GRAEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET

Katedra za metalne i drvene konstrukcije

OPTEREENJA

HRVATSKA NORMA
(HRN)
HRN U.D 0.001
HRN U.C 9.200
HRN U.C 9.300
HRN U.C 9.400
HRN U.C 9.500

Materijali za izradu drvenih konstrukcija

Konstrukcije od monolitnog drva i ploa
Lamelirane lijepljene konstrukcije
Drvene skele i oplate
Zatita drva u konstrukcijama

PODJELA OPTEREENJA
Prema vaeim propisima (HRN) optereenja se dijela na:
1. GRUPA OSNOVNA OPTEREENJA
2. GRUPA DOPUNSKA OPTEREENJA
3. GRUPA NAROITA OPTEREENJA

OSNOVNA OPTEREENJA

(f = 1.00)

1) VERTIKALNA OPTEREENJA
a) Stalna optereenja
b) Pokretna optereenja (ukljuujui snijeg)
2) HORIZONTALNA OPTEREENJA
a) Vjetar (kao samostalno optereenje)
Napomena:
Sva pokretna optereenja, kako i sama rije govori, mogu djelovati na
bilo kojoj poziciji na konstrukciji. Projektant prepoznaje ta mjesta i na
njih smjeta propisima predloene vrijednosti pokretnog optereenja!

DOPUNSKA OPTEREENJA (f = 1.15)

a) Vjetar (ako ne djeluje kao samostalno optereenje),
b) Optereenja skela i oplata betonom,
c) Optereenja privremenih konstrukcija,
d) Trenje na leajevima,
e) Sile koenja motornih vozila,
f) Skupljanje i bubrenje,
g) Ostala horizontalna optereenja koja nisu obuhvaena 1.
grupom optereenja.

NAROITA OPTEREENJA (f = 1.5)

a) Potres
b) Pomak leajeva
c) Pritisak leda
d) Udar vozila
e) Poarno optereenje do 30 minuta

Reprezentativne veliine zapreminskih teina:

Materijal

Zapreminska teina (kN/m3)

Meko drvo etinari

6.00

Tvrdo drvo liari

8.00

Puni zidni elementi od peene gline

16.00 18.00

uplji zidni elementi sa vie od 25 % upljina

8.20 13.50

Perforirani zidni elementi

11.50 14.50

Vapneno silikatni zidni element

17.00

erpi

16.00

amotni zidni elementi

18.50

Silikatni zidni elementi

18.00

Fasadni zidni elementi

18.00

Stakleni zidni elementi

8.70

Vapneni mort

12.00 16.00

Produni mort

17.50 18.00

Cementni mort

21.00

Gipsani mort
buka od vapna i cementa

14.00 18.00
19.00

Perlit beton

3.50 7.0

Plino-beton za toplinsku izolaciju

3.00 6.00

Beton od pijeska i ljunka

22.5 24.0

Pjeno-beton

6.00 15.00

Reprezentativne veliine zapreminskih teina:

Materijal
Zidovi od produnog morta i punog zidnog elementa od peene gline

Zidovi od upljih zidnih elemenata

Asfalt

Zapreminska teina (kN/m3)

15.00 19.00
11.50 14.50
22.00

Bitumen

10.00 14.00

Katran

11.00 14.00

Keramike ploice

24.00

Staklo

25.00

Armirano staklo

27.00

Gumeni pod

18.00

PVC podne ploice

16.00

Teina polunabijenog pijeska

18.00 22.00

Teina polunabijenog ljunka

16.00 18.00

perploa

7.50 8.50

Iverica

4.50 6.50

Reprezentativne veliine povrinskih teina:

Krovovi: pokrovi s podronicama (rogovima) i oplatom

Povrinska teina
(kN/m2)

Dvostruki biber crijep

0.90

ljebnjaci (kupa kanalica)

1.10

Salonitne ploe

0.25

Valoviti lim

0.25-0.40

Zidovi zajedno s obostranom produnom bukom ukupne

debljine 3.5 cm

Povrinska teina
(kN/m2)

Zid debljine 25 cm od punih zidnih elemenata

4.60

Zid debljine 25 cm od upljih zidnih elemenata

4.00

Teina reetki:
l 15 1

g = 15 +

2 100

kN
m 2 , l - raspon u m

Korisna optereenja u zgradama:

br.

Vrsta zgrada i namjena

1)

Stambeni prostori; spavae sobe u djejim vrtiima i kolama; sobe za

boravljenje; hotelske sobe; bolnike i sanatorijumske prostorije.
Kancelarijske sobe; uionice u kolama i internatima; ostave; tuevi i kupatila;
sanitarni prostori u industrijskim i javnim zgradama.
Uionice i laboratoriji u zdravstvu, kolstvu i naunim institucijama; sobe sa
ureajima za obradu podataka; kuhinje u javnim zgradama; tehnike prostorije;
podrumske prostrorije i sl.
Dvorane:
a) itaonice (bez polica za knjige);
b) Za ruavanje (u kafeima i restoranima);
c) Konferencijske, kazaline i koncertne, sportske, plesne, ekaonice i sl.;
d) Odjeli robnih kua (prodavaonice);
e) Izlobene.
Prostorije s policama za knjige (biblioteke); biroi sa policama za uvanje
dokumentacije; bine u kazalitima.
Gledalita:
a) sa fiksiranim sjeditima;
b) bez fiksiranih sjedita.
Terase i krovovi:
a) za odmor;
b) na kojima se oekuje navala ljudi koji naputaju dvorane, kancelarije,
radionice i sl.
Balkoni i loe:
a) pojas ravnomjerno optereene povrine irine 0.8 m du ograde;
b) jednoliko optereenje po cijeloj povrini balkona ukoliko je utjecaj tog
optereenja nepovoljniji od onog pod a).
Predvorja, foajei, hodnici, stepenita (sa prilaznim pasaima); vezuje se sa
prostorijama pod rednim brojem:
a) 1
b) 2 i 3
c) 4 i 5
d) 6
Platforme staninih i peronskih prostora eljeznica i podzemnih eljeznica.
Garae i parkirne povrine za putnika i laka dostavna vozila (ne kamioni).

2)
3)

4)

5)
6)

8)*

9)**

10)

11)
12

Najmanja nazivna
vrijednost
optereenja (KN/m2)
1.50
2.00
2.00

2.00
2.00
4.00
4.00
2.50
5.00
4.00
5.00
1.50
4.00
4.00
2.00

2.50
3.00
4.00
5.00
4.00
2.50

OPTEREENJE SNIJEGOM
Optereenje snijegom "ps", prema HRN uzima se kao jednoliko raspodijeljeno
optereenje po krovnoj plohi. Intenzitet optereenja ovisi o nagibu krovne plohe i uzima
se prema slijedeoj tabeli:
nagib krova
ps (kN/m2)

<20o

25o

30o

35o

40o

45o

50o

55o

60o

>60o

0.75

0.70

0.65

0.60

0.55

0.50

0.45

0.40

0.35

0.00

U primorskim i ostalim krajevima gdje je snijeg rijedak uzima se ps=0.35 (kN/m2), kao
minimalno zamjenjujue optereenje.
Prema novim saznanjima preporuka (obaveza) je da se optereenje snijegom u
kontinentalnim dijelovima uzima kao ps=1.25 (kN/m2).

OPTEREENJE VJETROM
Veliina optereenja koju e vjetar proizvesti na neki objekt, zavisna je uglavnom od:
- zemljopisne zone brzine vjetra,
- lokalnog poloaja objekta i stupnja njegove zatienosti od djelovanja vjetra,
- visine zgrade,
- kuta koji napadne povrine zgrade ine sa pravcem vjetra,
- tipa konstrukcije i oblika povrine izloene vjetru.

OPTEREENJE VJETROM
Ukupna sila od vjetra:

F = c w0 A
1.2 sin

Koeficjenti oblika:

- 0.4

0.8

0.4

0.3

0.4

0.4

0.4

0.1

0.1

0.8

0.4

OPTEREENJE VJETROM
Osnovno djelovanje vjetra (w0) odreuje se u zavisnosti od zemljopisne zone, visine
objekta i stupnja zatienosti prema slijedeoj tabeli:
Redni
broj

Visina objekta
nad terenom

Stupanj zatienosti
objekta

(m)
1
2
3
4
5
6
7

do 10 m
10 - 30 m
30 - 60 m
60 - 100 m

zatien
poluzatien
izloen
poluzatien
izloen
izloen
izloen

Djelovanje vjetra (kN/m ) za

zone
I
III
0.30
0.55
0.40
0.80
0.45
1.10
0.50
1.10
0.60
1.30
0.70
1.50
0.80
1.70

HRVATSKA PREDNORMA
HRN ENV 1991-1:1994
(u tijeku je prihvaanje EU propisa)

Prema HRN ENV propisima optereenja se dijela na:

STALNA OPTEREENJA
PROMJENJIVA OPTEREENJA
IZVANREDNA OPTEREENJA

STALNA OPTEREENJA - G
Definicija:
Stalna optereenja su ona za koje se smatra da e:
- vjerojatno djelovati na konstrukciju u cijelom vijeku trajanja,
- i / ili imati promjenu intenziteta ali su te promjene zanemarive u odnosu na
srednju vrijednost,
- i / ili imati promjene intenziteta tijekom vremena samo u jednom smjeru (npr.
porast optereenja), ali je ta promjena ograniene vrijednosti.

PROMJENJIVA OPTEREENJA - Q
Definicija:
Promjenjiva optereenja su ona za koje je vjerojatno da e djelovati tijekom
zadane proraunske situacije te da e imati promjenu intenziteta tijekom
vremena.
Za te promjene se pretpostavlja da nisu monotone i zanemarive u odnosu na
srednju vrijednost.

IZVANREDNA OPTEREENJA A (accident)

Definicija:
Izvanredna optereenja su openito kratkog vremena trajanja, a vjerojatnost
njihovog nastupanja u planiranom vijeku trajanja je mala.

PODJELA: STALNA OPTEREENJA

a) Vlastita teina konstrukcije,
b) Teina nadgradnje ukljuujui bilo koju stalnu oblogu ili
uvrenja,
c) Sile od djelovanja pritiska tla, koje nastaju od teine tla,
d) Deformacije uslijed naina izgradnje konstrukcije,
e) Sile uslijed pritiska vode,
f) Sile nastale uslijed slijeganja leajeva,
g) Sile prednapinjanja.

PODJELA: PROMJENJIVA OPTEREENJA

a) Optereenja uslijed aktivnog i pasivnog koritenja objekta,
b) Pojedini dijelovi teine konstrukcije koji djeluju samo u
pojedinim fazama izgradnje,
c) Montana optereenja,
d) Optereenja vjetrom,
e) Optereenja snijegom,
f) Optereenja ledom,
g) Posljedice promjenjive razine povrine vode, ako je to
potrebno,
h) Promjena temperature,
i) Optereenje valovima,

PODJELA: IZVANREDNA OPTEREENJA

a) Sudari,
b) Eksplozije,
c) Slijeganje i klizanje terena,
d) Tornado,
e) Potresi,
f) Poar,
g) Ekstremna erozija.

Korisna optereenja u zgradama:

EC1
qk (kN/m2)

Qk (kN)

- sobe

2.0

2.0

- stubita

3.0

2.0

- balkoni

4.0

2.0

- uredski prostori

3.0

2.0

C1 prostorije sa stolovima u kolama, kavanama, restoranima,

blagovaonicama, knjinicama, recepcijama

3.0

4.0

C2 prostorije s nepominim stolcima u crkvama, kazalitima ili kinima, sobe

za sastanke, dvorane za predavanja, ekaonice

4.0

4.0

C3 prostorije bez prepreka za kretanje ljudi u muzejima, izlobenim

prostorima, pristupi u javnim i administrativnim zgradama, hotelima i sl.

5.0

4.0

C4 portske prostorije i prostori za igru npr. plesne dvorane, gimnastike

dvorane, pozornice i sl.

5.0

7.0

C5 prostorije za velika okupljanja ljudi, zgrade za javne priredbe, koncertne

dvorane, portske dvorane s gledalitem, terase.

5.0

4.0

D1 prostorije u trgovinama

5.0

4.0

D2 prostorije u robnim kuama i trgovinama na veliko, papirnicama

5.0

7.0

E - skladita ukljuujui knjinice

6.0

7.0

Kategorij
a
A
B

D
E

Prostor

OPTEREENJE SNIJEGOM HRN ENV 1991-2-3

Optereenje snijegom ovisno o razmjetaju:

a) Optereenja snijegom na krovovima,
b) Snijeg to visi preko ruba krova,
c) Optereenja snijegom na snjegobranima i zaprekama,
d) Optereenja snijegom na mostovima.

a) OPTEREENJE SNIJEGOM NA KROVOVIMA

Optereenje snijegom na krovu (po tlocrtnoj povrini krova) odreuje se iz:

s = i Ce C t s k kN / m 2

i
sk

- koeficijent oblika za optereenje snijegom (ovisi o obliku krova, ali i o moguem

rasporedu snijega po izloenim plohama)
- karakteristina vrijednost optereenja na tlu u kN/m2 (statistika obrada,
projektantima ponuene vrijednosti optereenja po zonama, na koje je u tom
smislu podijeljena drava na koju se proraun odnosi)

Ce - koeficijent izloenosti koji obino ima vrijednost 1.0

C t - toplinski koeficijent koji obino ima vrijednost 1.0

b) SNIJEG TO VISI PREKO RUBA KROVA

Optereenje snijego to visi po metru duljine krova izraunava se iz:

s e = ki2s 2k / [ kN / m ]

sk

- koeficijent kojim se uzima nepravilan oblik snijega i koji iznosi od 0.0 do 2.5
ovisno o klimi i gradivu pokrova
- koeficijent oblika za optereenje snijegom primjeren krovu
- karakteristina vrijednost optereenja na tlu
- prostorna teina snijega ija se proraunska vrijednost usvaja kao 3 kN/m3

c) OPTEREENJA SNIJEGOM NA SNJEGOBRANIMA I

ZAPREKAMA
Optereenje djeluje na snjegobranima i zaprekama, a izraunava se iz:

Fs = i s k b sin

[ kN / m ]

Fs

- sila od klizanja mase snijega, u smjeru klizanja po jedinici duljine

- koeficijent oblika za optereenje snijegom primjeren krovu

sk

- karakteristina vrijednost optereenja na tlu

- tlocrtna udaljenost od snjegobrana ili zapreke do sljemena [m]

- nagib krova, mjeren od horizontale []

d) OPTEREENJA SNIJEGOM NA MOSTOVIMA

Optereenje snijegom za natkrivene mostove odreuje se postupkom jednakim onom
za zgrade.
Za pokretne mostove nesimetrina se raspodjela mora odrediti u projektnim zadacima.
Kad to zahtijevaju klimatski uvjeti i trajanje graenja, optereenje snijegom za provjeru
statike nosivosti (stabilnosti).

OPTEREENJE VJETROM HRN ENV 1991-2-4

Odreivanje optereenja vjetrom mogue je uz pomo 2 metode:
a) jednostavna metoda kvazistatika metoda, za konstrukcije neosjetljive
na dinamiko djelovanje i uinak vjetra (nepomine konstrukcije)
b) detaljna metoda za konstrukcije osjetljive na dinamiko djelovanje i uinak
vjetra (pomine konstrukcije, mekane konstrukcije.Metoda uzima u obzir
aeroelastinost, dinamiko ponaanje konstrukcije i dinamike karaktersitike
vjetra. Iziskuje, uz poznavanje statike, poznavanje dinamike konstrukcija i
mehanike fluida).

a) JEDNOSTAVNA METODA
Optereenje vjetrom je kvazistatiki pritisak koji djeluje okomito na povrinu graevine (i
tangencijalno kao sila trenja niz povrinu objekta)
Za zatvorene objekte pritisak vjetra na vanjske povrine we, te pritisak vjetra na unutarnje
povrine wi rauna se prema izrazima:
w e = q ref ce ( z e ) c pe kN / m 2
w i = q ref ce ( zi ) c pi kN / m 2

q ref
ce (ze ); ce (zi )
ze ; zi

c p e ; c pi

- referentni pritisak srednje brzine vjetra

- koeficijent izloenosti kojim se uzimaju u obzir neravnine terena
- referentne visine
- vanjski i unutarnji koeficijent pritiska

Referentni pritisak srednje brzine vjetra odreuje se prema (vidi Bernoullijevu jednabu*):

q ref =
v ref

2
v ref kN / m 2
2

- referentna brzina vjetra

- gustoa zraka

Referentna brzina vjetra dana je izrazom:

v ref = c DIR cTEM c ALT v ref ,0

c DIR
c TEM
c ALT
v ref,0

- koeficijent smjera vjetra

- koeficijent ovisan o godinjem dobu
- koeficijent nadmorske visine
- osnovna referentna brzina vjetra

Hvala na panji.
Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr