorauna, ispisa, i dr. Tako dobivena tekstualna datoteka prikazana je na
slici 4.7.

42

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Slika 5.7: Tekstualna datoteka s rezultatima prorauna

43

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

6. Zakljuak
Turbulentnim

razvojem

informatike

tehnologije,

pogotovo

posljednjih desetak godina, znatno su ubrzani procesi projektiranja i

planiranja

elektroenergetskih

mrea.

Pojavljivanjem

Geografskog

informacijskog sustava, odnosno njegovom irom primjenom i ekspanzijom u

djelatnosti koje su vezane uz geografske parametre, nametnuo se je kao
idealno rijeenje za lake, bre i efektivnije dolaenje do potrebnih podataka
o odreenom podruju i strukturama smjetenim na njemu.
Elektroenergetske mree prostorno su vrlo raspodijeljene po
zemljinoj povrini te je prilikom njihovog projektiranja potrebno sakupiti niz
potrebnih podataka vezanih uz podruje kojim e dotini vod prolaziti. Danas
je to uporabom geografskog informacijskog sustava znatno olakano te je
omoguena vea transparentnost podataka prije i nakon izvrenja radova na
dijelovima teritorija.
Budui da je prilikom projektiranja dijela srednjenaponske mree
potrebno sakupiti niz podataka o zemljitu kojim prolazi dotini vod, kao to
su vrsta zemljita, podaci o vlasnicima parcela, podaci o ostalim energetskim
i drugim komunalnim vodovima, taj posao uporabom GIS-a postaje mnogo
jednostavniji i bri. Usporedo s time, razvoj raunalne opreme omoguio je i
jednostavnije rijeavanje sloenih matematikih problema, razmjenu i
pohranu razliitih vrsta podataka i mapa i to sve u obliku pogodnom za lako
koritenje, pretraivanje i izmjenu.
Ovim diplomskim radom pokualo se je pokazati kako je mogue u
procese projektiranja srednjenaponskih razdijelnih mrea ukljuiti raunalo te
na taj nain doprinijeti lakem, brem i nadasve tonijem projektiranju istih.
Pokualo se je dati smjernice ka daljnjem radu na ovom problemu kako bi se
ljudima koji se bave problemom projektiranja olakao posao koji inae
zahtijeva puno energije, a koja bi se inae mogla usmjeriti na neke druge
procese i probleme.

44

Primjena GIS-a pri projektiranju srednjenaponskih razdjelnih mrea

Literatura:
H. Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnika knjiga, Zagreb
1990.,
V. Srb, Elektrine instalacije i niskonaponske mree, Tehnika knjiga, Zagreb
1991.,
Tehniki uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog
napona 1 kV do 35 kV, Bilten HEP-a broj 22, 25. oujka 1993.,
Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih
vodova napona od 1 kV do 400 kV, l. 28 34, l. 39 60, l. 72 95, Sl. list
broj 65/88,
Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
napona iznad 1000V, Sl. list broj 4/74,
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i
pripadajuih trafostanica, Sl. list broj 13/78,
Koloman Vagman dipl. ing., Granini raspon dalekovoda, X. struno
savjetovanje elektroenergetiara Jugoslavije, Referat broj 30.14, Dubrovnik,
10.-16.listopada, 1970.,
KONAR, Tehniki prirunik, KONAR Elektroindustrija d.d., Zagreb 1991.,
D. krlec, Doc. dr. sc., Biljeke s predavanja Razdjelne mree i instalacije,
FER, Zagreb 2000.,
D. krlec, Doc. dr. sc., Biljeke s predavanja Geografski informacijski
sustavi, FER, Zagreb 2000.,
AutoCad Map 2000, Users guide Release 4, March 22, 1999.,
AutoCad 2000, ActiveX And VBA Developers Guide, March 12, 1999.,
Visual Basic And Databases, sharewere version, KIDware,

45