atka 19 (2010./2011.) br.

76

SIMETRIJE U RAVNINI
Anelko Mari, Sinj

uvremeno prouavanje geometrije nezamislivo je bez primjena takozvanih preslikavanja ravnine. Ta preslikavanja, po definiciji, svakoj
toki ravnine pridruuju tono jednu toku te iste ravnine. Prema propisu po
kojemu se vri to preslikavanje, razlikujemo tri vrste elementarnih geometrijskih preslikavanja. To su: simetrije, pomak (translacija) i vrtnja (rotacija).
Gore navedena rije simetrija nije sluajno u mnoini. Naime, postoji vie
vrsta simetrije. To su: simetrija s obzirom na toku ili centralna (sredinja) simetrija i simetrija s obzirom na pravac ili osna (aksijalna) simetrija. Za podskupove prostora definira se simetrija s obzirom na ravninu, planarna simetrija.
U ovom lanku navest emo neke primjere u kojima se primjenjuju osobine centralne i osne simetrije. Ti su primjeri neto sloeniji od onih koji se
obrauju u osnovnoj koli, ali teorijska razina znanja ne prelazi okvire gradiva
osnovnokolske matematike. Podrazumijeva se da je itatelj usvojio temeljne
pojmove iz tog podruja koji se ue u osnovnoj koli.
Primjer 1. Koliko ima osnosimetrinih trokuta kojima su duljine dviju
stranica a = 10 i b = 13? Odredimo povrine tih trokuta.
Rjeenje: Svaki osnosimetrini trokut je jednakokraan i svaki jednakokrani trokut je osnosimetrian. Zato postoje dva takva trokuta, to se vidi sa slike.

1
1
Povrine tih trokuta su p1 = ax i p2 = by .
2
2
Visine x i y izraunamo primjenom Pitagorina pouka:
2

a
x = b2 = 132 52 = 144, tj. x = 12.
2

222

Primjer 2. Koliko ima osnosimetrinih trokuta kojima su duljine dviju

stranica a = 22 i b = 61?
Rjeenje: Ovaj zadatak je lijep primjer koji pokazuje kako svakom matematikom problemu treba pristupiti s punim oprezom. Naime, ovaj zadatak je
potpuno isti kao i prethodni i mogli bismo brzopleto odgovoriti da postoje

dva takva trokuta, to nije tono. Dobili bismo duljinu stranica jednog trokuta:
22, 61, 61, a drugog: 22, 22, 61. Meutim, ne postoji trokut kojemu su duljine stranica 22, 22, 61. Te duljine ne zadovoljavaju nejednakost trokuta, jer je
22 + 22 < 61. Zato postoji samo jedan trokut.
Primjer 3. U koordinatnoj ravnini zadane su toke D(3, 0) i E(0, 4). Centralna simetrija sa sreditem u D pridruuje ishoditu sustava (O) toku A, a
simetrija sa sreditem u E toki O pridruuje toku B. Polovite duine AB
oznaimo s F. Toka C je simetrina toki O s obzirom na toku F. Izraunajmo duljine stranica i povrinu trokuta ABC.
Rjeenje: Prema definiciji centralne simetrije, toka D je polovite duine
OA . Zato je A(6, 0). Iz istog razloga je B(0, 8). Promatrajmo etverokut OACB.
Toka F je zajedniko polovite dijagonala tog etverokuta, zbog ega je to
paralelogram. Dvije stranice tog paralelograma su na koordinatnim osima, tj.
jedan kut paralelograma je pravi. Paralelogram s jednim pravim kutom je pravokutnik.
Duljine stranica pravokutnika OACB su |OA| = |CB| = 6 i |OB| = |AC| = 8.
Duljinu duine AB izraunamo primjenom Pitagorina pouka pa dobijemo
AB = 6 2 + 82 = 100 = 10 . Duljine stranica trokuta ABC su 6, 8 i 10. Povrina toga trokuta jednaka je polovici povrine promatranog pravokutnika, dakle
1
p = 6 8 = 24 .
2
U starijoj matematikoj literaturi esto se navodio ovaj zadatak.
Primjer 4. Mjesta A i B nalaze se na istoj strani i na razliitim udaljenostima od rijeke iji je tok u tom dijelu potpuno ravan. Konjanik mora urno
odnijeti poruku iz mjesta A u mjesto B. Meutim, konj je edan pa bez vode
ne bi mogao prijei cijeli put od A do B. Na kojemu mjestu na rijeci konjanik
mora napojiti konja da bi, u najkraem vremenu, preao cijeli put?
Zadatak, izraen matematikim jezikom, moemo formulirati ovako.

223

atka 19 (2010./2011.) br. 76

b
Isto tako je y = a 2 = 102 6.52 = 57.75, tj. y je priblino 7.599
2
(zaokrueno na tri decimale). Odavde je p1 = 60 i p2 = 49.396 (zaokrueno na
tri decimale).

atka 19 (2010./2011.) br. 76

Zadan je pravac p i toke A i B s iste strane pravca. Na pravcu p treba odrediti toku C tako da zbroj |AC| + |CB| bude najmanji.
Rjeenje: Neka je D toka simetrina toki A s obzirom na pravac p, a
toka C sjecite pravaca p i DB. Ako je E bilo koja druga toka pravca p, vrijedi
|DC| = |AC| i |DE| = |AE|.

Koristimo li pravilo o nejednakosti stranica trokuta, dobit emo: |AC| + |CB|

= |DC| + |CB| = |DB| < |DE| + |EB| = |AE| + |EB|, tj. |AC| + |CB| < |AE| + |EB|.
Odavde zakljuujemo da je traena toka upravo ovako odreena toka C.
Primjer 5. Zadane su razliite toke A, B, C i D. Koji uvjet moraju zadovoljavati te toke da se simetrale duina AB , BC i CD sijeku u jednoj toki?
Rjeenje: Simetrale navedenih duina oznaimo redom s1, s2, s3. Pretpostavimo da se te simetrale sijeku u jednoj toki koju oznaimo s S, kao na slici.

Poznato je da je svaka toka simetrale duine jednako udaljena od rubnih

toaka te duine. Zato je |SA| = |SB|, |SB| = |SC| i |SC| = |SD|, tj. |SA| = |SB| =
|SC| = |SD|. Iz ovoga zakljuujemo da, uz zadani uvjet, toke A, B, C i D moraju
biti na krunici sa sreditem u toki S.
Vrijedi i obrat tvrdnje. To je poznata injenica: simetrala svake tetive krunice prolazi sreditem krunice.
Primjer 6. Zadane su toke A(3, 4) i B(5, 6). Odredimo sredite simetrije, toku C, koja toki A pridruuje toku B.

224

a) Odredimo rubne toke duine MN koja je simetrina duini AB s obzirom

na toku C.
b) Provjerimo da duine AB i MN imaju jednake duljine.
c) Provjerimo da su polovita duina AB i MN simetrina s obzirom na toku C.
Rjeenje:
a) Postupamo kao u prethodnim zadatcima pa dobijemo M(5, 4) i N(3, 1).
b) Izraunamo udaljenosti pa dobijemo |AB| = |MN| =

29 .

c) Toka C je polovite duine kojoj su rubne toke polovita duina AB i MN .

Primjer 9. U koordinatnoj ravnini zadana je toka A(3, 4). Toka B
simetrina je toki A s obzirom na os ordinata, toka C simetrina je toki A s
obzirom na ishodite koordinatnog sustava, a toka D simetrina je toki A s
obzirom na os apscisa. Odredimo koordinate tih toaka. Izraunajmo opseg i
povrinu etverokuta ABCD.
Rjeenje: Nacrtajte sliku. Koordinate toaka su: B(3, 4), C(3, 4) i D(3, 4).
etverokut ABCD je pravokutnik duljina stranica 6 i 8. Odatle je o = 28 i p = 48.
1
Primjer 10. Zadan je pravac p jednadbom y = x i toka A(3, 4).
2
a) Odredimo na pravcu p toku S koja je najblia toki A.
b) Odredimo toku B koja je simetrina toki A s obzirom na pravac p.
Rjeenje:
x
a) Svaka toka pravca p ima koordinate x , .
2
2
x
2
Zato je SA = (x 3)2 + 4 . Odavde, nakon sreivanja, dobivamo
2

5
2
2
SA = (x 4) + 5. Budui da je (x 4)2 0 , zakljuujemo da se najma4
nja vrijednost od |SA|2, a time i najmanja vrijednost od |SA|, dobiva ako je
x = 4. Zato je traena toka S(4, 2).
b) Po definiciji osne simetrije, toka S je polovite duine AB . Zato je B(5, 0).

225

atka 19 (2010./2011.) br. 76

Rjeenje: Sredite simetrije je polovite duine AB . Koordinate toke C su

x + x B 3 + 5
y + yB 4 + 6
xC = A
=
= 1 i yC = A
=
= 5, dakle C(1, 5).
2
2
2
2
Primjer 7. Zadane su toke A(2, 3) i C(1, 2). Odredimo koordinate
toke B simetrine toki A s obzirom na toku C.
y +y
x + xB
Rjeenje: Toka C je polovite duine AB . Zato je xC = A
i yC = A B .
2
2
2 + xB
3 + y B
Odavde je 1 =
, tj. xB = 4 i 2 =
, tj. yB = 7. Dakle, B(4, 7).
2
2
Primjer 8. Zadane su toke A(3, 2), B(1, 3) i C(1, 1).