Graevne konstrukcije

RAVNI KROVOVI
Ravni su krovovi jedinstvene cjelovite konstrukcije sastavljene od niza
slojeva razliitih materijala i funkcija koje uz ulogu stropne konstrukcije posljednjeg kata moraju zatititi
graevine od vanjskih utjecaja: padalina, topline, hladnoe, vjetra ...
Ovisno o odabranom rjeenju i predvienim materijalima, za izolaciju
ravnog krova nagib krovnih ploha
jest 1.5-5%.

oj vlanosti zraka unutarnjih prostora

(>80%).
Utjecajni faktori

Slika 2. Ravni topli obrnuti krov

Uz ispravnu izvedbu i upotrebom

kvalitetnih materijala ravni je krov
ekonomina konstrukcija koja prua
znatno vee slobode u komponiranju
volumena i prostora.
Prema predvienoj namjeni ravne
krovove dijelimo na prohodne i neprohodne.
S obzirom na raspored slojeva ravni
krovovi mogu biti:

Slika 3. Ravni hladni (ventilirani) krov

1. Insolacija i temperaturne
oscilacije
Godinje su razlike u temperaturi
povrine zavrnog sloja i do 100qC
(-20 qC - zimi do +80qC - ljeti). Dnevne razlike u temperaturi takoer su
velike (>60qC). Ovaj utjecaj izaziva
vrlo velika dodatna naprezanja u
konstrukciji. Kako su slojevi krova
u neposrednom kontaktu, oni su izloeni razliitim temperaturama a
time i razliitim naprezanjima koja
ovise o svojstvu i karakteristikama
svakoga pojedinoga sloja. Osim toplinskih zraka povrinski sloj ravnog
krova izloen je i ultraljubiastim
zrakama koje s vremenom oteuju
veinu materijala.

1. Jednostruki nezraeni (topli)

krovovi
Ovi se krovovi sastoje od mnogo
slojeva koji su ispravno poloeni
jedan na drugi i u meusobnoj su
vezi. Po poloaju slojeva u konstrukciji ravni krovovi mogu biti:
a) klasini - pri kojima su svi slojevi krova zatieni zavrnim hidroizolacijskim slojem.
b) obrnuti - pri kojima se sloj toplinske izolacije (ekstrudirani polistiren) nalazi iznad hidroizolacije.

Slika 1. Ravni topli klasini krov

GRAEVINAR 57 (2005) 9

Slika 4. Shema temperaturnih promjena ravnog krova (za ljeto i zimu)

2. Dvostruki zraeni (hladni) krovovi

2. Oborinska voda

Ovi su krovovi takoer slojevite konstrukcije s pokrovnim slojem odvojenim zraenim prostorom od ostalih
slojeva. Zraeni prostor mora biti
popreno ventiliran dovodnim i odvodnim otvorima, pri emu su dovodni otvori 1/1000 tlocrtne plotine, a
odvodni otvori 1/800. Ako je irina
krova vea od 12 metara veliina
otvora mora se poveati oko 50%.
Zbog neekonominosti ovi se krovovi izvode rijetko i to uglavnom u sluajevima poveane insolacije i pri ve-

Kia, snijeg i led mogu prouzroiti

vlaenje slojeva ravnog krova na
nepravilno izvedenim ili oteenim
podrujima ravnog krova. Najkritinija podruja za pojavu ovog oteenja su mjesta neminovnih prodora
kroz slojeve ravnog krova (dimnjaci, vodolovna grla, odzranici ...) i
mjesta spojeva konstrukcija (zidovi,
ograde, nadsvjetla ...).
3. Difuzija vodene pare
Najei poloaj hidroizolacijskog
sloja jest na zavretku svih ostalih
733

Graevne konstrukcije
difuziji vodene pare a nalazi se, sa
stajalita fizike zgrade, na najnepovoljnijem mjestu. Potreban je pravilan odabir i dimenzioniranje ostalih
slojeva konstrukcije, kako se ispod
hidroizolacijskog sloja ne bi kondenzirala vodena para i time prouzroila
neeljena oteenja.
Slojevi ravnog krova

Slika 5 a Difuzija vodene pare - klasian

ravni krov

Slika 5 b Difuzija vodene pare - obrnuti

ravni krov

Slika 5 c

Difuzija vodene pare - ventilirani

ravni krov

slojeva. Hidroizolacijski je sloj najee materijal koji ima velik otpor

734

S obzirom na nabrojene utjecaje,

ravni krov u svom sastavu zahtijeva
odreene slojeve. Osim nosive konstrukcije, koja je ujedno i podloga,
na ravnome krovu postoje i ostali
slojevi s odreenom ulogom i odreeim zahtjevima.
1. Beton za nagib
Ovaj sloj osigurava najmanje nagibe
krovnih ploha prema mjestima za
odvod oborinskih voda (vodolovna
grla). Mogua je i izvedba stropne
ploe u nagibu te se u tom sluaju
ovaj sloj ne izvodi. Ako se za nagib
rabi lagani beton koji se nalazi ispod
parne brane, toplinsko difuznim proraunom potrebno je provjeriti dolazi li do pojave neeljene kondenzacije. U pojedinim se rjeenjima ovaj
sloj moe nalaziti i iznad toplinskoizolacijskog sloja, ali tada treba biti
pravilno dilatiran zbog toplinskog
rada.
2. Parna brana
Ovaj sloj u konstrukciji ravnog krova osigurava da vodena para ne ue
u sloj toplinske izolacije i da ne doe do sloja hidroizolacije. Ispravan
je poloaj parne brane dakle na toplijoj strani toplinske izolacije. Veliina potrebnog otpora difuziji vodene pare (P*d) odreuje se prema oekivanom optereenju pritiskom vodene pare. Veliina difuznog otpora
parne brane mora biti znatno vea
od otpora hidroizolacijskog sloja.
Kao materijal za parnu branu najee
se rabe bitumenske trake s ulokom
metalne folije ili folije od plastinih
masa. Ispod sloja parne brane najee
se ugrauje parorasteretni sloj koji
slui za izjednaavanje pritiska na

cijeloj povrini krova. Pri oekivanoj veoj vlanosti zraka unutarnjeg

prostora ovaj se sloj povezuje s vanjskim zrakom i to odzranim elementima na povrini krova ili otvorima
po obodu graevine. Kod stambenih
graevina prostori poveane vlanosti (>75%) nalaze se u tlocrtnom
rasporedu mjestimino (kupaonice
...) te se para unutar parorasterenog
sloja rasporeuje na veu povrinu i
bez dodatnog prozraivanja.
3. Toplinska izolacija
Uloga je ovog sloja da smanji toplinske gubitke kroz krov graevine zimi, da osigura toplinsku stabilnost
krova ljeti, da osigura stacionarnost
difuzijskog toka vodene pare te da
smanji toplinski rad nosive krovne
konstrukcije.
Ispravan poloaj toplinske izolacije
je na vanjskoj strani krova iznad nosivih dijelova krovne konstrukcije.
Idealan poloaj bio bi iznad svih slojeva ravnog krova, ali zbog karakteristika veine toplinskoizolacijskih
materijala takav poloaj nije mogu
pa se kao optimalan uzima poloaj
ispod hidroizolacije. Iznimno se dio
toplinske izolacije (najvie 25%) moe postaviti kao unutarnja dodatna
toplinska izolacija kod prostora koji
se zagrijavaju povremeno (kinodvorane, kazalita, crkve ...). Takva postava zahtijeva detaljan toplinskodifuzni proraun konstrukcije za ekstremne uvjete, kako bi se izbjegle
mogue tete. Za toplinsku izolaciju
ravnog krova koristimo se tvrdim
sintetskim pjenama (polistirenom,
poliuretanom), ploama od kamene
vune i ploama od staklene pjene
(foamglass). Izolacijski materijali
biljnog podrijetla kao npr. pluto ili
drvena vuna, u sluaju vlaenja i
isuivanja podvrgnuti su truljenju te
se ne preporuuju kod ravnih krovova. Izuzetak su ekspandirane i bitumenom vezane ploe od pluta. Ovi
materijali ugrauju se uglavnom u
obliku ploa. Preporuuje se izvedba toplinske izolacije u dva sloja sa
GRAEVINAR 57 (2005) 9

Graevne konstrukcije
meusobnim preklapanjem sudara
ploa da bi se izbjegla pojava toplinskih mostova. Na tritu postoje i
ploe s profiliranim rubom koje omoguavaju izvedbu u jednom sloju s
preklapanjem spojeva. Pojedini proizvoai na tritu nude i ploe koje
osiguravaju nagib krova pa beton za
nagib u tom sluaju nije potreban, a
proraunska debljina toplinske izolacije iz projekta mora biti osigurana
na najtanjem mjestu presjeka kroz
krovnu konstrukciju. U sluaju veeg
optereenja ravnog krova mogua je
izvedba betona za nagib iznad sloja
toplinske izolacije. Tada se izvodi
dilatiranje betona za nagib u manja
polja, a hidroizolacijski sloj ne smije
biti vrsto vezan za podlogu. Primjenom staklene pjene (foamglass) ili
ekstrudiranog polistirena moemo
izvoditi obrnute (inverzne) krovove
kod kojih sloj toplinske izolacije
dolazi iznad hidroizolacije. Ekstrudirani polistiren je materijal potpuno
zatvorenih strukturnih elija te ne
upija vodu i ne mijenja svojstva pod
njezinim utjecajem. Ovaj materijal
potrebno je dodatno opteretiti nasipom oblutaka (I 16-32 mm) ili betonskim ploama. Debljina tog sloja je
5-9 cm (obluci), odnosno 4-6 cm
(betonske ploe), a odreuje se prema debljini ploa izolacije.
4. Hidroizolacija
Hidroizolacije mora sprijeiti prodiranje vode na ostale slojeve krova i
prostore ispod. Za hidroizoaciju rabe se bitumenske hidroizolacijske
trake s ulocima od staklenog voala
(radi poveanja vrstoe), trake od
plastinih masa, itd. Postoje i hidroizolacijski slojevi kao premazi na
bazi prirodnih ili umjetnih smola.
Hidroizolacija u obliku traka izvodi
se kao vieslojna opna, djelomino
lijepljena ili slobodno poloena na
podlogu. Meusobni je spoj traka
varenjem ili lijepljenjem (toplo ili
hladno spajanje). Djelomino lijepljene i slobodno poloene trake rabe
se na podlogama kod kojih se oekuje
rad (toplinski i dr.) koji bi mogao
GRAEVINAR 57 (2005) 9

prouzroiti pukotine. Takve trake

treba dodatno opteretiti. Teim zatitnim slojem sprijeilo bi se mogue podizanje zbog djelovanja vjetra.
Hidroizolacijska opna ne smije ostati nezatiena osim hidroizolacijskih
materijala koji imaju izveden zavrni zatitni sloj.

visine kako bi se obloga mogla izravnati. Keramike ploice namijenjene

vanjskom oblaganju polau se u cementni mort na betonskoj podlozi.
Zbog toplinskog je rada ovaj sloj
obvezatno odvojen od hidroizolacije
dvostrukom PE folijom i dilatiran u
polja dimenzija oko 2 x 2 metra.

5. Zatitni sloj

Ravni zeleni krov, neprohodni ravni

krov, izvodi se sa slojevima koji omoguavaju rast biljaka i zatitu ostalih
slojeva krova. Debljina sloja za rast
biljaka ovisi o vrsti biljaka. Kod ovog
krova valja naroitu panju posvetiti
odabiru sloja za zatitu hidroizolacije od korijenja biljaka. U slojevima
zelenog krova treba predvidjeti drenani sloj koji e odvoditi prekomjernu koliinu vode, ali i sloj koji e
zadravati vlagu za sunih dana. Pravilno projektirani zeleni krovovi opremljeni su i sustavom za dovod vode, kako bi se navodnjavanjem osigurala dovoljna vlaga za rast biljaka.
esti su sluajevi da projektirani i
izvedeni zeleni krovovi zbog nebrige i neodravanja djeluju vrlo otuno i naruavaju ukupnu sliku graevine.

Zbog zatite hidroizolacijskog sloja

od mehanikog djelovanja, ali i od
utjecaja insolacije i toplinskih oscilacija izvodimo zatitni sloj. Ravni
se krovovi dijele na neprohodne i
prohodne, a o tome ovisi i izbor zavrnoga zatitnoga sloja.
Prijanjih su godina izvedeni ravni
neprohodni krovovi imali zatitu
izvedenu uvaljanim ljunkom u vrui bitumen. S vremenom bitumen
izmeu zrna ljunka nestane pod
djelovanjem ultraljubiastih zraka,
vode i zraka te se zrnca ljunka oborinskom vodom i vjetrom speru s
povrine krova. Danas se zatita
izolacije izvodi nasipom oblutaka (I
16-32 mm) debljine sloja najmanje
5 cm. Zatita oblucima osigurava
mehaniku zatitu ali i zatitu od
insolacije. Na tritu postoje i zatitni premazi koji se nanose na posljednju izolacijsku traku i slue kao reflektirajui sloj za zatitu od insolacije, ali ne pruaju potrebnu mehaniku zatitu.
Prohodni ravni krovovi moraju imati
ravnu hodnu plohu koja omoguava
sigurno kretanje i titi slojeve ravnog
krova. Zatita moe biti izvedena lijevanim asfaltom, prirodnim ili umjetnim kamenim ploama te keramikim
ploicama. Lijevani asfalt moe se
postaviti na bilo koju vrstu bitumenske hidroizolacije, ali treba obvezatno biti odvojen slobodno poloenom
bitumenskom ljepenkom ili sintetskom PE folijom. Ploe od prirodnog
ili umjetnog kamena mogu biti poloene na sloj pijeska ili na podloke.
Podloci se izrauju od gume, plastike ili betona. Podloci pojedinih
proizvoaa omoguavaju promjenu

Detalji prodora i veza krova

Vrlo su esto detalji oko prodora kroz
slojeve krova (dimnjaci, slivnici,
odzranici ...) i veza krova s ostalim
elementima (ograda, nadozid i sl.)
mjesta gdje poinju oteenja. Uzrok
tome su neprimjereno projektirani
detalji i/ili nepravilno izvedeni spojevi.

Slika 6. Stvaranje "klobuka" od utjecaja

pritiska vodene pare

Rubovi krova
Rubovi krova su mjesta koja moraju
zatvarati krov na graninim linijama.
Ovisno o tome radi li se o prohodnom ili neprohodnom krovu te o
735

Graevne konstrukcije
krovu s rubnim nadozidom ili bez
njega, u praksi postoje detalji koji se
preporuuju.
Pri projektiranju i izvedbi ovih detalja treba postignuti:
-

da se hidroizolacijski sloj podigne na odreenu visinu ili da se

zavri prepustom, kako bi se sprijeilo podlijevanje kie, ali i vlaenje od topljenja snijega, te da
se ovaj sloj zatiti od insolacije

izvedbu ruba krova kako bi se

kod krova s nasipom oblutaka
kao zavrnim slojem sprijeilo
njihovo ispiranje i otpuhivanje

izvedbu toplinske izolacije na

nain da se prekinu toplinski mostovi odnosno da se oni svedu na
najmanju mjeru

da se otvori za rubno prozraivanje parorasteretnog sloja ili ventiliranog sloja hladnog krova osiguraju od utjecaja oborinske vode te da se osigura pravilno prozraivanje ovih slojeva.

hidroizolacijski sloj. Najsigurnije je

rjeenje s nadvienjem jer se hidroizolacijski sloj iz ravnine ocjedne
vode podie navie. Iznad nadvienja limom se rjeava detalj koji osigurava zatitu od oborinske vode te
od mehanikog oteenja i insolacije. Na prohodnim krovovima gdje
nam takva nadvienja smetaju, dilatacija se rjeava s plastinim odnosno neoprenskim cijevima namijenjenim za tu priliku. Blago nadvienje
sloja hidroizolacije dogaa se unutar
zavrnih slojeva i ne vidi se na povrini krova.
Prodori
Kroz krovnu su ravninu neminovni i
prodori koji predstavljaju kritina
mjesta. Prodori za vodolovna grla
(slivnike), prodori odzranika parorasteretnog sloja, prodori ventilacijskih kanala, dimnjaci i ostalo nalaze
se gotovo na svakome ravnom kro-

vu. Razlog proputanju spoja uz ove

elemente temelji se u najveem broju sluajeva na nepravilnoj izvedbi.
Na tritu se danas nudi cijeli niz
proizvoda koji nam osiguravaju kvalitetno izvoenje ovih detalja. Problemi se pojavljuju pri nepravilnoj
ugradnji elemenata i nepridravanju
propisanih uputa. Osim pravilne
izvedbe spoja hidroizolacije s ovim
elementima panju treba posvetiti i
prekidu eventualnih toplinskih mostova. Ovi elementi rijeeni su za sluajeve prohodnih i neprohodnih krovova te prema naoj potrebi treba
odabrati i adekvatne elemente.
Svjetlosne i odzrane kupole
Krovno nadsvjetlo danas se uglavnom rjeava svjetlosnim kupolama
izraenim od poliesterskih materijala
s toplinski izoliranim bonim stranicama i dvostrukom kupolom, kako bi
osigurali to bolju toplinsku zatitu.

Vertikalni zidovi
Osim ve opisanih rubnih detalja,
treba paziti na prijelaz hidroizolacijskog sloja iz horizontalne u vertikalnu ravninu. Prijelaz mora biti rijeen
kao blagi kut (45q), to se najee
postie rubnim trakama izolacijskog
materijala (trapezni rubni umetak).
Vertikalni dio hidroizolacije takoer
treba biti zatien od ultraljubiastih
zraka i insolacije. Ultraljubiaste zrake unitavaju materijal a pretjerana
ga insolacija zagrijava pa on moe
spuznuti i naborati se. Vertikalna
hidroizolacija na podlogu moe biti
lijepljena ili pridrana mehaniki na
gornjem rubu.
Dilatacije
Vrlo esto na veim graevinama ili
na spoju dviju graevina nailazimo
na dilatacijske spojnice. Detalj rjeenja dilatacijske spojnice treba omoguiti pomake i u slojevima konstrukcije ravnog krova bez njihova oteenja. Najkritiniji sloj je svakako
736

Slika 7. Vodolovno grlo

GRAEVINAR 57 (2005) 9

Graevne konstrukcije
Na tritu postoje gotove kupole raznih dimenzija i oblika koje odabiremo prema naim zahtjevima. Sve
elemente za spoj s ostalim slojevima
ravnog krova rijeio je proizvoa
pa se treba u potpunosti pridravati
uputa, odnosno u specijalnim sluajevima kontaktirati s proizvoaima
o dodatnim savjetima i detaljima.
Svi ovdje navedeni elementi ravnog
krova tema su istraivanja i razvoja
proizvodnih programa poznatih i
priznatih proizvoaa. Pri odabiru
sustava zatite ravnog krova najbolja je odluka odabir sustava jednog
proizvoaa koji e nam uz osnovne
elemente za hidroizolacijsku zatitu
krova ponuditi i sav ostali pribor i
elemente za izvedbu krova. Proizvoai, odnosno njihovi predstavnici,
ponudit e i listu ovlatenih izvoaa nakon ije ugradnje investitor dobiva jamstvo za izvedeni rad i ugraeni materijal. Dogaa se, naalost
nerijetko, da se kvalitetni materijali
nepravilno ugrauju i time osim problema investitoru stvaraju negativni
publicitet kvalitetnim materijalima i
njihovim proizvoaima.

ba obaviti detaljan pregled i ustanoviti uzrok te nakon toga izraditi projekt sanacije.
Pojave unutarnjih gljivica i plijesni
na unutarnjim povrinama rubnih
dijelova krova rezultat su nedovoljne toplinske izoliranosti krova na
tim mjestima (toplinski mostovi).
Problem se moe rijeiti dodatnom
toplinskom izolacijom tih rubnih
podruja jer ovaj zahvat ne zahtijeva
prevelika ulaganja. Najea je pojava
proputanje vode. Ovo oteenje,
naalost, uoavamo tek u trenutku
kada je voda prodrla kroz sve slojeve ravnog krova i poela vlaiti unutarnju plohu stropa. Mjesto prodora
vode kroz hidroizolacijski sloj gotovo je nemogue ustanoviti. Voda
ulaskom ispod zavrnog hidroizolacijskog sloja trai i pronae put i
kroz ostale slojeve. Na svom putu
ovlai i toplinskoizolacijski sloj kojemu se u tom sluaju umanjuje predviena uloga (osim ekstrudiranog
polistirena i staklene pjene), a veliki
su problemi i s isuivanjem ovog sloja
nakon izvedene sanacije hidroizolacijskog sloja.

Posljedice neispravne konstrukcije

proizile iz projekta ili zbog loe izvedbe teko se mogu ispraviti bez
veih zahvata.

Pogreke pri sanaciji krova su takoer este. Sanaciji se esto pristupa

bez projekta sanacije krova, bez otvaranja i pregleda postojeih slojeva
i bez pravilne analize uzroka koji su
doveli do problema.

Slojevi za izolaciju ravnog krova

zbijeni su i nepristupani, osim zavrnoga zatitnoga sloja, pa je kontrola pojedinog sloja i utvrivanje
oteenja vrlo teko, gotovo nemogue. Kada se otkriju nedostaci tre

Najea pogreka pri sanaciji oteenog ravnog krova jest zamjena hidroizolacijskog sloja samo na dijelu
izmjenu slojeva na cijeloj dilataciji.
Druga esta pogreka je zamjena
samo hidroizolacijskog sloja. Voda

Sanacije oteenja

GRAEVINAR 57 (2005) 9

koja se prije sanacije nalazila u konstrukciji bit e nakon sanacije zatvorena i trait e put da izae, a posljedice e se vidjeti kao vlane mrlje
na podgledu stropa koje se mogu
pojavljivati i nekoliko godina nakon
sanacije, ili kao napuhnuti klobuci
na hidroizolacijskom sloju. Voda se
isuuje iz slojeva kao para te pritie
na hidroizolacijski sloj koji je ujedno i parna brana. Kako ne uspijeva
izai podie izolaciju. Ovo podizanje moe pridonijeti i novom oteivanju hidroizolacijskog sloja. "Zarobljena" voda moe pronai put i prema unutarnjim prostorima i stvoriti
nova dodatna oteenja. Problem se
moe rijeiti izvedbom odzranika
koji e omoguavati isuivanje konstrukcije i nakon sanacije, odnosno
pravilnije izmjenom svih oteenih
slojeva krova pa tako i navlaene
toplinske izolacije u kojoj se zadrava najvei dio vode.
Nakon izvedene sanacije krova esto
se zavrni sloj hidroizolacije ostavlja
nezatien. Djelovanje ultraljubiastih zraka i insolacije uvjetovat e ponovno oteivanje ovog sloja u sljedeih nekoliko godina.
Pri pravilnoj sanaciji oteenoga ravnoga krova treba izmijeniti sve oteene slojeve na cijeloj dilataciji graevine. To zasigurno nije jeftino rjeenje ali je jedino ispravno. Pravilno
izvedeni ili pravilno sanirani ravni
krov moe izdrati i vie desetaka
godina, uz pravilno odravanje i minimalnu sanaciju oteenja u najranijoj fazi.
Mr. sc. Zoran Veri, dipl. ing. arh.

737

KOSI KROVOVI STAMBENIH POTKROVLJA

Graditeljstvo kontinentalne Hrvatske
obiljeavaju kue s blagim i strmim
kosim krovovima. esto graditelji
potkrovlja prostor ispod strmih krovova namjenjuju stanovanju, iako su
nerijetko izvedeni toplinski neodgovarajuim izoliranim stijenama i s
laganim stropovima, u posljednje
vrijeme i bez zranog sloja za prozraivanje ispod pokrova.
Grijanje tako izvedenih potkrovnih
prostora je skupo, a ljeti je u njima
neprimjereno visoka temperatura. U
zimama s vie snijega na strehama
takvih potkrovlja pojavljuju se vea
smrzavanja i zaleivanja sa svim posljedicama.
Posljednjih je godina projektiranje
stambenih prostora u potkrovljima
novih i starih zgrada u velikom porastu. Nedostatak stanova rjeava se
adaptacijama starih potkrovlja. Prodaja tako dobivenih stanova esto
financira sanaciju krovita, krova ili
proelja. Ugodno stanovanje pod krovom omoguuju suvremeni graevni
materijali i nova tehnika rjeenja
krovnih konstrukcija.
Projektom i izvedbom krovne konstrukcije iznad stambenih potkrovnih
prostora potrebno je stoga postignuti:
-

osiguranu i trajnu zatitu krovne

konstrukcije i unutarnjih prostora od vlage

optimalnu toplinsku zatitu prostora u svim godinjim razdobljima

potrebnu zvunu zatitu

zahtjevanu zatitu od poara

statiku sigurnost.

U suvremenoj konstrukciji strmog

krova, sa svim usporednim slojevima od pokrova do stropne obloge,
vrlo je vana i praktiki nuna tzv.
dodatna hidroizolacija (esto se naziva sekundarnim pokrovom). To je
vodonepropustan odnosno vodoodbojan sloj ispod crjepova kojim se
zajameno tite donji slojevi od navGRAEVINAR 57 (2005) 9

laivanja kinicom, snijegom ili kondenziranom vodom.

Krov s dodatnom hidroizolacijom
projektira se zapravo na dva naina:
-

s dva sloja zraka za prozraivanje, iznad i ispod sekundarnog

pokrova (slike 1. i 2.)

s jednim slojem zraka za prozraivanje, samo iznad dodatne hidroizolacije (slike 3. i 4.).

pusna i paropropusna sintetika folija s relativnim otporom difuziji vodene pare r = 0,02 m (oznaka r je prema DIN Sd). Polae se neposredno
na rogove odnosno na toplinsku izolaciju koja se stavlja izmeu rogova.

Slika 3. Krov s dodatnom hidroizolacijom

na toplinskoj izolaciji i jednim
slojem zraka za prozraivanje

Slika 1. Krov s dodatnom hidroizolacijom

i dva sloja zraka za prozraivanje

Na slici 1. prikazana je krovna konstrukcija sa dva sloja zraka za prozraivanje, s dodatnom sintetikom
hidroizolacijom, djelomino paropropusnom i najee armiranom folijom.
esto se za podlogu za dodatnu hidroizolaciju izvodi drvena oplata iznad
rogova (slika 2.). I u tom se sluaju
za dodatnu hidroizolaciju upotrebljava
djelomino paropropusna i vodonepropusna sintetika folija ili odgovarajui sloj od drugog materijala. Ponekad krovopokrivai za tu svrhu
upotrebljavaju bitumensku ljepenku,
to je uobiajeno u krajevima s veom
koliinom snijega odnosno kod krovova pokrivenih manje sigurnim pokrovom s gledita zatite od oborinske
vode (drvena indra).

Na konstrukciji (slika 4.) dodatna

hidroizolacija lei na drvenoj podlozi od dasaka koje prema propisima
(norma DIN 68800-2 /Holzschutz/ 1996) ne smiju biti ire od 10 cm, na
meusobnom razmaku irokom najmanje 0,5 cm.

Slika 4. Krov s dodatnom hidroizolacijom

na drvenoj oplati i jednim slojem
zraka za prozraivanje

Krovne konstrukcije s dodatnom hidroizolacijom preporuljivo je izvesti

i onda kada se kao pokrov rabi bitumenska indra ili ravni lim koji lei
na drvenoj oplati (slika 5.).

Slika 5. Krov s pokrovom na drvenoj

oplati i dodatnom hidroizolacijom
na toplinskoj izolaciji

Slika 2. Krov s dodatnom hidroizolacijom

na drvenoj oplati i dva sloja zraka
za prozraivanje

Na slici 3. prikazana je suvremenija

krovna konstrukcija sa samo jednim
slojem zraka za prozraivanje. Kod
nje je dodatna hidroizolacija nepro-

Pri naknadnoj izvedbi izolacijskih

slojeva na postojeim potkrovljima,
koja se hoe prenamijeniti u stambena, potpuna i besprijekorna izvedba krova nije mogua ako se s krova
ne odstrane crjepovi i letve. Izmeu
rogova moe se ugraditi dodatna paropropusna folija s vrijednosti r = 0,02
738

Graevne konstrukcije
m i do nje toplinska izolacija, no tada su rogovi nezatieni od vlage
(slika 6.). Prikazano je i rjeenje izvedbe izolacijskih slojeva iz potkrovlja. To je mogue uiniti kada se radi o privremenom rjeenju i kada se
moe oekivati trajnija vodonepropusnost pokrova. Pri kasnijoj zamjeni
pokrova, krov je potrebno opremiti
novom dodatnom hidroizolacijom
iznad rogova.

ZNAENJE BROJANIH
OZNAKA NA SLIKAMA 1. - 9.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

Slika 6. Krov s ugraenom dodatnom

hidroizolacijom s donje strane

Kod svih se krovova dodatna hidroizolacija mora izvesti do ruba vijenca. Najbolje je ako se mogua zateena voda odvodi na tlo ispred lijeba (slika 7.) Time je mogua kontrola vodonepropusnosti pokrova. Ako
se utvrdi mogue otjecanje vode s
dodatne hidroizolacije, treba sanirati
krovni pokrov.

14.
15.
16.

pokrov (glineni ili betonski crjepovi)

letve
kontraletve
sloj zraka za prozraivanje
dodatna hidroizolacija s djelominom
paropropusnou (r = 3 m)
dodatna hidroizolacija s velikom
paropropusnou (r = 0,02 m)
rogovi
toplinska izolacija izmeu rogova
toplinska izolacija izmeu letava
potkonstrukcije za stropnu oblogu
parna brana
stropna obloga (gips - kartonske ploe)
drvena oplata
prorijeena drvena oplata (daske 10
cm, razmaci 0,5 cm)
pokrov (lim u ploama, bitumenska
indra)
vidljiva drvena oplata
sloj zraka

17. vidljiva drvena oplata

18. sloj zraka

prozraivati vanjskim zrakom, to se

postie otvorima uz vijenac i sljeme.
Prozraivati se mora i donji sloj zraka prikazan na konstrukcijama na
slikama 1. i 2. Pri dimenzioniranju
otvora za zraenje zranih slojeva
ispod pokrova i dodatne hidroizolacije treba potivati zahtjeve koji su
navedeni u normama o toplinskoj
zatiti graevina.
Plotina dovodnih otvora kod vijenaca mora biti 2 tlocrta krova, ali
ne manje od 200 cm2 na tekui metar vijenca. Ukupna plotina odvodnih otvora mora po DIN 4108 (Wrmschutz) biti najmanje 0,5 tlocrtne
plotine krova.

Slika 7. Prikaz detalja krova uz vijenac

Dodatna hidroizolacija mora biti vodonepropusno prikljuena na sve

krovne elemente, kao to su to krovni prozori ili dimnjaci.
Sloj zraka iznad dodatne hidroizolacije u sastavu konstrukcija, prikazanih na slikama 1. - 5. i 7. - 8., dobije
se tzv. kontraletvama koje su visoke
3-5 cm i pribijene na rogove. Zrani
sloj ispod krovnog pokrova mora se
GRAEVINAR 57 (2005) 9

Kod krovova u kontinentalnom dijelu zemlje pravilno je ako su otvori

za dovod zraka iz potkrovlja po plotini jednaki ili vei od odvodnih otvora. Dobro i potrebno prozraivanje
krova postie se s pomou odvodnih
otvora koji su tako izvedeni da ih
snijeg ne moe zatrpati. Stoga su dobra mjesta za postavljanje odvodnih
ventilacijskih otvora stijene zabata
ispod sljemena.
Za toplinsku izolaciju strmih kosih
krovova najee se upotrebljavaju

negorivi i paropropusni materijali,

poput, na primjer, kamene i staklene
vune. Za krovove prikazane na slikama 3. - 6. i 9. uvjet je velika paropropusnost toplinske izolacije. Preporuena U-vrijednost (U = koeficijent
provoenja topline) jest do 0,25 W/m2K
i nikako ne smije biti via od 0,35
W/m2K.
Detalj spoja krovnih slojeva na vanjske zidove potrebno je rijeiti bez
toplinskih mostova jer se inae moe oekivati kondenzacija u kutovima i uglovima zidnih povrina. To
se najbolje izvodi postavljanjem toplinske izolacije na vanjsku stranu
zidova (slika 8.).
Kod svih krovova koji su sastavljeni
od rogova i toplinskoizoalcijskih materijala vana je parna brana koja
mora biti zrakonepropusno izvedena
izmeu traka na spoju sa zidovima i

Slika 8. Prikaz detalja krova uza zid zabata

krovnim probojima. Za parne se brane najee upotrebljava PE folija,

rjee aluminijska folija. Strunjaci
graevinske fizike preporuuju parne brane s visokom paropropusnou (r = 2 m), s obzirom na to da u
veini sluajeva iznad stambenih
prostora nije potrebna niti zahtijevana vea paronepropusnost slojeva
ispod toplinske izolacije. U posebnim je uvjetima ak doputeno projektirati takve krovove bez posebne
parne brane. Dovoljna je zrakonepropusno izvedena obloga od gips-kartonskih ploa. U takvim sluajevima
toplinska izolacija mora imati prilian toplinski otpor. Pravilnost tih
konstrukcija potrebno je dokazati
proraunom difuzije vodene pare.
Za stropne se obloge esto upotrebljavaju gips-kartonske ploe koje se
ugrauju na drvene letve ili posebne
739

Graevne konstrukcije
metalne profile. Izmeu letava se ugrauje toplinska izolacija, a na letve
najee i parna brana.

Slika 9. Krov sa stropnom oblogom i slojem

zraka za razvod instalacija a) obloga
od gipsa, b) drvena oplata

Kada se ele zadovoljiti vei zahtjevi to se tie zatite od poara, za

stropnu se oblogu upotrebljavaju
protupoarne gips-kartonske ploe u
jednom ili ak dva sloja. I u kupaonicama i kuhinjama esto se ugrauju takve ploe, samo to su tada impregnirane.
Stropna se obloga moe izvesti i tako da je slojem zraka odvojena od
parne brane (slika 9., dio a). U tom

se sloju zraka mogu provoditi i instalacije.

Ako se zahtijeva protupoarna zatita krovne konstrukcije, a za strop
se eli upotrijebiti vidljiva drvena
oplata, tada se ona izvodi ispod obloge od protupoarnih gips-kartonskih ploa (slika 9., dio b).
T. Vrani
IZVOR:

Informativni list Za uinkovito

rabo energije, Gradbeni intitut ZRMK

STROPNE I PODNE KONSTRUKCIJE

Stropne konstrukcije ispod
ventiliranih potkrovlja
Masivne konstrukcije koje granie
sa zraenim potkrovljima najbolje je
izolirati s gornje strane (slika 1.).
Na stropnoj ploi odnosno ispod toplinske izolacije obino nije potrebna ugradnja parne brane.

enja topline) koja ne bi smjela prelaziti 0,35 W/m2K, za lake se stropove preporuuje U-vrijednost do
0,25 W/m2K. Debljina toplinske izolacije od 20 cm u takvim stropovima
nije pretjerana.
Sve stropne konstrukcije, posebno
one lake, moraju biti sasvim zatiene od oborinskih ili drugih voda.
Zato se preporuuje ugradnja dodatnog pokrova.
Stropne konstrukcije iznad
negrijanih prostora podruma

Slika 1. Masivni strop ispod zraenog potkrovlja

Kod lakih stropnih konstrukcija s

lakim montanim stropnim oblogama potrebna je parna brana (slika 2.).
Vano je da je taj sloj ugraen potpuno zrakonepropusno.

Stropovi se iznad podruma mogu

toplinski izolirati na nekoliko naina. Na slici 3. prikazan je presjek s
toplinskom izolacijom iznad stropne
konstrukcije. Toplinska izolacija sastavljena je od dva sloja: donjeg tvreg
i gornjeg mekeg, s kojima se sprjeava prijenos zvuka po konstrukciji.
Toplinska izolacija moe biti u jednom sloju. Vano je da njezina stiljivost nije vea od 5 mm.
Mogua su takoer i rjeenja podnih
konstrukcija izvedenih "suhim" postupkom. Tu je potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajuim razdjelnim slojem. Rjeenja takvih podnih konstrukcija prikazuju proizvoai zvunih i toplinskih izolacijskih materijala.

Slika 2. Laki strop ispod zraenog tavana

Stropne bi konstrukcije trebale imati

U-vrijednost (U = koeficijent provo
740

Toplinska provodljivost stropova iznad negrijanih prostora ne smije biti

vea od 0,45 W/m2K.

Slika 3. Konstrukcija stropa s toplinskom

izolacijom iznad armiranobetonske
ploe

Zbog potrebe vee debljine toplinske izolacije, visina je svih slojeva

iznad nosive stropne konstrukcije
neto vea (14-16 cm). To se moe
iskoristiti za polaganje raznih instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju.
Stropne konstrukcije u mokrim
prostorima
Projektiranje i izvoenje stropnih
konstrukcija sa svim potrebnim slojevima, s kojima se dostie trajna
funkcionalnost, vrlo je zahtjevno za
mokre prostore. U sastavu su slojeva, od podne obloge do nosive stropne
konstrukcije, osim jednoga obvezatnog za zatitu konstrukcije i obodnih zidova od navlaivanja (to nisu
keramike ploice) te toplinskoizolacijskog, i sloj kojim se sprjeava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji.
U praksi se iz vie razloga teko besprijekorno izvode bitumenske hidroizolacije ispod plivajuih estriha.
Stoga se takva izolacija zamjenjuje
tzv. "alternativnom" hidroizolacijom
koja se, iz vodotijesnoga tanjeg slo
GRAEVINAR 57 (2005) 9

Graevne konstrukcije
linska izolacija (ekstrudirani polistiren) i ispod betonske podloge (slika 6.).

Slika 4. Stropna konstrukcija u mokrim

prostorima

Slika 5. Podna konstrukcija na tlu

ja, prevlai po plivajuem estrihu

(slika 4.). Navedeni sloj mora biti
vodotijesno spojen na podne proboje
(sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastinom brtvenom trakom.
Na takav se sloj lijepe keramike
ploice.
Podne konstrukcije na podu - u
suhim i mokrim prostorima
Podne se konstrukcije na tlu po svom
sastavu od konstrukcija iznad negri
janih podruma razlikuju samo po to
me to imaju nosivu podlogu, obino
od betona, s ugraenom hidroizolacijom (slika 5.).

Stropne konstrukcije iznad

otvorenih prolaza
Stropne konstrukcije koje granie s
vanjskim zrakom zahtijevaju posebno dobru toplinsku izolaciju. Njihova U-vrijednost ne bi smjela prelaziti vrijednost od 0,35 W/m2K.
Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. Dio toplinske izolacije moe posluiti i kao

Slika 6. Podna konstrukcija s dijelom toplinske izolacije ispod betonske podloge

Posebno se u podrumskim prostorijama preporuuje podignuti hidroizolaciju i na zidove, do visine gotovog poda. Hidroizolacija se najee
izvodi od bitumenskih traka poloenih na zaglaenu povrinu. U posebnim se primjerima moe izvesti top

Slika 7. Stropna
konstrukcija
otvorenih prolaza

iznad

zvuno izolacijski sloj ispod plivajueg estriha (slika 7.).

T. Vrani

tednja energije
STANOVANJE U PRVOJ PLUS-ENERGETSKOJ ZGRADI NA SVIJETU
Prva plus-energetska zgrada na svijetu ima proelje obloeno valovitim
ploama od Plexiglasa, koje iskoritavaju Sunevu energiju i istodobno
slue kao oblikovni element.
Graditelj Erwin Kaltenegger nazvao
je svoj pilot-projekt Gemini prema
svemirskoj kapsuli, koja je lansirana
u orbitu prije otprilike 40 godina. U
Schlossparku opine Weiz u tajerskoj
sagraena je prva plus-energetska
kua na svijetu. To je prva kua koja
pohranjuje vie energije nego to je
troi. Nakon razdoblja istraivanja,
koje je trajalo 7 godina i u kojem su
angairani brojni strunjaci na izradi
projekta, te uz potporu Europske unije i
pokrajine tajerske, u svibnju 2003.
dovrena je gradnja ove futuristike
GRAEVINAR 57 (2005) 9

kue. Za proelje su upotrijebljene

valovite ploe Plexiglas Heatstop.
Dozirano proputanje svjetla kroz
ovaj materijal omoguuje da se aktivira solarno sae iza ploa. Materijal

Slika 1. Plus-energetska zgrada u Schlossparku

je funkcionalan i istodobno zadovoljava estetske kriterije.

Na krovu se nalaze krila s fotonaponskim modulima za prikupljanje Suneve energije te kolektori tople vode.
Najvei kut okretanja je 200, to
omoguuje optimalno usmjeravanje
modula prema Suncu. Iskoritavanje
Suneve energije vee je za 55 posto
u odnosu na statine solarne ureaje.
Za zagrijavanje stana od otprilike 125
m dovoljno je 19 arulja od 100 W.
Kuno raunalo upravlja, regulira i
nadzire sve sustave. Senzori u prostorijama stalno analiziraju rasvjetu,
temperaturu i prisutnost osoba. Kad
se registrira da se nitko ne nalazi u
prostoriji 10 minuta grijanje se smanjuje, a svjetlo iskljuuje.
741