Professional Documents
Culture Documents
Stranice 24-36
Marin Nikoli
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student
Hrvoje Dragani
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, asistent
Ivan Kraus
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, asistent
Saetak: Rad prikazuje idejno rjeenje pjeakog mosta preko rijeke Drave u Osijeku. irina vodene prepreke
koju je potrebno premostiti iznosi 195,0 m. Odabrano rjeenje je ovjeeni armiranobetonski most s jednim
ekscentrinim kosim pilonom. Grafiki prikaz mosta je izraen u programskom paketu AutoCad, a numeriki
model mosta u programskom paketu SAP2000 v14.2. Na osnovi odabranih izmjera pojedinih dijelova
konstrukcije, analize promjenjivog optereenja prema EN1991-2 te odgovarajuih kombinacija optereenja
(EN1990), izvrena je modalna analiza i proraun odgovarajuih reznih sila mosta.
Kljune rijei: EN1990; EN1991-1-1; EN1991-2; ekscentrini kosi pilon; numeriki model mosta; ovjeeni most
24
Stranice 24-36
1 Uvod
U radu se daje prikaz idejnog rjeenja pjeakog mosta preko rijeke Drave u Osijeku. Most je smjeten u
podruju Gornjeg grada, a predvien je u produetku Rokove ulice te bi na taj nain povezao Gornji grad (desna
obala grada) s Tvravicom (lijeva obala grada) irina vodene prepreke koju je potrebno premostiti iznosi 195,0 m.
Ukupna duljina rasponskog sklopa iznosi 181,0 m, dok je ukupna duljina konstrukcije 228,8 m (slika 1).
25
Stranice 24-36
26
Stranice 24-36
Pilon je armiranobetonski, punog poprenog presjeka promjenjivog po visini, tipa A. Do 50,00 m ima
dvostruki popreni presjek, a na toj visini prelazi u jednostruki popreni presjek. Ukupna visina pilona iznad
temeljne ploe iznosi 117,00 m. Materijal od kojega je izveden pilon je beton klase C35/45 i armatura B500B
(slika 5).
27
Stranice 24-36
Slika 6 - Tlocrt
Rasponski sklop se na rubovima preko leajeva oslanja na masivne upornjake. irina zida upornjaka iznosi
7,50 m, dok je visina upornjaka na lijevoj obali 6,50 m, a na desnoj 10,00 m. Krila upornjaka su paralelna s
uzdunom osi mosta, debljine 1,00 m. Upornjaci su izvedeni od betona klase C30/37 i armature B500B (slika 7 i
8).
Prema projektu, na mostu je predviena izvedba asfaltbetonske kolnike konstrukcije koja se sastoji od dva
sloja, i to nosivog sloja 4 cm i habajueg sloja 4 cm. Hidroizolacija e biti izvedena po cijeloj irini
armiranobetonske ploe od dva elementa: prvi je premaz dvokomponentnom epoksidnom smolom, dok je drugi
jednoslojna bitumenska traka za varenje. Na mostu je postavljena metalna ograda za pjeake ukupne visine s
rukohvatom 1,10 m (slika 4). Most je takoer opremljen dekorativnom rasvjetom.
28
Stranice 24-36
Prilikom izvedbe sputanja s razine mosta na razinu terena, na desnoj obali izvedena je kolnika
konstrukcija s padom od 8,7 %, dok je na lijevoj obali vea visinska razlika pa je sputanje na razinu etnice
izvedeno sustavom stepenica i rampi.
Proraun reznih sila je izveden prema euronormi primjenom programskog paketa SAP2000.
2 Optereenje mosta
Pri analizi optereenja za stalna djelovanja u obzir se uzimaju djelovanja od vlastite teine konstrukcije te
asfaltbetonskog zastora, hidroizolacije, ograde te vijenca. Specifine teine koritene su iz EN 1991-1-1:2002 [1].
Za prometno optereenje u obzir se uzima navala pjeaka, Load Model 4 (Model optereenja 4) te kao
promjenjivo optereenje temperatura (jednolika), snijeg, slijeganje temelja te potres kao izvanredno djelovanje.
Vrijednosti navedenih optereenja dobivene su prema EN1991-2:2002 [2] te EN1998-2:2002 [3].
Djelovanje vjetra nije uzeto u obzir jer se smatralo da zbog male teine rasponske konstrukcije te rasporeda
vjealjki postoji dostatna torzijska krutost rasponskog sklopa na bono djelovanje vjetra. Ovo treba provjeriti u
glavnom projektu, te u sluaju znaajnijih sila uzrokovanih djelovanjem vjetra prilagoditi popreni presjek
rasponskoga sklopa, odnosno uiniti ga aerodinaminijim, to je znatno jeftinije od dodatnih pojaanja, ili poveati
broj ili presjek vjealjki kako bi se poveala torzijska krutost mosta. Servisno vozilo nije uzeto u obzir jer se
smatralo da samo optereenje navalom pjeaka pokriva ovo djelovanje, a u sluaju hitnog servisiranja mosta,
most se zatvara za prometovanje pjeaka. Meutim, ako proraun u glavnom projektu pokae potrebu za
servisnim vozilom kao optereenjem na most, to moemo uzeti u obzir poveavanjem visine poprenog presjeka
rasponskog sklopa ili opet poveavanjem broja ili presjeka vjealjki.
2.1 Potres
Potresna zova: VIII => ubrzanje tla ag = 2,0 m/s2
Paramteri tla:
- kategorija tla B, tip spektra 1
- priguenje konstrukcije 5 %
- faktor ponaanja q = 2,0
29
Stranice 24-36
Tb = 0,15 s
Tc = 0,50 s
Tb = 2,00 s
Sd (Tb) = 0,30
Sd (Tc) = 0,30
Sd (Td) = 0,15
Tb = 0,05 s
Tc = 0,15 s
Td = 1,00 s
Sd (Tb) = 0,225
Sd (Tb) = 0,225
Sd (Td) = 0,036
3 Kombinacije optereenja
Izraeno je ukupno 25 osnovnih te seizmika kombinacija djelovanja. Prilikom izrade kombinacija djelovanja
koriteno je stalno optereenje, promjenjivo optereenje, slijeganje oslonaca, temperatura, snijeg te potresno
optereenje definirano spektrom odgovora za horizontalni i vertikalni smjer. Kombinacije djelovanja odreene su
prema [4]. Za osnovnu kombinaciju optereenja definiran je izraz:
G,jGk,j + Q,1Qk,1 + Q,i0,iQk,i
(1)
gdje je:
G parcijalni faktor sigurnosti za stalno optereenje (G = 1,35)
Gk karakteristina vrijednost stalnog optereenja
Q parcijalni faktor sigurnosti za korisno optereenje (Q = 1,50)
Qk karakteristina vrijednost korisnog optereenja
0,i koeficijent kombinacije za korisno optereenje (0,i = 0,5; 0,6; 0,7),
30
Stranice 24-36
(2)
gdje je:
T djelovanje temperature
Sn djelovanje snijega
SL slijeganje temelja.
Za seizmiku kombinaciju koriten je izraz:
Gk,j + AEd + 2,iQk,i
1,00G + 0,30Q + 1,00AEd
(3)
(4)
gdje je:
G stalno optereenja
Q korisno optereenje
AEd proraunska vrijednost potresnog optereenja.
4 Model mosta
U programskom paketu AutoCad napravljeni su osnovni crtei te kasnije razraeni detalji. Radi simuliranja
ponaanja konstrukcije u stvarnom okoliu, most je modeliran u programskom paketu SAP2000 te optereen na
nain koji bi to priblinije simulirao stvarno optereenje u okoliu pri uporabi. Most je nainjen od 3 osnovna
dijela: ploasti nosa s poprenim grednim nosaima u tokama ovjeenja (slika 13), kosi pilon promjenjivog
poprenog presjeka (slika 14) i vjealjke.
Budui da je pilon nagnut i promjenjivog poprenog presjeka po visini, modeliranje istoga je bilo prilino
komplicirano. Da bi se odredili vorovi osi pilona, iz AutoCad-a su oitane njihove koordinate te ucrtane u
SAP2000 [4]. Povrine poprenih presjeka pilona definirane su u vorovima ovjeenja. Postoji ukupno 11
presjeka pomou kojih su definirani neprizmatini popreni presjeci (eng. Non prismatic section) [5] da bi se
dobila promjenjiva debljina pilona po visini. vorovi sidrenja vjealjki se ne nalaze na osi pilona, ve su izmjeteni
lijevo i desno od osi pilona, tj. vorovi sidrenja imaju koordinate deinirane prema nacrtima u AutoCAD-u. Kako bi
se dobio kompaktan sklop, vor osi pilona te vorovi sidrenja vjealjki, definirani na istoj visini, povezani su
krutom vezom (eng. Rigid link) [6]. Pilon i popreni nosai modelirani su kao tapni elementi (eng. Frame
elements), to znai kako se u elementu, osim uzdune sile, pojavljuju momenti savijanja i poprene sile.
Vjealjke su modelirane kao uad (eng. Cable elements), to znai da se u njima javlja samo uzduna sila.
Ploa rasponskog sklopa se, okomito na protezanje osi mosta, sastoji od 4 plona elementa. Plonim
elementima se, od osi mosta prema njegovom rubu, debljina linearno smanjuje s 43 cm na 38 cm. Ploa je
modelirana pomou tankih ljuskastih elemenata (eng. Shell thin) [7]. Elementi su homogeni te kombiniraju
neovisno ponaanje membrane i ploe. Kako je odabrana tanka ljuska, koritena je Kirchhoff-a formulacija koja
zanemaruje poprene posmine deformacije. Tanka ljuska koristi 4-vorni etverostrani konani element.
Dodatna podjela ploe radi postizanja tonijih rezultata nije raena zbog velikog obima prorauna. U tokama
ovjeenja postavljeni su popreni nosai da bi se smanjili utjecaji velikih koncentriranih sila. Popreni nosai su s
ploom povezani u tokama pomou krute veze.
Vjealjke su nainjene od visokovrijednog elika s granicom poputanja od 1800 N/mm2, te ugraene s
poetnom silom da bi se izbjegle velike vibracije istih. Sam popreni presjek vjealjki definiran je kao puni kruni
presjek, promjera 17,5 cm.
Optereenja koja su jo nanesena su i slijeganje oslonaca, temperatura, snijeg te navala pjeaka.
Seizmiko optereenje je definirano kroz spektralnu analizu, koristei predefinirani spektar prema euronormi, s
prethodno odreenim parametrima.
31
Stranice 24-36
32
Stranice 24-36
5 Rezultati prorauna
5.1 Modalna analiza
Dominantni vlastiti oblici po smjerovima su dani u tablici 1.
Tablica 1 Dominantni vlastiti oblici
Smjer
UX
UY
UZ
Vlastiti oblik
1.
5.
43.
% pobuene mase
21,25
46,69
51,37
T [s]
1,836
0,885
0,116
Pri analizi se koristilo ukupno 50 vlastitih oblika te se uspjelo pobuditi 99,97% mase za smjer X, 99,99 %
mase za smjer Y, te 99,74 % mase za smjer Z. Slike 15 do 20 prikazuju prvih est vlastitih oblika mosta.
T = 1,836 s
f = 0,545 Hz
T = 1,41 s
f = 0,709 Hz
T = 1,567 s
f = 0,638 Hz
T = 0,889 s
f = 1,124 Hz
Stranice 24-36
T = 0,884 s
f = 1,13H
T = 0,794 s
f = 1,26 Hz
N
[kN]
3471,50 (vlak)
>> 10000/m' *
174520 (tlak)
176670
M
[kNm]
4611,87
1702260
V
[kN]
37000
N
[kN]
2431,94 (vlak)
>> 4000/m' *
129830 (tlak)
129890
M
[kNm]
5093,30
1618500
V
[kN]
22810
*zbog limitiranosti u tehnikom pogledu te sukladno tome sporosti procesa analize, u programskom paketu SAP2000
rabljena je dosta gruba podjela ploastih elemenata
34
Stranice 24-36
5.3 Pomaci
5.3.1 Pomaci pri statikoj analizi
Tablica 4 prikazuje apsolutne pomake u pojedinom smjeru konstrukcijskih elemenata ovjeenoga mosta dobivene
statikom numerikom analizom u programskom paketu SAP2000.
Tablica 4 Apsolutni pomaci dobiveni statikom analizom
konstrukcijski element
Ploa
Pilon
x
[m]
0,046
0,285
y
[m]
0,002
0,165
z
[m]
0,404
-
x
[m]
0,017
0,24
y
[m]
0,006
0,01
z
[m]
0,10
0,14
6 Zakljuak
U lanku se prikazuje idejno rjeenje ovjeenog pjeakog mosta s jednim ekscentrino postavljenim masivnim
pilonom. Rad daje preliminarne crtee konstrukcije mosta te numeriki model mosta i preliminarni izraun reznih
sila za daljnje dimenzioniranje. Izvedba ovakvih vrsta nosivih sustava mostova u raznim varijantama uzima sve
vie prostora, ponajprije zbog svoje estetske prihvatljivosti, iako je proraun i izvedba takvih konstrukcija izrazito
sloena. Analizom mosta utvreno je kako najvei problem za stabilnost mosta predstavlja ponaanje vjealjki
zbog mogunosti njihovih prekomjernih pomaka i vibracija. Problem prekomjernih pomaka moe se rijeiti
postavljanjem veeg broja vjealjki pomou ega dobivamo znatno kruu konstrukciju, a problem prekomjernih
vibracija postavljanjem priguivaa na vjealjke. Ve pri izradi projekta uoena je velika cijena izvedbe ovakve
vrste konstrukcije, koja je ponajprije posljedica velikog utroka materijala te izrazito sloenog naina gradnje
ekscentrinog kosog pilona. Uz veliku cijenu izgradnje ovog tipa mostova, unato svim prednostima koje ima nad
ostalim oblicima s estetskog stajalita, jo jedan od razloga to se ovaj tip mostova u svijetu rijetko izvodi je vrlo
velika sloenost prorauna, pa se u konanici na projektiranje i gradnju ovakvih i slinih mostova uputaju samo
hrabri projektanti i izvoai kojih je u svijetu, okrenutome novanom profitu, sve manje i manje.
Literatura
[1] CEN European Committee for Standardization, 2002. Eurocode 1 Actions on structures Part 1-1:
General actions Densities, self-weight, imposed loads for buildings
[2] CEN European Committee for Standardization, 2002. Eurocode 1 Actions on structures Part 2 Traffic
loads on bridges
uri, I; Nikoli, M; Dragani, H; Kraus, I
35
Stranice 24-36
[3] CEN European Committee for Standardization, 2002. Eurocode 8 - Design of structures for earthquake
resistance - Part 2: Bridges
[4] CEN European Committee for Standardization, 2001. Eurocode 0 Basis of structural design
[5] http://www.kxcad.net/Computers_Structures_Inc/SAP2000_V11/SAP2000/menus/draw/
draw_special_joint.htm
[6] http://www.kxcad.net/Computers_Structures_Inc/SAP2000_V11/SAP2000/menus/define/frame_sections/
nonprismatic.htm
[7] http://www.kxcad.net/Computers_Structures_Inc/SAP2000_V11/SAP2000/menus/draw/
draw_1_joint_link.htm
[8] http://www.kxcad.net/Computers_Structures_Inc/SAP2000_V11/SAP2000/menus/define/area_sections/
define_area_sections.htm
[9] www.kxcad.net/Computers_Structures_Inc/SAP2000_V11/SAP2000/menus/define/functions/
response_spectrum/define_response_spectrum_functions.htm
36