Cedomil Veljacié AVESTA — KULT MUDROSTI U IRANUAVESTA — KULT MUDROSTI U IRANU 1, Plemensko porto! povod Zarathutrine reforme Poreibeniprkaz Avest,zbirke nasi vesib hima (ama) Traoaca, mogao bi bit dodatak popln iesme (gdh) ise pretetno irr tena jedoogsoiuiog een Felornatora,Zarathstre, dae ta reforma nije rari u Bopato Feisjskomorainy knjevnost adic oj epresijela do danas ao religja Pens Pars) Koj su pred islam. progonima Labjeg tz svoje domovine u India Polovinom 20, vk jek se Zajednica Pars prema novo) vast) proj, sstojala “ed ake 120000 jodi © elom seta, a pretne w ombeys ‘kot ops poten slebenii Zarabusrna ena Posted ‘jy preislamaudinastju Saanida u Peri cbocl su arapakh on Jaci €82. godine. Poznato je i anskih 1 iz beleskin powesih SNledofansts das temetnitkstow™ (a to zai Ties veto) fore zbirke barem nekolito sala star od datuma vadavine pesistop cars Dara (21-485 pn. e). Ost na njihow uc} a ranu belenky losoijy of posshne je vaznost. SIsdbenict Zarathtrina lta modo” (macde-yama) syst st jesja fvoje kulture” Batine, iz vrement. pig Aleksandra Velkog, na Platona, a poseboo na Aristotelovaetiku U tokunoviih powesnih ‘strativania Job ide se istieu raioalne prednost pred MBIskin relgiama (idovskem, kranskom 1 musimanskom) na Ko} si "Song of Zarate 7 thar Trandate (om the Avesta by ‘esr Fama Ard hoe and Piso Nanay Londo, Alen nd Una, 182 Si 1S) U moe ova tnygu tram pd hasoiom Sons soseposredno ajc osmolos i teolotki pojmovi mapdaizma po- evsi od vemena babilnskog suanjstva ir koeg je Zdove oslo ‘klutio u interes sles perish cv dale, Na powieone okolnosttanskog ugeaj rnootsitsho Kultur na Tazmedina miu Kontinenata ovge Ge bil mogus tak Prigodn! oer w veri s prikazom tekstova ‘Uavesihim telstovima prec iuaskh Persiacanazivsju wojy pradomoviny airyana vatdah zemlja Anaca™ .n8 postan Favnicama slvovaeka Oxus | Jaxartes, Ir toa'su we podruta fm ever aajedmics prec indodranaih Arica spo» pode rlekeTnda(indiski Sindhu), nakasnije potetkom 2. mien pr he, trad se, jd na apad. na iansku visoravan oda 5 dowel do Sie, drugi na Hstok mmo Koja fe po Miho- ‘Yom pobjednigkom plemenu dobia ime Bhat, kako se) 1 ‘ana nai India wmaterinskim jescimasvogstanovasva, Geo fafski nani zombje Tein potjece od plemenekog ina oshvaea, ‘ano. Car Dare se na hadgrobnom spomeniku nazva Para Pras putira, Arya. Arya Cihra™ (Perse, persis si ‘Ain, ash potomak’) Te usporedbe avesiCkih himni (samo) » r-vodekima jana se vidi 2 Upiéne opreke do Yat je doveo antagonizam powjesne poluizace, da je ivorjednih | dria. 1jentno | sadrtajno ‘Avetghjeik ako lle tnepotpunie satan, mnogi mata Sari of vedskop, Joke sadrajno himne koje ryedose 0 Za. ‘athustingjreformatorso}djelatnost w projek daira kno lade od vedshi Problem datiranja tkstova owe 2avs od datranin ‘arathutrina Zvota, Dok fg edskih hin alent “birkama ima 1017 i 103, swstanh 10 eklusa, avestikih se spominje sega 72, a telstov koje sjbenis smatraja autem Zarate hhutinim propowjedima i razgovorima obunvacaju 17 nova (ha) stove (eath). 1 10 yaya (hime) 28-34, 4846, 47-50, 511 53. To sainjava$tematshih celina ir Zarathstring 2ivota | ena. ‘Na osovu tkowane ,unutraine evidence" osobito astro- pomskihpodataks wv revedskint himoama, bee obaia ta evr ~T Rela we 0 tome ¥. mojo) Fils ietnhmarde Hd, frm 4 1 Gok neste) Ln Remedi flow. Se Uap Heel, on the Ancient as, Oued 1941, 190, 1B. K. Gh, The Ong of the Ids 0 The Cll Here fin, Clea T958 Vl .e, 508 popentristihe predrasude za koje je danas notomno da su peut Fet"aveement indiskisrajac 4 sKlont da datas tematike ‘kim od th hirnt pomjere U5. pa iu 6. male) pron. €. Na ‘Srugo) tani, avesticha we Uadija'ne mode pomint i $2 00- enim’ isa elenskim datiranjemn Zarathusina2vota. Vee A Stotel spomije Zarathusieu kao mudracs iz legendatsit vremena Prema tas Beleistekim podacina on je vio neo vite od 280 godina pie Aleksandra Vlitog Na onsova detlnihpodataka iz Zarathustina vote u veal s maaskom hronolopjom, weaCunat Je verojat datum negova rodena oko 630. ppm. Pe ‘hemenidake dias sHojom potine pouzdara pcsska hronolo= Bia. Novja arheolotka otknce upuctje medutim na to da fei taj datum prenizak.Jedan spomenik ask Kralja Sargona i 8 viipe ne. potwrdae rasprostronenoet kala Ahura Mszde u to do. Prema’ nekim novjm hipotezama natant datum Zarathie String tivo sete do12 pen € ‘rv evropski prijevod avers tkstova, na osnovu kasi komentafa and) objnio Je 177. Fancur Angueti do Perron pod naslovom Zend Avesta (3 knjge). U potragh 2a tim sietim Kejigama_on je potso u Indy, ple Je dois na moghelskom ‘ors ofim avekihtekstova nasa | pouzdan pandiaktpijevod indijioh apaniadh na perajek fie, tga preveo nt nist U {o au dabe Hosoi predsavmic evopskog prosyjetiejstva, med Kojima se eis Monteguicy | Volulre, vee bit zunteresovani ‘osobio 2 utene 0 pravu tdfavi Kod istotmh narode, @ posebno 1 strom persiskom east.” ‘eeu prim singenjima s osnovnim avesikim telstovina cvropeki sb 8810 prime da Zarathusra im rjedoeansvma Nao le tome ¥. 8 Rasminn anki si (naan Recmega) a, pos > Probien dtr " inie ptetad We ee I Darmete, Le Zener doe nouelE nce. commenai isterq’«phioloigePais Haoi3) Otnig Nenattpejeod” Che Batholomae ie Gatar (dea, Zrihsrs Verdin Sbenett.Susure 1905. Fran: ‘Sai Decne Gallemin, Zvi, eae aig sve te action ‘Smee de Cathe Paw 180k Od enpsth pier for som ‘SE popularny kit veers dd Lebo bmbayke anine dane Ghanove Retaume Marinas, Sathe (93) Loe er komenate 1 ‘doves np pried sada vga kt wasters rom Bchrmpore Tehmuryp Anka The Hol Gah of Zarate ‘Tramataon tnd Tanai a Eapsh ith Prolog 0s{stupa kao vanredno jasno profiirana individual liznost vjersog Taruttenog reformsiors, Potetkom 20. veka nema estrutejak ‘mt ovom pode, Christian Barholomae ebjavio u Suassburgu bile Je tade bio jan od najnaznighcenary 0 stude indo: frropeke lingvstike 1 ndovranske Hite kulre, sto) peeved Svesithi ath encklopeis fetnikzairanisticke stdie Negov je ienik nartavje Hons Reiclet nolo godin hase objavo ‘Awestisher Elementarback, Kot danas, w novom iadanja 1967, ‘abt ao standardov ud2benk za. gramatiki, tehsiove | osnovne Istriografite | bibliografske podathe™ Slued se tim prirtaikom prewzea sam i sjedece podutke z Barholomacovis dela “Zante je bio torte ens U ihe on supe rod nat loo Yue etweu sarah dreads [Neovo toematrt lo jo ju pvin potsina.Pedbin ‘ata bro ids dt meds Rona Se mite Kner Visage SS att drge rane pada ae vere sprostnaje estk ‘por stom kode pork Sai inane hema dB Sop moet da iw oe maa Zeus wf ae Za ljtvo jk, gy wren 1 eed Sih) 9° ‘i du priv emadeeaplomeneotnog Iria eth hott tim uve taco eporadne 1 starsva Pada Geta roa apd rae) ‘aio (.") akang ma moto poreo, w pra Jeers Himoe, Ni ako resume da efoto tapos) 2, fir amo mye nasa naon,'s mobia Je ot prey on punt Tako Je mogate raza | apove mano sapaseane ‘Proved nai, spade an nsamijio bo ea wm seers Prirednoe oa ego Ot Ke bo oslo od ealackon im oa Zarate sur bl al do tpn lage ‘tne wens eritenh odnom u oj dmovin pagoda ‘roe damon Nie proms tome ko sal dae ViEasp Eno ‘Ristorlan ssarapave fet raclog, bo lon ds pope eo povedma Wop ma je dee Le vane Kakvaje bila moralno-eigska pozadina ove drustvene forme i spora Kot inazala? ii, podatnk @ megowu prievode gash vw bi. * Id €. Winter Univeritoverag Holey, Sted ata s20i23 st Bistogdla * 506 Spomenuo sam zajedicho porieklo avesihih i resedekih hii Tos zajedniivoyet'u Tormalnam.poxedu. OGtue ne samo w usko} jeaen) srodnost, nego 1 U metre Jok je vac bile pri tome upozorit, vsadrsjnom pogled, na tpenon opreka o_o je doveo antagonizam povijeane poarzaie vedskog i aventfkog pogleda na svijet. Verjem da se povijesnom razvojy iitolothog mijenja, a osobito u procesu negove dinamigke po- lnrizacie prema flsofskom, nigde » poznate) povjesno) dob. ‘ntact je tako.izzaato ponovio prmjer formirana vaya dalek supotstavjenihtabore kto u vedsko-avestithom spory ‘oo dosed wehunacteolote aaosuenosu Zaraihutring form (© ome zommo sjedos vee Zarathusiin Hvotopi. Leinart TE votopia u setskim razmierime pov katate iso okolnest dts) 2ivotopis u svojo} powjesno} osnow nije hagio satin “Monis je najuputnie onjentat se prems ovo) posijedjo) konsiataeij. Kako | valto se 2votopis ,provoka Zarathusre”aje preworio u miolotky bagografju? ‘Negove satha su pretno stilzowane obiku razgovora + Mum Gorpeden", Ahura Mazdah. Tucnije razmotren! 8 axgover sass egzstencjalna pitanja uputena tom »Gospods™ (au), ako im se formalno u pesickom irara ssao testo ‘spline retorskim hvalospevina hima § Mosofkop slano ‘ita "Bit, “dake, potredno nach wating analiraZarat hustind pian Levon. pobuda th pitanja nije blo tka ‘ekaegeiso}knjideynost interpreta kao mesitatvno dvoumbenje Drovoka dok je kao 1 si ostallproroctraniih | kasnih vremena Boravio u osami na obalama rieka Daedi i Veb-Daiya,Poaivom ‘a slau eksepetku Kajdevost jedan urate novi ole | 2 divat gtiAd 2a verske potebe Pars? razjatnjva smisao med tauisnog 2ota, ja se Vatost ite na vie mest gach, ovako: "Now mia S rane spomensth tematic sree Mines aha (Yaa 284), meu: 7-9 dogo (nat da {Yama 13a), ears 47 ogo ‘Shamma tha Fama 47S), ea 447 dog Plaine path (Yona St), tat 7 igo Vana phe (Yara 3), tars 7-317 og "BT Ankles, op ct (bil. 3 54Red a je Zarathtr eagovaao Ahura Mazo ne anti tort a je Manan poprinso rn ik ep ft ee © duhoved)egauac ae mote Sow od emanate, megs pute doce media Def mnt etanjah ri EMicttva na pati jr,” pie ate dre Zarthore {ead udabnage | Dotan spamaje kat Je oto ek ‘Drei Ven Parga 19) au ku Veh perm sor fat ame) U himat jaime 4915 Zarathustra cieni iby mesitaci (ruta mats) ova: Stine tat Janiah, Mode Gospe, aa me Dok ‘haze Dub's potas ‘am doe Ba tien eo, tom je sista meditative isla (¢inavteko w Buddhin} struktur’dkdnom: epohé w Pythonow) erick interpretaci ite te miaronti hoje je upozag W Indi") 4 majaniie obljedje Zarathutina napora da sole utele’ © mudrom duke” Ahura Mande kao vont demi sla /emaispona)demitaloniaje brit crtu po extuantropomoriih bia dja urora ida madres (mazda. ‘Evo Kako. neki evropeki srufnjcgledaju na ta) problem polovicom 20. vijea 1 na ranije predrasue evropocenrizma koje fu tna ovor podrugju spetavalejasan uvid injenno stane ie pevobine dekumentace™ Zarusa edbscyje We Bogor os Jlooe, a ao me otoacu orm a Sab poset spoymovt= Ko ua? ba eran Ts pojmowi 2 apsrukce ne du 0b Duotone) ‘Gils adi Zarabuion wn upujen aptraktnin ‘miso | narra Ta) pov ne poaye ied taba, ne {ts botansm csobume At Mandih dh " Rapdoble dinate Sasi, 236-651. " Dokemenace tome, Rismedio, If do. Dalian", og 2. shogta, 1 sUteme Gotume Badd’ pop 1 /Dhtnuy een 7 Suc nav su react moje kaise Flbofie on made 1: ba 08 veto Hs ro edn od aja Kl tim (0. vn Wendt) ‘Mezootja prema waa da tks pov pial vee ‘ako dronom semen coma neta pedu. a dopm prem pw eri pj mle posto ota om lie ok Srtpsralcjeneninores prised nape wechseln nosh remem 1B. Geer) ‘Ovo prenleje absent of bogora ma makoce prea Jelan bi orotrvae eons” Poet jedi mkonom tok seta Yosh postpak Ena i tox od tn, ‘She o nem, Snjenno sani Helos rie lea mam lao prived predbokih pores. + da bmo Se nine nog rian etoncuisdseropte re 1. Dachene le ‘ako nas evidencia prima facie posta pred pitas: Kakei ‘su pon aziz navel Zarathatrw na taka postpak primjeny Inetode sumnj, i epahé w spomienoiam izvornom zatenj, formula pitanja Koja nose se eet ovog verjaino POR pokutja sstematske izrudne elke? nasiavdu ovog poeta pokusa éu da clea tu proble- mat raziobim ovako! 2) Dokumentacia amapontma veike J aves milo, epee tj pay ah () Zaraustinn easter snc tom spor, ora es haoeae (©) Karoo 2arthtrih rato meni Se ‘Ad (a) — Prvobitni nazi indoiranskin Ariaca 24 bopove, sacavan usvom punom zaageaju'u Vedas, 21 8 kant hin: ‘inickim” reipjama ve do danas, bo je deyah wv sombrtsKom, daze u avesitkom jeiku. Karabtersitng je rzjslajenje KO Uwzetimolotko anutene te ret dae | mlesom poviesnom pordekha feb na eng rene Par, oe go hi Wve "HT Antlers opt ste XXVILputin ein om All tl mn a a et ta anne ame eee ee, eer en cae Se Rice en oc SRST cites nutes ee EO epee foes ree cna, SSPE Se spe a a Se a ace Pa Soe eines eo ete rat Si ipehy | cov oi re rece eat date a ga ae ine ae fam cik tie Ries hurd (hoju kao naslov Ahura Maze tkstovima pre- vim sn Gospod") jest avec obi vedskog asuah. U taj ‘Sari e Weds ekStovima swab atribut bogova Koi posed hatpritodins moe maya" (zazianje te) U dba kad previadata Kat Indre (gromovnika) {. u dobs arske invade w podroce fieke Sindhu, are se smatra sadam herojona sh pallm ande- lima koje je Indra pobijedio da bi Se domogao vrhowne vast mad ogovima. Na tj atin asure od dobrih postu 2 bogovi vet 1 ranom rardobijevedske relipje. —U.Teanu se je dopodilo fos mitoloskin bina dvd) Botanskim bicma Koj 80 ‘dan ids trans pod lndeinim vodstwom pom ple- fmenu Bhdraah 1 ajhovim Saveznicma, Gh ravadaju onejenom zzaljom. pot Mohd-bhiatam opisuje brtoublacke rtove w vedi tim dopidaima, U himeama Rede rails aa apse Kojima fe spominje Bhsrtef nhovionajck rato all se smatra da Si trrvtovi Bil mnogo strep datums nego pos, az th Se ‘pis mode zak da 40 ta indo} strani aiska plemen ‘iti untaajue u svom nadiranj, sk pomoe Tndre, pear ultima sedista | dave, ulazla u sivezes nekima od ih sa ‘ih Kultur narod edu Lojima su werojtno tsa Izv ‘atove. Prednst je Oh berbarsih osvajaca bila da su Wall made tovea sedstia orbe, Zhe | Konj,dok su stra sadn Kltre bin do tada tsticenajedino bedemima svoh utwdenih pradova (Motendo-dare, Harappa) 1 obranbenim mjedeit orate. Bila W.Oldenbur. De Region des Vad. Stag 1928.3, St 18 °S li med. ae fora tema oto opine zens otamentina pojeodine sto Je to kultura isowrsna i istoradna = onom opssnom u sumer ‘hom epost 0 Gilgimes,iako na testo vem tkasnjem sepena ‘oja — pred propaie. Na Glo proobitnog arikog pantheona nalazi se skupina od sedam bogovs adtnah U naisanie vedsko doba glavnt je medo tjma bio Varunab. Kod Irgeaca Varun odgovara Ahura-Mardah, Kojema je podredeno sext dobrin dubova tt tina. U Helensko} iitologi fom vrhovaoabozanstv odgovara Uranos. Med ade Spada Mitra, U Revd on ima sporedan i neodeden poled) (et mat pia), dok wv iansko} regi postepeno. dolar nia prio mieito E10 suncano bozanstvo. Varuna Je Kod educa beaumatvo Nesta I vode, ae Sunea i yatre kao Ahuro w kash- Jem mada ‘U predgoveru hina yam 43, kojusmatea ,patetkom véenja Zarate velte nove rlgiew devo prodlous, BT” Ankle: Sara s avesichog stanoista ogenjuje pred | pad and u vedsko} mitologi ovako sera na pra Veda wu nao da dott da wate em nda seeks knjdeeno ane amatae Sosa poe: ‘aj oboaran desu vehi tet uso eke oe tata mide ie prena arama. To ona ot Sotarom sede doktine™ Pose Zemthusen sins Abore ture pete joimog Bop t oa) dio Araca Ko po. "a aaa oe A eee ‘aura Magi Ko ne atin pono srbunso Boy U tom syetta Zarathustra pikanuje spor svojihsledbenika sa svetensvem stare relieve, Hierarhija Zarathostni jeden [en del se na Us stepena’ smal duow™ (Ahnata),saradnie (eresin) patel (clam). Sveceni stare relgie aziaju Sa'Kao"t jovi ogo daévo™. ‘Taj kastnsh nav metnckim | prepevima prevodi sa .22ee, U pve die ste se Beet Op ci tr. «8 Ua vennacn et rahmon, ei ienca maton sreeig rds, oa sbetavaonop one ie odo a ataendet ‘poly Same, neks engin previo panna du pede Brazam “ane, eo Kad fy batch ceca rgnikn seen “etnias hse Talay w preva ota i sarten) no jt ole edgvara telothm mate aves ie at. sumolitvama wtjéu novom bozansv Ahuri Mand, all 3, tof Zarathustra razothsive jn optic novo lcemersivo. Ont ‘Ss potomstvo palit bogova, tvoreaja Zlog Duha fakat manaih) (Ness moi satan, dh ‘Std un pte 8 Sree eho) namie Flt most Muro Gosads “pai tli Froese fe dutmane 2) A sions Matti Gonpod ‘o's Dob Dakor Maes Hearne ‘dao a eost Sonu | bets ena, ‘aka bide att” (0) Ai tre eto povd ate Zlogs Dak Ro‘naje pote rats [dost pvarenot ‘ee fla leven, Sea Soe se U kasi) razradi nt pala jerk, w dtu Denker, ove je posbedajt sto interprerana ovako: Nove, lonani doo smrdjive tame! Vi pee Ziska (Adan, Abinan 9 Hunip) milo) od Youre Inde oj se bri eet enon ea duh Arora. itt sete vate fae Tome Sa je dob 2h | bes apeday nant da marge dah ako da (0 vale, ops) paras modo ponsea ramet U pastas Zarmthuitea prokaze poimence soi. dusmane (Ric imu je avetfka hao glagoska osova dan zai ‘nangeiavatl (stove sme) 20") ‘Ad (6) U sofa 81S. yaona 32. Zarathustra napada oaj- ‘rie mifolotke protinike mop kala, polubogove, pace pra Bret covjesansten ir sedske mitolope, a z2 tim svoj ligne plemenske nepriatele, pa zakjucje u sto 16 ovako ery Moist Mud Gospade ‘angst te moje bana i proty mara ogame omer ‘args va a! Pros so ma oar legendaeni osivaci vice i kul, Yim in Vivahvana (vedsi Yarab, sin Vivasvat) 1 Mand (ves Mani) Prem vedsko) mitlogYamab 1 Manu subi braca™ ‘Yamab je we boga Varupu bio laderpreminalhIuceih pede je Poloda slekao kao smrtanGovjek,pesik neki rpvedskih poito je bogu Inde pomogao da" oslobodi svetlos uma i tame hacen. Mah je kod ‘breda 1 autor prion Hudshog Zakonika. U avewko trad te dug osobe ne tao posted ‘ezaze, # Yin Je kao mutsko bike dalek cuvenji ako da ase pik se nakon Zaratusrne rcionalno se" tao sinonim sbeamrtnsti= marta) nko od. va nk Se dob Tu stra stro persisko Komentarako dla. Zan ‘Vehtan Yasn taiaiajava ovako: Zaranca moh Abure Masde a dug Hot i bets, 4 Abira Manlihelgovar: -Ne! Bat Gon to dae ina Anklesain primate da od)4tog adgovorsnalasimo a dru gm mjstima u parhna, gee Kade du Abra Maat wlio “arathusr mad a ste spozna,svenaaje poracu kox Je MeO dda get u buduénost, Zbog toga se je Zarahutra cdrekao Pele 2a ‘dogim tvotom na ovom Yelesnom sje" Maguti w cano} SoM paona 44, Koja treba aba kao plod Kasaleg azn, ‘Zarthuita Kade Ahura’ Maud da je Spreman du ajegowu dela poset ojelo svoj blagostane i Besmetnost (koje se odie), sve ‘no Sto Je sicko svojom ovdgnoteu, ako 22 nagrady za tu riya bie dsr seadnih Kobia I eve. Drupim rec, spremun e da Seog 2018 radi dt woje djlo Postel Sieju stein eka 7 Uap. move rch JS. Tarnporeala, objine oko 1980 0 Bombay, Koj ciaj prevodi Sones of Zara, eas privedom bea na 78 V. op oe se 7, 84-8, 10h 11415, ste (mantra) Ahura Mazde ako 7a to doi vo dragocenu ngrad, bindu da ma je bia osujeéena proobina Zell za brsmrtnot, Tato je bila legendarma zivotna stuaia iz koje je tzikta Zaratustina phlosophua perenas i egastencansh pila je- fgovih medica Sistem te elke lako je prikuzti 50) Mes0v0) Facinslng)jtnodi | aaokrudenoet. Znaino je te uputal se 8 Ssematsku analiza bith pobuda nesovihYeverih pita Yama 46" potinje segistencijlnim ptanjem Kojeprozia ie nepotejnest sth proce U koju zemlju da se poundam? (Il: — Gije detain tite? Ta se pera sofa zvriava zabtatom do metafithog dna elithog peobemna: Kako Ga sade madvolo ‘woj) Modest, Goode Siijedeéastrofa polar od ida: eam ong po Some sm bsp, 1 7. srofiZarathuites pita igs, Mote rea es a Pepe) ‘eto neal ma mene? Nastavak trate sade ogovor il odlku na kraju meta, «4a att! pomoe potrat kod Kneza Vliiepe kod aegovih von nike iz bite Hs 9s0, of koh je jedan, Frabaira, bio Zarathu- Strn tas, Po to) se hstorisko} ous! yamna 46 podadaras ranie ravedenom Aa 32 Yama 48 ide dle od topa i formulra problem caves, Tu Je izabna stmnja da I ée-w kosmicko} orb! pabjeditt Dobro ti Zi, U egasencialnom smislusumaja saves prod | le do pau pied cle peme x dada orom dia 9(2) Rec mi ta soa o tome, Abu, [ego me pha sume Sa Zar orem ne obi sanamern {To fe pans tar dobrops vo! (8 Su je dows, © Mud toe Done Visti? (08 hj engrade St Jeo) wa” (9) Kad domati, Maan | Pav, ‘rh vad ie? jee te Smme otoren! (0 Kade Ma fsbom postion boenom paste ‘ni un namprt Doo Duka? U kratkom odgovoru ne stats pitanja hima zavSava obu’s- rien da Se dist ovo bi zemlje budutsh Spas O sp ‘Sajine™ fsatyand) se w Aves uvgek gover! u modi lako be sumnjan du je kreansvo (a i rane 2dovska relive pod Irani ajecsina potev od bublonskog tanita) prevmelo tj ‘moti i Fanske trae, ipak kranska analogia na Pv pogled ingade manje adekvatna od istorodnog motva + pojma anotna Uvindjsko} tradi, osobro poslje Bhagenadgie gdje avetdrah (Coma) Kot sila") KrSoab deca sige vere avatar rtima Kad god praia soups eu pra pave dae J Se tad preprada. (V. 7) je 22 usporedba keiansvom karaleistisan ules ‘wvieiak poslenje 53. hime: “Tj. Musi, je caro u Kjem ou eto uh somata bom trttin | pouminn. Zanimivs je ri ome mapomena da sna ovom mesa (53. 9) 4 jos na jednom (34.8) Hao ysromasan duhom, krotak 1 ponizan”™ ‘bllctava dhl. onobs koja u daovnom fedu edgovocs (prema ‘timolodkom razjainjenju neki prevodaea ® (buddhsikom redov riky bhi (oa pa jerk) tod. 'v usporedby» krcenskim Fe inaisim pormaniem spas". u rigjama spasenja meds koje sped} Zarathtin, azdaizam, moda je prednot 0 older ds doseyieaia Dobre Nade e pens! az on} sjet fego do tna ostje doled Kosmo- Proma 2. Mico pv flsoti* Dexartor oj cope baa nse, ch ea, BOS, aac | Usp. cf woth marae 1 | Rams, 26 Muss, Gosos to Suge St ‘als abo da in est oreme atom Uda bode postin co) Yaana 47,2 aaa nabrajani ving wrdnjom da je, Modtost odie) Hpravnost zbog. Cistoce (st)™ umtog wide ‘Ostcl rane zac! kasnjep mitologizovana Zarathutrine stike Meo Veli osjentavay leh ov) raion itm Iaganim velom monoteitichog verovanj koje ce snes) ma rub tar nach u dogmaiskom autokratzm Bibi, odale se ‘du ‘aa prvom mest surnja'u Gospodova .Mudrost™ ij Je simbol preobrazen mij, To j sumnj w mudrostkou je, Kako ‘ato vdjl, goad Nictache, U antropomortnom hiposaras ‘besmenibvlina (anata spanta) vv. miademavestckomrazdoblj pablav telstora gubi se dra? 4 prilacnost Zarathasrne eke Fumanizaceapstrakinih via, Ta} je proses opadaaia medi | spo. fotnostfstog uma soaloganostabenu reigkog misicama Kod ovoplatoncra, je Akadema peed kreanskim pogonima ail ‘oje posiednjeutotite na prsjskom dvors $29. Kade zatvorena ‘Ateaska skola, dok je'u Par Pato Jot wee bio ijenjen kao ‘preporodeni Zarathustra” (prema atima njegovaneposredna etka | Assiotelova Kolege w Akidemij, Endoksa iz Kaida) 2. Magi | magia Potetkom posing tia pr. ne, mlarimo Medie na agranicama asskog | haldeskog casa, UT vp 8. ©. Medic ‘Sree spostais moéa reas na rotvinama prastarh carsava {adataje redex Tsioka. Pers su dosi u fram kao vazalno leme’ Medic, 4 svoju su vlast iret najprije ba jugoanpad fruna. S38 god. pen. . ptopada Babilon 1 haldesko carsivo, 7 0 um sam poi odes pao nto view (eabiatena) serait Kemparativnoprovexane nds | eopse Floste". a Unive Zagre 19s. a ene Hes I im mt malt © Tea exo va aka ao XL be 1 Skope 196 3688 sn1 prssha dinastja Abemenida dost na vast w Medi. Osniae te'dinasije Kir (Kambis) 1 jegov sin Darie, utomejiteli per shog casiva, proiraju svoju dréave preko Haligje 1 Medje do FEgipia Inde: Darjeva ddava ukjudye {podrae rete Sindhu (ranski. Indu) U" Dargeva rat priv Helecs. 480. pr. n. cy bore se u"penisko) vj | ind ered Absmendsto cart 4 oborio Alcksandar Veliki 331. pr. ne. a 23 tim je produtio $9} voi pohod na Indi, Medic st kao i kasnje pridot Pers bill indoceronsko pleme. Posebao meisko pleme i asta bil su Magi ii May, fvetench od Glee imena pode see mali Aves oblic tz fmnove maga sh magavane, prevode to uorodokanoj knjie oat! (upravo da bi se ibjegno spomnen na Mage Kot 0 postal fvetenc palihbogova, dar maga) erazima sfodnimnasor oc i mopusnik"™ U anskrtaje haz maghaa eptet boga Inte inajskog Zeus, uzugpatora vist eda onim bogovima kojh se Zarathatea odie (data) peslanjau esuprotnom tabora burs (an arwah). Ta) prevrat © botanskom ears dovodi se. ‘aioogi vez s osvaackim prodorom Indoinnteh w podratie ‘eke Sindhu U tim eratovima Feds bi zastituk eds Indias. athena reforme bila ranje od ahemenidskog castva {Sarva je sukobemagiskom tadigjom. U doa Siren shemenid stogeasiva moe e Mebigea u past. Dol td pokusaa pobune Imagiskog dvorskog svcensrs 1 preotimana viet od viadareke taste. Voda te newpile pobune in je May Gaumnita. U vez» tim razdorom Masi adi svladanog mediskogplemsts, pots ‘dase povlace pt zapadne rubove cast, get mihovuljca) na Hetensku Kultura postaje sve to sna © toky slpia, Tl st Magi bi prenostc Kltovapotisuth Zarathustraom elrtom, ‘ovohito Kev 2rtava indoiranskom bogs Mithr. Propast meds ‘haldeske dpa pogodovala je 2L2uvanju mipiskog | balked ‘vegeta. Haldejt natopaja-na zapadaim rubovina Aue a0 ™ Acari, in jnom mj pra ko es ape 18 mage ne reve apres pees meno Hag MOP tego Bh nee tobias tae pega abating pieods Jal $1, Tate jest o Zarate) pus Mappa, i aon ‘Fel soa ssomenare asin ene pa ‘edu Mapa Heda se pte aan boos “toga Aiea os thy tara he se -renesiocspasielistarebubilonske kulture, dok Mage ens e- Aleanata_priesaju, osobto u kasnjem eleisickom razdobie, Wodoxojnin potomeima i sjedbenkima.Zaratmsuina ween ‘Tako Pinje stom opsimom prkaru -magie" (Hfst-nat_ XXX 2:4) spomie ,Heraipa koje marivo piso o clo msgisko) etn | Komentiao dest hijadsZoroasronn ative ‘Aletsindisk) je bibliotespod Zarathustrinkn inenom bie kat tBzovare oko dva miiona reds, 'U nepregledno maotivo sjedocantava 0 istotnim utjecjina na puso} helenae kulture, pod og Herodots, «osbito Plat sticky | arstotclovsku sofia, one nije mogue ala” ‘Za su uzajamnoss ot razvoaindshe | inane Hutton tude Simptomaténo jeuporortina praelam kastinskog prea, parse Haar prema jem sjedbanie Zarathustie rele are U ove wim osu aoderantagonizam Koji movi pote of te ‘remena tastinski bore rtodokanih mands iho aurske Feligje” pros sve (o dekadertnin kultov am, palihbogova aura 19.1 spomine ti drasvena sala: Sten ranch, Zemijoradnit | obi. Svecenik Koy eens vedskim propising fdreava vet vat nazva se atharvon. On 3© brite | 2a pipet ‘sbrednog oponog pica somah U avestidho) rei te we obrede ‘rsh svecenik aitravan 4 io se Prtveno PIE MARNE apm 9. yasna 97. ipak ss indie strane ince da fe nai brat 73 Secenicku kas, Kao obijeyje zee ween, poipune spec tan skljsio ins. posednjo samsku Klass, rapa, ko 4e ona Indijskom kastinskom povetku nska, mada vlo dicen Sirana smatiauespojvom + inaskom elvtom hasiom sada Il sug. tran se ponos:s nepstoanjem nepremostivi Kastnskih raviks prima a } nari helenst pte krjgn 0 Ti inuey jedinstvenost indiskog kastinskog poeta ber wsporedbe s| Perso Vip atone navn Bi 3. Tels omer sapored anit tai sda sazraie poran nd batorar, Damodar Dhamnanond Kosta “ie rucion 0h Sud of Indio Hr. ae) plone og Ser 85 fap Boot Dept, Bomb 19). ani fis ot aie ae orn se Srsventh nous moa porcoce,aedednn objet emg Seesnoy ramet antntoy stoma Inve fcane Eeney ‘amo Tenor erenehcjeTastugpntana, Med sagen tir poscbo so ab er te a ee 9Zanimijivo je u tom stlopy socjalno-moralaih antagonizama azote Zaatbaen prsobitn stv prema mono kat Magiaca 4 polaze je vadnost ta) odnow da Zarathustra nasa dn predoije Mage, onto dvondo sees, 20) reformist poet Yasna 45, 14 sx ite: Zari Koj ren peste tel alae o vito supe Mass? Visio. Yama 51,16 ise vpled sto Vadara asinika medu Mag Zab mos piesmama Dobro) Ma, Ia je Kaek Vans Sspravoog since U prethodno} sof (S1, 15) spominje se ram (li nebesko bazenstto) kom je Zarathuiia obiano. Mage Na kraj jusne 28, 11 Zarathustra zaiva Mudrop Gospoda i negove besmrine wiine da przna | pomogne zajedicu veikih Maines U yumm $3, 7 Zarahoitra iaratava tops da se uz possoe Ispravnatt 1 Dobre Misi jegova abjava prose | izvan Krups “Magica, Doista, pomosu Vistispe Zarathustra je Bao de propo- vila voju obj sve do Kine, lako maja predaja to hte, asm je maadatam, a osobito rej Parsa Ind, posto poput brihmanskerelge na jedn) strana aidovske na dogo, aatvorena ‘eligi edne nacionalne mann. {enidbenim vrata sioviercna feligia se Para u Ind stalno smanjue sw 4 Kasia ovesicka kidemost Spomenuto je da se of satuvane 72 avesticke hime (sas) sega TT teposredno odnose na Zaathurin Zivot i nauk. Pik BT iekstova, posdnih 19, 4} jedan vel do lzmedu toga (Aa 35-42), odnowe se na obvede | yerovanjasrodna gees i inagijhin, a pretetno s tava uz. mladem avestickom sae Kio wet bro sta sbks Hoje satniavaju Kanonizovana ke ost mazdaisske elie Ta je kanonska celina avesteki tek ‘Sow prema trad pestoala vee u ahemeridko dob, t. pre Aleksandra Velikog, lt najkasnje posetkom 4. v. pr. n. €y 8 Glia se jew 21 skupiu i svetan, mask, tekstova, kup 1000 pogitvja. U'doba imazie Aleksandra Veikog ta Je pera ‘eras rads, 2 nent su sacovantostacs ponowno sree ne pian tek u 3. ¥. me. Sada) probitnog elitog Aveie™ re. Exrovan jeu jodnom od najvainiih kasmijih dele Denar, bahia jnku. Djelo je bilo u upotiebi ee potetkom nate ere, Si prema medernio Kiki teorjama satevana redakeia Den. Karta poiete iz 9. o. . Knyjige 8 19. Dénkarta sadrbe liste probit diclova avesiog Karont, a iz mih se vii da ono Roe sacuvano u kasi vtemenima sade oko jdm Setcting ahemenidskog vlog Aves. U nov) su edake ekstow svstan weet ja: 1. Gack il sthovi ise najsarii dilow u himnama yame tvdnose‘oa Zaruthuirin ot 1 nauk, 7: Yat, kasije hire bogovin, yasve, megu koje spadajy i pesonifizovane wine u kasniem rvoju relipie pod aieeaem Prethodnog sloja indosrenskog pasthona 5, Vader, rig vakona, ge su normirane sank prot davai otpadngish, oncom’ poganskh kultova. Ta Je Laiga ‘akona prvobine sainjavala 19. nase Aves °E Bargie dela 1 mole, Meda tskstovime stedneg rand poschno misto zzina Yasnohapranat i ,Saona usedan diel, preteen peo, vi sstemashi prka mazdaistckog utenja prilagodenog sac hima # svehamatradiconane rele. "Mazdastika religia mladeg avestishog razdobaiamicegra- nicama.zatvorene hijerarhiske strulture Zarathuftina monote sikog rctonalzma, Prvobine prednost! stogo racionalnogdeizma Stattéei obnovii tek ,zoroasttomska teologja" modernog wre mena pod uyecajima evropakog prosvetitelstva, na koje éu 5 ‘ost na kraja ovog powiesnog prikaza. U razdobju © koje Ps suJe sada see avenioha se relia maga Jdne strane na tad Kula fithin pote seca (Loja Se rino} vedsko-panisadso} Kjitevnost pottja kao devah ozsnstva"),Zaruhuirine vox ‘eve, azate, besmrinin sunjara” famaa span) naknadno Se power dena sa pint prototipavima obozavana Drirode, oe je Zarathustra nastojo da potine | da zimjent ule fekahsnaga moraaim vena. Dobea Miso (so monah)postae pri svjetik Ahura Mazde i dobiva najvadije mjesto u jez0v0) vad kao ratiik domadih 2ivoun dew poljoprivrednog porch Tspravnost (ai) posta boPansvo ware na domaem ogni ‘Mot kate alas #0) simbobki igrar w bobansko} sas fad kosinam, ufo rime We kao zalitno nego Ka djelovorn0 botanswvo, Prilgodliva odanost (Gemsiti) poxtje simbol kita zemlje, Potpunost dabrobit (howd) Koja prozim)e plodo pale {vo pokelo Yode, dak Besmrinot fumeratat) ‘moralo}iterretacjiostae wna Dzsnca ‘emijradnitkop kal. bozansivo biog svijet “Tako su od onovnog histoisikog Kuta obaovijena prapo- Gla vate, zemlje vode yee u okvia We Zarthusrine shame “beamtnih wi". Osiaiak hlocistckog ponorna proirje Gate droge sae’ walnim 1 moral rednotama proto “anjoke religie hoja nije ‘ils hloziigkog porgekla xo religie razvienih protokulura koe su unl barburskeInvaije Anica rig ZarauStina vremena. Usvajnjem th kalo tei tl Seg aventitkog randoblja se vas popular politeiza, Tu s¢ fajpje teu Kullowt arjskih bogown Mitte 1 Home (vedshi ‘Mita i Somab), koje Zarathstes nije priptio » pantheon seit ‘hira (eds asa). Po svoj pont abijedjia Mithra Je Sundevo Dobanstve i zabitnik isin | verost, Zevovanje goveds (Giks) Mitr, zbog kojg ga Je Zarathustra odbac, obnavia sew ‘mapiskim Michi misterjima itorodnim s hronkim kultovima 1 tnd (osoito w relight bogs Sie) I u svi heleasim mist ‘skim Kultovima koje so w kasnijem helensickom saadoblu, Ssobito u Rimskom carstvu,potsmule Mirine misterde. U doba imskog ostajania severe | tapadne Evrope, nu pretaau iz stare ‘wma cru, Mithnn Kut postaje koro nkjtiva eliia voine ase, a negov postedns takmac osiaereligia robo | platen rates Hoja, kreansvo, hoje konatno pobledilo, ne oe sn -maso¥nost svoj podloge u suktur obovlasnishog pore, nego ponipnie zahvaluut historiskim okalnostima propa) Rinskor ‘Kult krvoih 2rava bio je kao i kod vedskih India. pric Zarathtcnerelorme vezan ws bahansksobred pipreme w2ivan| ‘Spojnog pita Azoma(eansk. sah). Zazoroat sveenikih ask (oven tim mistenjama™ ivrgnota je rapa vee-u Re-ved kao Fa Avest irate Swananm magi noth gov pose exe dah ei ‘aoa Dolan do ron formancom ame 6 Wo ‘Rave cvenog hasten 2ukon, Kosnologn | abtlogie 36 ‘ode names tem ‘Ta az) telotko-moraloe sistematiucil mazdaiicke make rmotemo pratt, ako podemo od studja yersih him yal, po- ‘Sieenih Bogovima jazata Meda nasa | njaim}ijim tke Slovima 2brke Yast ssey se ait &. posveten Eee sajatici Tura (Sirus) kao. bo- Jans koje fe sabia. protiy meteors | ete suse Yair 10, posetea tog Mihai Yait 13, poseien Kult fraval, hovima premioull predaka 4 osobito ruta, Koj stu ziti potomsva Yair 19 je hvalospev ysinju hero Ravadm Klvarend. Ried var ili Hvar madi Sune, U ovom tekst aureolasundevog sini pripinuje enajprje Ahura Mazdi, a za tim njegovim Bes: minim Vrlinama | ogovima yacaia wr nih save skim ‘daria. Opiiran opt istog simboia Sjnogs toa isravaost Xj pecthos orvajackim potodima univeralnog viadara ye Sar sive obulvaéa eh porn shit i mish oobinent™ (Tei (4 istoene do mipadne skeaeske bale), saan je weojno na) bole w neki Baddhinim povoran ie zie dus govora (Dighe “nikay, 26, koi jerino i sisk spadas 6 najaraieae pa tk ove Za obnomiha tog legendarnog Urors syeshogs carta poretka pravde prieat Je v poriesnom raadobly u Iai addi Ski viadar Atoka GL v. pr ne) Vidi (plant Ved) tjneno je nekolkotekstova ‘nab antlogiskh hor. Za te Je tekstove oso Karaktrisino TH Rekhet, decker Elmont, C, Wier Universe veveg. Medelorg 1967 Str 27-8 90 3‘stcanje moraln-pravnib obavez | sankcija 22 odnos zemljorad nia prema, domacin 2ivotnjama od he pritelske.pomedt i SSradnje savstCvsota poljoprvredne Kure "Viena sad legend 0 Vir (indstors Yami, vadara w cari preminuihpredaka | utemeljehy hudske cia na ‘ovome svijet), a takoder 40 opéem potopu. Legenda 0. potopy {le tatnje 0 potopima, oj balm vee Usumerskon epost © Gilgimesu (erojtno iz 3 milenje prot. e}, nema inuee ne Naive vere + vjerskim siemom Avec, nego je iene raga Jednog aniskog mitosa™™ ‘Od tekstovaspomenitih na postu ovog pola, reigovanih fa pahlav jen v predlamsto dobs dinatje Stsanda (3. Teen e), uz ponenuti Dinkart najvainja opts djs je Damar ack + uniatin. Panje nihovs dtirana je spore Obieo0 se Bunda i koja 0 svaranu seta, Sea aa: ‘dom Kosmoloikin ielova znatno starjep Damdat Nask., Nek Sra asuprot tome da su specif doktine Bunda st je, pri 1e Dinteria je ¥ nak antoloki labor ukljteno nekotko od: Joma testovs od Aeperenog Mlosofiko-tickog interes. U ne postedna) vex stim tkstovima, at's istorodnim ir kasije ma Blasike knjgevnos, ae potbno posebno naglsaval spore: ‘ute srodnos s Patonovom wodjom o seams 1 jes upadniia Stodnont mardisckesocjaine etike » Arsotelovin Kite 1 Savana sport zaurimanjem sredjeg savas atte sredine Ne samo mandasitka etka, nego 1 macdaistka reign Dla i uve princiielno protima svakom asketzmu (U Konkretnim poviksnim okelpostina osobito manihenkom na Zoroastorskn fsnovima) kao bogohulstva i neverovaniu u optinalqy mudrost obrott whownog umnog principe Mudrog Gospods™. Stim ‘eal poutebno je u kontekst ove kai uporoct jedino nk da ate -2atne sedine” treba shvatit usa potpuno raznore. fom 1 Opretnom esobto Buddhins véenju o vstedajem pul telavaniaporija (preentveno ut torsoy oso) madlaemem (eon (ath iz reds" Ta bit ahha Biju pribliano. Sto: Semen ali potpuno odvojein | iskowski Suproto usmerenh 1 Reha, op ott 16, § 18 5 Top Natacve pid do bit wpa Zara ino asic ts Fo sacemniom optimiza rane Sano iv i Be Homo, so scishih ctia — mazdaisishog izazitog socinog optimizma i ‘Buddhina teexit indivduaisickog pesimizma — ote se a a Aoblima kasnije dekadence na madastitho stant u sve jade ie ‘eau optimistickog pourdanja lat sedi” kao wl pros Jeoost pio gredanskom ambient, Koj se e mazda ‘Sitio u okolnostins spores edumirana u tsucleto) emia ‘Studi Bundohina je zaimiv s euckog sanovsta kao tan pov i humanitckih'u kosmoloike razmjete | teologiovanje Prince duasse eke dobra nn Koja se je razvila ie Zara Fstinih egzsteseiaiih sumnj. Ta) misao va peva t posed fuznenina pan jo shaano protimbe i aktualiuje tematiey Hondabina. 115 top sam stnovita problematku qjline top ‘Sela pola da faradin opie na Grugom mest ‘Kisnijaracionanacia morale problmtike svedena na pot- rebe sakodisemog Hivolaoastauja se ruvoju norfativne ete, ok gr mila sot poeta v Guha tipo) prod iva potmuta 8 poradina argumentia og vnaravog rama” | jenog replativnog principe sredine UW Konformistickom prejeku destvenog Bvota 158 pre exedhso {dj ndobra yera™ Zarathustih sedbenka posta inrazito ‘oiled eradanske sljodenost vine fakang ‘eamskog ples Vee jeu 4v.n. uorden | prinat pravinikaldnog ponatanja tu etso-religisim osnovima pod maslovom Save imu zeke ‘Rahurbidha, sina Mahraspandova" Ta) priepeak moral make fim ut do" danas” 2a uaoe razumnog't dostojnog. ponalans Taved iz tog tekst uklucen Je na kraj antolopjskogizbora uz cova} lo make ie 5 Remedy axa flop, tout 4 Ban 5(Hrestomatijski prilog) YASNA 29 Data Govede® 1D) Yama se je Rll dun Goveds: a Koga ste me sol, Ko je aoe? [Nadt mom se bies, pinks | etskost, fnadmeey s rszdorom | asien, ‘Nemam drugezatite osm vas. Zao mi dodtlte dobrog patra (2) Tad qworae Goveda upita pease Ko da bade sudae Wome Govedu? ‘Kad get mall adara © ponjakom, ‘arivog govedara? Koll ce gospodat da je obradye, oda astra. ies altinaca? (as) smbol tots! Saponanja leemse mmipatncko ds obelee Zarathrs Sot rot nomodsih hs foe el ais ‘Sw toku wos sot Made bina Mog Sra (hee ‘Steg name ct what) Cove ne eb enue sat kno Sipe i has Some te iunsaa {soup iperadnon opening uve stre my pedo tasers Sites ts domain a1 nets apriptonienh Svein © woot ‘Caaktermtherihsapuia cove eres kino vsisopariers Texan ogi souptetespekuatnog raj. sr3 2) Neem isprnmoss edgotat 5, Nema odin ber tegobe 21 Govedo! Jane maim Bjom ge poms ravednict post Sto im pripada, {6d svin je bce naimocnie ono rej 6 pony do savant (4) Premudti nabolje ogjenivie djela Koj su pretiodng evr 2 ogov. tut, ao T'ono Ho Se s6 Zt kasi On je Gospod Koj calate, a neks nam bude po aezovo} vo! 69) Zara) koisrutenimrukam motine Muro Gospods. tmoja data duis bremeate Krave ‘Womatnin pitanjina «dae stra’ ona Ko pravedno Pi ‘eam maf onan (Tad progovori Muri Gospod ‘odivjucim dahom seman: S'Nbe se aaiag ni jaan ‘jetovai ni Duhovn vole po Ispravnosti Susan fe storio | uskladso (0) Svetot Mudrog Gospoda saglasno sIsprasmoia repos sop trata fonda dade kus mljeky Goveda, § pouku da nama prowl duh ‘og! mas." Dobra Namiero dda smrtncima objav te dvje krepost? @ (obra Miszo odgovar:) — Poznajem same edo Jing Kosta nate pute = Zarate Spitamu, On dell da razeas ay Mudvosi 5 prov, Nemo treba udjlt blagodat eh (©) Tad proplaka duta Goveds: dar da se zadovolim s nemosnim gospedarem ‘ja Get nile odlugna, meso sainim viadaem? Da fee se ikada nad ko de mu pea suk pomotnicu? U0) Gospode! Vi im po Ispravnost ude ugled | vas, 2uz to im Dobrom Misju dodieite ono fio treba 2a steey i zadovolsve. Tate, Premudr, smatram prvi darovateem, (1D) arate) Kida me vode ti besmrinich — Ispravnost | Dobra Misao 1 Vist?! Mudrost, {vt viaje mas, private nauk vellhog 2bora Maga! Gospode, sad nam pomoat da sudiyemo 8 ona Koi su vas dost! YASNA a8 Prana (1) Ovo te pitam, pravo mi rei, Gospode! S"poitotanim ako da tr dostojno Stade Gast de-mudiae Kakay st pouti priateja Kakav sam ja, {ko da am pomogne sklonost prema Teprasnouy pa da nam se pdr Dobra Miso? 2) Ovo te pitam, pravo mi rei, Gospode! Najrile, kakvo je najbolje bie? Kaka Kort sled te eine? Jer doit, set Je po Ispravnest ‘naj Ko Je unt eavar wate ‘sting (1 dobrih Tah dea) Premude! 8o ® 0 o o ® ‘Ovo te pita, pravo mi re, Gospode! Ko je bio pri tore 1 ola Ispravnosti? Ko odtedh put Sones Zienduma, Ko Mieseau da ease ‘pada? Ko drug, ako ne 1?! to, Mode, dein 2a se oat. (vo te pitam, pravo mi rei, Gospode! Ko je podupro Zemiu i Nebesa tse ne sate? A ko odrtava ede i bije? Ko je darovatel, Bobre Mish, Premed?! (vo te pitam, pravo mi tec, Gospode! Gje nam umede dade syetist tama? Ge tum mete dade sam 1 Java, 44 je zor, pode noe ‘bs porowsrnrbort bi na do? (Ovo te pitam, pravo mi rei, Gospode! ‘Ako je fo Sto treba da naueavam ‘opid ako, pr Ui priagodiva ‘OdanostIspravnostidelatne pomoe? Jest Dobrom Mile vest svoju lat? Za koga st stvono obijem bremen raw (lik ele prod)? v0 te pita, pravo mi rei, Gospode! Ko dade izraz hvaleviednoj Odunost uporedo Moai? Xo sing nadahnu da poityje oca? Stim ti ptanima postupam, Premudn Sveu Dude, darovashu svega! (Ovo te pitam, pravo mi rec. Gospode! fa de zram cent oyu objvu, ude, tolu eee Koj inskue Dobra Miso, {po Tspravnost da dozam ° 9) ay «2 «3 as i savrensvo vot, ‘Ms da mi Guts tlbere 5 dosegne ‘Ovo te pitam, pravo mi rei, Gospode! Kako da odrtim sist bit die ako da je usmjerblagodeina mot Gilekosena kaa fe 0}, Premade, u sveajem Cari, rnerardvojna 0d Pratde | Dobronamjernsti? (Ovo te pitam, pravo mi rec, Gospode! Koja ofava jew bi sabola da unapeed, ‘iruiena ¢Ispravnokt, mo sie, tako das rjetima Odanost ual Ajelina'mog eistog nau fo lo isha toja voli, Premudi?! vo te pitam, pravo mi rei, Gospode! Zar mde Odatost aust one koji je stopéena toje objava, Mudsi?! Ju'sam th prvi upoznao tabom, ip i sve naknadno gledam s negodovanjem. vo te pitam, pravo mi resi, Gospode! Ko je ispravan’ od onih Kojima aprasje, ‘ka ladan? Jesam lean J 4 ona Koji zto er je latin, hhoge dam ospor! Woju bagedat? Zasto on sam sebe ne sata lai? ‘Ovo te pitam, pravo mi rel, Gospode! Kako di od sebe odbijemo ist i dobacime je onima io ispanjennepostutnoku ose da se pide Ispravnost, fit fle da mjeluja 8 Dobrom Mithu? ‘Ovo te pitam, pravo rec, Gospode! iko‘Gs predon ad eo Isgearost Paas (16) a as) a fake da je ski snagom tvoe rie, da iazove snaban caspud med zhma? Dopust, Premodri, dx doprem de vation i smutlivacs! (Ovo te pitam, pravo mi rec, Gospode! ‘Ako Ui Vlad « ipravnotsu 4d obanis ota set Kea se sraze provide snage fobje trae podriks Soja ie 0 dowegu 80je Mudeost, krud Gt kome & dodieit pobjedy? ‘Ovo te pitam, pravo mi ei, Gospode! Ko kao pobjednk treba dv Si bien prema (velo res? Jasne mt pokatrazurnog vodita 2a Yeleant doeval 200" {a madahnice Dobeom Milla dosepne svakog ko 1 fu elt Ovo te pitam, peve ei rec, Gospode! Kako of stignem, Mods 4 olreita a tas poz? Rada Go Tet powat Tako mocaa dja Kot sam surg Tsraost Kona postive Soagom sith mantra Potpunost 1 Besmrtost? (Ovo te pitam, pravo mi rex, Gospode! ‘Kako po Ispravnons da seknem 21 nagrady eset Hobie, pastuha i dev Sate da shai Potpunost | Besnytnoxt pe di ih tb prepustin. (Oyo te pita, pravo mi ri, Gospode! br onogn Ko ne da nagady zsluome Fy Coveka Koji oda radar rit sua predvideno 2a kaznu POE, ft dragoga made | sn (20) 0 Premudsit Kad st 2 dahowi biti dob vada? To pitam i 23 one koji rukovode syedenstvom sio je 24 Karapane i Usithte Demon Bess predalo Govedo =" po tom sus prosant Kave — ‘sto da megom Tapas ‘napriede pasate, YASNA 53 punjene Za (porodor udaje Zaathustrine eri Paoruiste) (0) Shae vam, himae pravoyjrnibt Von koi su ga vee + pore ek eu) dobro) We sliede ret 1 do! 0) Naka tase mis, nese dom Tels opi Sow Somos Ka vitae, Zorba sehen, osu Festa, Ponoka rer isin c Sc dt Maatan Awd 30a o o o © A tebi, Paorutista, Koja pote (9 Haat Asgdnd Spicime. ker ponaodania| arate, feblnek da sma pratioes Dobrogs Daa, lpravnos Mudront § aim se nut shen, ‘var ga bistinom privenosti (Odgovor Paortie) “fog cu donta reves wabrati 2 muda preodedenoes i postane oe Pfospodar radia Prise iran adeno Soros, fran sedan 1 ulin Pa cha me Wied espa rome a} ve mine vk (Zacahuitein gov) eCiptstn ventas sada liom vara mladovene. Upamtit ht ‘zal w sre, ente Five Kos se ‘dolikuje Dobroga Dubat 1 Ispravpost jedan eka ub dragoga, ek im to Bude postojbina! 1 take zbila Hud ai vi dene, Sprite napredak Prevare Teo" tad aura obueda ‘apreas Kon. Ko Zl sled tome ror ao Wea ada Zui yprotave adele ‘Tim aevolama zionamyeri rote put 1 uprozvaye ‘Sohovno bits () Vtako &e nagrada smagicne mec tit vata dokpredanost deat raga par [Naprijed 1 ntrag nek se Zioduh trea ‘dok ne Sere. Od vas 2a tspch u to) mapiino} moe! ‘i posed Krk sada (8) Tako neka bude skeen alocameric,| fevrgnut rugis 1 ponent 1 obrl vladar 62 Tjdima fenama dade tir t zadovolstvo! Covel im se IS th vad treba da postane nadmocns pobedni st (9) Oni So se priklonite Zia pena vole yeraina, freinig Fo woblcy sin aj Je peaved Gompod dis ih 'Ist 204 semovole? To je, Man, foie Casto u hojem oie mjesto dae sina lazne. Ne pot! Sta 24 toe tito mora da sos kaze, sist oda,6 azmede acilstih flozofie stvenim izvorom vedskog pogleda na svijet. Da takva jedinstvenost ni- je mogla biti svojstvena Hjudskom duhu kultumnohistorijskog razdoblja milenija u koje trafimo jasniji uvid, bit ée izrazitije dokumentirano poglavlja o slijedocem razdoblju istog razvojnog toka u upaniiadima, Covjek (Revedah, X. 90. Purusa-siktart) Tisudu glava ima Cove, tsuéu ofijy, tease nom Zemlj je potpuno obubvatis {ot se deset prs iadigno nad njom. Coviek je sam sve ovo, So bjete | Sto e biti, { gospodar besmrtnost!: fonog Sto hanes se uvijek dalje vaste ‘Takva mu je veligina, i jof je mosniji Covjek eterna njega su sv bic, tn comctine besmrtne 1 eb. ‘Tri se deturtine Dadive Covjek, a jena se ovdje ponovno rod Toko roti na sve strane ‘ka sve Sto nasta od brane 4 ber brane 1 njega se rada obij, a iz obilja Covjek im se rod on presegi za, i ispred zemlje. ‘Kad bogovi prinesofe Covjeka 2a frtveni dar, proljece postade maslo, Ijeto gorivo, a jesen godt, Na pokogeno) tral ovlaise 2rvu, pprvobitno rodenog Covjeka, To bjese trva bogova,svetace | mudraca, (04 te su potpune drtvovane Prtve obrali svjede mas, fon se preobrati w Bvotine Sto ve Waa, u Sumi 3 sel Iz te se potpuno frtvovane Erive odie himne | pjesme, ro se skind | Herae obredni larcka Vado." {x nje se rodite konji Zvotinje sa danza zu Te ne se rodise krave, koze | oves. inne, rah, pjesme (ssa) | brane, lreke,(yadue) rads eu obit Tc cee se aa rupted) saved tej Vedae,hapaninje Nacdonel, Sprit a. Bo Coes a Osnove inioianskog poreda ma sit so Akad su ga sasjkli, na koliko je dijelowa razglobljen? Sto bje od jegouth usta, od Fuku, bokova, nogu? 1 usta mu nasta brahman, iz ruku ratnik, az bokova bogatas. Radnic se rod ix nog." ‘Sunce ir o€n0g vida, "a daha se rod! Vjetar. 1 pupka masta podneblje, 2 gave se resprostije nebo, 42 stopala zealja, iz ruku strane stijeta Sujetove su tako prolzel Omeaise ga sn sedan strana. Potpalitetriput sedam vate Bogovl prinosec! wu sputase Covjeka kao Zivotnju Zrvom su bogov 2rtvoval at Takvi su im bili pre propis ‘Te su se snage priklonle nebu, ud I prvobite Sveti Bogov. AVESTA I RAZVOJ MAZDA-YASNE (KULTA MUDROSTD [Ne 2am zaRto wfenjac + wlasom of Daj da ‘preéstave Zoroastra tao te Jona, ff farem to epost ola ima neito’zajednicko Mowfiiom, Pa Jat, ako posto ijadaa relia koja Je apsrakgra I hosts, onda Je to Blegovs. Zatio dato ne riznano? Aickia bog weite tarot? See Je ste ite oma, poss * Ova je mitolotha genealolla ctelju kast: svedenitke (Brita), vojnitke Ciiride owe Bod asiin nano riadakce kas Tadeo, “pias SRE Goya i epoch adnike Gadralh lee India 4 Agni." Racmeds askin fozofija Ovo sprenotenje akcentan od ogova ‘ne alone predstvlia Jedan obit 20. Toartrovike sforitee Parsing ‘Odbacuje sve Booove esta jednogs sil ‘adoknal estate da tale poste {mt opofmorie uajt su uz ni Bul Zink, Zacblaa}e th ojmova it 2p ‘frail ae doe U bar. J. DuchaseeGultemin |. POVIJESNI PREGLED U9. st. pr. ne. javljaju se Medijei na granicama Asiraca i Kalde- Jaca. U 7-st. pr. ne, razvijaju mocno feudalno carstvo, posto su uspje- Ida unifte okolne drvave. Perzijei su dosli u Tran kao vazalno pleme Medijaca, a svoju su vlast ufvrsili najprije na jugozapadu Irana. Godi- ne 538, propada Babilon, a Kir osniva Perzijsko carstvo. Kir je osnivaé ahemenidske dinastije, a naziva se i Kambis, Sto zati knez Kambode, [Njegov sin Darije ratuje protiv Helena. U njegovo carstvo ulazi i dali. zna rijeke Inds. U pohoda na Heldy, 480. pr. n. e, bori se u peraiskoj vojsei matan dio indijskih éeta. Ahemenidsko je carstvo oborio Alek- sandar Veliki godine 331. pr. nc. Helenisticka kultura, koja se nakon toga razvija, pretezno je proizvod sintze helenskih i perzjskih tekovi nna, a njen se utjecaj osjeca duboko u Aziji. Helensku je viadaviny uw Perzijskom carstvu oborila invazija Parta, iraniziranog skitskog pleme- 1a, polovicom 3, st, pr. n.e. Od tada do 3. stn. e. vad dlnastifa Arsa- kida, a zatim dinartija Sasanida do polesice 7. st. Ta je posljednja di- pastija osobito vaina zx kultumnopovijesnu stabilizaciju, te za srediva- nje J Kanonizacijy Aveste, osnonog dijela Zarathustrina uéenja 1 maz- daistitke religie uopée. Sasanidska dréava odriala se do najezde Ara. pa, koji su je oborili godine 652. Islam je postao osnovom kulture svjet~ skog zataja tek posto je osvojio Iran I Siriju i dosao u dotica} s bat- tinom antickih tradicija th zemalja, Viadavina dinastije Abasida, od 8, do 13. st, bila je vaina za idejnu preobrazbu Trana. Iranski udio u razvoju svjetske kulture, osobito od helenistiekih vremena dalje, nije xe uvijek oéitovao u specifignim vanjskim pojava- 8, Petrement, Essa sur te duaisme ghee Platon, les prosiques ef tes ma tichéons, Paris, Prose tvettiiss 14 Duchesne Gtilemin, Zoroasre Pris, Maisonneuve, 198 Osnove indoiranskow pooled na sie » rma, pa zato osteo sbi zamijecen. Ali kad zapldamo malo ispod Povrdine velkih zhivana, s Kojima je poviest Brana nepostedno vera fa, njetesko uvidjet, da je ovdjeposrjedi kultura koje Je ut}ec} bio Univeral nego mph toca} irate inljske Rultre w Starom Jeku, U vréenju svoje porjeme uloge iran je mao da wwijek ponovro nde teftte sam w acb, pa fo} svojoj vin zalvaljuje Binjenicn da je radvio Babilon i Asiriju, Rim i Bizant 1 arapsku najezdu, Takvo je Keatumo samoodrianje pretpstaljlo. zaint ment origialne stv Talatke mod a svn radbljna ijt avesta roads otekste (kao i rijoé pa, koJom se nariva indi sko prakritsko narjtje nt Koje st satan njstar buddhist tek Stovd, Do kodifikacije avestithe knjzevnosti doslo fe kasno, ne ior nom obliku, nego w prijevodu na kasnii pahlavt jezik. U to su doba ‘snovni fekstow bill nerazumljvi er Komentara — cand. Odatle jem foo francskinasiv sZendAvesas, kojt se udomadio a Exropi w doba prowjettljsta kad sa se osobto Montesquieu 1 Voltaire pocelt rani ‘mati za persijsku mudrost zbog istaknutog polozaja koji u njoj ima tgenje 0 prava i drial, a | zbog apstraktnog shwacanja osnowni rel Bisich pojmova w irvornoj Zarathustring} nauc. U tom smisis govorl 6 Zend-Avestl 1 Kant. Potkra) 18. soljeca pote je Francur AngutilD perron u istaine zemlje da tradi oroastrvake svete knjie. Nadao se da ce th naci Incjiedje do danas tii brojos soroastorata versa tajednica, Parsi, koja je tamo iebjetla pra islamskom najezdom, UI {ii je AnquettDuperron naiso ¢ perajskiprijevod indiskih upaniSa 4, Kou polovinom 17. vijeka 28 Kraljevca Dira Sukoha, sina mop Iniskog vadara Indije Sih Dahina, preveliindjski pandit na njegore vor, T to je djelo AnquetiLDuperron preveo na latins, Schopenha cre ova) pret evs prijevd, + koji se uposnao w maladost, do potkra) ivots matrao boli 1 autentignijim od ostalih prijevoda ev Fopskih indologa Koji suse pofevlsedinom 19, st ako jeién i ter ‘minoloskitesko pristupaéan, ta) pvt prijevd, a osobito njegow vor dasludaje priamanje. AnqvetitDuperonos prijevod. Avert blo je 7oat- fo manje tapjetan. Pret pourdan i upotrebljvprijevod dao je tide fesim godinama 19. st. jedan od francuskih osnivaca komparaivne fr Toloske metode 1 dobar pomavalae sanskrita, E. Burnout Prefnjelitckstovd Aste, kanonizirani na pahlavi Jeska, dljele se na tr skapine koje wiedno obilctavau tri rardblja. Prva, sadrlava sth, shove it himne, analogne velskim. Opéenito e snatta opray- dani prpisivanje njthova autorsts Zarathite. Druga se skupina 1 iva Yast, it Srtvene himne raznin bogovima. Iz perspektive raxdobia*” Rawmeda asisi faofa kad su ovi tekstovi Kodificiant 2a ritualne potrebe, Yast se smatra fodnosu prema gathama proizvodom dekadencije i obnove »politeizma koji je vrlo siéan politezmt velikog ciklusa himni ranth Indo-Arijaca, Rig-vedi, — politelzmu protiv kojega se pobunio Zarathustra. I u Ya" stu i u Rigvedi nalazime mnostvo bogova | polubogova, od kojihy mno- i imaju fsta imena... Ti su se bogovi i polubogovi ponovno wight w Jkultu poslije Zarathustrine reforme, Oni su w Yastu vrlo lzzazito ‘wzvi- Seni bogovi’... a ne ono 80 su postali u kasnijo} zoroastrovsko} arto- doksiji i Sto odgovara nasem nazivu ‘andeli.«® Treca skupina tekstova naziva se Videvdar (Vendidad), »propisi protiv zlih duhovas. To je rh ‘ualisicki spis koji se osniva na shemi Zarathustrina etickog, dualizma, »Najvainiji zoroastrovski filorofski tekstovi, Koji su prezivjlias* a nalazimo sh saguvane medu kancnskim djelima tcolotkog, mitoloskos ‘egzegetskog sadréaja, Kodificiranim, iako ne vise lako i potpuno razum: Ljivim, nego ravisnim od Komentarske knjitevnosti, u 9. stoljec, je- su: Dandar Nask, Bundahién i Dénkert, Pitanje datuma nastanka’ po jedinih dijelova tih tekstova, otvoreno je danas iu jeriénom iw sadr2aj- rhom pogledu, pa éemo se na struéne procjene njihova porijekla moti osvrnuti tek prigodno u ovom pregledu, gdje se pojavi problem njihova ‘utjecaja na ra7voj kultura okolnih zemlja, 2. ZARATHUSTRINA NAUKA, Kao Sto je Kung Fuce u Evropi populariziran pod iskrivljenim imenom kojim su ga nazvali jezuiti, Konfucije, tako se 1 Zarathustra do ‘danas i u struénoj knjidevnosti éesto naziva grékim dmenom Zoroaster, Niegovs je izvorno ime popuiariziri tek Nictesche kad je svoje najpo- 2natije djelo nazvao po tom mudracu, s razloga Koji po. Nietzscheovo} lastito} Iajavi (a Bece Homo, kako sam napomenuo w Uvodu) nist ni slugajai nt bemaéajni za razumijevanje antickih utjecaja na razvo} nje- gove misli iako su ostali implicitni i prevideni. Spomenuo sam da Zar rathuStra svoje ugenje, saéuvano u gathdma Aveste, naziva. skull mt drosti«, mazda-yasna. Razvoj te naulke, o kojemu svjedoce djela spome- ruta w prethodnom poglaviju, a 1 kasnija u religji njegovih sliedbeni- Jka sve do danas, naziva se moderniziranim imenom mardaizam, Osobs. to kod neoplatonovaca, gdje se Zarathustrino ucenje identificra sa = RC. Zachner, The Teachings of the Mag, st. 12 1d, sr, snows indoiranstog poRtoda na set on ‘matno firom i bitno razlgitom naukom Magljaca ili »magijome, nala- zimo na tumatenje imena Zoroaster kao Astrothites ili obotavalac 7+ jeada, ime koje bolje obiljezava kaldejskst magiju nego iranski mazda Veé Aristotel spominje Zarathustra kao _mudrace iz legenddarnih vremena. Prema kasniji helewistiékim podacima Zarathustra je Zio 259 goxlina »prije Aleksandrae, ill tofaije prije smeti Darija TIE G30. g rn. e), dakle oko 588. pr. ne. Prema iransko} tradiciji, Zarathustra je predobio za svoju nauku Kralja Viseaspu kad mu je bilo 42 godine. Na osnovi toga Cini se vjerojatniji datum Zarathustvina rodenja godi nna 630. pr.n. e. Vistispa je vladao u Iranu prije ahemenidske dinastije, kojom potinje pouzdana kronologija, tako da je spomenuti datum hajniti koji se moze pretpostaviti, Novija atheoloska evidencija upuct- je na to da je taj datum prenizak. Jedan spomenik asirskog kralja Sar zona iz 8. st. pr. n-e. potvrduje rasprostranjenost kulta Ahura Mazde u fo doba, Najraniji datum Zarathustrina 2ivota prema nckim novijim hipotesama sete do 12. st. pr.n.c. U vezi ranijim nastojanjima Sto ni eg datiranja predevropskih kultura primjecuje w evorn slucaju J. Dur chesne-Guillemin:” Insjesno Je da je Zarathuitra proporijedso daleko od wake veze sa Za- ppadnim Tranom I auatno prije dolaska Ahemenida na vast. Davie Je hajbotjem slugaju mopao spornath ublazen | IskeWljent oraz njego- va ucenja Usprkas toj drevnosti, saguvani podaci 0 Zarathustei taked su da dovoljno jasno obiljezavaju idenstet zealne lignosti i karaktera, Zarat hhustrs potjeve iz roda Spitama (eBijelcie). U gathama je opisano i vjen canje njegove keeri Parutiste, a spominju se i druge obiteljske veze. Za rathustra nije bio tip misticara i éudotvorca, nego Covjek prvenstveno rmoralne usmjerenosti, upornog i odluenog karakera. Iz njegovih se +i: Jeti desto osjeca osobno ogoréenje obnovitelja prema duhovnim i svje- Tovnim vlastodrscima s kojima je dolazio w sukob. Pri tome treba da Zarathustra zamisljamy kao svetenika jedne zajednice ii plemena koje se bori »protiv polititkog i vjerskog zatiranja od strane drugog, susjed- nog plemena. To drugo pleme obofava Mithru krvavim kultor, ritual: rim ubojstvom bika itd. Zarathustra se bori protiv te religije, protiv Yame i njegovih mitosa... ne zato da bi na njthovo mjesto wzdigao ne Ho drugo, novo, nego 2480 do odrai nezavisnost svopa vlsttog pleme op. cit. se 188 wid ne2 ta aaisih flora Dok smo, s jedne strane, veé upozorili na historijska polarizaciju ‘odnosa prema bogovima istog porijekla u vedskom i avestickom pante font, Koja iz ovdje pomenutih okolnosti postaje Konkretnije vidjivs, = ddruge strane, ovdje postaje snagnije lzrazena u svom realistickom, dru Stveno poitickom vidu zajednizka potka obaju pogleda na svijet — opée- vateca zakonitostistine | pravde:* Povcrati zajednikim zakonom tok svieta i Hdshi postupak, 2a to je neverojaino postignuce? — Dolsta, nt Zarathustra nose lzmistt fa vece od toes Kao prvi irraritl individualni mislilac na koga nailazimo a ovom arhajskom raedoblja indoevropskih Kultura, Zarathustra iz ovo nate Tn nadosobnosti zakona razvija dosljedan ali { racionalno nezavisan po- ‘led na svijet, koji te#i 2a apstraktnofeu i prethodi jednom novora raz. Aobljx kozmoloskih teorija Buddhina indiferentmost prema svijet bogova i kozmitkom isko- nu predstavlja kasniji stupanj u razvoju kritigke misli nego Zarathu- Strin napor potiskivanja istih arijskih bofanstava u pozadinu, Iskon- skim naporom, 9 kojemu svjedote gdthe, on izljustuje Ideju mudrosti (mazda) tako da brige crtu po ertu individualnost i antropomorfizma $ lika bogova. Na Kraju nosilac te ideje ostaje jo uvijek bezligni i bez! meni »Gospodine, s kojim Zarathustra vodl razgovore u predzorje filo 2ofske sumnje. Jedino je taj pralik bofanske modi mogao inspitiatl £ ‘Muhamedove Zuljive napadaje na proturjeénl moral biblijske antropo- morfizacije Jchove, nasuprot Kojemu se lik allaha u Kur'ana iadite kao rnatkozmizka syjetlost uma koji ostaje racionalno dosljedan 1 slobodi svojih postupaka, kako ono vidjett u posebnom poglavlju o to} temi Zadubljujudi se u Zarathustrine razgovore = »Mudrim Gospodi- nome, osjegamo neito kao kritizko bljedilo w igri osh athajskih pre dodabi. Zarathustra ne govori o svjctnosti-, nego o dugom fivatu (duryo titi); ne govori o sbeskonatnostie, nego 0 =prvomes (purvyom) | »posljednjem« éasu svijetom uvjetovanog opstanka. Iavan tog poetka {i kraja, postojanje i nepostojanje omaéava se kao oni umiranje, ni Hv Venjex (Yast 19. 11), rekso bih u suétinski istom smista 1 kojem Bud- dho govori o sneumiranjue (@ ne sbesmrinostie) kao posljediei snc radanjac; Cijela Je gradevina Zarathustrine auke Ispunjenfa apstraktnies mist ‘ma i nazorima, Taj provok ne poznaje ni jedno bozanstvo, a ne maa nk ia alo botanskim osobama. Ahura Mazda jest stl duh, uzvisen tanad > dat. Omnove indoirenskog posteda na suit 9s rascJopa materijalnog svijeta. U tom je smisha Zarathustrin nazor je- fan od majveizmstventjin Koje Je Ikada stvario Tudskt yin U ideale sferu Ahura Mazde vlazi Sest sbesmrinih vrlinas famasa spanta), Koje zajedno s njim saginjavaju vrhovno jedinstvo od sedam lanora: 1. Vohusmano ii dobra misao. 2, Arta (aS) ili ispravaost (svjetovni odraz kormitke zakonitosti) 3. KhGathra ili vlast (scarstvox u smislu podruéja i moet nad njim, ideal indo-iranske vojnicke kaste). 4. Aransati ‘lt prilagodljivost — pojam karakteristifan za spoznaj- rao stanoviste idealizma istine. Ovo je izrazita vrlina athajske Imudrosti prakti¢nog uma, vrlina éiji se éavstvent smisao poku- ava izraziti nazivom devoclja. Aramati je noetski refleks arte i injenog opsega (khiathra) koji nije nigdje tako izrazito ocrtan kao kod Zarathustre. Ova vrlinu uma mozemo promatrati kao mikrokozmiéka protusrijednost sdobre misli« ilk vrhownog uma uu makrokozmidkom smista, Time se krug do sada nabrojonih vrlina w bivstvenom smislu zatvara, Preostale su dvije tek ko- notacije koje upotpunjavaju broj. 5. Harvatat (lt harvat) — dobrobit (prevodi se 1 kao »integritets, Il Tatinskom rijecju salus). 6. Amurtat ii newmiranje, Rezultati arheoloskih istrafivanja u Istognom Iranu potkrijepili su doksografsku teoriju da je w Sredajo} Aviji prije Zarathustrine reforme bila rasprostranjena religija koja je prapoéela, fzigha i astralna, posti= vala kao bogove. Zarathustrinih Seot sbesmrtnih velinae tumage seu. veri s time kao pridavanje moralnog i idejaog znagenja starijoj reli aii rapotela Elemente predzoroastrovske sheme fizickih prapotela nalazimo ko lrdinirane + mazdaistickom navkom o paralelizama mikrokozmosa i ma Kkrokozmosa u Burdalisnu, diciu koje se smatra razradom dijelova zatno starijeg Damdat Noska, iako neki struénjaci {sam Bundahisn ‘smatraju starijim od spisa analognog sadriaja koji se pripisuju Hippo- ‘kraty, osnivatu helenske medicinske Skole, koja je bila tradicionalno po- vvezana § Tranom®" Elementi tog paralelizma shematizirani su ovako: * 0,6, wo Weseonk, Das Weld dar Trani sis Geschlete der Po gh Beer iagon Ka. a, Mncben 185, =o io Stijn pesca gp Gt 37, U ne & Bilin podactnaty . Reneten “stheden eatin 20 Sik SE als"iras nd Crschenond, Wipes Tesbact oe* axmeda elit Hoofe zemlja —u Ijudskom organizmu kosti 1 meso topla vlaga w zemlji— mozak, mo2dina, sperma, 2.voda — kev i ostale tekucine u organizmu; 3.Zrak — dah (nsp. pneurta, indijski pravab: 4 Mjesce — osit (dijafrazma. 5, Suce — toplina u erijevima i filam; 6.vijezde — potkotna topling, T.mebeski svod — ots Karakterlstitno je za ovu lista da elemenat vatra ne dolazi poseb: no, nego je sadr#an u astralno} sferi (Sunce i zvijezde), a prethodi rau Mijesce, Koji je tradicionalno simbol clemenia vode. Potela se dijele ‘u zemaljsku trijadu i astralow trijadu, pri cemu je Mjeseveva sfera gra: nina opna izmedu sublunarne i sideralne strane. Sedmi elemenat obw hnvaca sve u jedna cjelinu, prema polozaju koji broj sedam opcenito lima uz sestoélane Klasiikacije, dije je porijeklo w sumerskom scksage. zimalnom broiéanom sistemu. Pornato je da je sumerska astralna reli: tija bila hunama prije nego Sto je postala solarna. Prijelaz na sfoseniji solarni sistem u astronomjtobiljeden je u sumerskoj religiji dolaskors na éelo panteona botanstva Marduk, koji je potisnuo Janarma dinast- ju botanstva Sin. Priblizno iz 28. s pr. ne. potjeée lista pretkazanih pomréina Sunca i proroganstava u vez! s time, nadena u Sargonovo} bi- blioteci u Akkadu. U isto se wiieme i u Egipta kretanje Sunca potinje ‘odredivati prema 2vijexdama stajaticama. Uvodenjem solarnog sistema 1 Egiptu bog Ré dolaei na vrhovni poloZaj u panteonu ‘Shemu analogns gornjo) nalazimo iu Brhaddraryakoupanisadi, koja se, kako je prije spomenuto, kao dio Sate-pathabralmare, smatra najstarijom. Ta je (4 pog!. IIT. 9.3) nabrojano osam potela fizitkog svi jeta: vatra, zemlja, zrak, almosfera, Sunce, nebo, Mjesec, zvijeade. U {sto} upanigadi (I 5. 11-13) svode se na zajednicki princip zemlja t va tra, nebo | Sunce, voda i Mjescc. Uz to se prvi par podreduje kao stije Joi oblike psihickom principu sgovoras, drug srazumas (manas), a re & divotnog »dahae (pranal). Kasnije se variranjem takvih shema pre ‘ma fizioloskoj analog sa pet osjetnih organa dobiva shems ad pet Zigkih clemenata, Shema od éetiri clementa s jasnom tendencijom da- je redukeije na princip predzoroastrovskog dualizma pripisuje se Ma- 181 Ostanesu, Kserksovu pratiocu ir vremena kad je prema raznim svje- \doganstvima i Demokrit v kuci svoga oca upoznae nauku perzijskih Ma- sijaca. Ostanes je u Gréku prenio nauku da st sprvobitat elementi vo. dda j vatra, 2 od njih sastavljeni elementi jesu zemlja} uzduhe™ Usp, BidezCumont, Les Mages hllénises 1, sx 75. Osnove indovanshog pogleda na ssiet 5 Takva je bila tisudjeina osnova nauka 0 pritodi iz koje se izdvaia Zarathustrin eticki pogled na svijet. Neposrednije uotljiv motiv njewo- ve reforme, kako se ogleda u gathama koje mu se pripisuju, bio je od reden povijesnim okolnostima u vrijeme raspada predaksijainih. ear- stava i seoba w 2, tisucljecu pr. n.c. To je bio motiy reforme drustvene strukture i prilagodivanja mladih 1 hoterogenih ariiskih kultura w raz doblju njihova prijelaza iz nomadskog u sjedilatk', poljoprivzedni na. in Zivoia™ Na dovolino jasno syjedocanstve © tome naish smo vee u ravedenoj himni o govedu, Yasna 29. Kraée i lirski neposrednije himne koje izrazavaju drugarske osjecaje prema domacim divotinjama | zah- valnost koju im dugujemo, posresene su psu, pijetlu i drugima pitomim F polupitomim Jivotinjama na podrugju.poljoprivrednikova domacin- CAtnos se Ahura Mazde prema smudrom duhue (spantamanyu) ne da dovoljno jasno odrediti w ishodisnom okviru gathd. Jo8 je teée odre- itl taj izvorni odnos (w daha kasnijeg mazdaizma) prema supromom sneprijateljskom duhue (ahvamanyu), kasnije personificiranom w »zlo- duhue Abrimanu. Princip za, koji on ieratava, nije jo8 dijalektieki 23 foftren, nego je izraten opcenitom negacijom dobra (eeista). »Cistie snetistie duh ne pojavijuja se najprije kao tore! bitka, nego postoja- zhja i zbivanja. U pozadini eqvistencijalnog dualizma Zarathustrine a. luke moderni éitalac made oxjtitiprijelaze izmedu kozmoloskog i etitkog fledanja na svijet, a uv veri s posliednjim protrustavke discipline praktickog uma kao neminovne metafizitke podloge spoznaje. Cilj je Zarathustrine proracke misiie vo2dravljenje duhas, davanje novoz smjera 2ivotw na jednoj poviisnoj prekretnici. Vrhovni ideal nije ona} koji je prevladao u inchjsko} filozofii — oslobodenje saonoga scbe iz kaosa svjetskog abivanja, nego drwvovanje sebe 7a opéi spas, Po tom se stavu Zarathustra moze. smatrati osnivagem ctike slobodge vole. U Yasni 19. 9. Abura Mazda irjavljuje da je Mudri Duh za njega stvorio dobri svijet. Na drugom mjestu kaze Zarathustra da je Ahura Marda stvorio adjela i rijedie, ssavjeste 4 suvide, pomocu kojih se duh usjelo- vio (Yasna 31. 112). Zarathustrina je nauka emanacionizam u kojemu ne postoji (kao ni us srodnom indijskom sistema saiskhyarh) neposredni stvaralacki od nos izmedu vehovnog principa mudrosti i relativnog ostvarenja dobra i ala. Duh Koji je posrednik (many, sansk, manas, greki ros) nije is- * Opis mnatne slotenlith rbivana uw istom povjesnam proces arjske invaiie 2Pdatna ‘rjehe Siu (0 Kafer lho red arpa) amet Jena vanimbir, restican ? Erekig mad ude, bv Dh “Koramblja Srerosucton 10 the Stud tp Ida History, pols SS96 ecm acisih feof konski vezan ni za jedan ni za devgi od ovth ateibuta » apsolutnom smi slu, Problem onto reaiteta al it »pijevarer (dre), Koi je riedno ‘vdje spomenuti u usporedbis indijskom filozofijom maye ili uzorne St svijet, jaja se tek u trecem sioju emanacie Zarathustrina ctika, prema kojoj je dobro 4 zlo ukorijenjeno nay- “ijl, pa w djs (sto natslo koje Buddho suprot na ul mnogim raspravama), pretpostavija razradena psiho- Togtu, ija je analiika usmjerena prema sresbarskom radu cti¢ke mu: dros. Eksplicitnu razradu analognih peoloskih pretpostavi discpl- he praktignog uma nact demo kasnije-u indijskom sistema satya soe. Thaijskom pojmu dima (oscbex) ovdje odgovara pojam daend, due hovni princi Hénostl, To je w BMT nosilac slobodnog rasudivanja, a raz likuje se od due u religijskom smisla (urvan) po tome #0 je dua kao hotanska iskra nosilac samo dobrih i sje osobina w éovjeku, ana- Togno dainsko} monadi (val. Deena je vor spozaajnog wida (ist), moralnog izbora 1 volie (sas). Covjek spomoca dagne spoznaje Isprav- fost (ase Il) avtale (Vasna SH, 19). Kao personfikacija u macdaistie. kom Kulta predaka duia se naziva fravasi- Ona w Zarathusirny sist ‘mu nema bitnw wlogu. Zarathustra razlkuje pojam dana i od wmnog Priacipa, rata, Ova) nazi u gethama mote zat olju(sansk. kratu, amjeru, mudost, ramum t snagu duhoyaog uvids. Intuicionstcha os enja,traita u indijsf Bilozaii, gdje fe spoznaja bitno w ‘id, vorana je ovdje va predodabu sluha { uha (wi): Poftujono uii Mudrog Gospodina, jr 2cimo éuti uzvifenu jet. Postu emo rama Mudrog. Compodina, jer Zlimo zapamitl tavigems jee rast 125). Neposredai dotivijj istine izrazava Zarathustra kao sslusanje uw dusie (Vasna 45. 10). Dusom obdaren nije samo ovjek, nego i Zivotinja: ‘Tako postujemo dufu { stvaraoca goveda, nau vlastitu duit 1 duty st votinja-». Postujemo f dust korisih divijhzivotn|at CYasna 39.) U slijedecem se razdoblju teoloske sistematizactje | prilagodivanja Zarathustrine nauke magijsko} mitologiji gubi dobar dio tanta tsih psiholoskih razlika istovremeno ¢ éistom etiékom podlegora »rez- barskog radae, za Koji ih je Zarathustra upotreblavao. Njihovo kasni- je otivljavanje w zervanizmaa odgovara posve drukéljim potrebama me- tafizitke spekulacie. Osnove indoiranshog posleda na sje sn 3. KASNIJT MAZDAIZAM Yasnoheptanhati il »Yasna u sedaen dijelovae prva je sistematiza cija Zarathustrine nauke $ teolotkog stanovista, prilagodavanje shvada- nijima i ciljevima tradicionalne religije, Kult vatre postaje osnors ma- fBiskog tumatenja Zarathustrina apstaktnog principa.seetlosti kao Ioralne stage, Pojam se kozmitke takonitosti (arta) identificira sa 2rt ‘venom vatrom (tar. Taj Kalt vate, bare tr poet, nije bio vesan 5 prinofenjem krvnih Zrtava. Drugo Je abljzje ovog razdoblia vraéanje ‘a politelzam. Ahura Mazda postaje vrhovno botanstwo ojemu shi Kut vate. Vatra je zemalsko utjelovlienje tog botanstva, a Sunce (iver) njegovo Jo Kozmicko utjelovjenje Metafnicki se princip aa (ahramanyu) kao osnov kozmolotkog ds alizma w ovo doba ne spominje. Sika fe nastanks dobra i zla pojedno- stayljenatako so fe potfnuta u poradinu ideja emanacie pomoca Ah a Mazdina dobrog dha (spantamaryu, a sino vrbovno Bodanst0 Po- Staje stvoriely dobra,njogow zaStinik fosvetaik. Paibolofki pojam due, agua, identificira ses metafizitkim fra ati, Daena ipak ostaje, u mitolotko} sfert, metempirigki uzor empirié- kee duse smrtnika u smislt platonskihideja: Nakon smrth dagna sustese ujelorjenu duu pokojnika na put k bofanskom sucu, na most ci vat. Ako Je (empirifka) duta Gita i pravedna, onda se data pots je pred njom u prekrasau Iku, a duta Je zatudena pita: »Tko sit, pre — sCovjote, toje su misli, rijeti # djela bill dob, ja'sam ima, rijetima t djelima ti sik iskae Ueinio si me Jo Ijepfom,Jok urvifenijom ...« —" AKO Je usa 'okaljana im misima, rijetima i djlina, dazna se. pojoujuje pred njom kao sutjlowjenj ih djelae Mlada Avesta rapija 30 iz spomenutih unakrsnih wtjecaja Kona no opet u zaostrenkirapski dualizam, Koji w toka vremena, w drufoj polovie 1 tisucjetsn, .,osjeca sve vise potrebu da se prema stranim prilvima, neoplatonskiv, Krscanskim, a kasije | ilamskim, ogradi vla- Stitim dogmatskim granicaina. Kanonizacija nauke, do koje tada dol: 2, smatra se posljedicom sneuspjcha w_ pokuiaju da se Zarathustrino Uéenje uw wem smislu ustladi sa velo razictim popularnim shvada jimac* Zaostravanje dualistckog stava, koji u tim okolnestima poprima vise mitoloskih nego ontoloskih obileyja, dovodt kasnjs mazdaisticku spekolativny teologiju do unutarnyih.poietkota, je nas razjnjavar * Wesendank, op. et st 205.98 Raced existih foeotla je ponekad upucuje na zajednitke izvore prvobitne indo-iranske mis Tako na primjer, w shematskoj strukturi indijskih pura, religioznth ‘poss, Koji pokwsavaju rekonstruirati povijesnu »prvobitnoste vjerskih ttadicija, a tazvijaja se priblizno w doba malade Aveste, prva se dva od pet sobiljezian, ili sadz?ajnih, tematskih dijelova koje obraduje svaki fd tih didaktigkih eposa,” nazivaju sargah } pratisargak, »stvaranjee i “protustvaranjee svijeta (a emanacionistickom »nacenju korijena std, potjecati), Dok u purdnama shema =protustvaranjae nije potpino jas. hha, Avesti (Videvdst, I. Fargard) nalazimo istu tu shem, gdje svakom Stvaralaékom éinu Ahura Mazde odgovara stvaralackt protatin (paty- ra) ahramanyua ili dutdamana, 2bog stvaraoca.* Kasniji razvo) mazdaizma, pod imenom sdobre vjerex koja je ute meljio prorok Zarathustra, osniva se na dva prvobitna kanonska spisa, Bundahisn i Dénkart. Po rijetima Dénkarta, «dolra je viera majka aro dene mudrosti« w éovjeky, U nastavku é pokuSati da certam bitna obiljedja te vjere kako ih sve do danas razjasnjavaju njeni sljedbenici, koji tive w Indiji kao narodna manjina percijskog porijekla, Parsi. 4, BUNDAHIISN Sworio sam couieka w deset visa. Prat je bio svjeloput | Tileok. To ie tio Cayomart dela) pal. pret: Webs Oth dese vat jodna Jo Ga Somartova, a ostalh devel poet od heen Desia vrata ttn, nal ‘mod udm. Buordahion XIV. 1 Dubsovick, covick pravi, Kad se spe doa rajsko $ majmunicom pravom, fad fetverovrsnom potomstvu adver 2 remit opstanak Jes njom ost ek cot onic ace, lav: ‘'polumajmunom Sta je obdario ajmuna smog predstvs.swoEs. sk Duhéovjeku raxiedilo se pleme vm fo polubiga ona Hilava su, pare Ko fivonotac se Govjekoi Unakrano. P. Vuk-aviovic, Zo, Vit Uap. W. Kine, Pure Pacatatzane, Boon 1927, str. XLVI Uap, Yaona eid 2 Vieodae 1 & snove indoiranskor pooled na sifet 2 ‘Suprommost Konaénosti { beskonutnostt U prvom poglavlju Bundahigna nailazimo najprije na prividnu pro- turjetnost dualistickeg stanovista, lzrazemu w suprotnosti Konaénosti i beskonacnosti vrhovnog bozanskog. bica: 1 Ovako je objavlieno w dobroj vier: Ohemazd je bio na vrbuncu sve: zanjz | dobrote. Beskonaéno dugo i staino bio je u svjetiosti. Syjet- lost je prostor i mjesto Obrmazda; neki Je naaivaju beskrojna sie Jost. Seemanje { velina wajne su sposobnosti Obrmaeda; neki nazi ‘aja vjerom. Znagenje obadjt isto Je, to Jest trajna spasobnost Bes. Konaénog.wremens, buducl da su OStmard i prostor, ver i rijeme Onrmazda, uvijek bil Jesu i bit ce Ahura Mazda postao je ovdje Ohrmazd, dobro bovanstvo, ali tek. kao jedan od dvaju beskonaénih iskona svijeta, Njegoy je »blizanace (opisan w ranije navedenom tekstu Yasna 30. 3) personificirani princip ala, srazorni duh Abriman. Njegova Je trajna sklonost razaranje, a njegovo je mjesto beskonatna tama... Meda njima bile praznina ~~ yay u koja) seta dva-duha prodiali Niihova je prvobitna ravnopravnost izralona u slijedecoj defini: © Konaénost | beskonaénosti: Visine, koje se nazvaju beskrajna sujet lost, { dubine, koje su beskrajaa tama, jesu beskonacne. No na raze. ‘a tu obje Konaene, jer je meds ajima praznina, tako da se (obrubom) re doticu. A'T oba st duha sama t seb! konatna. U popledu Ohrmaz- ‘Sova svemanja: See ono Mo je sada) negovs manja Ronacno je- TO magi: on za zakon Koji vai ra odnos aja duhova tako dugo dok Ohrmazdova (judska) bica porpuno ne previadaju za svagda... To 6e bit! heskonaeno Tada ce. Ahrimanora bigs bill razorena, 4 10 Je ko- aaa, Proturjecnost konsénih i beskonaénih vidova kormitkog opstanka, koja obulaéa oba ta vrhovna dua, u relativitetu dobra i 7a, prividna jeu krajnjem vid utoliko so se Ohrmard identifcica s dimenzijom beskonaénosti samo u vremenskom, a ne iu prostornom odredenju svo- je botanske prirode, dakle iskonski vjetan, ali ne beskonaéan, dok je Abriman konagan iu prostornoj i u vremenskoj dimenziji: «On je bio 4 jeste, ali nege bitis, Time se pravda 2akljuéak: »Ahviman nije T Ahré ‘man Je iskonski bio obdaren slobodnom voljom, no buduci da je svo-100 Recetas eifshihfozofija jom rufilatkom voljom postao principom smrti, nije vite mogao hj besimrinost, Covjek, kako cemo vidjet! iz kozmoloske interpretacije ovih, deja, boreci se na strani Ohrmazda bori se za svoju viastitu besmrt- host. Beskonaénost nije apsolutno svojstvo duha. 'Na osnovi tako formuliranog proturjetja problem vremenitosti kao wthoynog odredenja egzistencije razvio sem msetafiziku vremena (zur ‘van) kao vrhownog principa emanacije u kasnljoj heretitko} skoli »zur- anista.« U indijsko} filozofiji, veé od upaniéadskog razdoblja, nalazi- mo tendenciju mazdaizmu antagonistickog rjefenja istog problema re- lativnosti dobra izla, 1 trafenja oslobodenja (moksah) od svijeta u akoz mickim stavovima, spomenutim veé u prethodnom poglavlju, koji kul- Iminiraju u buddhisti¢ko} ideji sutrnucae (nirvanam) epzistencije pot punost, je Kozmicka *praminax i moralna sispraznoste bivaju zami jjenjeni’ =nistavilome (Siyata), -krajnjom Konzekveneijom akozmié- kog hhumanizma sto ga je propovijedao Gétamo Buddho. Proturjecnost liudskog opstanka: ispracnost, strak i smrt — radost i uskrsmuce Slijededi vid kozmitkog procesa 0 Kojem raspravija Bundahisn jest prijelaz na bumanistigki aspekt etickog dualizma dobra i zla w od tedenju mikrokozmitkog smisla egzistencij. Omar gsm smn egy en ah pow ee Seraat Spano je, odposetka do kraj (Dore), © hak eb Til ‘scdsetma Post svoja sith U idaom Iku obrazovao fe bic potrcbna da mu bud crude, Tass bicaproboraia, 300 godinn Ticjnom stanj bes mia bee pokreta, ber dota. Praznina (vay) ili moé nistvovanja jest ta koja idejna bica privodi uu divot. Kako je spomenuto, to je prazno podrutje izmedu dobra i 2a, (usporedivo sa Sartreovim enistavilom u sreu bitkad), Razorni duh, ja Je spoznaja uvijek spora, nije bio svjestat da Ohe- fracd posto)... Bucuel da je zavist war njegove prirode... kad Je us {Eda Ohrmavdova nedodistina svjetlost, navalio Je da je Fazori Uvidjevst neminovnost Borbe, Ohrmazd rege razomnoss dubus — Odteai vrijeme tako da po sporazums vodimo ovu borbu S000 god Fa Znap Je da ce uw tako odredenom vremenu razornl_ duh postal emogan., U svom je svemanje Onrmazd znao 10 da Ge od sth 9000 Osnove indosrenskow pogleda na svijet 101 sgodina 3000 pros porpuno prema volji Ohrmazdovo}, w sijedece 2000 Ge volje Ohrmardova bit! izmijesana s voliom Ahrimana, a tada dew onatno) borbt razoral dub izgubi moe, a Okrmazd ce spasitl svoja Dien od napada, Ohrmazdovo orusje jest Eovjek. Zato Sovjok ne moze biti osuen za vjeetu propast, il pakao, sve ako i podlesne napasti razornog duha, Njegovo prodiséenje trajat ce do zavrdetks kormitkog cikhusa, koji w kupuo traje 32.000 godina. Prve 3000 su provedene u sferi idealnih pra- Tikova, éijom se replikom smatra Platonova teariia ideja (na Koj ée- ‘mo se osvuti Kesnije. Isti kormithi ciklus éetiri razdoblja naziva se kod Indijaca godinom boga Brahme, fje su emanacije kormicki ch lust svjetova u biolosko} ekspanziji | opadanja. Takaw ciklus (mahd- “ytgarh) traje, prema indijskim preraéunavanjima 4,320.000 godina, ‘rajanje Setiriju razdoblja postepeno se smanjuje od zlatnog do scrnog dobas (kaliyugari). Ovo posljednje traje manje od pol milijuna godinas ‘ono je razdobije historijskog éovje’anstva u Koje i mi spadamo. Na ovim se kozmogonijskim pretpostavkama 1 kasnijoj egzegeci ‘mazdaistickog racionalizma temel}i osnovni argument protiv idovskog | Ikricanskog neshvatanja dosljednog dualizma. U_bioloskom sistema svthovite uzrotnosti, gdje je moralni poredak jedino mogué »po pth rodic (u smislu pojma prakrid u sistemu sdrikyant, jedinom dualitic- kom i jednom od najstarijih vanvedskih indijskih sistema), »Boge (C ‘mazdaisticki princip mudrosti) ne mote biti ni neposredno ni posred- no odgovoran za nastanak ni postojanje zla. To je temeljno natelo eth ckog dualizma. Za one koji st podlepli zloduha postoji estliste do. da- rna konaéne pobjede, kad dolazi do uskrsnuca tijela, Tada ce sdugi 2 vote u beskonagnosti postati opet tjelesan i zemaljski, ali ce w protis- enom obliku biti porpuno 1 nenatrunjeno oligenje idejnoe carstva iz kojeg je potekso, a zemaljski vladar i duhovni spasitelj, So&yans, Kofi e se tada pojaviti, bit ce jedna ista ignost, koja ée objediniti duhovmu F svjetovnu vlast. U meduvremenu religija treba da slwi asvrsi ozdrav- lenja biéas. 40d vjere u iskonsku rijeé porjeée obrazovanje karaktera, 1 obrazovanje karaktera slijedi srednji put. Tim je slijedom u tivot do- vedena pravda, a iz pravde nastaju dobre mish, dobre rijedi i dobra djela Vers Ohemazdovih postovalaca jest mudrost. Njeno Je posredstvo Sre- di put, ko} Je sustina vere, suprotnost su mu prekomjernost ine. ostmsk .. U toj se sredini sastoji Rorienost svih djela I ostvarenja. e Cia Denker prema Zachners, op. cit #8: 90832 Runa acti sofia snows indorranstor posed na sit 108, U kasnijim razdobljima sljedbenici Zarathustrine religije smatra- ju da je uéenje Aristotelove etike o szlatnoj sredinie izazito iransko. Tranci su usijek slid tu sredinu 4 prekoravali prekomjernost i ne Gostatnost U Bizaitinskom su earsti Glovot, u Indi rmadracl, at {hale u drugim zemljama opcenito cijenli Covjoka dlje je ucenje dose flo lstangam iar (a tom sisi}, al je Hransko carstvo izrvita powvrda fe muro Tako je mazdaizam jedna od Klasicnih religija spasenja 1 procisée nja, ipak je po dosljednosti svoje kormizke orljentacije w izrazito} op- rec! i prema indijskim i prema krScanskim asketskim stanovistima, Ta se opreka, kako emo vidjeti, najsnainije pokazuje w odnosu prema tmaniheizana, koji se proglagavao, w svojim misionarskim stremljenji- mma izmedu Tibeta i Zapadne Evrope, | mazdaisti¢kom, i buddhistickom, i krscanskom religijom. SHijedese citate’ treba u tom smislu shvatiti prvenstveno kao antimanihejske, iako se drugi od nj moze shvatiti Jednako izracito | kao antibuddhistiki (uperen protiv Buddhine »prve plemenite istines): © dobroti mudsog stvortea motemo lvoditi zaktjucke iz akta stva Fanjai ie Ginjenice da on vol 1 fii svoja storenja, da. odreduje t mau ava put | udin kojim se 2lo moze Surbit, a grijeh odvratit Petnja i sme unistavaju tijelo, a ne stworitel) ija je volja dobra I ko- ji siti | odrteva tjelo. To je jasno stoga Sto nude storttel} ne move Dolalt ni se kajai 2a ono Sto Je uci, 2 mi unstavatlsvojs stvore- Pia time Im onemogucit sve». sno je da 2iva pokretna tar ne mote bith satrta ni ualstena u beskonacno} prazpioi Psihoficigki paralelizam kozmikil: potela U raadoblju od 3000 godina priprema za kozmicku borbu, Obrmazd je najpije stvorio Dobra Misto (Vahuman) i ostalih pet sbesinrtnih vr linge. Ahriman je stvorio nasuprot njima Ziu Misao (Akoman) i ostalih pet zlih opreka. Bitno je 2a psihofizckl paralelizam kasnijer mardaiz mma da je Ohrmazd uz idealne vrline nuzno stvorio | warna posela koja im odgovaraju na materijalno} strani: nebo, vodu, zemlju, biljke, 2ivo tinje, 4 na kraju govjeka, Nebo je trebalo da posluét kso prva obrana, fod Evrstog i bljeStavog Celika, Tada je »stvorio vodu da zatre lab o Ze = ta, tn “ Mardin Fasrukh, Shitend Guondyt Vacér (djela iz vremena islamskog osvait MiaSPertie) pos. VILE" Prema Zachocry, op: sity ste 83 is, Zed 2 Zivotom, Zudnja, jest, osobito w indijskim religijama, pra predodaba volje, a voliai sprianjanjex uza Zivot jest izvor zablie 3 me- talizickog neenanja (avidya) iz Kojeg treba tratiti oslobodenje (moksah) pputem prociséenja. Ipak ni indijskim religijara, osobito Kasnijim, iz vanvedskih izvora, nije strana ni radost, il u2itat’ (odanayn, iaraz ko- ji prvobino znaci witak w hrani, trovrstan — tjelesna, Cavstvena I me saona okrepa). U mazdaizmu radost kao rajska vrlina nalazi prirodnije :jesto. Ohrmazd Je svojem éeliépom nebeskom svodu ~udijelio radost dda mu pomognes. »Zato i sada, w ovom mjeSovitom stanju, bica nalaze radoste 1 Zivot, od koje bi bilo gresno odricati se. Zatim je Ohrmacd stvorio wu sredista zemlje osamljenog bikas, a fonda »blatenog covjeka, sjajnog, poput Suncae, dinovskog stasa. Ime ‘mu je bile Gayomart. Pa ipak ni prabik ni idealni lik prvoz éovjeka nist odolieti prvom napadaju Ahrimana, Prvi je napadaj na Gavomarta iz visio Demon Smrti. Oruzje mu je bilo slakomost i potreba, © mukor ppatnjom, bolescn, straécu i lijenoseus, No Vrijeme je preodredilo da Ga- {yomart potivl jos trideset godina. U tom ga je razdoblju skrSila demon- ska bludnica. Na izraziti ivor tih predodabenih motiva ljudske eg stencije ili sda w epost 0 Gilgamesu upozorio sam u Uvodu. Umiruci, GayOmart je prorekao: »Sada, kad je duimanin ovdje, judi Ge nikmuti iz moga sjemena, @ najbolje Sto mognuuciniti bit ce dda se posvete dobrim djelimae. Njegovo je sjeme na umoru palo w nj gov majku Zemlju (Spandarmat), a prvi Ijudskt par, kojl je prezivio I razmnodio se dalje, inikao je neposredno iz biljnog svijta, iz rabar- bare. — Takva je bila, prema mazdaistitkoj predaji, povijest radanja ovjecanstva, koju Je mo} ucitel) VukPavlovie opisao uw pjesmama 0 porodu sduha-ovjekac ili »pravog covjekae s =pravom majmunicome, Fo pokoljenju xCovjekolikihe stvorenja zloduha, Tako je Zena stvorenje Ohrmazdovo, time Sto je postwdila kao sted- stvo Ahtimand, okaljala je éitav Ijudski rod. Ta ée Haga trajati sve do uuskrsnuca tjela, kada €e ena skupa s muskarcem biti proéiséena za dugi divote tjeesnosti w raju zemaliskom. Takvo ée bith otkupljenje Ijudskog roda, a dotle Zena zbog svoga prvobitnog grijeha treba da os tane podlo#na muskarcu. 'U XIV poglavlju Bundahisna raspravija +0 prirodi covjekas, Dok Je prvi éoxjck, Gayémart, kako primjecuju moderni komentatori, bio olubovansko atbetipsko bige 1 »slicio onim precbitnim bicima opis him 1 Platonova Symposiv koja su bila okraplog oblika i androginog spolae:* posredni porod iz njegova sjemena bili su praroditelji sada neg Govjecanstva, Masy® i njepova sestra Magyané. No i oni su se, kriv. Zacher, op. ity st.104 Regneda exlistih fiesta fom ene, uskoro oprijesii o sdobra vjerus prinijersi frvmu drtwu de- ‘monima, Koji su time stekli nowu snagu. Zrtva se sastojala od neduno zaklanog goveda, a kad ju je covjek dobacio demonima, dobvatill su je w Ietu lesinar F pas. Posljedica uvidanja tog grijeha izazvala Je spolna ‘dtratnost kod prvih Ijudi, koja je trajala pedeset godina. Kasniji maz daizam, ne samo da osuduje krvne 2rtve, nego propisuje | ssuzdriava- nje od nepravednog Klanja goveda i ovacae. Iz tih se sklonosti razvio iu mazdaizmu stanoviti asketski pokret i zazor prema mesnoj bran ako se prvi energiéno odbija kao herctiéan, a drugi nikad nije doslied- zo provoden. Prinosenje krvaih drtava (bika) postalo je obifjedjc iran skop poganstva u kulta indoiranskog boga Mithre, Koji se osobito ras- prostro na zapadu u doba rimskog carstva, kao najmocalji | posljednji takmac krééanstew Kad su se prvim ljudima rodila djeca, sbila su toliko slatka da je ‘mati protdrla jedno, a otac drugo. Tada je Ohrmazd djeci oduzzo slas nost... da bi prezivjelas. Sve su te prige o prvim Ijudima i njihovim nedijelima ashvatljive samo onda ako uvaimo njihovo porijeklo od Ga yomarta,‘blazenog fovjeka' s jedne strane, a od ‘bludnice’, ze vrste Jen- skog pralika, ¢ druge strane. Samo je tako moguce objasniti urademu pervermost« Govjckows® 5 SUVREMENE MAZDAIZAM U toku stoljeéa gruba su mitoloska suoéenja s proturjeénostima w Jjudskoj prirodi potisnuta u pozadinu argumentima logike zdravog r- ‘zuma, Mazdaisticka etika u okosniel metafiritkog dualizma preodredi- la je neminovni razvo} usenja 0 szlatnoj stediaie ili »srednjem putue jo8 i vibe nego Aristotelovi vod istog naéela, u ovom smjeru gradan. Skog morala szdravog razumae, ji je ekstremnl lzraz u novijoj zapad- no} kulturi postala utlitaristicka vrlina prosjetnosti, podvagena u en- gleskom pojma common sense. Po tom se obiljedju mazdaisticki po- Jam osrednjeg putax bitno razlikyje od mnacenja istog maziva 2a Bud- ‘thin sput prociséenjae, kako Gemo pokazati u poglavlju 0 to} teri Jos prije exodusa u Indiju, sdobra vjerae Zarathusteinih sljedbe- nikapostala je izrazitim svojstvom gradanske uljudenosti (/ratang) iranskog plemstva. Rijet Hhrat, nilta manje kompleksnog znagenja od vedskog kratuh, sto izrazava sinteru yolje { mudrosti (jer volja je ob ta, ste 74 Osnove indoiranstog posteda na sujet 105 Ijete po kojem se mudrost razlikuje od objektivnog. 1 logicki dokaz nog znanja), poprima prvenstveno znagenje common sense u iranskoj etici umjerenosti i uravnotekenosti Ijudskog dostojanstea, popracenog. aristokratskim obiljedjem szdravog skepticiamae (kako ga je w novije vrijeme uspio opisati osobito smerizki filozof kulture G, Santayana), toga iskonskog kritickog stava indo‘ranske filozofske misli, koja se ov je nie @rodila u neobuzdanost mitoloske fantazije, nego se, u toku po- vijesnih dogadaja, preobrazila od kodeksa aristokratskoz morala u evr stu vezu koja { danas, tisuéu godina nakon exodusa, odréava jedinst sgradanskog staleza Parsa u Indij, razrijedenih medu trgovackim telektualnim zvanjima, Taj Je pravilnik uljudenog ponafanja utvrden { priznat yee w 4. st. rn. pod nazivom »Savjeti i mudre irreke Adburbadha, sina Mahras- ppandovac, | sluzi kao wor razumpog { dostojnog pona8anja do danas. Zato cu navesti neke od tih savjeta i mudrih larcka kojima se odlikuje sdobra vjerse ove zatvorene manjinske zajednice, dijim se pripadn- kom postaje samo po roden)u. ‘Kad se Adhurbshy rodio si, naavoo ga je Zartutt, po Zarathuste, Siow Spitimina, i je Karakter bio Ispravan, pa mu je rekao: =Uzrast, sine, du te poutim 0 tri aljudna postupkae (a is, nije jel) ‘Tho ima sina neka ga potalje na skolovanje JoS w djetatkaj dobl, jer Je umijece ttanja fpisanja vr cljenjeno. Tsui mist na ono fo je proslo | ne budl uburban nl zabrinut zbog. ‘onoga 80 se jos nije dogodile [Ne pourdavaj se i ne poladi nadu w kraljove nl knezove. [No dint drugome fo ne bi bilo dobro za tebe. No predava se nikome w ropstvo, [Ne bud suvige revan u kainjavanju drugih [Nemoj nikome lgat Ne zaklinj seni na ono Sto je istinito, n! ma ono Sto je lakno, Nastoj da ne dosadujet Mnjemu svome. Ne grjel} da se no mora strait. Ne pounds} se w imanje i dobra ovog suljta, jer su imanje i dobra ovog svifeta ao ptica koja lett s jednog stabla na drugo 1 nigdje ne zastae ‘Tko pod drugim jamu kopa, sam ¢e w nju past ‘Strogo se ssudriavaj da ne jedc$ meso goveda ni ostallh domagih fivo- Uinja, Jer time postajes sudionik t gsjehu (ahora ubijanja), jer ako ‘neki drupi govjek ublje devu a nekom drugom mest, ak0 jaded nje- rho meso, isto fe kao da st je ublo vlasttom rukom.ta aishifocoia [Ne teti za vsokim polofajem, Jor Zovjek koji za tim tei obiéno unost ered u vasttt duh. labjegavaj neprijatljsvo. Pasi da ne prousrodis stetu éinesi dobra dje- Ja. Ne pourdaj seu 2W0t, ogo w dobre dels Cini dobro samo zato sto je dobre, Dobrota je istinsko dobry, jer Je Inve €ak | slkove Nemo} se osertati{ na jedmu i na raga (tjelsnu i dugernu) felju, jer ‘jlo dita ne fle ist Hrabrost razdvojena od madrost jest srt 2a ludsko sijelo ‘Za svaks je vst odvaznosit poltedaa mudost, 22 mudrost Je pote. ‘no mane 82a mnanje iskusto. Po svojem nagelu suglasnosti s logikom zdravog raauma, kasniji mazdaizam sve to vise istige prednosti svoje racionalne teologije pred biblijskim religijama. Ovaj éu prikaz mazdaistitke wdobre vjeres. za Kljuciti sa nekoliko navoda o toj temi iz djela jednoga od najuglednijih ‘mazdajstickih tcologa u 20. stoliecu, Dr M. N. Dalla, Zoroastrian The ology: “Zio je isto tako cjelovito 4 nezavisno kao i dobro s kojim je verano Parovima suprotnosti, Bog ne mote bit ivr | ednog 1 daugog. jer fom slugaju i sem bio proturjeenost { haos..- Ako je u_potpino ‘dobar, onda bi trata éaposto}s Jeding dabrota, Buduet da postoll Zo, ono mora itl nezavisug od njegove volje. Ako Bog, iz bilo Koji Flog, Hoce da postji# dobro | ilo, onda. je njegova olla, a i nego turbice, nesaeno # ako hove samo dobrotu, onda netko drugi mora Intjet io, a Je davao. Reel da je Bos stvorio #lo ato da eovjek mode Lahrat i eljenti dobro, isto Je Sto rect da on truje Hude zato da bi tog triitt ljek od njeys. Hog. ja je mudrost potpuna, ne more Fed da stvort svog protilka. Ako nije predvidio posljedice takva ‘varanja, onda nije svemajucl, © ako Je stvorio7lo Rao kusnju il sred- Sivo obrazovanja, onda Je okrutan, 2 pe dabar=.. Ako Bog ne mote fskorijeni lo. onda je nesarien i nemalicn, No on Je savrsea 1 za Kako a iskoriienl los.” Bog ne mote stvorit no, a zatim ksinjavatt ude Sto su njegaupali, a uza sve to jos biti smatran pravednim. Ne- sma te pravde koja more Gosudlt) beskrajqu kamu 2a ogranicenrijeh, iii nantet! beskonanu patnja svojim sivorovima zato sto su poulegla aly 'koje je on sam prolaveo -- AKO moze uniStil lo, all to ne Ein, Ne 0 kainjava one kofi su 21 onda alle Pravedn ai milonrdsin. On Je Stiorjo srijet u midra svehu, 7a sfecu, pane mote hte! unistenje 1 pokoly, nego to mora biti volja masilnog Zloduha-. Covjek pada u gr Jth. Jer mu je dobrota nesavréena, Jer Ju Je zlodul zaratio.Zlo Je pr ‘skonsko Ine porjese iz Tjudeke volje, nego je zdruteno + vaSia tela ped dior SSnaga ovih dokara mote djelovati to uvjerlivije sto smo svjesniji povijesne ckolnosti da se logika zdravog razuma ovdje temelji na istoj pretpostavei egeistencijabiog optimizma od koje polazi i protivnik, koji Osnove indotranshon posed ne set 1 jeu a’ima sljedbenika ove sdobre vjere« tek barbar koji je posredno i cklektitki prikupio i nedosljedno povezao raznorodne lemente prasta- rog iranskog shyacanja svijeta | Zvota, cija se uskladena objava pripi suje Zarathustr, Na te éemo se povijesne okolnosti osvenati i slijede- im odsjeéeima, 6, HEVERODOKSNI RAZVOF MAZDAISTICKIH IDEA Kult boga Mivhre (ndijski Mitral; kao opéa imenica rijeé 2naci =prijatelje) razvie se ponowno 1 doba mlade Aveste j prosirio u Egipat Inclenske zemije i rimsko carstvo. U Egiptu je prosiren vee u 3. st. pr. n. @. Kao Sunéevo bofanstvo Mithra se u Tranu postepena izjednaéuje $ Abura Mazdom. Razvo} je Mithrina kulta izraz ofivljavanja starije pred- zoroastrovske eligije Arijaca, Njegov je epitet sboge (aga, usp. indi ski bhagava) postao zazoran 2a Zarathustra i njegove sljedbenike u pro- ccesu prije spomenyte polarizacije vjerskih simbola 1 flozofijskih po)- ‘mova. S vremenom Mithra postaje glavni suparnik Ahura Mazde, osobi: to po krvnim Zrtvama koje su obiljetje toga kriptickog i misterijskog. kulta @revovanje Bika). U navedenim sayjetima Adhurbadha, a i u drugim mardaistickim spisima iz kasnijez razdoblja, nailazimo ponovno na priznanje bo2an- skog polozaja i kulta Mithre (Mihr w pablavl tekstovima) medu vjerskim duznostima, na primjer w propis {Na dan Mira, ako t je netko nanio nepravdu,stani pred Mihru pa tra: Hi pravdu od njega,jasno i glasno. Karaktcristi¢no je da u osnovnim spisima Manijeve religije (mani- hieizma) nalazimo Mithru w najviso} bozanskoj hijerarhiji kao -treseg, poslanikas boZjes. On je tu opisen kao sSunéeva kolas, wala i prilika kralja Svjetlostie, woligenje boga Istinee. Dya prethodna poslanika bili su aprvi Govjeks i dul zivie (it »svetle), Ta andeoska ii apostolska risija Mithre Prosyjetitelja odgovara polovaju boga Semnasa u sumer: skoj mitologiji. Na isti pojam nailazimo w gnesticizmu i u apokrifnim erScanskim evandeljima Mampi i sone mua prema D, Grete, Te Gop ins rene The World Cospel Series, Adyar: Maan is. a108, Ime Magijac (Mag) prosirlo se od naziva za iransko sve¢eniko ple- sme na sve vrste shaldejskihe osilaca magitkih vjeStina i sposobnosti, ije se porijeklo opéenito (i opravdano) smatra babilonskim w doba kad ‘magija i Mithrin kult postaju zarsza koja potkopava temelje rimskog cearstva. Povijesno, kult Mithre u tom je posljednjem razdoblju bio glav- ri takmac krSéansiva, Prosiren u rimskoj vojsci, mithraizam postaje religija vojnog plemstva i Siri se u vojnim pohodima daleko na sjever {ina zapad Evrope. (Azheoloski ostaci tog kulta u Njemacko} nadent su iu Kélnw) Shvatljive su spekulactje hisioriéara religije o tome za8to je Evropa konagno postale krscanska, a ne mithraisticks. Otigledan raz- log gin se da je bio u dubini revolucionarnog preobrazaja tadatnjeg nuttvenog poretka, gdje religija vojnog plemstva nije mogla prevla- ati i suzbiti religiju obespravljenih robova. Tako je Evropa s Istoka posredno baitinila tek robovsku religiju s onim obiljesjima s Kojima nije mogso da se pomiri ni Nietascheov Zarathustra, filozofski duboko dosljedan izrazu svoga iranskog pralika. Zervanizam podreduje princip dobra { princip 2la zajednickom pra- ‘osnovu

You might also like

• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (821)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1103)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (120)
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4609)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1839)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (73)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (344)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (537)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2322)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (895)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (399)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (588)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1891)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2100)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (838)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5794)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (599)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (440)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1015)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Tóibín

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1937)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4200)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1712)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brene Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1090)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (806)
• Spinoza, Etika

  

  Document18 pages

  Spinoza, Etika

  Kata Jozović

  No ratings yet
• Fur Elise Boogie

  

  Document2 pages

  Fur Elise Boogie

  swissteacher

  No ratings yet
• Pop Cira

  

  Document1 page

  Pop Cira

  Martin Gadanac

  No ratings yet
• Priroda Zdravlje I Tipovi Ljudi

  

  Document2 pages

  Priroda Zdravlje I Tipovi Ljudi

  Martin Gadanac

  No ratings yet
• Anitgona

  

  Document49 pages

  Anitgona

  Martin Gadanac

  No ratings yet
• Na Počiatku Boh Stvoril Človeka

  

  Document4 pages

  Na Počiatku Boh Stvoril Človeka

  Martin Gadanac

  No ratings yet