ENA U ISLAMU

Prije nego to ponem sa svojim govorom o eni u islamu neophodno je da vas podsjetim o
poloaju ene prije islama da bi shvatili koliku je uslugu islam dao eni. Jer se pogreno misli
da je svo blagostanje dolo sa zapada, pa tako i slobode i prava za enu, to je totalno
pogreno. Prije pojave islama su ve postojale kranske knjige i religija kranstva, jevreja, i
svih ostalih religija koje i dans postoje. One ni jedna nisu dale eni prava i slobode koje je ba
islam dao. Ja elim da se muslimanke obrazuju i da steknu znanje kako bi mogle cijeniti svoju
uzvienu vjeru i to prenijeti drugima. Poloaj ene je bio kao graanina treeg reda, poslije
roba i ak ivotinja. Ona nije imala prava na svoje tijelo, na ivot, na odluivanje o izboru
mua, na odluivanje ni o emu u porodici pa ni o vlastitoj djeci, nije imala pravo na
obrazovanje, na nasljedstvo itd. ak je po starom vjerovanju smatrana nekim ko podstie na
grijeh po vjerovanju da je Eva nagovorila Adema na grijeh i prouzroila njegov pad (propast).
U Arabiji je stanje bilo jo gore, tamo je smatrano sramotom imati ensko dijete i dogaalo se
da roditelji zakopavaju svoju ensku djecu zbog straha od siromatva i radi sramote.
Islam i asni Poslanik u svom ponaanju u govoru su napravili pravu revoluciju u svijetu u
pogledu poloaja ene. To je ono to je tako naglo dokrajilo stoljea ponienja, i eni dao
prvo pravo da ivi. asni Poslanik je na samom poetku svog poslanstva isticao vanost uloge
ene i skretao panju svojim ashabima na blag tretman ena. Islam je eni dao pravo:
-na ivot, ---- dao joj je ast i potovanje kao keri, supruzi, majci
-pravo na obrazovanje, ----pravo na izbor mua, pravo na razvod
- da bude ravnopravan partner u braku, -- pravo na bavljenje profesijom
--- pravo na nasljee i raspolaganje imatkom po svojoj volji
Sva ova prava islam je dao eni kao nasljee, prije vie od 1400 godina; o ovim pravima ene
svijeta su mogle samo sanjati do unazad 100 godina kad su se za njih izborile pokretima ena
i dugotrajnim borbama; muslimanka ena ne treba i nije trebala da se bori za njih.
Danas u drutvu u kojem ivimo zakonom su data jo vea prava i slobode eni. Meutim ja
vas molim da razmislite jesmo li mi zaista u drutvu u kome vlada mir i sigurnost, u kome
smo zadovoljni i uivamo potovanje ? Jer iako je sve vie zakona o zatiti ene od
zloupotrebe, nasilja u kui, silovanja, napada i diskriminacije, sve je tee i opasnije biti ena?
Sve je vie prebijenih ena, silovanih, na ulici bavei se najniim poslovima, natjeranih u
prostituciju, sve je vie djece koja se odmeu od kue, odaju alkoholu, drogi, nasilju itd... Je
li ovo drutvo napretka ljudskog roda? Zato to ti zakoni nisu usklaeni prema prirodi ene,
prema onom za to je ona stvorena i to ini njeno zadovoljstvo i sreu. Uloga ene je veoma
vana jer je ona stub porodice. I u civilizacijama gdje je ovaj osnovni stub ili osnovna jedinica
drutavaporodica raspale, ta civilizacija je propala. Zato je ovo veoma vano pitanje i ja vas
molim da dobro razmislite o ovom. Ovim to sam ve rekla, elim ponovo skrenuti vau
panju na slike prije islama i sada. Islam je dokrajio ponienja ene u jednom smislu a novo
drutvo je nametnulo drugu vrstu jo gorih ponienja i jo goreg poloaja i nepotovanja. Zato
je veoma vano shvatanje islamskih propisa i vraanje propisima islama, propisima koje je
Svemogui Bog dao u svojoj mudrosti, Onaj koji sve najbolje zna, pa On nas je stvorio, i kao
svaki autor najbolje zna svoje djelo. Savrenstvo Boijeg zakona je da je mukarca i enu
stvorio jednakim ali zbog njihove prirode odredio im je drugaije uloge u ivotu i za te uloge
ih je stvorio, tj opremio da imaju najbolju sposobnost da ih obavljaju. Stare zajednice su
sainjavale osnovne elemente drutava-porodicu od ocakoji se brinuo za uzdravanje,

majke---odgojiteljice i od djece. Takva porodica je trajala hiljadama godina i ono to je trajalo

toliko dugo sigurno funkcionie.
Sada u vam ukratko navesti koja prava Kur'an daje eni i ta kae o poloaju, ulozi i dunosti
ene: rekla sam da je prvo islam dao eni pravo na ivot, time to je bio zabranjeno ubjanje
vlastite djece zbog straha od siromatva, jer pravi vjernici se u potpunosti oslanjaju na Allaha
da On daje nafaku i koga god je stvorio stvorio je za njega i nafaku.
Uenja islama predstavljano kroz primjer asnog poslanika s.a.v.s. zapoeta je nova era za
ene. Na samom poetku asni Poslanik je reka: Ko ima keri i lijepo ih odgoji bit e blizu
mene na sudnjem danu kao dva prsta na jednoj ruci. Zatim: Onaj ko ima ker i ne sahrani je
ivu niti daje prednost sinu nad keri bit e od Allaha uveden u dennet.
Islam je eni dao potovanje i ast kao supruzi i majci i asni poslanik je rekao:
Najsavreniji vjernik je onaj ija su djela najbolja a najbolji meu vama je onaj ko
se najljepe ponaa prema svojim enama.
Dok je u asnom Kur'anu reeno mukarcima u pogledu njihovih ena: savjetujte se lijepo s
njima; ako vam se ne svieju moe biti da vam se neka stvar ne svia u kojoj je Allah stavio
mnogo dobra. (4:20)
U ajtu Kur'an kae: One su vaa odjea a vi ste njihova odjea.
U braku su mukarac i ena partneri u specijalnom odnosu stvorenom od Allaha. On je dao
upute kroz asni Kur'an da kako mukarci imaju prava nad enama tako i one (ene) imaju
odreena prava nad njima (mukarcima). U Kur'anu Allah kae:
A jedan od Njegovih znakova je taj da je On za vas stvorio ene od vas
Da u njima naete mir i On je stavio ljubav i njenost izmeu vas. 30:22
U islamu je brak sveta institucija koja traje zauvijek izmeu branih drugova. Islam ne
odobrava ivot bez enstva. Meutim islam je odredio cijelu instituciju za pomirenje branih
drugova ukoliko doe do nesuglasica. Ukoliko oni odlue da se razvedu islam daje odreena
prava eni i zatitu u tom pogledu. Ovdje je vano napomenuti da je eni, prvi put u historiji
dato pravo da trai razvod, ovo pravo ena na zapadu nije dobila, ak ni u najteim
sluajevima do poetka 1900. godine.
Majkama je data najvea ast iznad svih mukih i enskih uloga u islamu.
Jedan ashab prenosi da je neki ovjek doao asnom poslaniku i pitao ga:'Boiji Poslnaie,
kome od svih ljudi trebam odati najveu poast?' Poslanik je odgovorio 'majci'. Kome onda
pitao je ovjek ?'majci' odgovorio je Poslanik. A poslije toga 'majci' po trei put je odogorio
tek etvrti put je rekao 'ocu'. Nigdje ni u jednoj knjizi nije eni odana ovakva ast i ugled i
data joj ovolika vanost.
asni Kur'an ponavljajui iznosi da, 'Dennet lei pod stopama majke'..Znai da je put do
denneta da pazimo svoju majku. Ovim je data tako visok status i priznanje eni kao majci
koji je vrhunac poloaja nekog ivog bia. Meutim, ena mora opravdati ovu ast i ovaj
visoki poloaj koji joj je Bog dao. Nemojte dopustiti da vaa djeca umjesto denenta zarade
dehenem sluajui vas i slijedei va odgoj. Od izuzetne je vanosti da se ena obrazuje i da
ima vjersko i svjetsko zanje. Jer ona odgaja budue oeve i budue majke, budue muslimane
i budue lanove drutva koji e preuzeti upravu u kui, u selu ili gradu, u zemlji, koji e
prenijeti islam narednim pokoljenjima. Majke ne smiju dopustiti da djeca ne budu spremna za
ove zadae, jer kako je vana njihova uloga, istaknuta u gornjim navodima tako je i njohova
odgovornost ogromna. Potpuno je pogreno miljenje da samo mukarci treba da ue o vjeri.
Ovim to je napred reeno vidimo koliko je vano da ena takoer zna, jo je njeno
obrazovanje vanije jer nije samo za nju i njeno dobro nego za dobro njene djece---buduih

narataja. Zato nemojte dopustiti da islam propda meu nama, posvetite punu brigu ovome.
Vi mrate prvo biti uzor svojoj djeci da bi ih mogli uiti i prenijeti ih dobre i korisne stvari za
ivot.
Uz ovo treba rei da je Bog dao ravnopravnost eni sa mukarcem bez ikave njene borbe, u
ajetu koji kae:
Zaista, muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i pokornim mukarcima i
pokornim enama i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i strpljivim mukarcima i
strpljivim enama, i poniznim mukarcima i poniznim enama, i mukarcima koji daju
milostinju i enama koje daju milostinju, i mukarcima koji poste i enama koje poste, i
mukarcima koji uvaju svoja stidna mjesta i enama koje uvaju svoja stidna mjesta, i
mukarcima koji mnogo Allaha spominju i enama koje (Ga) spominju Allah je za sve njih
pripremio oprost i uzviene nagrade. Al-Ahzab (33:36)
Svrha stvaranja i mukarca i ene su jednaki: da ispunjavaju svoje obaveze prema Bogu da ga
oboavaju i mole mu se i zahvaljuju i obaveze prema Njegovim stvorenjima. I da postignu
blizinu Bogu kroz svoje ponaanja i djela. Ali je Bog takoer ovdje rekao da svi imaju
jedanku nagradu za ono to rade, i muko i ensko
.
Zatim je rekao: Ja neu dopustiti da dobro djelo bude izgubljeno bil od muka ili enska.
I mukarac i ena su duni da u sebi razvijaju takve vrline koje e odraavati Boije
atribute.
Islam eni dao pravo na obrazovanje. To je u vrijeme pojave islama bio ok jer nije postojala
ni jedna jedina zajednica koja je eni davala pravo da se obrazuje. U Engleskoj su prve
studentice upisane negdje 1921-22 godine na Oxford i Kembride univerzitete. asni
Poslanik je rekao: Dunost svakog mukarca i ene je da trae znanje. Samo znanjem
moemo spoznati Boije atribute i Njegovo stvaranje i postati blii Njemu. Znanje po islamu
nema za cilj da stiete to vie novca nego je osnovni cilj sticanja znanja da istraujete,
otkrivate raznolikost i savrenstvo Boijeg stvaranja, da uvidite Njegove savrene puteve,
dabi mu se vie zahvaljivali i divili Njegovoj Uzvienosti, shvatajui svoju nitavnost.
Takoer je svrha znanja da doprinesete daljem prenoenju savrenstva svog Stvoritelja i
savrenstvo poruke Kur'ana i islama. Potpuno je pogreno miljenje da mukarci treba da se
obrazuju kako u svjetskim znanostima tako i o vjeri. Ovo obrazovanje je jo vanije za enu
jer ona odgaja budue narataje i prenosi im dalje svoje znanje i odgoj. Islam zahtijeva
traenje zanja i to je obaveza muslimana i muslimanki. Hazreti Aia je bila ena asnog
Poslanika i ashabi Poslanikovi su rekli da su pola islama nauili od nje. Dakle nije samo
obaveza da se obrazuju ene koje e uiti neke tehvide i sedmine, ovo je puno puno vanija
dunost na eni.
Sliedee od navedenih prava je pravo na izbor mua: ena ima pravo da se sloi ili ne sloi sa
izborom mua kojeg joj predloe roditelji ili rodbina. Muslimanski obiaj je naputen da se
roditelji, pogotovo majka brine da svojoj djeci nae odgovarajueg partnera za ivot od
porodice sline njenoj, kako bi djeca imala to vie zajednikog. Zatim ono to je najvanije
je da jo dok su djeca mala molimo Boga da im dadane hajirli, pobone, bogobojazna drugove
za ivot. Na ovaj nain mladi ljudi ne ulaze u branu zajednicu iz mladalake zaljubljenosti
nego svjesno sklapaju ovo najvanije partnerstvo i ugovor sa osobom koju su njegovi ili njeni
roditelji izabrali razmatrajui zrelo sve aspekte ivota koje mladi ljudi ne znaju i nisu u stanju
razmatrati i znati.
Islam je dao eni pravo da se bavi poslom i profesijom. Ovdje moramo takoer ovo malo

vie objasniti: ajet u Kur'anu kae:

''Na Gospodar je On, koji svakoj stvari daje njen prikladan oblik i zatim upuuje''. ( 20:51)
Iz napred navedenih ajeta smo vidjeli da je bog dao jednakost i eni imukarcu u pogledu
obaveza i dunosti i obeao im jednaku nagradu. Ovde se sad govori o njihovim funkcijama u
ivotu, na ovom svijetu. Po svojoj prirodi ena i mukarac su stvoreni drukiji, fiziki i
emocionalno opremljeni za drugaije poslove i zato su im dodijeljene drugaije zadae. Islam
kae da su prava ene i mukarca takvi da oni jedno drugo nadopunju tako da ine jednu
skladnu cjelinu, ukazujui time na jednaku vanost oba pola. Samo ena moe nositi dijete i
ima jedinstvenu vezu sa svojim djetetom to je ini vie odgovornom za njegovu brigu. Tako
je njena glavna sfera aktivnosti kua i porodica: mu i djeca. Neko moe rei da ovo vraa
enu unazad. Ali to nije tano ako se uzme u obzir sva prava i slobode koje je islam dao eni.
Zatim elim da vas podsjetim da je hiljadama godina osnovna elija drutva se sastojala od:
oca koji se stara i doprinosi, majke koja odgaja i djece. I svaki put u ljudskoj istoriji kad god
se ova osnovna elija drutva raspada, raspada se i drutvo i mnoge velike civilizacije i
imperije su bile unitene. Ono to funkcionie hiljadama godina mora biti dobro i za ovo
vrijeme uspjean model. Kad mukarac i ena rade ono za ta nisu opremljeni onda se red
pretvra u nered i haos. Islam daje savreno uenje i uputu ne samo za pojedinca nego mnogo
ire, za cijelu naciju i takoer za budunost. Dakle po islamu je za enino zadovoljstvo i sreu
dodijeljene dunosti i u skladu s tim su njena prava usklaena takoer s njenom prirodom.
ena u islamu se ne osjea neispunjenom jer svoje ispunjenje doivljava kroz sfere aktivnosti
koje joj je bog dodijelio kao keri, supruzi, majci i lanu drutva. Krajnja svrha braka u
islamu je da se zaslui Boije zadovoljstvo kroz estitost, ispunjenje, zadovoljstvo i
potomstvo. Mu i ena su partneri u braku. No Kur'an kae da mukarci imaju drugu dunost
nad enama:
Mukarci su staratelji nad enama jer je Allah uinio neke od njih da nadilaze
druge, i zato to oni (mukarci) troe svoj imetak. Zato su estite ene one koje su
poslune i uvaju tajne (svojih mueva) s Allahovom zatitom. (4:35)
esto se pogreno misli da mu moe dominirati nad enom. Ne, rije staratelj znai onaj ko
vodi brigu. Mukarac troi svoj imetak i za uzvrat se od ene oekuje da mu bude posluna i
da postupa u najboljem interesu partnerstva. Razlog iza ove islamske filozofije je da odri
dobro cjeline.. Kao to svaka drava ima predsjednika, svaka kola direktora, svako preduzee
itd, tako i porodica mora imati glavu na koju se moe osloniti da obezbjedi vodstvo pogotovu
u vrijeme tekoa. Ovaj sistem funkcionie svuda pa tako i u porodici.
Islam od ene ne trai da ona ide van kue radi sticanja novca i brige o izdravanju, jer joj je
po njenoj prirodi odreeno mjesto u drutvu, ena ve nosi posebne terete koji odreuju tu
njenu ulogu. ena nosi teret raanja djeteta zbog prirode kako ih je Allah stvorio. ena je
odgovorna za moralno podizanje svoje djece. enama meutim nije zabranjeno da rade izvan
kue ali se to smatra suvinim teretom na enu, povrh onih koje ve nosi. Islam cijeni taj teret
i daje tome veliku vanost. Ako uistinu upitate bilo koju enu eli li karijeru ili da ostane uz
svoje malo dijete a da karijea prieka ja vjerujem da e ogroman broj odluiti da radije ostane
uz svoje dijete i porodicu. Za muslimanku enu to je jednostavno ispravna stvar da se uradi. U
drutvu gdje su majke odsutne sve je vie nasilja, alkohola, droge, bandi, razne zloupotrebe
djece, stranputica itd.
Ako ena eli da radi mora imati saglasnost mua da potrebe porodice ne budu rtvovane za
to i ne trpe. Ako se oni saglase da ena radi ona nije duna davati svoju zaradu u kuu, ako
dadne to e biti kao sadaka od nje.
Islam je eni dao pravo na nasljedstvo:

Za mukarce je dio od nasljedstva koje ostave roditelji i blia rodbina; a za enu je

takoer dio nasljedstva koje ostave roditelji i blia rodbina, bilo to malo ili mnogo
(ovo je) obavezni dio. (4:8)
ena ovim imetkom ima pravo raspolagati po svojoj volji i ni u kom sluaju mu nema prava
nad tim. Ovo je prvi put u historiji i ene zapada su se za ovo pravo borile do unazad 100
godina.
ene moraju dobro paziti na svoje ponaanje: da ne gube vrijeme uzalud, da se uvaju
ogovaranja, optubi drugih ljudi, sumnjenja, iznoenja mana drugih, poniavanja bilo koga
zbog njegovog statusa, ljepote ili imetka. Uvijek imajte na umu da ste vi uzor drugim ljudima
prije svega svojoj djeci i da okolina gleda na vas. Svako koga navede na grijeh vae ponaanje
i vi ete imati udjela u njegovom grijehu. uvajte porodine odnose sa svojom ali i sa
muevom porodicom. Sve su ovo grijesi i klonite ih se da zaradite Allahov blagoslov.
( Fahrija Avdi)