Professional Documents
Culture Documents
Skripte 2 PDF
Skripte 2 PDF
1.
PRENOS INFORMACIJA
1.1.
UVOD
41
PORUKA I SIGNAL
42
Prenos informacija
Prenos informacija
43
OPIS SIGNALA
Prenos informacija
44
a0
+ (Qn cos n1t + Pn sin n1t ) .
2 n =1
a0 1 2
= s (t ) dt
2 T T
2
2 2
2 2
Pn = s (t ) sin n1t dt i Qn = s (t ) cos n1t dt .
T T
T T
2
2
= 2 f1 .
T
Iz ovog se vidi da se perioda T prvog harmonika poklapa sa periodom
datog signala s (t ) .
1
Po{to je u~estanost prvog harmonika f1 = , u~estanost n -tog harmonika
T
je f n = n f1 a wegova kru`na u~estanost n = n 1 = n 2 f1 .
1 =
Osim ovog oblika Furijeovog reda, kojim mo`e da se predstavi lik nekog
signala, postoji i drugi, ne{to jednostavniji, oblik koji se vrlo ~esto koristi,
i koji predstavqa sa`et vid prvog oblika Furijeovog reda:
Prenos informacija
45
s (t ) =
a0
+ S n cos(n1t + n ) .
2 n =1
a0
, ra~una po ve}
2
Pn
.
Qn
s (t ) = S n eint .
Prenos informacija
46
Sn(f)
f1 2 f1 3f1
f1 2 f1 3f1
2. Ako je s(t ) parna funkcija, s(t ) = s(t ) , onda imamo samo harmonike
kosinusoidalnog oblika, (~lanovi Pn su jednaki nuli zbog toga {to je integral
neparne funkcije u simetri~nim granicama jednak nuli);
3. Ako je s (t ) neparna funkcija, s (t ) = s (t ) , onda Furijeov red sadr`i
samo sinusoidalne komponente odnosno harmonike (Qn = 0) ;
4. Ako je s(t ) simetri~na funkcija u odnosu na apscisnu osu ako izmenimo
Prenos informacija
47
T
2
mesta wenim dvema poluperiodama, tj. Ako je s (t ) = s(t + ) , onda Furijeov red
ima samo neparne harmonike.
Pri rastavqawu funkcija u Furijeove redove moramo da imamo na umu:
1. da je potrebno da funkciju s(t ) posmatramo u intervalu od jedne cele
periode, pri ~emu ovaj interval mo`e da se uzme po~ev od bilo koje ta~ke na
apscisi,
2. da je pri odre|ivawu amplituda harmonika parnih ili neparnih funkcija dovoqno da funkciju posmatramo u intervalu od samo jedne poluperiode,
3. da pomerawe apscise gore-dole du` ordinatne ose mewa samo jednu
komponentu i to jednosmernu komponentu, i
4. da pomerawe ordinatne ose levo-desno uti~e samo na fazu harmonika.
Ako neki prostoperiodi~ni elektri~ni signal s (t ) deluje na neki otpor
R , na tome otporu se razvija snaga koja je proporcionalna sa kvadratom
efektivne vrednosti tog signala, dakle:
P S eff2 .
Ako, me|utim na taj isti otpor deluje istovremeno vi{e prostoperiodi~nih signala, svaki od tih signala doprinosi ukupnoj snazi pa je ukupna
snaga koja se razvija na tome otporu data zbirom ovih parcijalnih snaga:
Puk
S12eff
+ S 22eff + . . .
1
s 2 (t ) dt = S n2
T 0
n =0
T
f1 2 f1 3f1
Prenos informacija
48
1.5.
s (t ) =
1
e jt d s (t ) e jt dt .
2
s(t ) e
F ( ) =
jt
dt .
s (t ) =
1
F ( ) e jt d .
2
S ( ) =
s(t ) dt
F ( ) = s (t ) e jt dt ,
0
zbog toga {to je u intervalu < t < 0 podintegralna funkcija, signal s(t ) = 0 .
Dakle, ovaj izraz za direktnu Furijeovu transformaciju mo`e uvek da se
koristi.
Ako vremenska funkcija, koja predstavqa lik signala s(t ) , nije integrabilna u granicama od do , ovo zna~i da je grani~na vrednost signala s(t )
Prenos informacija
49
s(t ) dt
F ( + j ) = s (t ) e ( + j )t dt .
0
Ovaj izraz }emo sada koristiti i za odre|ivawe spektralne karakteristike i za odre|ivawe inverzne Furijeove transformacije.
Na kraju, posmatramo izraz:
s (t ) = lim e t s (t )
0
F ( p ) = e p t s (t ) dt .
0
1
t
Transformacija F ( p )
1
p
1
p2
Original s (t )
sin(0 t )
Transformacija F ( p )
0
p + 02
2
cos(0 t )
p
p + 02
2
Prenos informacija
50
sin(0 t + )
n!
p n +1
cos(0 t + )
1
2
2
p
1
p +
e t
e t sin(0 t )
e t cos(0 t )
t e t
1
( p + )2
1 e t
sh( t )
p(p +)
p
( p + )2
ch( t )
(1 t ) e
p sin + 0 cos
p 2 + 02
p cos + 0 sin
p 2 + 02
0
( p + )2 + 02
p +
( p + )2 + 02
2
p 2
p
p 2
2
gde moduo spektralne karakteristike F ( ) (amplitudna spektralna karakteristika) daje amplitude a fazni ugao ( ) (fazna spektralna karakteristika) daje
po~etne faze komponenata. Ove veli~ine su analogne sa S n = S n i n kompleksnog oblika Furijeovog reda.
Rezultati dobijeni analizom signala preko Furijeove transformacije
obi~no se daju sre|eni u obliku spektralnih dijagrama-spektara.
Po{to su komponente neperiodi~nih signala na me|usobnoj udaqenosti ,
to je ovaj spektar gust i zamewuje se anvelopom.
^esto se amplitudni spektar crta u normalizovanom obliku:
F ( )
F (0)
F ( ) cos[ t + ( )] d .
0
Prenos informacija
51
gde je:
( ) = s(t ) cos( t ) dt
( ) = s(t ) sin( t ) dt .
Odavde se dobija:
F ( ) = 2 ( ) + 2 ( )
( )
.
( )
Oblici spektralne karakteristike F ( ) za karakteristi~ne likove
signala s(t ) imaju slede}e osobine:
a) ako je s(t ) funkcija parna po t imamo da je:
tg ( ) = +
F ( ) = 2 s (t ) cos( t ) dt
0
F ( ) = j 2 s (t ) sin( t ) dt .
0
Prenos informacija
52
Si(f)
S1
(b)
S2
0
f1
f1
Prenos informacija
53
s(t)
t
per i oda To
per i oda To
per i oda To
s(t)
s(t)=s1(t)+s2(t)
4
s2(t)=sin(0t)
s1(t)=sin(0t)
(b)
2
0
-2
-4
ali
wihove
u~estanosti
ne
stoje
E
T
Prenos informacija
54
Dakle, na slici 1.7 se vidi da postoji jedna u~estanost pri kojoj anvelopa
spektra postaje jednaka nuli. Ova u~estanost za povorku pravougaonih impulsa
je sa trajawem impulsa vezana relacijom:
fg =
S(f)
1/
f0
fg =
originalnog predajnog signala. Pri tome smo zanemarili vreme prenosa signala
kroz prenosni sistem.
S(t))
Originalni,
predajni signal
Prijemni,
izobli~eni signal
us
is
Prenos informacija
us = is =
55
1
=
2 fg 2
s(t)
Prijemni,
izobli~en signal
t
us
1
=
2 fg
1
2
Prenos informacija
56
Prenos informacija
57
Originalni signal
Odmerci signala
Kontinualni signal
Prenos informacija
58
Diskretni signal
Prenos informacija
59
(a)
(b)
(v)
(g)
Prenos informacija
60
(a)
(b)
s(t)
(b)
(a)
t
(a)
(b)
Prenos informacija
61