SADRAJ

1.

UVOD..........................................................................................................................2

2.

TA JE MLA?............................................................................................................3

3.

FORMAT I STIL.......................................................................................................4

4.

CITIRANJE U SKLOPU TEKSTA.........................................................................5

4.1.

UREIVANJE CITATA.............................................................................................9

5.

FUSNOTE I BILJEKE NA KRAJU TEKSTA.....................................................9

6.

BIBLIOGRAFIJA (WORKS CITED PAGE).......................................................10

7.

6.1.

KNJIGE................................................................................................................10

6.2.

PERIODIKA..........................................................................................................13

6.3.

ELEKTRONSKI IZVORI.........................................................................................14

6.4.

OSTALI UOBIAJENI IZVORI................................................................................16

ZAKLJUAK..........................................................................................................18

BIBLIOGRAFIJA...........................................................................................................20

1. Uvod

Od ranih poetaka znanstvenog istraivakog djelovanja, jedan od osnovnih

postulata u objavljivanju novih pisanih djela u odreenoj naunoj oblasti zahtijeva da se
ispotuje princip priznavanja ranijih dostignua u datoj oblasti koja su idejama ili
utvrenim injeninim stanjima doprinijela vrijednosti novog naunog rada. Navoenje
konkretne literature, bilo da su u pitanju knjige, traktati, pismena korespondencija i
drugo, ili usmeni izvori, kao to su rasprave i predavanja, iz kojih se crpi odreena graa
ne samo da slui u svrhe odavanja priznanja autorima tih ranijih djela, nego ima i zadatak
da onome ko se bude sluio literaturom omogui laki pristup toku znanstvene misli i
praenju ranijih napora u toj oblasti. U modernom dobu, u kojem smo svjedoci
ekspanzije naune misli i broja naunih oblasti i disciplina i medija komunikacije, dolaze
do izraaja razliite potrebe specifinih naunih disciplina u konkretnom nainu
dokumentovanja i prikaza koritenih akademskih i drugih izvora u stvaranju novih
naunih cjelina. U humanistikim naukama, u irokoj upotrebi je MLA stil citiranja,
naroito u oblasti knjievnosti i jezikih studija1. Ovaj stil je openito koncizniji i
jednostavniji, a jedna od glavnih odlika su kratke reference na djela koja se citiraju koje
se stavljaju u samom tijelu teksta u zagradama, a odnose se na djela koja se detaljnije
navode u posebnom odjeljku koji se nalazi na kraju naunog rada 2. Osim MLA stila, u
irokoj upotrebi su i APA (The American Psychological Association) stil, koji se koristi
najvie u oblasti drutvenih nauka, te CMS (The Chicago Manual of Style) prisutan u
oblasti povijesnih nauka. MLA i CMS stilovi, na primjer, imaju vie zajednikog nego to
se razlikuju, ali, to je moda i nelogino i bespotrebno, iz razloga forme nije lako
prelaziti iz jednog stila u drugi3.
MLA stil obuhvata i upute za formatiranje naunih radova, preporuene oblike i
naine citiranja raznih izvora, upute za ureivanje biljeki na kraju teksta (endnotes) i
fusnota, te druge bitne upute za ureivanje tekstova. Ve due od pola stoljea MLA stil
se primjenjuje u kolama i na univerzitetima, a koristi ga i preko 1100 naunih i
1

What is MLA Style?

Ibid.
3
Frankovich, p. 183.
2

knjievnih urnala i asopisa, kao i mnogi univerzitetski i komercijalni izdavai 4 irom

svijeta u Sjevernoj Americi, Kini, Brazilu, Japanu, Indiji, Tajvanu i drugim zemljama.
MLA stil je osmislila i promovie Modern Language Association (MLA), po kojoj je i
nazvan.

2. ta je MLA?

MLA ili Modern Language Association of America (Ameriko udruenje za

moderne jezike) osnovano je 1883. godine. Osnovna ideja pri osnivanju Udruenja bila
je, i jo uvijek jeste, da omogui svojim lanovima da razmijenjuju iskustva u pouavanju
jezika i pospjei irenje najnovijih dostignua iz oblasti knjievnosti i jezikih studija. U
te svrhe, MLA organizuje godinju konferenciju, surauje sa drugim organizacijama i
udruenjima koja dijele sline ciljeve, te je na elu izdavake djelatnosti koja se istie u
oblasti humanistikih nauka5.
Kada je osnovano, 1883. godine, udruenje je poelo s radom kao militantna
organizacija sa ciljem grupa profesora koji su se borili i zahtijevali zaslueno mjesto
pod suncem za studij modernih jezika u oblasti koja je stoljeima bila iskljuivi domen
studija klasinih jezika6. U nastavku govora koji je odrao na 50. obljetnicu osnivanja
MLA, John Livingston Lowes je istakao koliko se polje izuavanja modernih jezika
izmijenilo od osnivanja MLA, kako u problematici izuavanja, metodama, ali i u svojoj
djelatnosti koja je nuno, sa poveanjem lanstva i opsega djelovanja, postala heterogena.
Ovaj trend neminovnih promjena u radu i djelovanju MLA koje su pratile napredak u
naunom i akademskom okruenju te promjene u irem drutvenom okviru nastavit e se
kroz itavu, sada ve nekratku istoriju ovog udruenja koje e rasti i sprovoditi svoje
aktivnosti kroz 3 razliita stoljea novije povijesti.

What is MLA Style?

About the MLA
6
Lowes, p. 1806.
5

MLA danas broji preko 30 000 lanova u preko 100 drava, sprovodi programe za
nastavnike engleskog jezika te nastavnike stranih jezika, odrava sveobuhvatnu
bibliografiju za jezik i knjievnost na internetu, MLA International Bibliography,
organizuje brojne seminare, konferencije i naune skupove kroz rad 137 odjeljenja i
kruoka, izdaje nekoliko urnala te dodijeljuje nagrade i priznanja za istaknute knjige i
lanke iz oblasti knjievnosti i jezika7.
MLA izdaje dva vodia za pisanje i dokumentovanje istraivanja. To su MLA
Handbook for Writers of Research Papers (MLA prirunik za pisanje istraivakih
radova), sedmo izdanje, te MLA Style Manual and Guide to Scholarly Publishing (MLA
prirunik za stil i vodi za znanstveno izdavatvo), tree izdanje. Prvi koriste
srednjokolci te studenti dodiplomskog studija u pisanju svojih istraivakih radova.
Prirunik prua detaljne upute za cjelovit process pisanja istraivakog rada, od odabira
teme do predavanja zavrenog rada8. Drugi od dva navedena prirunika koja izdaje MLA
namijenjen je postdiplomcima, znanstvenicima i profesionalcima. On predstavlja
sveobuhvatan vodi za pisanje i dokumentovanje istraivakih radova, proces podnoenja
radova na pregled kolegama znanstvenicima, te izdavatvo. Sadri i poglavlje o
autorskim pravima, ugovorima i ostalim relevantnim pravnim pitanjima. Prirunik
takoer sadri i poglavlje o prijavi doktorskih disertacija9.

3. Format i stil

MLA stil specificira da se nauni radovi kucaju na raunaru, a printaju na

standardnom, bijelom papiru dimenzija 8,5 sa 11 ina (pribline dimenzije A4 formata).
Veliina slova teksta treba biti 12, a prored dvostruk. Iako se preporuuje upotreba fonta
Times New Roman, autorima se ostavlja sloboda da izaberu font koji ele, imajui na
umu da se u fontu koji izaberu obina slova i kurziv dovoljno razlikuju.
7

What is MLA?
The MLA Handbook for Writers of Research Papers and the MLA Style Manual and Guide to Scholarly
Publishing
9
Ibid.
8

Margine teksta trebaju biti podeene na 1 in (~2,54 cm), a prvi red u tekstu
uvuen pola ina, odnosno jednu duinu tabulatora. Izmeu reenica u tekstu treba biti
jedan razmak.
U zaglavlju s desne strane treba navesti broj stranice, poevi od prve stranice.
Ponekad e nastavnik traiti da se na prvoj stranici ne prikazuje broj stranice u zaglavlju.
Naslove veih djela koja se citiraju u tekstu treba pisati u kurzivu.
MLA preporuuje, ukoliko se drugaije ne trai, da se ne pravi naslovna strana
rada. Umjesto toga, u gornjem lijevom uglu prve stranice treba navesti svoje ime, ispod
toga ime mentora, naziv predmeta i datum. Dva reda ispod se pie naslov, centriran, u
naslovnom fontu, i ni poto svim velikim slovima, u kurzivu, podebljanim fontom, ili u
navodnicima. Tekst rada se odvaja dva reda od naslova.
Kad su u pitanju podnaslovi, odnosno naslovi odjeljaka, MLA preporuuje da se u
esejima oni oznaavaju arapskim brojevima sa takom, nakon kojih slijedi jedan razmak i
podnaslov. MLA stil nema jasno definisane parametre za pisanje podnaslova u knjigama,
te ostavlja slobodu autoru da uredi podnaslove kako njemu odgovara, sve dok je stil
ureivanja usklaen kroz itav tekst.
MLA stil preporuuje da se navedene upute prate ukoliko nastavnik, profesor ili
izdava ne odrede drugaiji standard, te da uputama koje oni daju treba dati prednost10.

4. Citiranje u sklopu teksta

Citiranje izvora prema MLA stilu podrazumjeva pojednostavljen pristup citiranju

u sklopu teksta koji ini itanje rada tenijim. U sklopu teksta se, najee u zagradama,
navodi prezime autora rada koji se citira, te broj stranice u datom radu. Na posebnoj
stranici koja dolazi nakon teksta rada, u Bibliografiji (Works Cited Page), navodi se
cjelovita informacija o citiranom radu, ukljuujui puno ime autora, naziv djela, izdava,
datum izdavanja i ostale relevantne informacije, koje mogu obuhvatati razne druge
10

MLA Formatting and Style Guide

podatke, u zavisnosti od vrste medija u kojem se djelo pojavilo. Kljuno je da rije,

najee prezime autora, ali u nekim sluajevima naziv djela ili neto drugo, kojom
oznaavamo citirano djelo u sklopu teksta odgovara prvoj rijei u referenci koju
navodimo u bibliografiji.
Ukoliko citiramo djelo iji je autor poznat, praktikuje se citiranje prezimena i
broja stranice djela u tekstu. Broj stranice uvijek mora doi u zagradama poslije citata ili
parafrazirane misli, dok se prezime autora moe staviti u zagradu, ili se moe pojaviti u
tekstu. Dakle, citiranje se moe izvriti da dva naina, kao u slijedeim primjerima:

Opisujui svoj doivljaj aerodroma za vrijeme posjete zaraenoj Bosni, Loyd

kae: Aerodromi: bili su poput komora za dekompresiju u kojim sam pokuavao
da izbalansiram svoj um za predstojeu imerziju, ili u rat, ili u mir (194).
Nailazimo na opis aerodroma za vrijeme posjete zaraenoj Bosni, u kojem se o
njima kae: Aerodromi: bili su poput komora za dekompresiju u kojim sam
pokuavao da izbalansiram svoj um za predstojeu imerziju, ili u rat, ili u mir
(Loyd 194).

Ukoliko itatelj eli da sazna vie informacija o citiranom djelu, moe je potraiti
u Bibliografiji. U ovom sluaju, unos za ovo djelo bi izgledao ovako:

Loyd, Anthony. My War Gone By, I Miss It So. London: Black Swan, 2002. Print.

Ukoliko nije poznato ime autora djela koje citiramo, navodimo u zagradi skraen
naziv djela te stranicu na kojoj se nalazi citat, kao u primjeru:

Bez obzira na neposrednu opasnost po njen ivot, lavica e spremno napasti

napadaa kako bi zatitila svoje genetsko naslijee (Primal Instincts 24).

U Bibliografiji se navode informacije o djelu, s tim da, s obzirom da nam nije

poznat autor, zapoinjemo sa nazivom djela:

Primal Instincts of Land Mammals. Biology Today. 2008. Web. 04 Nov. 2012.

Kada su u pitanju citati iz djela koja su imala vie izdanja, kako bi olakali
potragu itaocu koji moda ima pristup nekom drugom izdanju tog djela, koristimo u
zagradama skraenice kojima oznaavamo svezak (vol.), knjigu (bk.), dio (pt.), poglavlje
(ch.), odjeljak (sec.) ili paragraf (par.). kao u primjeru:

Baugh i Cable govore o jeziku kao o sistemu koji se neprestano mijenja, sve dok
je u svakodnevnoj upotrebi (16; ch. 2).

Ukoliko citiramo vie autora sa istim prezimenom, tada uz prezime piemo i

inicijale njegovom imena:

Dok ekspresivnost djela potjee i iz forme i iz sadraja (L. Anti 82), druge
karakteristike nisu ograniene tom dihotomijom (P. Anti 13).

Za djela koja imaju vie autora, moemo ili navesti sva njihova prezimena, ili, ako
ih je vie od tri, navesti prezime prvog autora nakon ega piemo et al.

Rogue, Miles i Livingston, ne ulazei u detalje samog razgovora, doaravaju iri

kontekst i okruenje u kojem likovi obitavaju (17).

Iako se praktikuje citiranje originalnog izvora, ponekad emo susresti citiranje

izvora u nekom drugom djelu, i tada se koristi skraenica qtd. in (citirano u), kao npr.:

Moore tvrdi da se ne moe razdvajati forma od znaenja (qtd. in Right 402).

Kada citiramo izvore sa interneta, prvo moramo utvrditi podobnost odreenog

izvora11 i da li on odgovara standardima citiranja. Ukoliko je izvor relevantan i pouzdan,
pri citiranju se pridravamo opih MLA pravila za citiranje, s tim da ne moramo navoditi
stranicu teksta ukoliko tekst nije istranien, a u tekstu navodimo samo glavnu internet
adresu, a ne itavu poveznicu.

Na internet stranicu The Purdue OWL svake godine pristupe milioni korisnika
(Stolley et al.)

Za citiranje vie autora, koristimo taku-zarez:

.. o emu se govori i u mnotvu drugih knjiga (Lehman 14; Seth 77)

Zdrav razum i etika nam nalau kada treba da citiramo neki izvor, to se ne ini
kada su u pitanju poznate izreke, citati ili opte znanje. Naravno, definicija opteg znanja
zavisi od publike kojoj je rad namijenjen, tako da trebamo oprezno pristupiti odluci o
citiranju ili necitiranju nekog djela.

4.1.Ureivanje citata
11

MLA Formatting and Style Guide

Kada je citat u tekstu krai od etiri reda teksta, MLA stil nalae da se citat stavi u
znake navoda. Ukoliko je citat dui od etiri reda teksta12, ne stavlja se pod navodnike,
nego se odvoji od ostatka teksta i stavi u poseban blok.
Ukoliko elimo da u citatu dodamo nekoliko rijei u svrhu pojanjenja konteksta,
to moemo uraditi tako to sav tekst koji se ne pojavljuje u originalu stavimo u uglaste
zagrade. Ukoliko elimo odreeni dio originalnog teksta izostaviti iz citata, na mjesto tog
izostavljenog teksta stavljamo 3 take.

Prema Stokesu, mnogi [doseljenici] nisu preivjeli prvu zimu, ... , ali dovoljno ih
je opstalo da doeka slijedeu poiljku iz Engleske (149).

5. Fusnote i biljeke na kraju teksta

MLA stil potie autore da ne koriste fusnote (footnotes) i biljeke na kraju teksta
(endnotes) za davanje irih komentara ili objanjenja koji se smatraju digresijama.
Meutim, podrava se koitenje istih za davanje bibliografskih biljeki koje upuuju
itaoca na dalji istraivaki rad13.
Biljeke na kraju teksta moraju biti numerisane arapskim brojevima koji e
odgovarati mjestima u tekstu na koje se odnose. U samom tekstu, na biljeke se referira
ve spomenutim arapskim brojevima koji se piu poslije dijela teksta na koji se odnose, u
funtu eksponenta.
Posljednje, sedmo izdanje MLA Prirunika ne sadri upute o kreiranju fusnota, ali
prethodno, esto izdanje daje upute o formatiranju fusnota, koje se prave etiri reda ispod
teksta, jednostrukog su proreda i prvi red im je uvuen.

6. Bibliografija (Works Cited Page)

12
13

MLA Formatting and Style Guide

Ibid.

Bibliografija se pie na novoj stranici poslije teksta rada. Vrlo je bitno da sva
navedena djela u bibliografiji odgovaraju citiranim dijelovima u tekstu, tako da italac
moe to bre i lake da nae izvor citirane informacije. Ukoliko je referenca dua od
jednog reda, svaki naredni red treba biti uvuen 5 mjesta.
Novine u MLA stilu ukljuuju navoenje medija u kojem je djelo izdano bilo da
je u pitanju tampa, internet, film ili neki drugi medij. Takoer, za djela kojima smo
pristupili na internetu vie nije potrebno navoditi punu adresu 14, dok za ona djela koja su
prvotno objavljena u tampanoj formi, ali smo im pristupili u internetskoj bazi podataka,
treba navesti ime date baze.
U nazivima djela se pie velikim poetnim slovom svaka rije osim lanova,
prijedloga i veznika, osim kad se nalaze kao prva rije u nazivu, a dua djela se ne piu
podvueno kao ranije, nego iskljuivo u kurzivu.
Djela u bibliografiji piemo prema abecednom redu prezimena autora. Ne
navodimo titule niti akademska zvanja autora15. Ukoliko smo koristili djela s nepoznatim
autorom, onda ih navodimo prema abecednom redu prvih rijei u nazivima tih djela.

6.1.Knjige

Pri sabiranju literature, nuno je da skupimo slijedee informacije: ime autora,

naziv djela, izdava i mjesto i vrijeme izdavanja. Ime autora navodimo u formatu prvo
prezime, pa onda ime (zatim srednje ime ili imena, ako ih ima). Opi format izgleda
ovako:

Prezime, Ime. Naziv knjige. Mjesto Izdavanja: Izdava, Godina Izdanja. Medij
Izdanja.
14
15

MLA Formatting and Style Guide

Ibid.

10

Ukoliko knjiga ima vie od jednog autora, navodimo prvog autora po formatu
prezime-ime, a ostale autore po formatu ime-prezime. Ukoliko knjiga ima vie od tri
autora, moemo navesti prvog autora, nakon ega piemo et al.

Binnendijk, Hans, and Richard L. Kruger. Seeing the Elephant. Washington, D.C.:
National Defense University and Potomac Books, Inc., 2008. Print.

Ukoliko je autor knjige nepoznat, referencu smjetamo u bibliografiji prema

abecednom redu uzimajui u obzir prvu rije naziva knjige.
Za prevode knjiga, navodimo ih potpuno isto kao i ostale knjige, s tim da dodamo
trans. (skraenica za preveo), kao u primjeru:

Baugh, Albert C., and Thomas Cable. A History of the English Language. Trans.
Leon Parsons. New Jersey: Prentice Hall, Inc., 1993. Print.

Ukoliko knjiga ima vie izdanja, ali koja nisu znaajno izmijenjena, nakon naziva
dodajemo godinu u kojoj je djelo prvi put objavljeno. Ukoliko je u pitanju izmijenjeno
izdanje, navodimo koje je izdanje u pitanju. Ako je neka druga osoba, a ne autor,
odgovoran za novo izdanje, navodimo ime urednika. Primjeri sva tri sluaja:

Forster, Edward M. A Passage to India. 1924. London: Penguin Group, 1988.

Print.
Forster, Edward M. A Passage to India. 4th ed. London: Penguin Group, 1957.
Print.
Forster, Edward M. A Passage to India. Ed. John Lewis. London: Penguin Group,
1996. Print.

11

Ukoliko navodimo cijelu antologiju ili zbirku eseja, onda koristimo prezime
urednika. Ukoliko navodimo dio antologije, ili jedan esej iz zbirke eseja, u tom sluaju
navodimo ime autora, naziv eseja u navodnicima, naziv zbirke i ime urednika. Ukoliko
navodimo vie eseja iz jedne zbirke, moemo koristiti skraenu verziju navoenja, s tim
da prije toga imamo navedenu cjelovitu referencu na zbirku. Primjeri:

Binnendijk, Hans, and Gina Cordero, eds. Transforming NATO. Washington,

D.C.: National Defense University Press, 2005. Print.
Michael, Leo G. NATO Decisionmaking: Au Revoir to Concensus Rule?
Transforming NATO. Eds. Hans Binnendijk, and Gina Cordero. Washington,
D.C.: National Defense University Press, 2005. 195-214. Print.
Gompert, David C., and Raymond C. Smith. Creating a NATO Special
Operations Force. Binnendijk and Cordero 83-98.

Pri citiranju odreenih pojmova iz enciklopedija ili rjenika, u kojima su pojmovi

ve posloeni po abecednom redu, nije potrebno navoditi tom ili stranicu. Takoer ne
navodi se ni izdava.

Currency. The Encyclopaedia of Capitalism. 2nd ed. 2001. Print.

Kada citiramo Bibliju, potrebno je navesti puni naziv tog izdanja i urednike. U
citatu u tekstu se navodi naziv Biblije, tana knjiga, poglavlje i stih koji se citira.

The King James Bible. Ed. Mitch Huxley. London: Oxford Press, 1999. Print.

12

Doktorske disertacije i magistarski radovi mogu se citirati, bez obzira na to da li

su objavljeni. Citiraju se kao i knjige, s tim da se oznai da li je u pitanju disertacija
(Diss.) ili magistarski rad (MA/MS) te se da i naziv visokokolske institucije.

Brighton, Jeff. The Resurgence of Appeasement. Diss. Harvard University, 2005.

Print.

MLA stil daje upute za citiranje raznih drugih vrsta djela koja se izdaju u formi
knjiga, pamfleta ili zapisa i izvjetaja rada vlade ili neke organizacije. Bez ulaenja u
detalje pravilne forme citiranja tih izvora, moe se rei da im je zajedniko, kao i
citiranju svih ostalih izvora, da je nuno navesti sve relevantne informacije o mjestu i
vremenu izdavanja i izdavau, koje po formi mogu varirati, u zavisnosti od vrste
citiranog djela, koje bi italac mogao trebati ukoliko bi se odluio da pronae i provjeri
izvore koje je koristio autor rada.

6.2.Periodika

Ostali tampani mediji koji se takoer mogu citirati kao izvori ukljuuju asopise,
novine i urnale. Pri citiranju lanaka iz asopisa, naziv lanka se stavlja pod navodnike,
a naziv asopisa pie se kurzivom.

Molavi, Afshin. Rising Gulf. Newsweek 6 Aug. 2007: 16-19. Print.

lanak iz novina se citira na slian nain kao i lanak iz asopisa, s tim da moe
doi u obzir drugaije iznaavanje stranica, a ukoliko su novine manje poznate, treba
navesti i mjesto u kojem se izdaju:

13

Bandy, Rick. We are alone. The Laketown Gazette [Laketown, ME] 14 Nov.
2008: B4. Print.

Ako citiramo lanak iz naunog urnala, potebno je navesti i izdanje i svezak

(Issue i Volume):

Pappalardo, Joe. Looking Downrange. Popular Mechanics 189.7 (2012): 76-88.

Print.

Za lanke bez autora, navodimo prvo naziv lanka, a zatim i sve ostale podatke
kao i sa lancima ije autore znamo.
Takoer, kao izvori mogu se citirati i pisma urednitvu novina ili rije urednika, s
tim da se ta vrsta izvora oznaava u Bibliografiji sa Letter ili Editorial.

Pagac, Karl H. Letter. Sarkozy's Obama Complex. Newsweek 12 Oct. 2009: 7.

Print.
Lentley, Brent. Editorial. Sticking to the Word. Newsweek 05 Feb. 2007: 1.
Print.

6.3.Elektronski izvori

MLA navodi elektronske izvore kao internet publikacije, tako da se kao medij
izvora stavlja Web. Preporuuje se uvanje koritenih izvora u svojoj arhivi, dakle
snimanje ili printanje internetskih stranica, ili spremanje kopije putem programa poput
Adobe Acrobata, kako za buduu upotrebu, tako i da se obezbjedi pouzdaniji i trajniji trag
koritene literature16.
16

MLA Formatting and Style Guide

14

MLA vie ne zahtijeva pisanje punih URL adresa. To je zato to su adrese

dinamike, mijenjaju se, a i sve je lake nai citirani tekst putem trailica upisujui ime
autora i naziv teksta. Potrebno je navesti datum kada je tekst objavljen, te datum kada
smo mu mi pristupili. Primjer citiranog izovra s interneta:

Johnson, Leonard. U.S. Politics. The Online Policy Resource Center. The U.S.
Policy Centre, 14 Jul. 2008. Web. 15 Dec. 2009.

Ukoliko nije poznat izdava (publisher), stavljamo oznaku n.p., a ako nije
naveden datum publikacije (date), stavljamo oznaku n.d.
Pri citiranju koritenih slika, umjetnikih djela i fotografija, potrebno je, ako je
informacija dostupna, navesti u kojoj se instituciji uva to umjetniko djelo. Ukoliko
nemamo taj podatak, onda navodimo samo internet stranicu na kojoj smo pristupili
digitalnom prikazu istog. Primjer:

Da Vinci, Leonardo. Mona Lisa. 1503. Musee du Louvre, Paris. Garden of Praise.
Web. 21 Nov. 2010.

Kada citiramo tekstove kojima smo pristupili u internetskim bazama podataka,

nije kao ranije potrebno navoditi informacije o instituciji koja odrava bazu podataka, ve
samo navodimo njen naziv, a tekst citiramo kao uobiajeni lanak iz periodike.

Lowes, John Livingston. 1933: The Modern Language association and Humane
Scholarship. Special Millennium Issue, Spec. issue of PMLA (Dec. 2000):
1806-1813+1816-1817. JSTOR. Web. 25 Oct. 2012.

15

MLA predvia i citiranje drugih elektronskih izvora, poput e-maila, blogova,

tweetova itd. S obzirom na raznovrsnost novih elektronskih uzvora i njihove razlike,
upute za njihovo citiranje se znatno razlikuju. Meutim, osnovni kriterij koji vrijedi za
sve ove izvore je da se treba navesti ime autora (ili njegovo korisniko ime na
internetskoj stranici), internet stranica, datum preuzimanja, naziv korespondencije ili
internetske diskusije i svi ostali dostupni podaci za koje specifini sluaj nalae da slue
osnovnoj svrsi citiranja pouzdano i lako pronalaenje i provjeravanje izvora.

6.4.Ostali uobiajeni izvori

MLA daje upute i za citiranje drugih uobiajenih, netampanih izvora, kao to su

intervjui, film, radio programi i digitalni fajlovi.
Za intervjue koje smo lino sproveli, navodimo ime subjekta, te datum.

Brosnan, Clive. Personal interview. 14 Mar. 2011.

Za intervjue koji su tampani u publikaciji ili su dio nekog TV programa, ili su

objavljeni u digitalnom formatu, navodimo naziv intervjua, naziv programa te medij.

Birch, Lena. A Life Choice. The Incredible Stories. By Renata Dulles. New
York: Independent Press, 2009. Print.

Kada citiramo govor, prezentaciju ili predavanje, potrebno je navesti ime

govornika, naziv govora, naziv organizacije, dogaaja, mjesto i datum, uz naznaku o
kakvom je govoru rije (Address, Lecture, Reading, Keynote Speech, Guest Lecture,
Conference Presentation17).
17

MLA Formatting and Style Guide

16

Lowes, John Livingston. 1933: The Modern Language association and Humane
Scholarship. The Modern Language Association. Annual Conference. The
Plaza Hotel, Fifth Avenue at Central Park South, Midtown, New York, NY. 14
Feb. 1933. Keynote Address.

Pri citiranju filmova, potrebno je navesti ime reditelja, naziv filmskog uratka, po
potrebi glumce, te distributera i godinu.

Prelude to war. Why we fight? Dir. Frank Capra. Office of War Information.
1942.

Pri citiranju izvora koji se pojavljuju u digitalnim formatima, potrebno je odrediti

vrstu izvora (lanak, slika, tonski zapis), a zatim ga citirati prema pravilima za tu vrstu
izvora, navodei sve podatke koji se inae trae, uz napomenu u kojem digitalnom
formatu se pristupilo izvoru.

Birch, Lena. A Life Choice. The Incredible Stories. By Renata Dulles. New
York: Independent Press, 2009. EbscoHost. PDF file.

7. Zakljuak

U nauno-istraivakom radu jasno je uoljiva potreba za citiranjem koritenih

izvora na nain koji odaje priznanje autorima rezultate ijih istraivanja smo koristili, a

17

namijenjenoj publici daje uvid u proces sakupljanja tih rezultata. Jedan od stilova koji
prua standardizovan pristup tom dijelu nauno-istraivakog procesa je MLA stil
citiranja.
Modern Language Association izdaje dva prirunika koji daju upute kako slijediti
MLA stil citiranja, a to su MLA Handbook for Writers of Research Papers i MLA Style
Manual and Guide to Scholarly Publishing. Za ovaj prvi, jedan kritiar kae Da ne
postoji, trebalo bi ga napisati18. Napisan je primarno za mlau generaciju, srednjokolce
i studente, te povremeno ulazi u znatno detaljnije opise i objanjenja nego to bi se
svidjelo iskusnim autorima19. U poreenju sa drugim stilovima i prirunicima, npr. CMS
stilom, MLA stil, osim bavljenja formalnostima stila, ulazi u dublju raspravu o namjeni i
procesu pisanju naunog rada20. U te svrhe, posebno poglavlje posveeno je
istraivakom procesu, a takoer se dosta govori i o plagijarizmu te kako ga izbjei.
Drugi od prirunika koji izdaje MLA, MLA Style Manual, obrauje dodatne teme, poput
autorskih prava, potene upotrebe tuih radova, izdavakih ugovora i klevete21.
Oba prirunika daju iscrpne informacije o MLA stilu citiranja. To ukljuuje
pravilan nain citiranja raznih vrsta izvora, poput knjiga, lanaka, izvora kojima smo
prstupili u elektronskoj formi, izvora u digitalnom formatu, audio i fimskih materijala itd.
Sva pravila i upute koje prirunici su u svrsi to preciznijeg navoenja autora odreenog
izvora i naina, odnosno mjesta na kojem smo pristupili toj izvornoj grai. MLA stil
uzima u obzir i moderne komunikacije i medije, te prati savremeni razvoj tehnologije
kako bi dao upute kako na najbolji nain citirati izvore koji se ne pojavljuju u
konvencionalnom formatu.
Krajnja namjena MLA stila je standardizacija procesa citiranja izvorne grae koja
autoru koji svoje radove objavljuje koristei navedeni stil omoguuje da njegov rad bude
kritiki prihvaen u naunoj zajednici koja obuhvata hiljade obrazovnih ustanova,
organizacija, udruenja te milione italaca koji razumiju i koriste MLA stil.

18

Frankovich, p. 179.
Ibid.
20
Frankovich, p. 180.
21
Abbott, p. 275.
19

18

Bibliografija

Abbott, Craig. Rev. of MLA Style Manual and Guide to Scholarly Publishing, Modern
Language Association of America. Style Summer 2009, Vol. 43 Issue 2; 274-78.
EbscoHost. Web. 24 Oct. 2012. < http://search.ebscohost.com/>
19

About MLA Modern Language Association. 5 Jun. 2012. Web. 25 Oct. 2012.
< http://www.mla.org/about>
Fankovich, Nicholas. Rev. of The MLA Handbook for Writers of Research Papers, Joseph
Gibaldi. Journal of Scholarly Publishing Apr. 2005, Vol. 36 Issue 3; 179-83.
EbscoHost. Web. 26 Oct. 2012. < http://search.ebscohost.com/>

Lowes, John Livingston. 1933: The Modern Language association and Humane
Scholarship. Special Millennium Issue, Spec. issue of PMLA (Dec. 2000): 18061813+1816-1817. JSTOR. Web. 25 Oct. 2012. < http://www.jstor.org/>
Russell, Tony, Allen Brizee, and Elizabeth Angeli. "MLA Formatting and Style Guide."
The Purdue OWL. Purdue U Writing Lab, 4 Apr. 2010. Web. 22 Oct. 2012.

<

http://owl.english.purdue.edu/owl/>
The MLA Handbook for Writers of Research Papers and the MLA Style Manual and
Guide to Scholarly Publishing Modern Language Association. MLA Style. 30 Jul.
2010. Web. 25 Oct. 2012. < http://www.mla.org/style_faq1>
.What is MLA Style? Modern Language Association. MLA Style. 2 Mar. 2012. Web.
25 Oct. 2012. < http://www.mla.org/style>

20