Centar za evaluacijske metode

Centar za profesionalnu orijentaciju

Tema

Evaluacija Programa obuke za odabir zanimanja i razvoj karijere uenika srednjih

kola projekta YEP (Youth Employment Project)

Datum

August 2011

Status

Finalna verzija izvjetaja

Vremenski
evaluacije

okvir Septembar 2010 August 2011

Klijent

GOPA

Kontakt

Konsultant

proMENTE
social Dizajn istraivanja
research:
autor izvjetaja
www.proMENTE.org

Glavni
terenu:

istraiva

GOPA BiH
Maja Zirojevi
i Denana Husremovi
Sidik Lepi
dzenana@promente.org,
sidik@promente.org
na Sidik Lepi
sidik@promente.org

Format, jezik, verzije lokalni

izvjetaja

Publikacija/internet
stranica izvjetaja

Datum odobrenja etike tba

revizije proMENTE-a

Istraivanje sa djecom: tba

procedura zatite djece

Partnerske organizacije tba

obavjetene o ciljevima
i istraivakoj etici

Pojedinani
ispitanici tba
obavjeteni o ciljevima i
istraivakoj etici.

Osiguranje
podataka

Osiguranje anonimnosti

kvalitete tba

Interno

tba

Anonimnost podataka
proMENTE titi anonimnost ispitanika, gdje drugaije nije izriito dogovoreno. Sva pitanja/varijable
koje sadre informacije koje se mogu koristiti za identifikaciju ispitanika su uklonjene iz izvjetaja i
konane baze podataka. To znai da su dati odgovori ispitanika fiziki odvojeni od podataka koji se
odnose na njihov identitet.
proMENTE e odbiti svaki pokuaj bilo koje strane za identifikaciju ispitanika.

Skraenice
ADA

Austrija Development Agency

BiH

Bosna i Hercegovina

GOPA

Gesellschaft fr Organisation, Planung und Ausbildung mbH

GTZ

Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit mbH

M&E

Monitoring i evaluacija

SDC

Swiss Agency for Development and Cooperation

VET

Vocational Education and Training

YEP

Youth Employment Project

Sadraj
Skraenice ............................................................................................................................................... 2
Saetak .................................................................................................................................................... 4
1

UVOD ......................................................................................................................................... 7

1.1

FAKTORI KOJI UTIU NA ODABIR I RAZVOJ KARIJERE ................................................................. 9

1.1.1

Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere ...................................................................... 9

YEP projekat ............................................................................................................................. 14

2.1

PRETPOSTAVKE NA KOJIMA JE BAZIRAN PROJEKAT .................................................................. 14

2.1.1
2.2

Nova paradigma u savjetovanju za odabir zanimanja i razvoj karijere ........................... 14

PROVOENJE PROJEKTA ............................................................................................................ 16

2.2.1

Priprema prirunika za provoenje radionica .................................................................. 16

Evaluacija programa obuke uenika za odabir zanimanja i razvoj karijere .............................. 18

3.1

CILJ I ZADACI EVALUACIJE ........................................................................................................ 20

3.2

METODA EVALUACIJE................................................................................................................ 20

3.2.1

Ispitanici ............................................................................................................................ 20

3.2.2

Postupak ............................................................................................................................ 21

3.2.3

Instrumenti......................................................................................................................... 21

3.2.4

Obrade podataka ............................................................................................................... 22

3.3

REZULTATI EVALUACIJE ............................................................................................................ 23

3.3.1

Opis uzoraka uesnika....................................................................................................... 23

3.3.2

Priprema podataka za obradu zavisni uzorak ................................................................ 29

3.3.3

Analiza promjena na indikatorima kompetencija za upravljanje karijerom ..................... 30

3.4

ZADOVOLJSTVO RADIONICAMA I OCJENA RADA NASTAVNIKA ................................................. 47

3.4.1

Analiza odgovora u Upitniku za ocjenu kvaliteta radionica ............................................. 49

3.4.2

Analiza odgovora u Upitniku za evaluaciju rada nastavnika ............................................ 52

3.4.3

Povratne informacije nastavnika ....................................................................................... 54

3.4.4

Korisnost, sadrajnost i jednostavnost upotrebe web stranice Mojakarijera.com ........... 61

Zakljuci i preporuke................................................................................................................. 63

Prilozi ........................................................................................................................................ 70

Saetak
GOPA YEP (Youth Employment Program, komponenta 1) i proMENTE socijalna istraivanja su u
kolskoj 2010/2011 pripremili i implementirali pilot projekat obuke uenika srednjih kola za odabir
zanimanja i razvoj karijere. Komponenta 1 projekta YEP imala je za cilj podizanje kapaciteta uenika
srednjih kola za kompetentno i informirano donoenje odluka vezanih za nastavak kolovanja i
traenje posla. Taj proces izgradnje kapaciteta odvijao se kroz odravanje radionica tokom itave
kolske 2010/2011 godine u 6 srednjih strunih kola sa podruja Bosne i Hercegovine. U projektu je
uestvovalo 6 kola: Mjeovita srednja kola Graanica, Srednja kola Prnjavor, Graevinsko
geodetska kola Tuzla (etverogodinja zanimanja), Srednja tehnika kola Brko, Srednjokolski
centar Milorad Vlai Vlasenica i Srednja kola Rogatica.
Ovaj projekat podrava osnovne pretpostavke modernih teorija o razvoju karijere. U samom radu sa
uenicima vie nije vano da mi za njih izaberemo zanimanje koje najvie odgovara njihovim
rezultatima na testovima, pri tome tretirajui uenika kao iskljuivo primaoca ove informacije i
suavajui mu izbore i vidike kako sve moe razvijati karijeru. Kompletan projekat obuke za
srednjokolce je osmiljen je kao niz od 20 radionica podijeljenih u tri modula: Upoznajmo sebe,
Upoznajmo radne i obrazovne mogunosti, te Metode i tehnike aktivnog traenja posla. Osnovne
znaajke ovog projekta su modularni pristup, ukljuivanje nastavnika u proces obuavanja i
uvrtavanje radionica u programe rada postojeih temeljnih predmeta u kolama, te koritenje
interaktivnih metoda poduavanja kao najefikasnijih metoda za razvijanje spoznaje i podizanje
motivacije. Osnovni ciljevi provedenih radionica su bili: upoznavanje vlastitih vjetina, sposobnosti,
interesa i vrijednosti, upoznavanja sa svijetom studiranja, rada i volontiranja, uenje kako se
prikupljaju informacija i donose odluke vezane za nastavak kolovanja i karijere, uenje pisanja
biografije i popratnog pisma, uenje o nainima stvaranja neformalnih kontakata potrebnih za
prikupljanje informacija o radnim mjestima i zapoljavanje, uenje kompetencija potrebnih za
uspjean prolazak na selekcijskom intervjuu. Radionice koje su provedene sa uenicima kroz pruanje
informacija i diskusije na odreenu temu trebale su da kod uenika dovedu do promjena u kljunim
psiholokim varijablama: poznavanje vlastitih karakteristika, stepen percipirane samoefikasnosti
(osjeaja da osoba moe postizati zadane ciljeve i savladavati prepreke na putu njihovog ostvarivanja),
motivaciju za traenjem posla, stepen odlunosti u donoenju odluka o nastavku kolovanja ili
zapoljavanja i doivljaja da svojim ivotom najvie upravljamo mi sami (unutarnji vs. vanjski lokus
kontrole). Za evaluaciju programa intervencije definirano je ukupno 16 indikatora koji su podijeljeni u
tri skupine: poznavanje sebe i svijeta rada, znanje o kljunim karakteristikama vezanim za upravljanje
karijerom i znanje o nainima traganja za informacijama potrebnim za racionalno donoenje odluke, te
psiholoke varijable. Evaluacija je imala dizajn prije poslije sa kontrolnom i eksperimentalnom
grupom. Uenici su popunjavali set upitnika prije poetka radionica i nakon radionica s tim to je u
posttestu dodano pitanje o drugom aktivnostima vezanim za razvoj karijere kako bi se kontrolirao
njihov uticaj na promjene unutar indikatora.
Rezultati analiza razlika u promjenama ukazuju da su radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere
uticale su na to da se u eksperimentalnoj grupi pojave znaajne razlike i tendencije koje ukazuju na
bolju pripremljenost za cjeloivotni razvoj karijere od kontrolne grupe.
Radionice su postigle jedan od najznaajnijih ciljeva a to je poveale su jasnou kod uenika kojim
zanimanjem ele da se bave u budunosti, te njihovo zadovoljstvo tom odlukom. Uenici
eksperimentalne grupe pokazali su tendenciju da se doivljavaju manje neodlunim kao osobe u
odnosu na kontrolnu grupu. Uenici eksperimentalne grupe pokazali su i pozitivniju tendenciju u

shvatanju vanosti donoenja odluka o nastavku karijere, te tendencija da se osjeaju kompetentniji

kada su u pitanju metode aktivnog traenja posla u odnosu na kontrolnu grupu. Kod uenika
eksperimentalne grupe dolo je i do statistiki znaajnog porasta uvjerenja o tome da znaju to su
sposobnosti, te je uoena tendencija da su oni u mogunosti nabrojati vie sposobnosti koje posjeduju.
Uenici eksperimentalne grupe su statistiki znaajnije napredovali i u znanju o vjetinama. Na pitanje
Ja znam ta su vjetine eksperimentalna grupa je bila slabija od kontrole u pretestu, dok je u postestu
dolo do znaajnog porasta u eksperimentalnoj, i pada u kontrolnoj grupi. Evaluacija je pokazala da su
uenici u eksperimentalnoj grupi, zahvaljujui radionicama mogli nabrojati neto vie dijelova
biografije, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu opao broj pobrojanih dijelova biografije. I jedna i
druga grupa pokazale su oekivanu tendenciju pomjeranja lokusa kontrole prema vanjskom polu. U
trenutku posttesta uenici su bili pred odlukom kako nastaviti svoje kolovanje i ta doza neizvjesnosti
potie osobe da ponu razmiljati kako e ishodi ipak vie zavisiti od vanjskih faktora nego to su
mislili u pretestu. Ipak, ovo pomijeranje je vee u kontrolnoj nego u eksperimentalnoj grupi to
sugerira da se radionicama postiglo da uenici ipak vie zadre osjeaj da su za nastavak njihovog
kolovanja i razvoj karijere najvaniji oni i njihove aktivnosti, a ne srea ili neki drugi vanjski faktori.
Rezultati evaluacije pokazuju da se radionicama moe postii poveanje otpornosti na odbijanja. U
eksperimentalnoj grupi je primijeena tendencija blagog rasta otpornosti na odbijanja, dok je u
kontrolnoj grupi dolo do blagog pada otpornosti na odbijanja.
Na nekoliko indikatora nisu uoene razlike izmeu eksperimentalne i kontrolne grupe. Uenici
eksperimentalne i kontrolne grupe nisu znaajno promijenili svoj stav o poznavanju sebe i svojih
karakteristika. Uenici i jedne i druge grupe su u relativno visokom postotku mijenjali odluku to e
raditi nakon zavretka srednje kole (njih 69% u kontrolnoj i 64% u eksperimentalnoj je mijenjalo
svoju odluku.) Uenici i jedne i druge grupe su na kraju godine bili neto sigurniji u svoju odluku nego
su to bili na poetku to je vrlo pozitivan nalaz jer je osjeaj da su donijeli pravu odluku za sebe vrlo
vaan za zadovoljstvo odabirima.
Osim toga, na nekim od indikatora kontrolna grupa je pokazala tendenciju boljih rezultata od
eksperimentalne. U kontrolnoj grupi je primijeen bolji razultat na smanjenju neodlunosti koja je
uzrokovana nepoznavanjem sebe i svijeta rada. Uenici kontrolne grupe su pokazali neto veu
sigurnost u donesenu odluku o tome to ele da rade (studirati, raditi, studirati i raditi ili su neodluni)
u posttestu nego uenici eksperimentalne grupe. Uenici u kontrolnoj grupi su pokazali neto iru
percepciju u nabrajanju potencijalnih poslova koje mogu obavljati sa svojim kvalifikacijama. Uenici
obje grupe su imali sline rezultate i kada je u pitanju poznavanje strategija traenja posla. I u jednoj i
u drugoj grupi dolo je do porasta broja strategija za traenje posla, s tim da je taj porast neto vei u
kontrolnoj grupi.
Kada su u pitanju vrste informacija koje uenici smatraju kao vane za donoenje odluke i strategije
kako doi do tih informacija, podaci pokazuju da uenici smatraju da je najvanije prikupiti
informacije o sadrajnom aspektu studiranja (kao to je plan i program, naini studiranja), a potom o
visini kolarine. Kako se blii trenutak odluke informacije o kredibilitetu same ustanove postaju sve
vanije, dok informacije o mogunostima zapoljavanja nakon zavrenog fakulteta nisu doivljene kao
toliko vane od strane uenika. Kada je u pitanju poznavanje strategija za traenje informacija o
fakultetima vrlo primjetno je da mladi ljudi vide internet kao glavni izvor ovakvih informacija. Drugi
vrlo bitan izvor su neformalne veze (informiranje kod starijih kolega, zaposlenika, prijatelja), dok su
najmanje bitni izvori ovakvih informacija broure, sajmovi posjete fakultetima i sredstva javnog
informiranja.

to se tie samog procesa implementacije radionica, nastavnici tvrde da uglavnom nisu imali
potekoa oko pripreme i realizacije radionica. Smatraju da su radionice sadrajno i metodiki dobro
osmiljene, sa jasnim uputama i adekvatnim popratnim materijalima za uenike i same nastavnike, te
da je sadraj radionica prilagoen hronolokoj i mentalnoj dobi uenika. Tvrde i da su uenici
pokazivali bolji interes i motivaciju za radionicama nego prema ostalim nastavnim sadrajima iz
redovnog nastavnog plana i programa. Openito, radionice smatraju korisnim kako za uenike, tako i
za same nastavnike, prvenstveno kao pomo da se slini sadraji iz redovnih nastavnih predmeta,
realiziraju na novi i za uenike prihvatljiviji nain.
Na osnovu dobivenih rezultata date su i kljune preporuke za daljnji nastavak rada na razvoju
savjetovanja za odabir zanimanja i razvoj karijere. Te preporuke prije svega ukljuuju razvoj
profesionalnog informiranja mladih ljudi preko internetskih sadraja; zapoinjanje sa sistematskim
obuavanjem i savjetovanjem od zavrnih razreda osnovne kole, ukljuivanje savjetodavnoga rada
unutar programa kolskih predmeta, te obuavanje nastavnika za rad sa uenicima u podruju odabira
zanimanja i razvoja karijere. U samom razvoju radionica treba dodatno obratiti panju na proirivanje
percepcija zapoljavanja i mogunosti upisa fakulteta, a ne poticati usko gledanje na potencijalne
poslove koje osoba sa odreenom kvalifikacijom moe obavljati, te stalno poticati otpornost na
odbijanja.

1 UVOD
Profesionalna orijentacija je termin koji se najee koristi za aktivnosti koje ukljuuju informiranje
odraslih osoba i omladine o nastavku kolovanja i svijetu rada; ispitivanje osobina relevantnih za
odabir budue kole i zanimanja ili posla, te, na osnovu prikupljenih informacija davanje prijedloga o
najadekvatnijoj koli ili zanimanju.
Prema miljenju autora knjige Profesionalna orijentacija u koli ( Mandi, Gajanovi, Babi, Raki,
1981)1, profesionalna orijentacija se sastoji u

...nalaenju posla, zanimanja ili pravca profesionalnog osposobljavanja koje najvie

odgovara psiho-fizikim mogunostima, interesima i aspiracijama kandidata. Zasniva se na
naunom saznanju da nitko nije za sve sposoban, ali da svatko jeste za neto sposoban. Svaki
pojedinac bi mogao obavljati posao kojim bi bio zadovoljan, a koji bi istovremeno bio
drutveno koristan.
Donald Super u svojoj knjizi The Psychology of Careers (1957)2 istie da je profesionalna orijentacija
nita drugo do

... proces pomoi linosti da razvije i prihvati integrativnu i adekvatnu sliku o sebi i svojoj
ulozi u svijetu rada da ispita ovaj koncept u odnosu na realnost, da ga povee sa realnou,
ostvarujui zadovoljstvo samim sobom i dajui svoj doprinos drutvu.
U knjizi Koje je zanimanje za mene model profesionalne orijentacije u funkciji izbora zanimanja
Ejub ehi (1990)3 je izloio sljedeu definiciju:

Profesionalna orijentacija je nauno struni postupak pomou kojeg se pojedinci

usmjeravaju na podruja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizikim
sposobnostima, osobinama linosti i drutvenim potrebama i u kojima imaju najvie izgleda
da uspiju.
Novija saznanja u oblasti obrazovanja i trendovi globalizacije koji podrazumijevaju i cjeloivotno
uenje i cjeloivotni razvoj karijere istiu da profesionalna orijentacija predstavlja pomo ili
podravanje pojedinca u prikupljanju informacija o svijetu rada i u usvajanju vjetina koje mu
omoguavaju esto, gotovo svakodnevno donoenje zrelih i racionalnih odluka o nastavku kolovanja
ili razvoju vlastite karijere. U dananjem svijetu svaka osoba od poetka svog kolovanja pa do kraja
svog ivota moe oekivati da e stalno biti u situaciji u kojoj e morati odnositi odluke vezane za svoj
rad i karijeru.
Savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere prema OECD (2004)4 ukljuuje usluge koje pomau
ljudima, bilo koje dobi i u bilo kojoj taki njihovog ivota da donesu odluke i prave izbore vezano za
svoje obrazovanje, trening i zanimanje.

Mandi, Gajanovi, Babi, Raki (1981) Profesionalna orijentacija u koli. Svjetlost Sarajevo

Super,D.E. (1957) The Psychology of Careers. New York] Harper

ehi ,E. (1990) Koje je zanimanje za mene. Kultura Beograd

Savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere pomae ljudima da ostvare svoje ambicije, interese,
kvalifikacije i sposobnosti. Savjetovanje im pomae da razumiju trite rada i obrazovne sisteme, te da
te informacije poveu sa spoznajama o sebi i vlastitim karakteristikama.
U samoj definiciji vidimo da cjeloivotni razvoj karijere zahtijeva posjedovanje kompetencija koje
omoguavaju osobi da:

Upozna sebe i upravlja svojim ponaanjem

Upozna svijet rada i obrazovanja
Gradi karijeru, odnosno donosi odluke vezane za razvoj karijere

Kako bi se snali u dananjem okruenju, ljudi trebaju biti u stanju upravljati svojom karijerom
oslanjajui se najvie i prije svega na vlastite kapacitete (unutarnji lokus kontrole). Ba kao to su za
obavljanje nekog posla potrebne strune, tehnike vjetine i sposobnosti, isto tako ljudi trebaju
vjetine, znanja i stavove koje ih ine uspjenim i kompetentnim menaderima vlastite karijere. Ove
vjetine, znanja i stavove koje ljudi trebaju kako bi upravljali vlastitom karijerom zovemo
kompetencijama za cjeloivotno upravljanje karijerom. Ove vjetine se poinju graditi u najranijoj
dobi i razvijaju se i nadograuju itav na ivot.
U okruenju u kojem su ljudi generalno nesigurni na radnom mjestu, gdje razvoj karijere ne moe vie
biti opisan linearnom funkcijom koja poinje sa osnovnom kolom, zatim srednjom kolom i
fakultetom i zavrava se dobivanjem posla, neophodno je razviti shvatanje da se danas posao lako
mijenja, te da ljudi mogu smjenjivati uloge uenik radnik i nekoliko puta tokom ivota (na primjer,
radi nekoliko godina, zatim se dodatno koluje, pa nastavi raditi, pa se onda opet koluje,,...). Osim
ovog shvatanja, potrebno je razviti i pozitivan stav prema injenicama da ljudi mijenjaju posao i da ni
jedan posao nije zagarantiran do kraja karijere. Upravo prihvatanje ovakvih stavova i njihova
internalizacija osobe ini samoinicijativnim, proaktivnim i spremnim na preuzimanje razumnih rizika
kako bi dalje razvijali svoju karijeru.
Dakle, osobe treba da naue i iskuse koristi od:

Izgradnje i odravanja pozitivne slike o sebi

Pozitivne i efikasne interakcije sa drugima
Promjena, rasta i razvoja tokom itavog ivota

Kako bi imali koristi od potencijalnih opcija koje im se nude iz okruenja, osobe moraju imati znanja i
vjetine da:

Uestvuju u procesu cjeloivotnog uenja koje je usmjereno na razvoj njihove karijere

(fokusirano i planirano sticanje znanja i vjetina, a ne upisivanje kole kako bi se
popunilo prazno vrijeme)
Pronae i efikasno iskoristi informacije vezane za razvoj karijere
Razumije procese i odnose izmeu posla, drutva i ekonomije

OECD (2004). Career Guidance and Public Policy: Bridging the Gap. OECD Publications

Ove kompetencije za upravljanje vlastitom karijerom postaju sve vanije za uspjeh u bilo kojem
okruenju. One se mogu sticati unutar formalnog obrazovnog sistema, ali i poticati unutar porodice,
zajednice ili radnih mjesta.

1.1 Faktori koji utiu na odabir i razvoj karijere

Odabir i razvoj karijere predstavljaju jednu od najvanijih aktivnosti tokom itavog ivota pojedinca.
Na tu aktivnosti utie niz faktora koji su u individualnim sluajevima manje ili vie uticajni. Jedna od
teorija koja najjasnije objanjava kako ljudi prave izbore i postiu uspjeh u obrazovnom i radnom
okruenju, te koji faktori utiu na kvalitet tih odluka je Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere
(Social Cognitive career theory) koju je predloio Lent (1994, prema Lent, 2000)5.

1.1.1 Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere

Ovo je teorija koja se zasniva na Bandurinoj generalnoj socijalno kognitivnoj teoriji. Ona se fokusira
na nekoliko psiholokih kognitivnih varijabli i odnosu tih varijabli prema drugim psiholokim
varijablama osobe i njene okoline kako bi objasnila formiranje staze kojom osoba ide u razvoju svoje
karijere. I prema ovoj teoriji, kao i prema podjelama koje nalazimo u drugoj literaturi (Gajanovi,
1981) faktore moemo podijeliti u dvije grupe:

Vanjski ili okolinski faktori

Unutarnji ili lini faktori

Lent, R.W., Brown, S.D., & Hackett, G. (2000). Contextual supports and barriers to career
choice: A social cognitive analysis. Journal of Counseling Psychology, 47, 36-49

Njihov odnos prema kognitivnim varijablama je vrlo dinamian i najbolje ga opisuje Slika 1.

Kontekstualni uticaji bliski trenutku u

kojem se donosi odluka

Line
karakteristike

Oekivanja
o
samoefikasn
osti

-Dispozicije
-Rod
Rasa/etnicitet
- Zdravstveno
SD varijable
stanje
-Kontekst

Iskustvo
kroz uenje

Interesi

Ciljevi

Aktivnosti

Oekivanje
ishoda

-Materijalne
mogunosti
Slika 1: Model socijalno kognitivnih uticaja na odabir i razvoj karijere. Isprekidane linije ukazuju na
moderirajui efekat kontekstualnih proksimalnih varijabli na odnose izmeu interesa i ciljeva i ciljeva
aktivnosti (ponaanja). Preuzeto iz Lent, Brown i Hackett (2000) Contextual Supports and Barriers to Career
Choice: A Social Cognitive Analysis. Journal of Counceling Psychology, Vol 47, No 1. 36 49.

Line karakteristike (dispozicije, sociodemografske karakteristike kao i zdravstveno stanje) s jedne

strane, te distalne okolinske varijable (kao to su kontekst u kojem osoba ivi, materijalne
mogunosti, blizina obrazovnih ustanova) utiu na znanje i iskustvo koje osoba stie o sebi i svojoj
okolini. To iskustvo osobu vodi ka formiranju oekivanja o njenoj efikasnosti u odreenim podrujima
aktivnosti kao i ka formiranju oekivanja odreenih pozitivnih ili negativnih ishoda. U isto vrijeme
oekivanja da e osoba biti efikasnija ili manje efikasna u odreenim zanimanjima ili aktivnostima
direktno utie na oekivanje ishoda. Tako, ako osoba procjenjuje da bi npr. u slikanju mogla biti vrlo
efikasna, onda e oekivati i da e uspjeno zavriti akademiju likovnih umjetnosti. Oekivanja o
samoefikasnosti imaju direktan uticaj na formiranje profesionalnih interesa, ciljeva koje osoba
postavlja pred sebe kao i
na ponaanja koja preduzima. Osim toga, oekivanja vlastite
samoefikasnosti u odreenim aktivnostima utiu i na oekivanja ishoda tih aktivnosti.
Dakle, formiranje interesa za odreene aktivnosti nalazi se pod uticajem oekivanja osobe o
samoefikasnosti i o ishodima. Interesi utiu i na odreivanje ciljeva, dok ciljevi direktno utiu na
ponaanja ili aktivnosti koje preduzima osoba da bi postigla ciljeve. Ali, na sve tri varijable direktan
uticaj imaju proksimalne okolinske varijable koje mogu promijeniti strukturu i intenzitet interesa,
ciljeva i ponaanja. Ove okolinske varijable moderiraju i odnos izmeu interesa i ciljeva, odnosno
ciljeva i ponaanja. Na primjer, neiji primarni interesi e vjerovatno uticati da se definiraju
korespondentni ciljevi (socijalni interesi vode ka intenciji osobe da bira karijeru koja joj omoguava
socijalne kontakte i pomaganje ljudima). Ciljevi vode ka aktivnostima odnosno ponaanjima (osoba se
upisuje na fakultet socijalnih nauka npr. socijalni rad). Ali, okolinski faktori e uticati na definiranje
kako e se ovaj proces odvijati. Na primjer, manje je vjerovatno da e osoba prevesti svoje interese u
ciljeve i ciljeve u aktivnosti ako procijeni da se u okolini nalaze faktori koji joj oteavaju taj put. S

10

druge strane, ako osoba percipira vanjske faktore kao savladive (npr., prijemni ispit ) onda e
vjerovatnije proi kroz proces provoenja interesa u ciljeve i ponaanja.
1.1.1.1 Vanjski ili egzogeni faktori
Prema Socijalno kognitivnoj teoriji razvoja karijere (Lent,1994), razvoj karijere je pod uticajem i
objektivnih i subjektivnih okolinskih faktora. U objektivne vanjske faktore ubrajamo sve one sile koje
djeluju iz vanjskog okruenja osobe i koje ta osoba uzima u obzir prilikom donoenja odluke. To su
najee:

Roditelji u osnovnokolskom uzrastu roditeljski uticaj moe biti izuzetno jak. esto roditelji
vjeruju kako dijete jo uvijek nema jasno izgraene interese ili im ne odgovaraju djetetove
intencije te svjesno ili nesvjesno utiu na odabir kole.

Vrnjaci vrnjake grupe i prijateljstva obino utiu na individuu da upie onu kolu u koju
idu i njegovi prijatelji. Ovo je posebno karakteristino za djecu koji imaju problema u
donoenju odluke o odabiru budueg zanimanja.

Fizika dostupnost obrazovne institucije za uenike na prijelazu iz osnovne u srednju kolu

jedan od najvanijih faktora odabira kole je fizika dostupnost kole. U okviru istraivanja
trenutnog stanja profesionalne orijentacije u Bosni i Hercegovini (za GTZ proveli Husremovi
i Powell, 2004) uesnici istraivanja iz manjih mjesta u Bosni i Hercegovini su prijavljivali da
je postojanje kole u njihovom gradu bilo kljuno za njihov odabir.

Mogunost zapoljavanja ili nastavka kolovanja iako je danas u Bosni i Hercegovini teko
govoriti o tome da poveana mogunost zapoljavanja nakon zavrene odreene edukacije
utie na odluku uenika o odabiru kole / karijere, sigurno je da u budunosti moemo
oekivati da e ovaj faktor dobiti na svojoj vanosti.

Finansijske mogunosti za finansiranje kolovanja

Kvaliteta obrazovanja

Ovi faktori mogu potencijalno utjecati na razvoj karijere individue bez obzira da li ona to eljela ili ne.
Ali, efekti nekog vanjskog faktora esto ovise o subjektivnoj percepciji uticaja tog faktora od strane
individue i njenog odgovora na taj uticaj (Vondarcek, Lerner i Schulenberg, 1986). Ova teorija ne vidi
ljude kao pasivne objekte pod uticajem prolih ili sadanjih okolinskih faktora. Nain kako osoba
doivljava okolinu i samoga sebe znaajno poveava potencijal osobe za samostalni razvoj karijere.
Ova postavka istie fenomenoloku ulogu osobe u procesiranju kako pozitivnih tako i negativnih
okolinskih uticaja.
Osim to socijalno-kognitivna teorija razvoja karijere dijeli okolinske faktore na objektivne i
subjektivne, ona ih dijeli i prema vremenu u kojem oni vre uticaj na osobu. Tako su definirane dvije
grupe faktora:

Distalni (udaljeni ) okolinski uticaji ovo su faktori koji djeluju na osobu, ali su vremenski
udaljeni od aktivne faze donoenja odluke. Tu spadaju faktori kao to je izloenost razliitim
profesionalnim modelima, mogunost razvoja vjetina i slino. Ovi faktori direktno utiu na
uenje i iskustvo osobe.

Proksimalni (bliski) okolinski uticaji to su faktori koji djeluju u toku aktivne faze donoenja
odluke. Primjer ovih faktora su neformalni profesionalni kontakti, izloenost diskriminaciji u
procesu zapoljavanja, prijemni ispiti i slino. Ovi faktori moderiraju odnose izmeu a)
interesa i ciljeva koji se ele postii i b) ciljeva i aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se

11

postigli ciljevi. Ovi faktori takoer direktno utiu na donoenje odluke o odabiru i razvoju
karijere. Na primjer, istraivanje (Tang, Fouad i Smith, 1999) na azijskim studentima, koji
potiu iz kulture koja njeguje kolektivizam kao vrijednost, su pokazala da su dvije
kontekstualne varijable (elja roditelja i akulturacija) i jedna psiholoka varijabla
(samoefikasnost) vaniji prediktori odabira karijere nego profesionalni interesi. ak i u
individualistikim kulturama individualni odabir karijere moe biti manje voen linim
interesima, a vie okolinskim i linim faktorima (na primjer, dostupnost prihvatljivih, ali ne i
idealnih opcija udruenih sa percepcijom samoefikasnosti i oekivanja rezultata vezanih za
odabir tih opcija).
1.1.1.2 Unutarnji ili endogeni faktori
Najee se kao kljuni unutarnji faktori u odabiru zanimanja i razvoju karijere navode sposobnosti,
karakteristike linosti i profesionalni interesi. U ove faktore ubrajaju se i duge individualne varijable
kao to su rod, rasna /etnika pripadnost, zdravstveno stanje i druge.
Meutim, ono to moderne teorije, kao to je Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere potencira
su bitne psiholoke varijable koje utiu na nivo spremnosti za proaktivna ponaanja i istrajavanje u tim
ponaanjima. To su prije svega percepcija samoefikasnosti i lokus kontrole
U tom kontekstu potrebno je objasniti i znaenje termina samoefikasnost, koji je spomenut u Socijalno
kognitivnoj teoriji razvoja karijere. Konstrukt samoefikasnosti se kroz niz istraivanja (Hacket i
Betz,1981; Lent, Brown i Hacket, 1994) pokazao kao znaajan element u teorijama razvoja karijere (
kao to je Socijalno kognitivna teorija karijere od Lenta) i kao znaajan faktor u odabiru zanimanja.
Samoefikasnost upuuje na procjenu osobe o njegovoj / njenoj sposobnosti da uspjeno izvodi
odreenu aktivnosti. Bandura (1982, 1997, prema Darcy i Tracey, 2003) je konceptualizirao
samoefikasnost kao nivo uvjerenja osobe da moe izvriti odreeni zadatak. Tako se koncept
samoefikasnosti donekle preklapa sa samoprocjenom sposobnosti za izvoenje odreenog zadatka
(Brown, Lent i Gore,2000; Tracey i Hopkins, 2001, prema Darcy i Tracey, 2003). Osoba koja ima
visok osjeaj samoefikasnosti (Da, ja to mogu ako se potrudim) bie spremnija da se ukljui u
aktivnosti vezane za razvoj karijere te e biti istrajnija u prevazilaenju prepreka na putu.
Druga vana osobina vezana za razvoj karijere, a koja je povezana sa percepcijom samoefikasnosti je
lokus kontrole. Lokus kontrole se odnosi na shvatanje koji su to kljuni razlozi koji dovode do
odreenih dogaaja u naem ivotu. Ukratko, lokus kontrole je odgovor na pitanje Da li vjerujete da
vaom sudbinom upravljate vi ili neke vanjske sile kao to je sudbina, srea, drugi ljudi,...) Ljudi sa
vie razvijenim unutarnjim lokusom kontrole vjeruju das u oni lino krojai vlastite sudbine te da je
njihovo ponaanje i aktivnosti kljuno u odreivanju kako e im biti u ivotu. Ljudi sa vanjskim
lokusom kontrole vjeruju da su vanjske okolnosti te koje najveim dijelom odreuju njihov ivot.
Dominantno vanjski lok kontrole pasivizira ljude i vodi u uvjerenje da on ne moe puno promijeniti u
svom ivotu. Gledajui sa stanovita razvoja karijere vanjski lokus kontrole pasivizira osobe u razvoju
i dovodi do poveanja vjerovatnou da osoba nee ispuniti svoje potencijale, zaposliti se ili upisati
kolu za koju ima potencijal, ali vjeruje da je nee zavriti.
Jo jedna karakteristika vana u procesu odabira zanimanja i razvoja karijere je stepen odlunosti u
odabiru zanimanja. Neodlunost u odabiru karijere je jedan od problema sa kojima se suoava veliki
broj osnovnokolaca i srednjokolaca (Prediger i Sawyer, 1986). Ranija istraivanja su ukazala da je
neodlunost u odabiru i razvoju karijere kompleksan konstrukt te da postoje razliite forme
neodlunosti (Crites, 1969; Tyler, 1969, prema Germeijs i De Boeck, 2002). Trodimenzionalni model
(Jones, 1977, prema Jones 1989.) neodlunosti u odabiru i razvoju karijere je voen sa tri osnovna

12

pitanja: Dokle ste stigli u procesu donoenja odluke o vaoj buduoj koli ili karijeri? Koliko ste
zadovoljni stepenom do kojeg ste doli u procesu donoenja odluke? Koji su razlozi zbog kojega ste
odluni / neodluni?
Ova tri podruja odlunost, zadovoljstvo i razlozi ine vrhove piramide u okviru koje se moe
prikazati poloaj pojedinca u vezi sa stepenom do kojeg je doao/la u procesu odabira i razvoja svoje
karijere. Glavni razlozi za neodlunost su: nedostatak informacija o sebi (jasne slike o sebi) te o
obrazovnim programima i svijetu rada; neodlunost kao crta linosti i percpecija vanosti donoenja
odluke o razvoju karijere u odreenom trenutku. U samom postupku savjetovanja vano je utvrditi
zbog ega je neka osoba neodluna, jer se samo savjetovanje razlikuje osobu koja nema dovoljno
informacija (dovoljno je pruiti informacije), od osobe koja ima neodlunost kao crtu linosti ( sa
kojom se mora raditi na razvoju vjetina odabira i podizanju osjeaja sigurnosti u vlastite prosudbe)
kao i od osobe koja smatra da u ovom trenutku nije vano donijeti kvalitetne odluke vezano za
nastavak karijere (i sa kojima se obino radi na podizanju svijesti o vanosti donoenja odluka i uticaja
pasivnog stava na budui prosperitet).
Iz svega navedenog vidimo da moderno savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere prije svega
treba da bude bazirano na podizanju svijesti o vlastitim karakteristikama, na izgradnji vjetina
prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja, na razvoju vjetina donoenja racionalnih odluka
i svijesti da smo mi glavni krojai nae karijere.

13

2 YEP projekat
Voeni gore objanjenom paradigmom, GOPA YEP (Youth Employment Program) i proMENTE
socijalna istraivanja pripremili su pilot projekat obuke uenika srednjih kola za odabir zanimanja i
razvoj karijere.

2.1 Pretpostavke na kojima je baziran projekat

2.1.1 Nova paradigma u savjetovanju za odabir zanimanja i razvoj karijere
Ovaj projekat podrava osnovne pretpostavke modernih teorija o razvoju karijere. U samom radu sa
uenicima vie nije vano da mi za njih izaberemo zanimanje koje najvie odgovara njihovim
rezultatima na testovima, pri tome tretirajui uenika kao iskljuivo primaoca ove informacije i
suavajui mu izbore i vidike kako sve moe razvijati karijeru.
2.1.1.1 Modularni pristup
Kompletan projekat obuke je osmiljen je kao niz od 20 radionica podijeljenih u tri modula:
Upoznajmo sebe, Upoznajmo radne i obrazovne mogunosti, te Metode i tehnike aktivnog traenja
posla.
Prvi modul nazvan je Upoznajmo sebe. Glavni cilj ovog dijela je pomo uenicima da steknu uvid u
vlastite snage i karakteristike bitne za odabir zanimanja i razvoj vlastite karijere. Sadri jedinice koje
se odnose na upoznavanje vlastitih sposobnosti, vrijednosti i profesionalnih interesa. U ovom dijelu
uenici sebe upoznaju uglavnom kroz popunjavanje upitnika i testova, odnosno kroz samoprocjene i
vrnjake procjene. Svrha svih upitnika i testova u ovom modulu je da uvedu uenika u razmiljanje o
samom sebi, a nikako da daju konane dijagnoze. Njihova namjena je prije svega poticanje uenika na
promiljanje o vlastitim snagama i osobinama.
Drugi modul odnosi se vie na okolinu, odnosno na svijet studiranja i rada i nazvan je Upoznajmo
radne i obrazovne mogunosti. U ovom dijelu uenici imaju priliku da kroz tri osmiljene podcjeline
Studiranje, Rad i Volonterizam uvide prednosti i nedostatke svih opcija koje imaju u okviru
nastavka razvoja svoje karijere nakon srednje kole.
U treem modulu koji je nazvan Metode i tehnike aktivnog traenja posla uenici se upoznaju i
vjebaju kljune elemente uspjene potrage za poslom. Ue i pripremaju svoju biografiju, uviaju
vanost neformalnih veza u pronalasku posla, te vjebaju sve elemente intervjua kao kritinog dijela u
dobivanju zaposlenja.
Prednost modularnog u odnosu na uniformni pristup je omoguavanje voditeljima radionica da koriste
one dijelove programa koji najvie odgovaraju publici (u ovom sluaju uenicima), da stavlja vie
akcenta na pojedine jedinice, ili pak da u radu i ne koristi one jedinice za koje smatra da nisu od koristi
njegovim sluaocima. Na primjer, ukoliko se radi u grupi uenika iz gimnazije, onda akcenat
stavljamo vie na razvoj vjetina prikupljanja informacija i donoenja odluka o nastavku kolovanja, a
manje na vjetine aktivnog traenja posla.

14

2.1.1.2 Ukljuivanje nastavnika u proces savjetovanja

Glavni nosioci aktivnosti u ovom projektu bili su predmetni nastavnici. Svaka kola je odredila
nastavnike koji su u okviru svojih predmeta izvodili neke ili veinu radionica. Ukljuivanje nastavnika
u proces profesionalne orijentacije ima mnogostruke prednosti:

Poveava broj zaposlenih koji rade na profesionalnoj orijentaciji. Ranije je uglavnom

samo pedagog kole bio zaduen za ove aktivnosti (koje su ukljuivale uglavnom
testiranja i davanja povratnih informacija o rezultatima testiranja). Danas, kada
profesionalna orijentacija ukljuuje nemjerljivo iri dijapazon aktivnosti koje se provode
sa uenicima, te podrazumijeva ukljuivanje uenika u ove aktivnosti od samog poetka
kolovanja, jednostavno je nemogue oekivati da pedagoka sluba moe da pokrije sve
potrebe. S druge strane, uspjeno zapoljavanje i razvoj karijere je jedan od glavnih ciljeva
obrazovanja i obrazovnih sistema, tako da sticanje kompetencija za cjeloivotni razvoj
karijere treba da bude jedan od ciljeva poduavanja svih predmeta. Ukljuivanje
nastavnika u ove procese podie se i njihova svjesnost o vezi izmeu njihovog predmeta i
budue karijere mlade osobe, te naglaavaju drutvene implikacije kvalitetnog
poduavanja. Drugim rijeima, nastavnici postaju vie svjesni koliko njihov rad sa
uenicima oblikuje i proiruje budue opcije razvoja karijere.
Radioniki tip rada se razlikuje od uobiajenog predavanja, te se nastavnicima omoguava
sticanje i razvijanje dodatnih vjetina, to poveava kvalitet njihovog djelovanja na
trenutnom radnom mjestu i njihovu zapoljivost na tritu rada.
Interakcija nastavnika i uenika u radionicama, pri emu se naueno ne evaluira i ne daju
se ocjene, daje nove mogunosti upoznavanja jednih sa drugima, prepoznavanja uenikih
karakteristika, te poboljanja odnosa nastavnik uenik i u tipinom razrednom okruenju

2.1.1.3 Koritenje interaktivnih metoda poduavanja

Kompletan rad sa uenicima baziran je na interaktivnim metodama poduavanja. Naravno, nemogue
je izbjei dio u kojem nastavnik objanjava glavne koncepte i motivira uenike da o njima razmiljaju,
ali najvei dio rada izvode sami uenici kroz diskusije u velikoj ili malim grupama, prezentacije,
igranje uloga i domae zadae. Ovakav nain uenja omoguava uenicima da savladaju praktine
vjetine koje e kasnije lako implementirati, da aktivno misle tokom itave radionice i samim tim da
steknu mnogo bolji uvid u materiju negoli je to sluaj kod klasinih predavanja. Vana prednost
ovakvog rada je i ta to uenik nije preputen sam sebi nego ima nastavnika kao voditelja i
moderatora.
Veina jedinica sadri pitanja o kojima uenici treba da diskutuju i vjebi u kojima se zahtjeva davanje
povratne informacije svojim kolegama. Na taj nain uenici stiu vrlo bitne vjetine koje poslodavci
trae a to je sluanje drugog, timski rad i vjetina davanja povratne informacije i vjetina primanja
povratne informacije. Ovaj projekat je bio dizajniran tako da potie uenike da budu to
konstruktivniji i otvoreniji, to je podjednako vano kao i uenje o sebi i metodama aktivnog traenja
posla.

15

2.2 Provoenje projekta

2.2.1 Priprema prirunika za provoenje radionica
Komponenta 1 projekta YEP imala je za cilj podizanje kapaciteta uenika srednjih kola za
kompetentno i informirano donoenje odluka vezanih za nastavak kolovanja i traenje posla.
Taj proces izgradnje kapaciteta odvijao se kroz odravanje radionica tokom itave kolske
2010/2011 godine u 6 srednjih strunih kola sa podruja Bosne i Hercegovine. U projektu je
uestvovalo 6 kola:

Mjeovita srednja kola Graanica

Srednja kola Prnjavor
Graevinsko geodetska kola Tuzla (etverogodinja zanimanja)
Srednja tehnika kola Brko
Srednjokolski centar Milorad Vlai Vlasenica
Srednja kola Rogatica

Komponenta 1 imala je nekoliko faza:

Februar Juli 2009: Kvalitativno istraivanje potreba i miljenja poslodavaca i uenika o
profesionalnoj orijentaciji
U ovoj fazi provedeno je fokus grupno ispitivanje potreba i miljenja poslodavaca i uenika o
trenutnom stanju profesionalne orijentacije u kolama, kolike su njene potrebe, to se oekuje od
zaposlenika te koje su perspektive zapoljavanja uenika nakon srednje kole. Na osnovu rezultata
istraivanja pripremljen je izvjetaj, a rezultati su iskoriteni za pripremu narednih faza u projektu.
Septembar 2009 Januar 2010 Priprema Prirunika za radionice o izboru zanimanja i razvoju
karijere
Na osnovu teorijskih pretpostavki i dosadanjih iskustava u profesionalnoj orijentaciji za uenike,
struni tim proMENTE-a je pripremio Prirunik za radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere.
Glavni prirunik sa nastavnim pripremama i materijalima za rad namijenjen je nastavnicima, dok je za
uenike pripremljena verzija za uenike sa svim potrebnim materijalima i dodatnim uputama kako
samostalno raditi na razvoju kompetencija za cjeloivotno upravljanje karijerom.
Sadraj prirunika prati modularni pristup programu i sadri tri sekcije: Upoznajmo sebe, Upoznajmo
radne i obrazovne mogunosti, te Metode i tehnike aktivnog traenja posla. U svakoj sekciji nalaze se
jedinice za obradu, ukupno 20 jedinica. Zahvaljujui modularnom pristupu i fleksibilnosti jedinica,
ovaj prirunik omoguava nastavnicima da biraju lekcije koje e obraivati sa uenicima u zavisnosti
od njihovih potreba, da nekim lekcijama posvete vie asova, a nekima manje, te da same sadraje
prilagode stepenu kolovanja uenika (trogodinje ili etverogodinje).
Mart 2010 Radionica sa ciljem evaluacije Prirunika za radionice o izboru zanimanja i razvoju
karijere
Nakon pripreme Prirunika, odrana je radionica sa zvaninicima kola, Ministarstava i Prosvjetno
pedagokih zavoda iz regija u kojima se nalaze smjetene pilot kole. Na radionici je prvo prezentiran
okvirni teoretski i istraivaki koncept na kojem se bazirala izrada prirunika, potom je prezentiran

16

format i sadraj prirunika. Nakon prezentacije, uesnici su dobili zadatak da u manjim grupama
pregledaju Prirunik i daju svoje ocjene. Njihovi komentari su iskoriteni za dodatno usavravanje
Prirunika.
April 2010 Septembar 2010 Pripremanje plana evaluacije i obuka nastavnika za rad sa uenicima
u radionicama za izbor zanimanja i razvoj karijere
U periodu od kraja kolske 2009/2010 do poetka 2010/2011 pripremljen je plan evaluacije projekta (u
daljnjem tekstu) te provedeno 6 jednodnevnih obuka nastavnika u svim kolama uenicama pilot
projekta o provoenju radionica.
Septembar 2010 Maj 2010 provoenje radionica i evaluacije u kolama
Sa poetkom kolske 2010/2011 poelo se i sa provoenjem radionica po kolama. U svim kolama
pilot projekta po jedan kabinet opremljen je za radioniki tip nastave te su se u njima uglavnom
provodile aktivnosti. Prije nego su nastavnici zapoeli sa procesom provoenja radionica proMENTE
tim je prikupio podatke za evaluaciju u pretest fazi.
Svaka kola je u skladu sa svojim potrebama odredila nastavnike i radionice koje e se provoditi u
toku kolske godine.
Maksimalan broj 45-minutnih radionica na kojima je jedan uenik mogao prisustvovati je 20. Dakle,
jedan uenik je mogao maksimalno provesti na radionicama 15 sati, to je ekvivalent dva puna radna
dana ili dvodnevnim radionicama koje se organiziraju u druge svrhe i za druge populacije. Takoer,
radionice su bile dio njihovog dnevnog rasporeda i nisu bile jedini fokus njihovog interesovanja (kao
to je to sluaj u nekim drugim okolnostima kada se slini sadraji pripremaju i provode sa drugim
populacijama i gdje se nastoji podii stepen njihovih kompetencija za razvoj karijere i njihova
zapoljivost).
U istom periodu (izmeu Septembra 2010 Maja 2011 godine) obavljene su i dvije posjete kolama u
cilju uvida u dosadanjoj implementaciji programa, kao i pruanju podrke i pomoi nastavnicima i
pedagozima ukljuenim u proces implementacije. Prva posjeta je obavljena u novembru i decembru
2010. godine, a druga u martu 2011.
Maj 2011 posttest faza evaluacije
U maju 2011 prikupljeni su evaluacijski podaci nakon zavrenih radionica kako bi se mogao ispitati
uticaj radionica na razvoj kompetencija kod uenika koji su proli kroz program obuke.

17

3 Evaluacija programa obuke uenika za odabir

zanimanja i razvoj karijere
Osnovni ciljevi provedenih radionica su bili:

Upoznavanje vlastitih vjetina, sposobnosti, interesa i vrijednosti

Upoznavanja sa svijetom studiranja, rada i volontiranja
Uenje kako se prikupljaju informacija i donose odluke vezane za nastavak kolovanja
i karijere
Uenje pisanja biografije i popratnog pisma
Uenje o nainima stvaranja neformalnih kontakata potrebnih za prikupljanje
informacija o radnim mjestima i zapoljavanje
Uenje kompetencija potrebnih za uspjean prolazak na selekcijskom intervjuu

Radionice koje su provedene sa uenicima kroz pruanje informacija i diskusije na odreenu temu
trebale su da kod uenika dovedu do promjena u kljunim psiholokim varijablama:
1. poznavanje vlastitih karakteristika
2. stepen percipirane samoefikasnosti (osjeaja da osoba moe postizati zadane ciljeve i
savladavati prepreke na putu njihovog ostvarivanja)
3. motivaciju za traenjem posla
4. stepen odlunosti u donoenju odluka o nastavku kolovanja ili zapoljavanja
5. doivljaja da svojim ivotom najvie upravljamo mi sami (unutarnji vs vanjski lokus
kontrole).
U skladu s tim definirani su sljedei indikatori promjene u kljunim varijablama:
Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada
Indikator 1: Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi,
kvaliteta davanja i primanja povratne informacije)
Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traenje posla
Indikator 3: Odlunost u donoenju odluka o zanimanju i razloga za neodlunost
Indikator 4: Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta
Indikator 5: irina u percepciji potencijalnih poslova
Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetnim upravljanjem karijerom
Indikator 6: Znanje o tome to su sposobnosti
Indikator 7: Znanje o tome to su vjetine
Indikator 8: Znanje o tome to su profesionalni interesi6
Indikator 9: Znanje o tome to su vrijednosti 7
6

Zbog malog broja uenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o profesionalnim interesima nisu
raene analize razlike izmeu grupa u pretestu i posttestu
7

Zbog malog broja uenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o vrijednostima nisu raene
analize razlike izmeu grupa u pretestu i posttestu

18

Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donoenje odluke o fakultetu

Indikator 11: Znanje o strategijama traenja informacija o fakultetu
Indikator 12: Znanje o strategijama traenja posla
Indikator 13: Poznavanje strukture biografije
Psiholoke karakteristike
Indikator 14: Lokus kontrole
Indikator 15: Objektivnost / realitet u oekivanjima
Indikator 16: Otpornost na odbijanja
Oekivani nalazi su da e radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere dovesti do promjena kod
uenika i to:

da e imati kvalitetniju procjenu sebe i svojih karakteristika

da e se kod uenika poveati osjeaj kompetentnosti u vjetinama aktivnog traenja
posla
da e biti odluniji u odabiru zanimanja i zadovoljniji svojim odlukama
da e biti vie informirani o vlastitima karakteristikama i svijetu rada i studiranja to
e smanjiti njihovu neodlunost oko daljnjeg odabira zanimanja
da e smanjiti i neodlunost kao osobinu
da e uvidjeti vanost donoenja odluka o izboru zanimanja u trenutku zavretka
srednje kole
da e nauiti da je potrebno vie informacija o fakultetima kako bi donijeli racionalnu
i informiranu odluku o nastavku kolovanja
da e nauiti o strategijama traenja informacija o fakultetima i poslovima
da e nauiti vie o pisanju biografije kao kljunog dokumenta za prijavu na posao
da e nauiti da su oni i njihove aktivnosti kljuni u razvoju karijere, a ne iskljuivo
vanjski faktori (unutarnji vs. vanjski lokus kontrole)
da e zadrati realitet u oekivanju prepreka, ali da e biti spremniji da se nose sa
preprekama i da ih prevazilaze

19

3.1 Cilj i zadaci evaluacije

Cilj evaluacije je bio procijeniti kvalitet materijala pripremljenih za radionice, odnosno njihovu
efikasnost u postizanju zadanih ciljeva.
Stoga su glavnih zadaci evaluacije bili procijeniti nivo znanja, vjetina i kompetencija uenika prije
poetka radionica i nakon zavretka radionica radi utvrivanja promjena koje su se dogodile kao
rezultat uea na radionicama.

3.2 Metoda evaluacije

3.2.1 Ispitanici
U evaluaciji je koriten kvantitativni pristup sa testiranjem prije i poslije odravanja radionica koji je
ukljuivao eksperimentalnu i kontrolnu grupu, te kvalitativno ispitivanje putem fokus grupa u
eksperimentalnim kolama nakon zavretka radionica.
Eksperimentalna grupa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio ukljuuje uesnike radionica kao opi
eksperimentalni uzorak, dok je drugi dio bio sastavljen od uenika iz dva razreda iz svake kole kao
dubinski eksperimentalni uzorak. Prvi uzorak opi eksperimentalni uzorak popunjavao je sljedee
upitnike: Upitnik opih pitanja, Profil odluke o zanimanju i procjenu vlastitih kompetencija, a njihovi
podaci su koriteni za procjenu tipinosti uzorka unutar dubinske eksperimentalne grupe (da li uzorak
u dubinskoj eksperimentalnoj grupi odraava stanje unutar eksperimentalne grupe). Dubinski
eksperimentalni uzorak je u sklopu ispitivanja imao i dio upitnika koji se odnosio konkretne obrazovne
ishode (na procjenu usvojenog znanja tokom radionica).
Spisak razreda koji su uestvovali kao dubinski eksperimentalni:
Mjesto
Vlasenica
Vlasenica

Obrazovni stepen
IV
IV

Brko
Brko
Prnjavor
Prnjavor
Graanica
Graanica
Graanica
Tuzla

III
IV
III
IV
III
IV
IV
III

Tuzla
Rogatica
Rogatica

IV
IV
IV

Zanimanje / zvanje
Gimnazija
Poljoprivreda i prerada hrane (Veterinarski tehniar)
Autoelektriar
Mainski tehniar
Obraivai metala rezanjem i limari
Trgovaki tehniar
Elektriar EU VET
Medicinska sestra - tehniar
Turistiki tehniar EU VET
Keramiar - teracer + Zidar - fasader (kombinovano
odjeljenje)
Graevinski tehniar
Gimnazija
Ekonomski tehniar

Br. uenika
22
19
19
12
13
32
20
20
28
20
28
23
23

U kontrolnoj grupi su bili uenici iz tri srednje strune kole sa podruja kojima pripadaju i
eksperimentalne kole i to:

Srednjokolski centar Milutin Milankovi Milii

Mjeovita srednja rudarska kola Tuzla
Gimnazija Prnjavor

20

3.2.2 Postupak
Uzorak uenika iz eksperimentalne i kontrolne grupe je prije poetka radionica popunio ulazne
upitnike. Po zavretku radionica uenici obje grupe su ponovo popunili set izlaznih upitnika koji su
sadravati ista pitanja kao i ulazni upitnici. Mjera promjene u njihovim kompetencijama bila je razlika
izmeu dvije vremenske take, kao i razlike izmeu eksperimentalne i kontrolne grupe prije i poslije
radionica.
Kako bi kontrolirali faktore koji mogu doprinijeti promjeni u kompetencijama, a nisu vezane za
radionice, uenici svih grupa su u posttestiranju bili pitani da li su u toku godine radili neto na
podizanju kompetencija veznih za cjeloivotno upravljanje karijerom.

3.2.3 Instrumenti
Instrumenti koji su davani i u pretestu i u posttestu:

Upitnik optih pitanja ovo je upitnik koji je sadravao pitanja vezana za individualne i
sociodemografske karakteristike ispitanika; skala Poznavanje sebe i procjena vlastitih
kompetencija za aktivno traenje posla, lokus kontrole, objektivnost/relalitet u oekivanjima i
otpornost na odbijanja Popunjavali su ga svi uenici iz eksperimentalne i kontrolne grupe.
Ovaj upitniku je mjerio indikatore 1,2, 14,15 i 16.
Profil odluke o zanimanju (Jones, 1988, adaptirala Husremovi, 2006) - ovo je upitnik koji
slui za dijagnosticiranje stepena u kojem je uenik donio odluku vezano za njegovu buduu
karijeru, zadovoljstvo tom odlukom i razloge zbog kojih je eventualno neodluan. Popunjavali
su ga svi uenici iz eksperimentalne i kontrolne grupe. Mjereni indikatori: 3,4 i 5.
Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloivotni razvoj karijere. Popunjavali su ga uenici u
dubinskom eksperimentalnom i u kontrolnom uzorku. Mjereni indikatori 6,7,8,9,10,11 ,12 i
13.

Instrumenti samo za posttest

Evaluacijski upitnik za radionice za eksperimentalnu grupu ovim upitnikom je ispitivano

zadovoljstvo kvalitetom radionica, sadrajem koji su prezentirani, nainom na koji su
moderatori radili na radionicama, te procjena koliko su radionice pomogle u podizanju
kompetencija za razvoj karijere. Uenici su popunjavali i dio koji se odnosi na ocjenu rada
nastavnika koji su u toku godine vodili radionice sa razredom.

21

Instrumenti za nastavnike

Poetna procjena i oekivanja nastavnika oekivanja nastavnika koliko e sa datim

materijalima moi postii ciljeve, ta su njihova oekivanja, poetna procjena kvaliteta
materijala
Evaluacijski upitnik za nastavnike ovaj upitnik bie podijeljen nastavnicima na kraju
polugodita u svrhu polugodita i na kraju godine kao zavrna evaluacija.

Instrumenti za procjenu kvalitete web stranice www.mojakarijera.com

Web upitnik za procjenu kvalitete, sadrajnosti i jednostavnosti upotrebe stranice

www.mojakarijera.com Upitnik e biti dostupan cijelo vrijeme evaluacije, odnosno, aktivnosti
stranice www.mojakarijera.com
Upitnik je dostupan na adresi http://www.mojakarijera.com/povratni_upitnik

3.2.4 Obrade podataka

Svi podaci su obraeni u SPSS ver18. U obradama podataka raene su sljedee analize:
Mjere deskriptivne statistike za sve grupe na pretestu i posttestu prosjene vrijednosti i odstupanja
(standardne devijacije).
Analize razlika promjena u ispitivanim grupama za analizu je koriten Generalni linearni model za
ponovljena mjerenja pri emu je kao glavni faktor podjela na grupe (kontrolna i eksperimentalna).
Osim glavnog faktora definiran je i dodatni faktor (ili kovarijata), a to je da li je uenik bio ukljuen u
jo neke dodatne aktivnosti vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere. Na taj nain kontroliran je
uticaj ovih aktivnosti kako bi se ispitalo da li je do promjene dolo zbog radionica ili je promjena
veim dijelom uvjetovana drugim aktivnostima.

22

3.3 Rezultati evaluacije

3.3.1 Opis uzoraka uesnika
U istraivanju je uestvovalo 6 pilot kola i tri kontrolne kole. U tabeli 1 dat je pregled broja uenika
po fazi istraivanja, grupi i koli.
Tabela 1 Pregled broja uenika po kolama, fazi istraivanja i grupi kojoj su pripadali

broj
37
340
135
154
42
45

broj
39
65
29
38
44
31

58
63
48

broj

broj
39
286
86
143
38
58

dubinska
eksperimentalna

eksperimentalna

kontrolna

kontrolna
broj
Graevinsko-geodetska kola Tuzla
JU MS Graanica
JU Tehnika kola Brko
Srednja kola Prnjavor
Srednja kola Rogatica
SC "Milorad Vlai" Vlasenica
SC " Milutin Milankovi" Milii
Gimnazija Prnjavor
Mjeovita srednja rudarska kola Tuzla

dubinska
eksperimentalna

2 posttest
eksperimentalna

1 pretest

broj
36
58
20
38
45
20

54
57
21

U pretestu uestvovalo je ukupno 1142 ispitanika, od ega je 640 (56%) njih mukih, a 502 (44%)
enska ispitanika. U posttestu uestvovalo je 977 ispitanika od ega je 550 mukih (56%) i 427
enskih ispitanika (44%). Treba napomenuti da nisu svi ispitanici koji su uestvovali u pretestu isti
kao i oni koji su uestvovali u posttestu. Znaajan broj uenika je popunjavao samo jedan dio
evaluacije (pretest ili posttest) jer nisu bili prisutni u koli za vrijeme prikupljanja podataka ili su u
sluaju posttesta ve zavrili sa nastavom. Broj ispitanika po spolu prikazan je u tabeli 2.
Pretest

Posttest

kontrolna

eksperimentalna

dubinska
eksperimentalna

ukupno

kontrolna

eksperimentalna

dubinska
eksperimentalna

ukupno

muki

broj
102

broj
396

broj
142

broj
640

broj
83

broj
350

broj
117

broj
550

enski

62

342

98

502

48

284

95

427

ukupno

164

738

240

1142

131

634

212

977

23

3.3.1.1 Sociodemografski podaci o ispitanicima

U fazi pretesta prikupljeni su podaci o sociodemografskim karakteristikama uesnika i njihovih
porodica. Uenici uglavnom potiu iz porodica u kojima roditelji imaju srednjekolsko obrazovanje i u
kojima je zaposlen otac ili oba roditelja. Status zaposlenosti roditelja (da li je zaposlen samo jedan ili
oba roditelja) dat je u sljedeoj tabeli:

Da li je
otac
zaposlen

Da li je majka zaposlena
Ne odnosi se na mene
(nema majke u
NE
domainstvu)
456
5
233
3

DA
257
59

DA
NE
Ne odnosi se na mene
(nema
oca
u
domainstvu)

Ukupno:

Ukupno
718
295

22

42

69

338

731

13

1082

27 uenika ive u jednoroditeljskom domainstvu (samo majka ili otac) sa zaposlenim roditeljem, dok
45 uenika ivi u jednoroditeljskom domainstvu sa nezaposlenim roditeljem. Petero djece ivi u
domainstvu bez ijednog roditelja.
Obrazovni status roditelja dat je u narednoj tabeli i to prema definiranim grupama (kontrolna,
eksperimentalna i dubinska eksperimentalna):

kontrolna

struna
sprema
oca

struna
sprema
majke

1 osnovna kola
2 srednja kola
3 via kola
4 visoka kola /
fakultet
5 magisterij
6 specijalizacija
7 doktor nauka
1 osnovna kola
2 srednja kola
3 via kola
4 visoka kola /
fakultet
5 magisterij
6 specijalizacija
7 doktor nauka
8 nije ila u kolu

eksperimentalna

broj
19
109
14

Procenat
(%)
11
64
8

broj
138
505
45

17

10

0
0
3
39
101
11

Procenat
(%)

dubinska
eksperimentalna
Procenat
(%)

18
67
6

broj
31
168
24

37

12

0
0
2
23
60
7

2
0
3
313
387
15

0
0
0
42
51
2

1
1
1
83
139
16

0
0
0
34
57
7

12

23

0
0
2
0

0
0
1
0

2
3
2
1

0
0
0
0

0
0
0
1

0
0
0
0

13
68
10

24

kontrolna

Da li je
otac
zaposlen
Da li je
majka
zaposlena
Da li je
drugi
iz
domainst
va
zaposlen

1 Da
2 Ne
3 Ne odnosi se na
mene
1 Da
2 Ne
3 Ne odnosi se na
mene
1 Da
2 Ne

eksperimentalna

broj
98
50

Procenat
(%)
58
30

broj
492
181

11

58
98

Procenat
(%)

dubinska
eksperimentalna
Procenat
(%)

65
24

broj
152
68

43

16

34
58

229
493

30
65

65
172

26
70

21

12

95

13

33

13

100

59

462

61

160

65

62
28

Indeks dobrobiti porodica definiran je sa 5 pitanja koja su se u ranijim ispitivanjima na slinim

populacijama pokazala kao najuspjeniji pokazatelji dobrobiti porodica: Da li u kui imate ve mainu,
Da li u kui imate kompjuter, Da li u kui imate klima ureaj, Da li u kui imate internet vezu i Da li
se u tvojoj kui griju sve prostorije tokom zime?

Ve maina
Kompjuter
Klima ureaj
Internet veza
Grijanje u svim prostorijama

Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne

kontrolna
Broj
Procenat
166
98,8%
2
1,2%
154
91,7%
14
8,3%
30
18,9%
129
81,1%
110
66,3%
56
33,7%
110
66,7%
55
33,3%

eksperimentalna
Broj
Procenat
738
98,4%
12
1,6%
646
86,5%
101
13,5%
83
11,3%
649
88,7%
466
62,8%
276
37,2%
450
60,2%
297
39,8%

dubinska
eksperimentalna
Broj
Procenat
243
98,8%
3
1,2%
224
91,4%
21
8,6%
23
9,6%
216
90,4%
151
62,4%
91
37,6%
161
65,4%
85
34,6%

Prosjeni indeks dobrobiti porodica na skali od 1 do 5 u kontrolnoj grupi iznosi 3,37; u

eksperimentalnoj grupi iznosi 3,17; a u dubinskoj eksperimentalnoj 3,26. Rezultati analize varijance
pokazuju da meu grupama nema razlika, odnosno da djeca dolaze iz porodica slinog
socioekonomskog statusa (F=2,647; p=0,071) to implicira da dubinska eksperimentalna grupa
prezentira itavu eksperimentalnu grupu, te da su kontrolna i dubinska eksperimentalna grupa
izjednaene po socioekonomskom statusu porodice.
Prosjean kolski uspjeh uenika u prva tri razreda srednje kole iznosi 3,75 u kontrolnoj grupi, 3,69 u
eksperimentalnoj grupi i 3,71 u dubinskoj eksperimentalnoj grupi. Izmeu prosjenog uspjeha u ove
tri grupe nema statistiki znaajnih razlika (F=0,349; p=0,706) to ukazuje da su uenici dubinske
eksperimentalne i kontrolne grupe izjednaeni po akademskom postignuu.

25

3.3.1.2 Kako su uenici birali srednju kolu?

Veina uenika izabrala je samostalno srednju kolu koju eli pohaati. Oko 30% njih imalo je i
pomo svojih roditelja, odnosno roditelji su uestvovali u donoenju odluke. Samo mali procenat od
3% je imalo pomo pedagoga ili psihologa u koli, a njih oko 7% konsultiralo je i druge osobe iz svoje
okoline ili je pod uticajem proksimalnih vanjskih faktora biralo kolu ( tipini odgovori u ovom
sluaju su da nije bilo opcija ili smjera koje je uenik elio da upie u njegovoj okolini). Od drugih
osoba to su najee lanovi ire obitelji (dede, bake, ujaci, tetke), prijatelji ili starije kolege. U
odgovorima nema zabiljeenih osoba kao to su poslodavci ili druge osobe direktno zainteresirane za
kadar koji se koluje u njihovom okruenju.
U narednoj tabeli dat je pregled broja uenika koji su koristili razliite strategije pri odabiru srednje
kole.
sam odluio
roditelji uestvovali
nastavnici i pedagozi
neko drugi

NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA

Broj
69
1027
494
213
588
19
574
41

Procenat
6,3%
93,7%
69,9%
30,1%
96,9%
3,1%
93,3%
6,7%

Vidimo da su uenici nakon zavrene osnovne kole najveim brojem preputeni samostalnom
odluivanju kada je u pitanju izbor srednje kole, te da je procenat djece koja dobiju savjet ili pomo o
strane kvalificiranijih osoba kao to su pedagozi u osnovnim kolama izuzetno nizak (samo oko 3%).
Analiza razlika strategija odabira srednje kole meu grupama pokazuje da su unutar kontrolne grupe
uenici ee koristili roditelje i druge kao pomo. Razlog ove razlike je najvjerovatnije injenica da je
jedna od kontrolnih kola ona koja pripada srednjem opem obrazovanju gimnazijama u koje se
obino upisuju uenici koji namjeravaju nastaviti kolovanje nakon zavrene srednje kole, te u
dugorono planiranje ee ukljuuju roditelje i osobe iz okruenja.
3.3.1.3 Neformalno obrazovanje i slobodno vrijeme
Veina uenika osim to je ukljuena u formalno obrazovanje nije ukljuena i u neki od vidova
neformalnog obrazovanja. Samo oko 7 % uenika pohaalo je neke dodatne kurseve. Ti kursevi su
uglavnom kursevi stranih jezika (engleski, njemaki, italijanski, arapski), kursevi za rad na raunaru
informatiki kursevi, sekcije iz matematike, umjetnike sekcije, dok su dvije uenice iz Graanice
prijavile da su bile dio neformalnog obrazovanja u projektu Konica.
Mnogo vei procenat djece je radilo neki plaeni posao (oko 40% njih). Ti plaeni poslovi najee
podrazumijevaju: berba voa i poljoprivredni radovi, fiziki poslovi (utovar i istovar, drugi
nadniarski poslovi nekvalificiranog tipa), graevinski poslovi (rad kao pomonik ili fiziki radnik na
graevini, poumljavanje, kuni poslovi (uvanje djece ili ienje kue), rad u ugostiteljskim
objektima kao konobari ili u trgovinama kao trgovci, pomona radna snaga u frizerskim salonima, te
kao ispomo u porodinom biznisu (uzgoj gljiva, rad u birou). Od ostalih poslova tu su promotorski
poslovi, rad unutar razliitih kampanja nevladinih organizacija i stranaka, te informatiki poslovi i
elektriarske popravke. Oko 10 uenika navelo je da se profesionalno bave sportom ili su sportske

26

sudije, a njih 6 se bave profesionalno pjevanjem ili sviranjem. Posao koji je djevojkama relativno
atraktivan je posao promotorica i akviziterskih prodavaica kozmetike.
Preko polovine uenika (57%) je prijavilo da ima neki hobi kojim se bavi u slobodno vrijeme. Najvei
broj njih se bavi nekim sportom. Muki se uglavnom bave fudbalom i koarkom, te rukometom i
borilakim sportovima, dok kod djevojaka to je vie odbojka. Drugi najzastupljeniji hobi je muzika,
bilo sluanje muzike, pjevanje ili sviranje. Relativno popularan hobi je i folklor, moderni ples, pisanje
pjesama ili pria i itanje knjiga. Znaajan broj uenika kao hobi ima i rad na raunaru (ali uglavnom
igranje igrica, internet socijalne mree), lov i ribolov, te kolekcionarstvo (sakupljanje odreene vrste
predmeta). Vidimo da su hobiji kojima su mladi okupirani ipak uglavnom rekreativnog karaktera i za
mali broj njih mogu biti u funkciji izbora budueg zanimanja ili karijere. S druge strane, ohrabruje
injenica da je 57% mladih izjavilo da ima neki hobi,a da je za njih oko 50% to konstruktivan nain
provoenja slobodnog vremena.

Da li si pohaao neke dodatne kurseve?

Da li si radio neki plaeni posao?
Da li ima neki hobi?

Broj
72
1062
466
689
648
475

DA
NE
DA
NE
DA
NE

Procenat
6.3%
93.7%
40.3%
59.7%
57.7%
42.3%

U posttestu smo pitali uenike da li su u posljednjih godinu dana, koliko je trajao program radili neki
plaeni posao, pohaali neke dodatne kurseve kako bi poveali svoje anse za zapoljavanje ili upis na
fakultet te da kako su provodili svoje slobodno vrijeme.

Da li je u toku godine radio neki plaeni posao?

Da li je u toku godine pohaao neki kurs?

DA
NE
DA
NE

Broj
273
699
52
925

Procenat
28.1%
71.9%
5.3%
94.7%

Vidimo da je u toku zavrne kolske godine opao broj uenika koji su radili neki posao, to je
razumljivo jer veina poslova kojim se oni bave je privremenog ili sezonskog karaktera (roditelji ne
izlau djecu pretjeranom naporu tokom same kolske godine). Znaajno manji broj uenika je u toku
godine pohaao i neke kurseve. Veinom su to kursevi stranih jezika, s tim to se primijeti tendencija
da se u zavrnoj godini uenici vie ukljuuju u djelovanje omladinskih agencija te neki od njih
prolaze kurseve za volonterski rad (dvije uenice), kurseve rukovoenja (jedna uenica),
prezentacijske vjetine, seksualno i reproduktivno zdravlje (jedna uenica) te obuka za rad na
prevenciji vrnjakog nasilja (jedan uenik). Desetak uenika je polagalo vozaki ispit.
Od plaenih poslova to su uglavnom oni koje su uenici i ranije radili kao to su berba sezonskog
voa, fiziki poslovi, pomaganje u porodinom biznisu, cijepanje drva, rad u ugostiteljskim objektima
kao konobari, promotorski i trgovaki poslovi, bavljenje muzikom (pjevanje i sviranje) i sportom.

27

3.3.1.4 Da li namjeravaju upisati fakultet?

Od ukupnog broja uenika u pretestu (N=1168), njih 1136 je odgovaralo na pitanje da li ele upisati
fakultet. Njih 65% je reklo da eli, a njih oko 35% je reklo da ne eli. U posttestu, od ukupnog broja
od 1008 uenika, njih 988 je odgovaralo na pitanje da li ele upisati fakultet. Njih 62% je izjavilo da
eli, dok oko 38% njih je izjavilo da ne eli.
Rezultati analize stabilnosti ove odluke koji su raeni na ispitanicima koji su odgovorili na pitanje i u
pretestu i u posttestu pokazuje da su odluke uenika koje su imali na poetku godine vrlo stabilne,
odnosno da mali broj njih mijenja miljenje o studiranju tokom zavrne godine srednje kole.
Da li namjerava upisati fakultet?
posttest
Da
Ne
Da
250
36
pretest
Ne
12
104
Ukupno
262
140

Ukupno
286
116
402

Od ukupno 402 uenika koji su odgovorili na ovo pitanje i u pretestu i u posttestu vidimo da njih 354
(88%) nije mijenjalo svoju odluku, dok je samo 12% promijenilo svoju odluku. Njih 36 je prema
odgovoru odustalo od upisa fakulteta, dok je njih 12 odluilo da ipak studira.
3.3.1.5 Dodatne aktivnosti vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere na kojima su uenici
uestvovali
Osim radionica koje su organizirane u sklopu pilot projekta GOPA YEP uenici su bili ukljueni i u
druge aktivnosti koje su imale za cilj profesionalno informiranje i savjetovanje za odabir zanimanja.

Kontrolna
procenat
od
Broj
ukupnog
broja
(%)
Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj
zajednici o budunosti
Razgovarali smo sa razrednim starjeinom
na odjeljenskoj zajednici o budunosti
Imali smo lekcije u nekim predmetima
vezano za odabir zanimanja, traenje posla
ili upisa fakulteta
Imali smo testiranja sa pedagogom
Iao sam kod nekog savjetnika
Radio
sam
testove
profesionalne
orijentacije na internetu
Traio sam informacije o zanimanjima po
internetu
Ili smo u posjete fakultetima

Dubinska
eksperimentalna
procenat
od
Broj
ukupnog
broja
(%)

Eksperimentalna
procenat
od
Broj
ukupnog
broja
(%)

22

16

210

32

97

45

40

30

331

51

110

51

43

32

227

35

86

40

4
4

3
3

94
14

14
2

74
7

34
3

18

13

44

22

10

40

30

223

34

78

36

32

24

41

28

Dolazili su neki fakulteti da nam se

prezentiraju
Ili smo u posjete nekim firmama
Neto drugo

55

41

208

32

86

40

13
3

10
2

80
7

12
1

44
0

20
0

Rezultati pokazuju da je vei broj djece u eksperimentalnoj i dubinskoj eksperimentalnoj grupi bio
ukljuen u tipine informativno savjetodavne aktivnosti kao to su razgovori sa pedagogom,
razrednim starjeinom, te u testiranja sa pedagogom negoli su to djeca u kontrolnoj grupi. Vjerovatni
razlog ovoj razlici lei upravo u uvoenju radionica kao kontinuirane aktivnosti koja je potakla i
nastavnike i pedagoge na pojaanu aktivnost oko profesionalne orijentacije.
Moe se rei da uvoenje sistemskih aktivnosti koje su jasno deklarirane kao profesionalna
orijentacija i koje imaju kontinuitet u provoenju dovodi i do dodatne mobilizacije institucionalnih
resursa kao i podizanja individualne motivacije nastavnika i pedagoga za dodatnim aktivnostima koje
su djeci potrebne u kljunom periodu za odabir zanimanja i razvoj karijere.
Od ostalih aktivnosti koje su provoene sa uenicima, najee su posjete fakulteta i prezentacije
njihovih programa, te lekcije u nekim predmetima vezane za odabir zanimanja, traenje posla ili upisa
fakulteta.
Od individualnih proaktivnih ponaanja kojim uenici nastoje da odaberu svoje zanimanje i buduu
karijeru najee je potraga za informacijama o zanimanjima na internetu. Oko treina djece u
kompletnom uzorku traila je informacije na internetu, a oko 10% djece je radilo testove profesionalne
orijentacije na internetu. Ovo ukazuje da je razvoj online informativnih servisa kao i online
savjetovanja za odabir zanimanja prostor koji u budunosti treba da bude to vie iskoriten za
savjetodavni rad sa uenicima (ali i drugim populacijama).

3.3.2 Priprema podataka za obradu zavisni uzorak

Nakon pripreme baze i uparivanja uzorka za ponovljena mjerenja iz baze su izbaeni dodatno 204
sluaja (oko 10%) zbog nepotpunih podataka tako da je za uparivanje podataka ostalo 2021 popunjeni
upitnik.
Restrukturiranjem podataka upareno je 476 uenika ispitanika koji su imali pravilno popunjene
identifikacijske podatke i u pretestu i u postestu te su njihovi podaci koriteni za analizu promjena do
kojih se dolo usljed sistematskog rada na profesionalnoj orijentaciji kroz radionice u 2010/2011
godini.
Pregled broja uenika koji su uestvovali i u pretestu i u posttestu sa jednakim identifikacijskim
podacima (zavisni uzorak):
Broj uenika sa
uparenim podacima

Kontrolna
Eksperimentalna
Dubinska eksperimentalna
Total

60
296
120
476

Procenat od ukupnog
broja uenika koji su
uestvovali u
istraivanju u pretestu
35,5%
39,3%
48,8%

Procenat od ukupnog
broja uenika koji su
uestvovali u
istraivanju u posttestu
44,4%
45,3%
55,3%

29

U analizama indikatora kompetencija za upravljanje karijerom koriteni su podaci upravo ove grupe
ispitanika koji imaju uparene rezultate iz pretesta i posttesta i koji su tretirani kao zavisni uzorak.

3.3.3 Analiza promjena na indikatorima kompetencija za upravljanje karijerom

Kao indikatori koji su koriteni za mjerenje promjena uenikih kompetencija za upravljanje karijerom
koritene su sljedee varijable:

Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada

Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi, kvaliteta
davanja i primanja povratne informacije)
Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traenje posla
Odlunost u donoenju odluka o zanimanju i razloga za neodlunost
Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta
irina u pristupu usklaivanja sebe i svijeta rada - Broj poslova koje moe obavljati

Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetom upravljanje karijerom

Znanje o tome to su sposobnosti
Znanje o tome to su vjetine
Znanje o tome to su profesionalni interesi
Znanje o tome to su vrijednosti
Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donoenje odluke o fakultetu
Znanje o strategija traenja informacija o fakultetu
Znanje o strategijama traenja posla
Poznavanje strukture biografije

Psiholoke karakteristike
Lokus kontrole
Objektivnost / realitet u oekivanjima
Otpornost na odbijanja

Za sve varijable analizirane su promjene u razlikama izmeu dubinske eksperimentalne grupe i

kontrolne grupe prije radionica (pretest) i poslije radionice (posttest). Kako bi kontrolirali uticaj drugih
aktivnosti kojima je kontrolna grupa bila izloena tokom kolske godine, a koje su mogle dovesti do
promjena u njihovim kompetencijama u posttestu je jedno od pitanja za kontrolnu grupu bilo Da li ste
uestvovali na nakoj radionici?.

30

3.3.3.1 Poznavanje sebe i svijeta rada

Indikator 1: Percepcija sebe i svojih karakteristika
Ovaj indikator predstavlja u kojoj mjeri uenici smatraju da poznaju svoje sposobnosti, interese,
vjetine i kompetencije u davanju i primanju povratnih informacija. Odreen je kao prosjek na skali od
1 do 4 na pitanjima:
1.
2.
3.
4.

Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti

Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi
Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati vjetine koje posjedujem
Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o njenom radu na nain da se
ona ne uvrijedi i da je shvati kao dobronamjernu.
5. Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne
doivljavam je kao napad na moju linost.
Ova skala dizajnirana je za potrebe ovog istraivanja od strane proMENTE tima.
Analize razlika izmeu dubinske eksperimentalne i kontrolne grupe ukazuju da nije dolo do promjene
u percepciji sebe prije i nakon radionica. Izmeu grupa nema razlika ni prije ni poslije radionica.
Rezultati ukazuju da i druge aktivnosti koje su provoene unutar ispitivanog perioda nisu znaajno
doprinijele promjeni u percepciji vlastitih karakteristika.
Prosjene vrijednosti za obje grupe date su u tabeli:
Prosjena vrijednost

st. devijacija

Kontrolna

3,004

,34304

53

Eksperimentalna

3,074

,40919

338

Kontrolna

2,97

,38537

53

Eksperimentalna

3,08

,40488

338

Grupa

Percepcija sebe u pretestu

Percepcija sebe u posttestu

Na osnovu prosjenih vrijednosti moe se rei da uenici i jedne i druge grupe smatraju da dobro
poznaju vlastite karakteristike jer se njihove prosjene vrijednosti kreu oko 3 na skali od 1 do 4 (pri
emu je 3 slaem se, a 4 u potpunosti se slaem).
Na osnovu rezultata dva mjerenja moemo zakljuiti:

Da uenici smatraju da dobro poznaju vlastite karakteristike

Da radionice nisu znaajno doprinijele promjeni percepcije vlastitih karakteristika niti
su dovele do poveanja razlike izmeu kontrolne i eksperimentalne grupe.

31

Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traenje posla

Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traenje posla mjereno je skalom sa 6 pitanja preuzetom iz
evaluacijskog prirunika koji se koristi za procjenu uspjeha radionica za aktivno traenje posla TIMS
(program adaptirao proMENTE, 2006). Skala mjerenja je od 1 do 5 pri emu je 1 nimalo uspjean, a
5 jako uspjean.
Pitanja u skali su:
1. Pravljenju dobre liste vjetina koje imam i koje se mogu iskoristiti da naem posao
2. Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bi saznao o moguim poslodavcima
kojima su potrebne moje vjetine
3. Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bih saznao za mogua radna mjesta
koja mi odgovaraju
4. Pisanju dobre prijave za posao i biografije
5. Kontaktiranju i ubjeivanju poslodavca da me uzme u obzir kao radnika na nekom
radnom mjestu
6. Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru /
intervjuu za posao
Prosjene vrijednosti jedne i druge grupe prikazane su u tabeli:

Procjena kompetencija za aktivno

traenje posla u pretestu
Procjena kompetencija za aktivno
traenje posla u posttestu
Izvor
pretest_posttest
pretest_posttest
drugeekativnosti
pretest_posttest
grupanumeric2

Grupa
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna

Pretest/posttest

Suma
kvadrata

Prosjena vrijednost
3,3274
3,2946
3,2604
3,4050

st. devijacija
,72427
,75971
,65705
,65380

Prosjeni
kvadrat

stupnjevi
slobode

N
53
337
53
337

Znaajnost

Linear
Linear

,192
,184

1
1

,192
,184

,701
,672

,403
,413

Linear

,641

,641

2,337

,127

Prosjene vrijednosti ukazuju da uenici uglavnom smatraju da su prosjeno uspjeni u kljunim

vjetinama aktivnog traenja posla. Analiza promjena u grupama prema procjeni kompetencija za
aktivno traenje posla ukazuje da nije dolo do statistiki znaajnih promjena znaajnog porasta
procjene kompetencija niti u eksperimentalnoj niti u kontrolnoj grupi. Ipak, promjene u prosjenim
vrijednostima po grupama u dvije vremenske take mjerenja pokazuju tendenciju blagog pada
osjeaja kompetentnosti za traenje posla u kontrolnoj grupi, dok je eksperimentalnoj grupi primjetna
tendencija blagog porasta osjeaja kompetentnosti za traenje posla.

32

Kada je u pitanju indikator 2 percepcija vlastitih kompetencija za aktivno traenje posla moemo
zakljuiti:

Uenici i jedne i druge grupe smatraju da su prosjeno uspjeni u aktivnostima

aktivnog traenja posla
Radionice jesu doprinijele da se u eksperimentalnoj grupi javi trend porasta procjene
kompetencija za aktivno traenje posla, dok je u kontrolnoj grupi primjetna tendencija
pada. Moe se rei da se radionice pokazuju potencijal da kod uenika, u kritinom
periodu kada izlaze iz srednje kole i kada im predstoji jedna od najznaajnijih
prekretnica u razvoju karijere, odre i poboljaju osjeaj kompetentnosti za aktivno
traenje posla.

Indikator 3: Odlunost u donoenju odluka o zanimanju i razloga za neodlunost

Odlunost u donoenju odluka i razlozi za neodlunost mjereni su upitnikom Profil odluke o
zanimanju (Jones, 1988, adaptirala Husremovi,2006). Ovaj upitnik u bosanskohercegovakoj verziji
ima tri poetna pitanja koja se odnose na procjenu stepena odluka do koje je uenik doao u odabiru
zanimanja, te razloga za neodlunost koji su podijeljeni u tri kategorije: Razlozi koji se odnose na
nepoznavanje sebe i svijeta rada i obrazovanja; neodlunost kao crta linosti i Neodlunost koja
proizilazi iz percepcije uenika da mu u trenutku popunjavanja upitnika nije vano donijeti takvu
odluku (Percepcija vanosti odluke). Skala mjerenja je od 1 do 5 pri emu je 1 u potpunosti se ne
odnosi na mene, a 5 u potpunosti se odnosi na mene.
Prosjene vrijednosti pitanjima i skalama Profila odluke o zanimanju za kontrolnu i dubinsku
eksperimentalnu grupu date su u tabeli:
Pitanje:
Stepen odlunosti u odluci o buduem zanimanju i zadovoljstvo
odlukom
Razlozi za neodlunost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i kolovanja
Razlozi za neodlunost:neodlunost kao crta linosti
Razlozi za neodlunost:percepcija vanosti odluke

Kontrolna
Pretest
Posttest
10,51
10,17
3,63
2,29
1,66

3,34
2,49
2,06

Eksperimentalna
Pretest Posttest
10,19
10,97
3,44
2,56
2,08

3,35
2,54
2,09

Analiza razlika u promjenama na stepenu odlunosti pokazuje da postoje znaajni efekti unutar
pojedinih grupa, odnosno da je, kod kontroliranog uticaja drugih aktivnosti, u eksperimentalnoj grupi
dolo do znaajnog porasta stepena odlunosti o buduem zanimanju i zadovoljstva tom odlukom, dok
je u kontrolnoj grupi dolo do pada stepena odlunosti.
stupnjevi
slobode
1
1

Prosjeni
kvadrat
7,404
3,122

Znaajnost

Linear
Linear

Suma
kvadrata
7,404
3,122

1,595
,673

,207
,413

Linear

26,077

26,077

5,618

,018

Izvor

Pretest/posttest

Pretest/posttest
Pretest/postest*druge
aktivnosti
Pretest/posttest*grupa

Dakle, radionice su doprinijele da uenici donesu odluku o nastavku svoje karijere te da tom odlukom
budu zadovoljniji nego to su bili prije radionica.

33

Analiza razloga za neodlunost koji se tiu nepoznavanja sebe i svijeta rada i obrazovanja pokazuju da
je u kontrolnoj grupi dolo do poboljanja na ovoj varijabli, odnosno da su uenici sebe neto bolje
upoznali, dok se u eksperimentalnoj grupi zadrala vrijednost iz posttesta. Na ovu razliku neto vie su
uticale druge aktivnosti nego same radionice.
Razlozi za neodlunost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i obrazovanja
Izvor

Pretest/posttest
Pretest/posttest * druge aktivnosti
Pretest/posttest * grupa

pretest/po
sttest

Suma
kvadrata

Stupnje
vi
slobode

Prosjeni
kvadrat

Znaaj
nost

Linear
Linear
Linear

4,084
1,041
,542

1
1
1

4,084
1,041
,542

10,771
2,746
1,428

,001
,098
,233

Analiza skale Neodlunost kao osobina linosti pokazuje da takoer nemamo znaajne razlike u
promjenama, ali da primjeujemo znaajnu tendenciju gdje u eksperimentalnoj grupi dolazi do pada
vrijednosti na ovoj skali, odnosno gdje se uenici eksperimentalne grupe u posttestu doivljavaju kao
manje neodlune osobe, za razliku od eksperimentalne grupe gdje dolazi do porasta osjeaja
neodlunosti kao line karakteristike. Ovaj nalaz ukazuje da su provedene radionice doprinijele da se
uenici osjeaju odlunije kao osobe, to je izuzetno znaajno za aktivno ponaanje u podruju odabira
zanimanja i razvoja karijere.
Razlozi za neodlunost: neodlunost kao osobina linosti

pretest/posttest
pretest/posttest* druge aktivnosti
pretest/posttest * grupa

pretest/p
osttest

Suma
kvadrata

Stupnje
vi
slobode

Prosjeni
kvadrat

Znaaj
nost

Linear
Linear
Linear

,206
,025
1,337

1
1
1

,206
,025
1,337

,342
,041
2,226

,559
,840
,137

Analiza skale Razloga za neodlunost koji se odnose na percepciju vanosti donoenja odluke u
trenutku popunjavanja upitnika pokazuje da (iako razlike nisu znaajne) eksperimentalna grupa u
posttestu pokazuje tendenciju pada rezultata to ukazuje na to da su svjesniji da je vano donijeti
kvalitetnu odluku o buduem kolovanju ili zapoljavanju, dok u kontrolnoj grupi primjeujemo
tendenciju porasta rezultata, odnosno poveanja odgaanja odluke i percepcije da u tom trenutku nije
tako vanost donijeti odluku o buduem zanimanju ili zapoljavanju.
Zakljuak analize na indikatoru 3 Odlunost u donoenju odluka i razlozi za
neodlunost
Rezultati ukazuju da su radionice odrane sa uenicima u eksperimentalnoj grupi doprinijele
promjenama u jednoj od kljunih karakteristika vezanih za odabir zanimanja i razvoj karijere, a to je
odlunost u izboru i zadovoljstvo izborom. Ono to je znaajan nalaz je da su radionice pomogle
uenicima i da smanje osjeaj neodlunosti kao line karakteristike (dok je u kontrolnoj grupi ovaj
osjeaj pokazao tendenciju porasta), te da se zahvaljujui radionicama u eksperimentalnoj grupi
primjeuje tendencija porasta shvatanja vanosti donoenja kvalitetnih i informiranih odluka na
vrijeme i u trenutku zavravanja srednje kole (dok je u kontrolnoj grupi registrirana tendencija pada
shvatanja vanosti donoenja ovakvih odluka).

34

Indikator 4: sigurnost u odluku o razvoju karijere

Sigurnost u odluku o razvoju karijere predstavlja bitan element prihvatanja odluke i aktivnog
ponaanja prema ostvarenju ciljeva koje uenici postavljaju za sebe u podruju odabira zanimanja i
razvoja karijere. Na poetku kolske godine zavrnog razreda srednje kole oekuje se da su uenici
manje sigurni u svoje odluke, dok bi na kraju razreda pred izlazak iz srednjokolskog obrazovanja
trebali da pokau veu sigurnost u odluku koju su donijeli.
Sigurnost u odluku o razvoju karijere ispitana je sa dva vezana pitanja u pretestu i posttestu:

Da li zna to es raditi nakon zavretka srednje kole? (potencijalni odgovori:

a)studirati; b) raditi; c) i studirati i raditi; d) neodluan sam
Koliko si siguran u svoju odluku? (potencijalni odgovori: a) nimalo nisam siguran;
nisam siguran; siguran sam; u potpunosti sam siguran)

Deskriptivna statistika pokazuje da je u kontrolnoj grupi 31% uenika zadralo svoju odluku u
posttestu u odnosu na onu u pretestu, dok je njih 69% promijenilo odluku. U eksperimentalnoj grupi
njih 36% je zadralo svoju odluku iz pretesta, dok je 64% njih promijenilo svoju odluku u posttestu.
Ovi podaci ukazuju koliko je razdoblje od godine dana prije prelaska na vii nivo kolovanja ili izlaska
na trite rada turbulentno za mlade ljude i kljuno za savjetodavni rad sa njim kako bi im se pomoglo
da donesu racionalnu odluku kojom e biti zadovoljni.
Kontrolna grupa

Da li zna to e raditi nakon

zavretka kole u pretestu

Studirati
Raditi
I studirati i
raditi
Neodluan/na
sam

Total
Eksperimentalna grupa

Da li zna to e raditi nakon

zavretka kole u pretestu

Total

Studirati
Raditi
I studirati i
raditi
Neodluan/na
sam

Da li zna to e raditi nakon zavretka kole u

posttestu
Studirati Raditi I studirati i
Neodluan/na
raditi
sam
11
7
7
6
2
0
0
0
2
1
2
2

Total

31
2
7

15

41

Da li zna to e raditi nakon zavretka kole u

posttestu
Studirati Raditi I studirati i
Neodluan/na
raditi
sam
17
7
6
3
8
4
4
1
3
5
5
2

Total

33
17
15

35

17

15

73

Analiza razlika u promjenama na varijabli sigurnosti u donesenu odluku prije i poslije radionica i
izmeu kontrolne i eksperimentalne grupe ukazuje da razlike nisu znaajne, ali da postoji tendencija

35

porasta sigurnosti i u jednoj i u drugoj grupi. Iako nema znaajnih efekata radionica niti drugih
aktivnosti u koje su uenici bili ukljueni, rezultati analize ukazuju da postoji neto jai efekat drugih
aktivnosti na sigurnost u donesenu odluku. Ovaj nalaz je u potpunosti prihvatljiv jer su uenici bili
ukljueni u aktivnosti kao to su posjete fakultetima, prezentacije fakulteta, prikupljanje informacija o
zanimanjima na internetu, razgovorima sa nastavnicima i pedagozima to je zasigurno pomoglo da
odluke koje donesu budu jasnije i da u njih budu sigurniji.
Sigurnost u donesenu odluku test unutar grupa

pretest/posttest
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa

pretest/posttest

Suma
kvadrata

stupnjevi
slobode

Prosjeni
kvadrat

Znaajnost

Linear
Linear

,712
,788

1
1

,712
,788

1,380
1,526

,243
,220

Linear

,010

,010

,019

,890

Sigurnost u donesenu odluku test izmeu grupa

Izvor
Suma kvadrata
Intercept
Druge aktivnosti
grupa

825,040
1,446
,001

1
1
1

Prosjeni
kvadrat
825,040
1,446
,001

Znaajnost

1566,813
2,746
,002

,000
,101
,964

Indikator 5: irina u percepciji potencijalnih zanimanja

Savjetodavni rad za odabir zanimanja i razvoj karijere bi trebao da pomogne uenicima da proire
spoznaju o tome to osoba sa odreenim zanimanjem ili kvalifikacijama moe raditi, te kako moe
nastaviti svoje kolovanje. Cilj je proiriti percepciju poslova prihvatljivih za osobu te na taj nain
poveati njegovu zapoljivost i motivaciju za cjeloivotno uenje. Osobe koje nema tu irinu u
razmiljanju o potencijalnim poslovima kojima se moe baviti ima sueni obim poslova u kojima
moe traiti zaposlenje kao i vie ogranien broj potencijalnih obrazovnih programa u koje se mogu
ukljuiti. Prosjene vrijednosti u obje grupe na pretestu i posttestu su prikazane u tabeli:
Grupa
Broj poslova koje uenik nabraja u pretestu
Broj poslova koje uenika nabraja u posttestu

Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna

Prosjena
vrijednost
1,17
1,12
2,00
1,45

St. devijacija

1,007
,857
,834
,666

24
33
24
33

Analize pokazuju da je dolo do znaajnog porasta broja poslova koje uenici vide kao sebi
potencijalne izmeu dvije take mjerenja. I u jednoj i u drugoj grupi dolo je do poveanja rezultata, s
tim da je u ovoj varijabli ta tendencija vie izraena u kontrolnoj grupi.

36

Broj poslova koje uenici mogu nabrojati test unutar grupa

pretest/po
Suma
Stupnjev
sttest
kvadrata
i slobode
pretest/posttest
Linear
5,856
1
pretest/posttest * druge
Linear
,308
1
aktivnosti
pretest/posttest * grupa
Linear
2,019
1
Broj poslova koje uenik moe nabrojati test izmeu grupa
Izvor
Suma kvadrata
stupnjevi slobode
Intercept
90,631
1
druge aktivnosti
,170
1
grupa
1,900
1

Prosjeni
kvadrat
5,856
,308

9,875
,520

Znaa
jnost
,003
,474

2,019

3,404

,071

Prosjeni kvadrat
90,631
,170
1,900

F
109,914
,207
2,304

Znaajnost
,000
,651
,135

Indikator 6: znanje o sposobnostima

Radionice su imale za cilj poveati i znanje uenika o tome to su to kljune psiholoke karakteristike
koje usklauju ovjeka sa njegovom radnom okolinom i koje odreuju na uspjeh u kolovanju i
poslu, te zadovoljstvo odabranom kolom ili poslom. To su: sposobnosti, vjetine, profesionalni
interesi i vrijednosti.
Definicija sposobnosti koju daje Bujas, Z. (1964)8 u svojoj knjizi Psihofiziologija rada glasi:
Sposobnosti su potencijalni dinamiki sustavi za vrenje odreenih tipova aktivnosti steeni kroz
aktivitet na osnovi nasljeenih dispozicija i utjecaja prirodne i socijalne okoline. . Dakle, sposobnosti
su potencijali koji na omoguavaju razvoj vjetina i uspjeh u nizu zanimanja koja zahtijevaju upravo te
sposobnosti.
Sposobnosti takoer obuhvataju uspjenost snalaenja u novim situacijama u kojima se zahtijeva
koritenje ranijih znanja ili iskustava kako bi se pronalo rjeenje u novonastaloj situaciji.
Znanje o sposobnostima ispitivano je sa dva pitanja:
1. Ja znam to su to sposobnosti (odgovori 1=da; 0=ne)
2. Nabroji neke svoje sposobnosti na ovo pitanje uenici su trebali da napiu sve svoje sposobnosti.
Nakon unosa podataka u bazu tim proMENTE je pregledao i kodirao sve odgovore koji su u skladu sa
definicijom sposobnosti i onim to su uenici uili na radionicama o sposobnostima. Kao rezultat
dobiven je broj nabrojanih sposobnosti.
Procenat uenika koji su dali potvrdan odgovor (odgovorili sa DA) na prvo pitanje u obje grupe dat je
u tabeli:
Ja znam ta su sposobnosti u pretestu
Ja znam ta su sposobnosti u posttestu

Grupa
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna

Procenat
90%
75%
69%
88%

St. devijacija
,297
,434
,468
,331

N
42
57
42
57

Bujas,Z.(1964) Psihofiziologija rada. Institut za higijenu rada Jugoslovenske akademije nauka i umjetnosti

37

Analiza pokazuje da postoji znaajna razlika izmeu grupa u dvije take mjerenja. Dok je u kontrolnoj
grupi dolo do pada uvjerenja u shvatanje konstrukta u posttestu u odnosu na posttest, u
eksperimentalnoj grupi dolo je do porasta uvjerenja u shvatanje to su sposobnosti.
Uvjerenje u znanje o sposobnostima
Izvor
pretest/posttest
pretest/posttest
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa

stupnjevi
slobode
1
1

Prosjeni
kvadrat
,046
,000

Znaajnost

Linear
Linear

Suma
kvadrata
,046
,000

,324
,002

,571
,965

Linear

1,304

1,304

9,198

,003

Osim toga, analiza broja sposobnosti koje su uenici nabrojali u pretestu i postestu pokazuje da, iako
razlike nisu znaajne, postoji tendencija koja ukazuje da su uenici eksperimentalne grupe u posttestu
bili u stanju nabrojati vie vlastitih sposobnosti od kontrolne grupe.
Grupa

Prosjena vrijednost

St. devijacija

Broj nabrojanih sposobnosti u pretestu

Kontrolna
Eksperimentalna

,75
,47

,775
,681

16
30

Broj nabrojanih sposobnosti u posttestu

Kontrolna
Eksperimentalna

,88
,83

1,147
,986

16
30

Broj nabrojanih sposobnosti

pretest/posttest
pretest/posttest
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa

stupnjevi
slobode
1
1

Prosjeni
kvadrat
,569
,006

Znaajnost

Linear
Linear

Suma
kvadrata
,569
,006

,692
,008

,410
,930

Linear

,273

,273

,332

,567

Moemo rei da su radionice o odabiru zanimanja i razvoju karijere doprinijele da su uenici uvjereniji
u svoje shvatanje konstrukta sposobnosti te da postoji tendencija da radionice doprinose sposobnosti
djece da nabroje vei broj svojih sposobnosti.

38

Indikator 7: Znanje o vjetinama

Znanje o vlastitim vjetinama je izuzetno vano u svim fazama razvoja karijere. Poznavanje vlastitih
vjetina koje su osobe stekle u razliitim aktivnostima tokom ivota te sposobnost da se te vjetine
imenuju znaajno poveavaju vjerovatnou zapoljavanja i odabira kole i posla koji trae te vjetine.
Stoga je jedan od ciljeva radionice osvjetavanje uenika o njihovim vjetinama koje posjeduju, te
razvoj novih vjetina vezanih za odabir zanimanja i razvoj karijere (vjetine aktivnog traenja posla).
Znanje o vjetinama ispitivano je na isti nain kao i znanje o sposobnostima. Uenici su odgovarali na
dva pitanja:
1. Ja znam to su to vjetine (odgovori 1=da; 0=ne)
2. Nabroji neke svoje vjetine na ovo pitanje uenici su trebali da napiu sve svoje vjetine. Nakon
unosa podataka u bazu tim proMENTE je pregledao i kodirao sve odgovore koji su u skladu sa
definicijom vjetina i onim to su uenici uili na radionicama o vjetinama. Kao rezultat dobiven je
broj nabrojanih vjetina.
Rezultati razlika pokazuju da je dolo do znaajne promjene uenici eksperimentalne grupe su u
posttestu pokazali vie uvjerenja u svoje znanje o tome to su vjetine, dok je u kontrolnoj grupi u
posttestu dolo do pada uvjerenja u znanje o vjetinama.

Ja znam to su to vjetine u pretestu

Ja znam ta su to vjetine u posttestu

Uvjerenje u znanje o vjetinama

pretest/posttest

Grupa
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna

Prosjena vrijednost
,75
,65
,53
,76

St. devijacija
,440
,483
,507
,428

stupnjevi
slobode
1

Prosjeni
kvadrat
,200

Znaajnost

1,306

,257

pretest/posttest

Linear

Suma
kvadrata
,200

pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa

Linear

,101

,101

,658

,420

Linear

1,206

1,206

7,857

,006

N
32
51
32
51

Kako je broj uenika koji su odgovorili na pitanje da nabroje svoje vjetine u kontrolnoj grupi bio vrlo
mali (N=8), nisu raene analize razlika izmeu broja nabrojanih vjetina kao to je to bio sluaj za
sposobnosti.
Na osnovu rezultata analize prvog pitanja moemo rei da su radionice znaajno doprinijele uvjerenju
uenika da razumiju bolje to su to vjetine.

39

Indikator 8 i 9: Znanje o profesionalnim interesima i vrijednostima

Na ova dva indikatora zbog malog broja ispitanika koji su odgovorili na pitanja i u pretestu i u
posttestu nisu raene analize razlika u promjenama izmeu kontrolne i eksperimentalne grupe.
Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donoenje odluke o fakultetu
Kako bi osoba znala da li je neki obrazovni program u skladu sa njenim sposobnostima, interesima i
vrijednostima potrebno je da prikupi niz informacija relevantnih za donoenje odluke. To su prije
svega informacije sadrajne prirode (kredibilitet ustanove, sadraj programa, predmeti koji se sluaju,
kompetencije koje se stiu, mogunost zapoljavanja nakon zavretka studija i slino), potom
informacije tehnike prirode (spisak institucija koje nude takav program, visina upisnine, udaljenost
od mjesta boravka, mogunost finansiranja za vrijeme studija).
Drugi modul radionica za odabir zanimanja i razvoj karijere bio je posveen upravo upoznavanju
svijeta rada i studiranja, odnosno sticanju znanja o tome koje informacije su potrebne da bi se donijela
informirana odluka o studiranju, te koje se strategije koriste za pronalaenje takvih informacija i
informacija o zaposlenju.
Kako bi se ispitalo da li su radionice potakle uenike na upoznavanje vrsta informacija potrebnih za
donoenje odluke o studijskom programu, postavljeno je pitanje: Nabroji koje informacije o fakultetu
treba da bi mogao donijeti odluku to e upisati? Njihovi odgovori svrstani su u 5 kategorija:

Lokacija
Kredibilitet ustanove
Organizacija nastave sadrajni aspekt
Visina upisnine
Mogunost zapoljavanja

Deskriptivne vrijednosti pokazuju da uenici najvie nabrajaju informacije vezane za sadrajni aspekt
studiranja, a potom informacije vezane za visinu upisnine. Kako se blii trenutak odluke i kredibilitet
ustanove postane vaniji, te su tako i uenici u posttestu nabrojali vie odgovora koji se odnose na
kredibilitet ustanove nego to je to bilo u posttestu. Mali broj ispitanika smatra da je vana informacija
i mogunost zapoljavanja. Ovakav stav koje informacije su vane slian je i u pretestu i u posttestu.
S jedne strane ovakav nalaz je prihvatljiv jer na odluku o studiranju i ne treba da utie samo
mogunost zaposlenja ukoliko osoba nema afinitet prema deficitarnim zanimanjima. Ali, s druge
strane treba biti oprezan jer upravo ovakav stav dovodi do hiperinflacije kadra unutar pojedinih struka,
tako da savjetodavna aktivnost treba da ukljuuje i razmiljanje o alternativnim obrazovnim
institucijama koje trae sline osobine ali su manje suficitarna na tritu rada.
Zbog malog broj ispitanika (N u kontrolnoj grupi < 10) koji su popunili odgovor na ova pitanja, nisu
raene analize razlika i promjena unutar grupa.

40

Nabroji informacije koje su ti potrebne da bi

donio odluku o fakultetu:

Lokacija
Kredibilitet ustanove
Organizacija nastave - sadrajni aspekt
Cijena upisnine
Mogunost zapoljavanja

Kontrolna*

pretest
0,09
0,12
1,03
0,12
0,29

posttest
0,06
0,31
0,56
0,06
0,13

Eksperimentalna*

pretest
0,07
0,02
0,44
0,05
0,15

posttest
0,11
0,21
0,51
0,13
0,09

*Brojevi u tabeli su prosjene vrijednosti broja informacija koje su uenici naveli pod odreenom kategorijom.
Maksimalan broj registriranih informacija unutar jedne kategorije bio je 2.

Indikator 11: Poznavanje strategija traenja informacija o fakultetima

Broj izvora koji stoje na raspolaganju svakome tko prikuplja podatke o fakultetu je jako veliki. S jedne
strane postoje zvanini i javni izvori kao to su internet stranica fakulteta, broure, ili njihove
prezentacije, dok sa druge strane postoji niz neformalnih izvora koji imaju informacije koje su
uenicima vrlo vane za donoenje odluke (kao to su iskustva studenata sa organizacijom nastave,
profesorima, odnos izmeu studenata,...) Zbog toga je jako vano da uenici budu informirani o
irokom repertoaru izvora i strategija traenje ovih informacija.
Zbog malog broja ispitanika koji su popunili ova pitanja nisu raene analize razlika u promjenama, ali
je uraena deskriptivna statistika (kao i u prethodnom sluaju cilj je bio da identificiramo podruja
pokrivena ovim pitanjima koja uenici bolje i slabije poznaju).
Kontrolna*
Eksperimentalna*
Pretest Posttest Pretest Posttest
Internet
,68
,76
,65
,68
Neformalne veze: prijatelji, rodbina, poznanici,...
,45
,38
,54
,48
Broure, sajmovi, posjete fakultetima
,29
,43
,07
,43
Sredstva javnog informisanja (TV, radio...)
,24
,05
,11
,03
U tabeli su date prop orcije kao prosjene vrijednosti za one ispitanike koji su odgovarali na
pitanja, odgovori su klasificirani u kategorije. Svaki uenik je mogao imati vie odgovora u
vie kategorija. Ukoliko je uenik dao odgovor iz te kategorije dodijeljena je vrijednost 1,
ukoliko ne dodijeljena je vrijednost 0.

Deskriptivna statistika ukazuje da je internet glavni izvor informacija o fakultetima za uenike. U obje
grupe, i u pretestu i u posttestu najvie proporcije su dobivene upravo za prepoznavanje interneta kao
izvora informacija. Druga bitna kategorija izvora su neformalne veze, dok su broure, sajmovi, posjete
fakultetima i sredstva javnog informiranja manje prepoznata kao vani izvori informacija.
Ovo nam ukazuje da trend da se uenici srednjih kola za prikupljanje objektivnih podataka oslanjaju
prije svega na internet te da je kvalitet internet sadraja koje pojedini fakulteti nude izuzetno vaan. Za
prikupljanje miljenja i subjektivnih iskustava i percepcija uenici se oslanjaju na neformalne veze.
Kako neformalne veze mogu biti dobri, ali i loi izvori informacija vrlo je bitno uenike poduiti
koje informacije da trae od neformalnih kontakata te kako da procjenjuju njihovu relevantnost
za vlastitu odluku.

41

Indikator 12: Znanje o strategijama traenja posla

Znanje o strategijama traenja posla ispitivano je pitanjem:
1. Kada bude zapoeo sa traenjem posla, nabroji neke naine kako e traiti posao?
Na ovo pitanje u obje vremenske take odgovorilo je 26 uenika iz kontrolne grupe i 44 iz
eksperimentalne. U analizi pitanja prikazana je deskriptivna statistika u pretestu i posttestu, te analiza
razlika.
Deskriptivna statistika na prvo pitanje Kada bude zapoeo sa traenjem posla, nabroji neke naine
kako e traiti posao?
Kontrolna
Eksperimentalna
Pretest Posttest Pretest Posttest
Oglasi
,63
,81
,45
,49
Internet
,33
,50
,29
,31
Neformalne veze
,28
,31
,21
,25
Obilazak firmi
,15
,06
,19
,08
Biro za zapoljavanje
,05
,08
,06
,08
Neto drugo
,23
,14
,32
,27
Rezultati analize razlika u promjenama ukazuju na sljedee: kontrolna grupa je generalno imala vie
znanja o nainima traenja posla. Uenici koji su bili ukljueni u druge aktivnosti osim radionica na
kraju kolske godine imali su vie informacija o nainima traenja posla nego oni koji nisu bili
ukljueni u druge aktivnosti.
Grupa

Prosjena vrijednost

St. devijacija

Naini traenja posla u pretestu

Kontrolna
Eksperimentalna

1,5385
1,3864

,98917
,92046

26
44

Naini traenja posla u posttestu

Kontrolna
Eksperimentalna

2,0000
1,5682

,80000
,75937

26
44

Naini traenja posla test unutar grupa

pretest/posttest
Suma
kvadrata
pretest/posttest
Linear
,051
pretest/posttest *
Linear
3,949
druge aktivnosti
pretest/posttest *
Linear
,161
grupa

stupnjevi
slobode
1
1

Prosjeni
kvadrat
,051
3,949

Znaajnost

,073
5,684

,788
,020

,161

,232

,632

42

Naini traenja posla - testiranje izmeu grupa

Suma kvadrata

stupnjevi
slobode

Prosjeni
kvadrat

Znaajnost

170,741

170,741

225,862

,000

druge aktivnosti

,536

,536

,710

,403

grupa

3,165

3,165

4,187

,045

Izvor

Intercept

Dakle, vidimo da je u ovoj varijabli kontrolna grupa ve u pretestu imala vie znanja o nainima
traenja posla, te se ta razlika zadrala i u posttestu. Ipak, bez obzira na grupu kojoj pripadali,
aktivnosti u koje su uenici bili ukljueni zajedno sa radionicama doveli su do toga da se povea
njihova informiranost o nainima traenja posla to zasigurno poveava njihovu zapoljivost i
proaktivnost u buduem traganju za poslom.
Indikator 13: Poznavanje strukture biografije
Priprema kvalitetne biografije poveava anse kandidata za ulazak u ui krug kandidature za posao,
ostavlja dojam profesionalnosti i strunosti, te omoguava poslodavcu da procijeni koji kandidat
najvie odgovara uvjetima konkursa. Stoga je iznimno vano poznavati dijelove biografije i razviti
vjetinu pripreme biografije u zavisnosti od zahtjeva radnog mjesta na koje se prijavljujemo.
Uenici su bili pitani pitanjem otvorenog tipa da nabroje sve elemente biografije kojih se mogu sjetiti.
Nakon toga, njihovi odgovori su kodirani i rasporeeni u neku od kategorija:

sociodemografski podaci
obrazovni profil
profesionalno iskustvo
dodatne vjetine

Za svakog uenika izbrojan je broj informacija koje je napisao za svaku i kategoriju i taj broj je upisan
u pripadajuu kategoriju.
Dijelovi biografije
Sociodemografske karakteristike
Obrazovni profil
Profesionalno iskustvo
Dodatne vjetine i sposobnosti

Kontrolna
Pretest
Posttest
,92
1,18
1,05
,68
,43
,36
,38
,23

Eksperimentalna
Pretest Posttest
1,32
1,53
,96
,56
,26
,19
,28
,17

Kao to tabela pokazuje, uenici produkuju najvie informacija vezanih za sociodemografske

karakteristike, a njihov broj se poveava u posttestu u obje grupe. Potom daju informacije vezane za
svoj obrazovni profil, a potom profesionalno iskustvo i dodatne vjetine i sposobnosti.
Analiza razlika u promjenama pokazuje da nema znaajnih razlika u pretestu i posttestu izmeu
eksperimentalne i kontrolne grupe u pretestu i posttestu. Ipak, vidimo da unutar eksperimentalne grupe

43

postoji tendencija porasta broja nabrojanih elemenata dok se u kontrolnoj grupi vidi tendencija pada
broja nabrojanih elemenata biografije.
Grupa
Broj nabrojanih dijelova biografije u
pretestu
Broja nabrojanih dijelova biografije u
posttestu

Kontrolna
Eksperimentalna
1 kontrolna
2 itava eksperimentalna

Prosjena
vrijednost
3,06
2,20
2,25
2,30

St. devijacija

1,52616
1,09545
1,77012
1,53466

16
30
16
30

Broj nabrojanih elemenata biografije test unutar grupa

pretest/posttest Suma
kvadrata

stupnjevi
slobode

Prosjeni
kvadrat

Znaajnost

pretest/posttest

Linear

,036

,036

,017

,898

pretest/posttest * druge
aktivnosti

Linear

2,721

2,721

1,260

,268

pretest/posttest * grupa

Linear

2,000

2,000

,926

,341

Dakle, iako nema znaajnih razlika primjeujemo tendenciju porasta znanja o dijelovima biografije u
eksperimentalnoj grupi, dok u kontrolnoj grupi primjeujemo tendenciju pada broja nabrojanih
elemenata biografije.
Indikator 14: Lokus kontrole
Lokus kontrole predstavlja psiholoku karakteristiku koja govori o tome kako osoba tumai i kome
pripisuje razloge za stvari koje joj se deavaju u ivotu. Lokus kontrole nije stabilna karakteristika i
podloan je situacijskim promjenama, ali generalni lokus kontrole jeste relativno stabilna kategorija i
ne mijenja se brzo ili nepredvieno.
Osobe koje tendiraju unutarnjem lokusu kontrole smatraju da su za veinu stvari koje im se deavaju u
ivotu odgovorni oni te da svojim djelovanjem mogu promijeniti situaciju u kojoj se nalaze. Ove
osobe obini imaju proaktivan pristup ivotu i ne odustaju na prvim preprekama. S druge strane, osobe
sa vanjskim lokusom kontrole pripisuju vanjskim okolnostima odgovornost za ono to se njima
deava, dok je njihova pozicija takva da njihovo djelovanje ne moe i nee promijeniti bitno njihov
ivot. Vanjski lokus kontrole pasivizira osobu i poveava vjerovatnou da nee istrajati na
savladavanju prepreka na koje naie na putu.
Lokus kontrole kao jednim dijelom situacijski uvjetovana karakteristika pokazuje tendenciju da u
trenucima velikih dogaaja, kada osoba nije sigurna u ishod i nema osjeaj potpune kontrole nad
situacijom tendira da se mijenja vie prema vanjskom polu.
Lokus kontrole u ovom istraivanju mjeren je adaptiranom verzijom Rotterove skale lokusa kontrole
(1996, adaptacija proMENTE 2010). Stavke unutar skale najbolje prezentiraju linu a ne ideoloku
orijentaciju, odnosno pripisivanje za posljedica sebi ili vanjskim uticajima. Skala je adaptirana tako to
je pripremljeno 7 parova estica od kojih se jedna odnosi na unutarnji, a druga na vanjski lokus
kontrole. Zadatak uenika je bio da se opredijeli za jednu od estica u paru.

44

Na primjer:
a) Zaista ne postoji nain da rijeim neke od problema koje imam
b) Za sve probleme koje imam postoji i nain kako da ih rijeim.
Krajnji rezultat je formiran kao razlika izmeu unutarnjeg i vanjskog lokusa kontrole. to je rezultat
vii i pozitivan to uenik ima vie izraen unutarnji lokus kontrole. to je rezultat vii i negativan to
uenik ima vie izraen vanjski lokus kontrole.
Dobiveni rezultati ukazuju na sljedee:
U obje grupe dolazi do pada rezultata na Skali lokusa kontrole to znai da su u posttestu
uenici bili vie skloni pripisivati stvari koje im se deavaju u ivotu i uzroke tih stvari
vanjiskim faktorima. Ovo je potpuno razumljiv nalaz s obzirom da je posttest raen u vrlo
znaajnom trenutku uenikih ivota, a to je izlazak iz srednje kole i prelazak na vie nivoe.
Iako nema znaajnih razlika u promjenama, vidimo da je u kontrolnoj grupi pad vrijednosti
neto vei od pada vrijednosti u eksperimentalnoj grupi.

Grupa
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna

Lokus kontrole u pretestu

Lokus kontrole posttestu

Prosjena
vrijednost
1,7857
2,2059
,9286
1,7647

St. devijacija

2,54735
2,67173
4,19641
2,90307

14
34
14
34

Lokus kontrole
stupnjevi
slobode
1
1

Prosjeni
kvadrat
,583
4,871

Znaajnost

Linear
Linear

Suma
kvadrata
,583
4,871

,065
,544

,800
,465

Linear

,154

,154

,017

,896

pretest/posttest
pretest/posttest
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa

Indikatori 15 i 16: objektivnost u sagledavanju prepreka i otpornost na odbijanja

Savjetodavni rad za odabir zanimanja i razvoj karijere ima kao jedan od ciljeva da razvija kod uenika
objektivno sagledavanje problema na koje mogu naii prilikom daljnjeg kolovanja ili traenja posla.
Nerealno sagledavanje problema, bilo da je to njihovo uveavanje ili njihovo umanjivanje vodi ka
smanjivanju efikasnosti traenja fakulteta i posla. Zbog toga u savjetodavnom radu treba insistirati na
objektivnom sagledavanju problema na putu do posla, ali i razvijati vjetine kojima se pojaava
otpornost na probleme i odbijanja (kao vakcinacija na odbijanja). Kada govorimo o objektivnosti u
sagledavanju prepreka nemogue je rei to je oekivani rezultat u posttestu u odnosu na pretest jer je
nepoznato da li su uenici u svojim poetnim ocjenama precjenjivali, ili objektivno sagledavali
situaciju. Stoga razlike u promjenama ne treba gradacijski interpretirati u smislu da je neka grupa
bolja ili gora. Ono to se moe gradacijski objasniti su razlike u otpornosti na odbijanja. Savjetodavni
rad bi trebao da, kroz niz aktivnosti u kojima se anticipiraju potencijalni problemi i pripremaju

45

strategije za njihovo prevazilaenje, povea psiholoku otpornost osobe na odbijanja koja se

neminovno deavaju na putu traenja posla.
Analiza rezultata evaluacije pokazuje da je u oekivanjima prepreka na putu traenja posla u
kontrolnoj grupi dolo do pada vrijednosti rezultata, dok se u eksperimentalnoj grupi blago poveao
prosjeni rezultat. Kako je ove promjene nemogue interpretirati u smislu poboljanja ili pogoranja,
moemo samo rei da su se u kontrolnoj grupi neto smanjila oekivanja prepreka (to za upis na
fakultet moe biti pozitivno jer se manje boje prijema na fakultet i sigurniji su da e sa svojim
ocjenama upisati eljeno obrazovanje), dok je u eksperimentalnoj grupi dolo do izuzetno blagog
porasta oekivanja potekoa.

Prosjena
vrijednost
3,4091
3,1692
3,1212
3,2154

Grupa
U kojoj mjeri oekuje prepreke u pretestu
U kojoj mjeri oekuje prepreke u posttestu

Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna

St. devijacija

,70105
,74622
,81038
,79534

33
65
33
65

Meutim, gledajui mjere promjena u otpornosti na odbijanje vidimo drugi trend. Iako razlike u
promjenama nisu znaajne moe se primjetiti da je u kontrolnoj grupi dolo do blagog pada, a u
eksperimentalnoj do blagog porasta otpornosti na odbijanja.
Grupa
otpornost na odbijanja i spremnost na aktivnosti u
pretestu
otpornost na odbijanja i spremnost na aktivnosti u
posttestu

Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna

Prosjena
vrijednost
3,5909
3,4766
3,5303
3,5078

St.
devijacija
,56533
,78391
,80951
,67549

N
33
64
33
64

Otpornost na odbijanja

Otpornost na odbijanja
Otpornost na odbijanja *
druge aktivnosti
Otpornost na odbijanja *
grupa

otpornost

Suma
kvadrata

stupnjevi
slobode

Prosjeni
kvadrat

znaajnost

Linear
Linear

,527
,785

1
1

,527
,785

1,327
1,975

,252
,163

Linear

,250

,250

,629

,430

Iako rezultati ne ukazuju na pojavu znaajnih razlika, moemo ipak primijetiti tendencije koje ukazuju
da rad u radionicama kao i drug aktivnosti pomau uenicima da budu otporniji na odbijanja kako bi
bili istrajni, uporni u traenju posla.

46

3.4 Zadovoljstvo radionicama i ocjena rada nastavnika

Zadovoljstvo radionicama mjereno je sa dva upitnika:

Upitnik za ocjenu radionica u kojima su uenici ocjenjivali kvalitet samog sadraja radionice,
format rada i tempo rada.
Upitnik za ocjenu voditelja radionica kojim je ocjenjivan rad nastavnika koji su vodili
radionice. Uenici su nakon zavrenih radionica dali jedinstvenu ocjenu za sve nastavnike sa
kojima su radili u toku godine u okviru savjetovanja za odabir zanimanja i razvoj karijere.

Ukupan broj uenika koji su ocjenjivali radionice i nastavnike je 869 i to:

Broj uenika
Graevinsko-geodetska kola Tuzla

75

JU MS Graanica

344

JU Tehnika kola Brko

107

Srednja kola Prnjavor

181

Srednja kola Rogatica

83

Srednjokolski centar "Milorad Vlai" Vlasenica

79

Broj uenika koji su pohaali pojedine radionice:

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

broj

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

broj

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

broj

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

prosjeno procenata:

SC "Milorad
Vlai"
Vlasenica

broj

Srednja kola
Rogatica

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

Srednja kola
Prnjavor

broj

JU Tehnika
kola Brko

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

JU
MS
Graanica

broj

Graevinskogeodetska
kola Tuzla

34

45

133

39

41

38

78

43

59

71

56

71

51

48

64

161

47

38

36

105

58

63

76

48

61

57

Sposobnosti

55

73

213

62

71

66

123

68

69

83

60

76

71

Vrijednosti

47

63

136

40

64

60

108

60

64

77

51

65

61

Profesionalni
interesi

45

60

82

24

53

50

68

38

58

70

47

59

50

28

37

110

32

53

50

73

40

55

66

54

68

49

28

37

127

37

51

48

61

34

67

81

48

61

50

Adaptivne
prenosive
vjetine
Vjetine
potrebne
posao

ta
studiranje?

za

je

Informiranost o
fakultetima

47

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

broj

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

broj

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

broj

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

prosjeno procenata:

SC "Milorad
Vlai"
Vlasenica

broj

Srednja kola
Rogatica

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

Srednja kola
Prnjavor

broj

JU Tehnika
kola Brko

procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)

JU
MS
Graanica

broj

Graevinskogeodetska
kola Tuzla

Svijet rada i
informiranost o
svijetu rada

22

29

63

18

25

23

40

22

45

54

20

25

29

Volonterizam i
ciljevi
volonterizma

31

41

68

20

61

57

54

30

35

42

43

54

41

Biografija ili
Curriculum
Vitae

48

64

168

49

72

67

63

35

51

61

52

66

57

Popratno
pismo

50

67

115

33

26

24

37

20

53

64

50

63

45

Reference

25

33

50

15

19

18

13

24

29

20

25

21

Neformalne
veze

23

31

82

24

40

37

13

26

31

39

49

30

Kontaktiranje
poslodavca

35

47

111

32

46

43

62

34

39

47

53

67

45

Intervju

55

73

194

56

43

40

91

50

62

75

61

77

62

Timski rad

60

80

203

59

31

29

107

59

50

60

38

48

56

Rukovoenje

40

53

84

24

18

17

59

33

14

17

17

22

28

Prezentacije

42

56

181

53

35

33

102

56

46

55

25

32

47

Kreativno
razmiljanje

45

60

146

42

26

24

62

34

20

24

15

19

34

Rjeavanje
problema

40

53

142

41

26

24

85

47

17

20

17

22

35

Poslovno
planiranje

36

48

115

33

25

23

61

34

20

24

17

22

31

Globalni biznis

23

31

24

17

16

21

12

14

17

10

15

Zanimanja

48

64

155

45

32

30

82

45

29

35

23

29

41

Uspjene ene
u svijetu

28

37

51

15

22

21

36

20

18

48

Uenici su u prosjeku bili na 9 radionica, odnosno sluali 9 tema obraenih u priruniku (neke teme su
obraivane kroz 2 ili tri sata). Prosjean broj radionica kojima su uenici prisustvovali po kolama je
sljedei:
kola

Prosjean broj radionica na kojem su

prisustvovali uenici u pojedinim kolama

Graevinsko-geodetska kola Tuzla

JU MS Graanica
JU Tehnika kola Brko
Srednja kola Prnjavor
Srednja kola Rogatica
Srednjokolski centar "Milorad Vlai" Vlasenica

9
6
8
7
10
10

Vidimo da su radionice koje su nastavnici smatrali za najvanije i u kojima je uestvovao najvei broj
uenika prije svega one koje su se odnosile na upoznavanje sebe, te na pisanje biografije i prikupljanje
informacija o fakultetima. Na osnovu ovoga moe se zakljuiti da nastavnici ipak procjenjuju da je
njihovim uenicima najvanije upoznati sebe kako bi mogli biti uspjeniji u buduem radu i
kolovanju, da smatraju da je bitno nauiti napisati dobru biografiju, te da je potrebno uenike
osposobiti za kvalitetno i racionalno prikupljanje informacija o fakultetima i donoenje odluke koji
fakultet upisati.
S druge strane, radionice koje nisu procjenjene od strane nastavnika kao od velike vanosti za veinu
uenika i koje su organizirane za manji broj uenika (manje od 20%) su one generalnijeg karaktera
kao to su Uspjene poslovne ene i Globalni biznis, te radionica vezana za Preporuke (reference).
Oko 45% uenika je prolo kroz radionice vezane za volontiranje i koristi volontiranja to je vrlo
znaajno radi podizanja svijest mladih ljudi o znaaju volontiranja u spoznavanju vlastitih
karakteristika i afiniteta.

3.4.1 Analiza odgovora u Upitniku za ocjenu kvaliteta radionica

Upitnik za ocjenu kvaliteta radionica sadravao je pitanja kojim se nastojalo prikupiti informacije o
percepciji kvaliteta materijala i sadraja radionica, percepcija kvaliteta predavaa i atmosfere koja je
vladala za vrijeme radionica, procjena korisnosti i pounosti radionica, te procjena doprinosa radionica
razvoju vjetina potrebnih za upravljanje karijerom. Uenici su davali ocjene od 1 do 5 pri emu je 1
nimalo, a 5 u potpunosti. Prosjene ocjene koje su uenici davali na pitanja kreu se oko 3,5 to
ukazuje da su umjereno do prilino zadovoljni elementima koji su ispitivani. Najviu prosjenu ocjenu
dobila je korisnost samih vjebi (M=3,65) to ukazuje da ovaj vid radionikog rada sa praktinim
vjebama nailazi na dobar prijem kod uenika te da su upravo praktine vjebe ono to uenici
smatraju najkorisnijim. Sljedee najvie ocjene dobivene se za uspjenost predavaa u izlaganju
materije i prijatnost na radionicama. Ovaj nalaz ukazuje da nastavniki kadar ima kapacitete i
kompetencije za izlaganje sadraja i provoenje praktinih vjebi vezanih za poticanje uenika na
razvoj kompetencija za upravljanje karijerom, te da uspjeno kreiraju prijatnu atmosferu u kojoj se
uenici osjeaju ugodno i spremno za rad na sebi. Najniu ocjenu uenici su dali prikladnosti radnih
materijala (3,29) to ukazuje da se u budunosti moe dodatno raditi na razvijanju materijala koji bi
bili i boljeg formata, pripremljeni u boji, sa vie popratnih sadraja i vjebi za samostalni rad.

49

Graevinskogeodetska kola
Tuzla

JU MS
Graanica

JU Tehnika
kola Brko

Srednja kola
Prnjavor

Srednja kola
Rogatica

SC "Milorad
Vlai Vlasenica

Prosjek

Prosjek

Prosjek

Prosjek

Prosjek

Prosjek

Ukupno

Koliko su radionice za razvoj karijere bile poune?

3,41

3,51

3,21

3,06

3,41

3,14

3,32

Koliko je predava bio/la uspjean/na u izlaganju

materije?

3,68

3,66

3,62

3,39

4,11

3,31

3,61

Koliko su vam bile jasne ideje i ciljevi radionica?

3,59

3,53

3,40

3,18

3,70

3,61

3,47

Koliko je prihvatljiv bio tempo radionica?

3,40

3,54

3,38

3,15

3,44

3,56

3,41

Jesu li vam radionice bile prijatne?

3,52

3,76

3,27

3,37

3,77

3,61

3,58

Koliko su vam vjebe bile korisne?

3,70

3,92

3,43

3,27

3,77

3,54

3,65

Koliko su radionice bile praktine?

3,34

3,56

3,25

3,19

3,59

3,34

3,41

Koliko su materijali koje ste dobivali tokom

radionica bili prikladni?

3,31

3,38

3,29

3,09

3,40

3,29

3,29

Da li ste proirili znanje o izloenim temama?

3,51

3,67

3,45

3,14

3,49

3,40

3,47

Da li ste poboljali svoje vjetine o izloenim

temama?

3,49

3,63

3,20

2,99

3,53

3,36

3,39

Da li ste, openito, unaprijedili Vae vjetine

nakon ovog radionica?

3,63

3,48

3,21

2,97

3,33

3,16

3,31

Openito, da li nakon radnog seminara bolje

razumijete kako upravljati vlastitom karijerom?

3,46

3,51

3,11

2,99

3,31

3,23

3,30

Da li sada bolje razumijete vezu izmeu li

nih karakteristika i odluka vezanih za karijeru?

3,64

3,53

3,30

3,10

3,44

3,58

3,41

Da li su radionice doprinijele da razvijete jasniju

sliku o sebi i svojim karakteristikama

3,65

3,64

3,26

3,24

3,42

3,49

3,47

Da li su radionice doprinijele da razvijete vjetine

davanja i primanja povratne informacije?

3,54

3,49

3,24

3,06

3,30

3,48

3,35

Da li su radionice doprinijele da razvijete vjetine

timskog rada?

3,50

3,81

3,24

3,06

3,21

3,47

3,46

Da li su radionice doprinijele da razvijete

spremnost na razumijevanje drugaijeg miljenja?

3,56

3,61

3,17

3,12

3,27

3,54

3,40

Prosjena vrijednost:

3,53

3,60

3,30

3,14

3,50

3,42

3,43

50

3.4.1.1 Najkorisnije radionice

Radionice koje su uenicima bile najkorisnije su uglavnom one na kojima su se obraivali konkretni
sadraji vezani za upoznavanje sebe i vjebanje metoda aktivnog traenja posla, te radionice vezane za
informiranje o studiranju. Dva navedena citata odraavaju tipine odgovore na ovo pitanje.
...one za nain pisanja CV,popratnog pisma te kako da najbolje predstavimo svoje
kvalitete svom buduem poslodavcu kada doemo na intervju itd
Uenica iz Graanice

One koje su nam pomogle da shvatimo svoje sposobnosti koje imamo i vjetine
Uenica iz Prnjavora

3.4.1.2 Najmanje korisne radionice

Na pitanje koje su ima radionice bile najmanje korisne, od 125 uenika koji su komentirali na ovo
pitanje otvorenog tipa njih 5 je odgovorilo da im radionice vezane za spoznavanje sebe nisu bile
korisne. Njih petero je prijavilo da nisu vidjeli korist od radionica vezanih za vjetine, informiranost o
fakultetu ili od radionica vezanih za pisanje biografije. Njih etvero je prijavilo da nisu vidjeli korist
od radionica vezanih za intervju. 26 uenika je izjavilo da nije bilo radionica koje su nekorisne.
Bitni komentari dobiveni od uenika koji mogu posluiti za razumijevanje elemenata koji umanjuju
efikasnost radionica su:
Nisam ni bio na radionicama
Nismo sve radili, samo neke radionice
Nisu niti jedne, prazna pria
Nisam uspjela razviti spremnost o drugaijem razmiljanju
Smatram da su najmanje korisne radionice o referencama. Moda zbog naina
predavanja ili nezainteresovanost da pratimo
Sve skupa, ali bolje da su nam dali praksu da znamo neto nego sto nas ue da
priamo razne prie
Mislim da je ova radionica isto gubljenje vremena, barem u naem razredu, koliko
znam svi to rade samo zato to moraju, niko ne doivljava radionicu kao neto
ozbiljno, isto tako i ja ne volim metode radionice
Uenik iz Graanice

Na osnovu komentara uenika vidimo da na efekte radionica na poveanje kompetencija za

cjeloivotni razvoj karijere utie niz faktora kao to su: politika redovnosti pohaanja radionica,
organiziranje serije radionica, a ne samo pojedinih jedinica, nedostatak vremena da se pojedine
jedinice obrade tako da uenici shvate njihovu vanost, te niska motivacija uenika da prisustvuju i
uestvuju u ovom dijelu obuavanja.

51

Stoga sistemsko uvoenje savjetodavnog rada treba da bude popraeno:

Podizanjem svijesti uenika, nastavnika i roditelja o vanosti kompetencija za

cjeloivotno upravljanje karijerom
Uvoenje kontinuiranog rada sa uenicima na razvoju ovih kompetencija tokom
dueg vremenskog perioda, a ne samo u zavrnom razredu srednje kole kako bi se
imalo vie vremena za razradu svih bitnih jedinica
Dizajniranje nastavnih priprema, zadaa i popratnih materijala da oni budu to
interesantniji uenicima, da zahtijevaju uee i aktivnosti svih ukljuenih te da svaki
uenik moe prepoznati njihovu vanost i nai elemente koji e njemu biti posebno
korisni

3.4.2 Analiza odgovora u Upitniku za evaluaciju rada nastavnika

Osim analize kvaliteta radionica, u sklopu evaluacije raena je i evaluacija rada nastavnika. Glavni cilj
ove evaluacije je bio procijeniti koliko su uenici bili zadovoljni kvalitetom rada njihovih nastavnika
koji su po prvi put bili u ulozi osoba koji sistematski provode radionice iz podruja odabira zanimanja
i razvoja karijere.
Uenici su davali ocjene na 17 pitanja na skali od 1 do 3 pri emu je 1 ne slaem se, 2- neutralno i 3
slaem se.
Prosjene ocjene na cijeloj skali date su u tabeli:
Prosjena ocjena za rad nastavnika
Graevinsko-geodetska kola Tuzla
2,46
JU MS Graanica
2,48
JU Tehnika kola Brko
2,45
Srednja kola Prnjavor
2,41
Srednja kola Rogatica
2,70
Srednjokolski centar "Milorad Vlai" Vlasenica 2,46
Iz tabele se vidi da su ocjene koje su nastavnici dobili za svoj rad visoke na osnovu ega moemo
zakljuiti da su uenici bili zadovoljni svojim nastavnicima. Najviu ocjenu dobili su oni koji su vodili
radionice u Rogatici, dok je najniu prosjenu ocjenu dobilo osoblje iz Prnjavora.

52

JU Tehnika kola
Brko

Srednja kola Prnjavor

Srednja kola
Rogatica

SC "Milorad Vlai"
Vlasenica

Davali jasne instrukcije

Sve uenike tretirali pravedno
Bili su spremni da mi pomognu i nakon
radionica
Davali jasno objanjenje svrhe radionice
Poticali sve uenike da priaju
Povezivali su radionice sa svakodnevnim
ivotom
Dozvoljavali su i potovali razliita miljenja
Ohrabrivali uenike da razmiljaju i diskutuju
Koristili razliite oblike aktivnosti
Priali tako da sam ga razumio/la
Vodili radionice bez puno problema
Pokazivali potovanje prema svim uenicima
Vodili rauna o tome da vrijeme troimo na
korisne aktivnosti
Davali jasne upute za zadae.
Imali pozitivna oekivanja od sviju nas
Pomagali mi da dosegnem ta oekivanja
Iskreno komunicirali sa mnom

JU MS Graanica

Koliko su nastavnici:

Graevinskogeodetska kola Tuzla

Ocjene koje su nastavnici dobili po pojedinim pitanjima prikazane su u tabeli:

Prosjen
a ocjena
(od 1 do
3)

Prosjen
a ocjena
(od 1 do
3)

Prosjen
a ocjena
(od 1 do
3)

Prosjen
a ocjena
(od 1 do
3)

Prosjen
a ocjena
(od 1 do
3)

Prosjen
a ocjena
(od 1 do
3)

2,60
2,50

2,61
2,35

2,43
2,49

2,48
2,40

2,62
2,71

2,39
2,59

2,44

2,37

2,56

2,41

2,64

2,49

2,38
2,37

2,52
2,46

2,51
2,42

2,46
2,43

2,71
2,58

2,50
2,35

2,56

2,49

2,43

2,49

2,71

2,53

2,63
2,56
2,44
2,48
2,38
2,48

2,62
2,60
2,35
2,62
2,51
2,50

2,59
2,47
2,41
2,41
2,37
2,43

2,51
2,45
2,34
2,52
2,39
2,46

2,79
2,71
2,69
2,73
2,69
2,71

2,68
2,46
2,29
2,51
2,51
2,53

2,35

2,58

2,45

2,36

2,76

2,46

2,39
2,48
2,40
2,50

2,40
2,41
2,36
2,48

2,40
2,43
2,43
2,48

2,20
2,36
2,33
2,49

2,72
2,71
2,67
2,75

2,32
2,41
2,39
2,43

Kao to se vidi iz tabele, nastavnici su procijenjeni vrlo visokim ocjenama na svim pitanjima. Najviu
ocjenu (2,64) dobili su na pitanju Dozvoljavali su i potovali razliita miljenja. Ovako visoke
ocjene za nastavnike koji su prvi put radili sa ovim materijalom i bili glavni nosioci profesionalne
orijentacije pokazuje da meu nastavnicima ima puno potencijala za ukljuivanje i u druge aktivnosti
koje nisu direktno vezane za njihov predmet, a izuzetno su vane za budunost i zapoljavanje
uenika.

53

3.4.3 Povratne informacije nastavnika

Zajedno sa poetkom implementiranja radionica u pilot kolama, otpoeo je i proces evaluacije i
monitoringa i pilotiranja programa. Proces evaluacije i monitoringa je zamiljen i kao dio podrke i
pomoi nastavnicima pri implementiranju radionica. S tim ciljem su obavljene i dvije posjete svim
kolama (novembar/decembar 2010. i mart 2011.) gdje su nastavnici iznijeli svoja vienja i stavove
dosadanjim tokom implementacije programa. Generalni stav nastavnika i pedagoga je bio da su
sadraj i koncept prirunika kvalitetni, nastavne jedinice dobro metodiki razraene i osmiljene,
sadraji jednostavni da i profesor poetnik moe bez puno problema, napora i vremena pripremiti i
odrati nastavni sat, ak i ako sadraj kojega predaje nije iz njegovog profesionalnog podruja.
Nastavnici tvrde i da su sadraje radionica koristili i za druge asove. Npr., nastavnici maternjeg jezika
u nastavnom planu i programu imaju definirane nastavne jedinice CV, intervju..., te su za realizaciju
ovih nastavnih jedinica iz redovnog nastavnog plana i programa, koristili sadraj prirunika.
Zainteresiranost uenika za tematikom smatraju dovoljnom, s tim to je ona najvea za prvi modul
(upoznajmo sebe), te neto slabija za druga dva modula. Slabiju zainteresiranost za druga dva modula
za razliku od zainteresirani za prvim modulom objanjavaju i sa zasienou materijom, krajem
kolske godine, kao i motivacijom nastavnika.
U toku implementacije programa, identificirano je i nekoliko potekoa:

Slabija motivacija starijih nastavnika za implementacijom programa te tee prihvatanje

radionikog tipa nastavnog sata, posebno sa starije nastavnike. Pojedini nastavnici su i
odustajali od projekta zbog nedostatka motivacije i elje za novim oblikom nastavnog rada.
Prirunici su pisani u jednojezinoj verziji i na samo latininom pismu to ih ini
neadekvatnim za nastavu srpskog jezika i knjievnosti
Pojedini termini koji se koriste u priruniku su nejasni za uenike
Prirunik poduzetniko ponaanje treba bolje i jasnije metodike upute
Neke nastavne jedinice poput Studiranje su nepotrebne za uenike srednjih strunih kola
Zbog prebukiranosti nastavnih planova i programa teko je na vrijeme i planiranim tokom
implementirati sve radionice
U veim kolama, potreban je vei broj prirunika za nastavnike

Paralelno sa pretestom i postestom obavljenim sa uenicima, podijeljen je i upitnik za nastavnike sa

ciljem dobivanja informacija o njihovim poetnim oekivanjima od programa (pretest), te evaluacijski
upitnik za nastavnike za procjenu kvaliteta radionica (postest).

54

U samome pretestu, upitnik je ispunilo ukupno 63 nastavnika, i to:

Muki
enski
Ukupno
Spol

kola u kojoj radite

JU MS
JU
Graanica
Tehnika
kola
Brko
3
4
5
4
8
8

Ukupno
JUMS
Graevinsko
geodetska
kola
4
8
12

Milorad
Vlai
Vlasenica

Srednja
kola
Prnjavor

Srednja
kola
Rogatica

4
8
12

5
11
16

4
3
7

24
39
63

Prosjeno radno iskustvo (godine radnog staa) nastavnika je bilo 15.7 godina (SD=9.87, min=2;
max=36).
Najvei broj nastavnika koji su popunili upitnik su rekli da e radionice implementirati na asu
odjeljenske zajednice, zatim asovima maternjeg jezika, stranog jezika, te demokratiji i ljudskim
pravima. Takoer, za pojedine nastavne teme je reeno da e biti realizirane i na asovima strunih
predmeta te na asovima praktine nastave.
Tabela ispod prikazuje i broj nastavnika koji su se jo u septembru opredijelili za predavanje
navedenih radionica.

Naziv radionice
Sposobnosti
Vjetine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih vjetina
Informiranost o fakultetima
Kontaktiranje poslodavca
Biografija ili Curriculum Vitae
Vrijednosti
ta je studiranje?
Profesionalni interesi
Intervju
Prezentacije
Popratno pismo
Adaptivne i prenosive vjetine
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Rukovoenje
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Neformalne veze
Kreativno razmiljanje
Zanimanja
Timski rad
Rjeavanje problema
Reference
Poslovno planiranje
Globalni biznis
Uspjene ene u svijetu

Frekvencije
32
30
30
29
26
24
24
23
22
18
18
18
17
17
15
15
15
14
13
13
13
11
8
6

55

U prilog tvrdnjama nastavnika i pedagoga da je interes i nastavnika i uenika najvie bio usmjeren na
prvi modul (upoznajmo sebe) idu i gore prikazani podaci. Evidentno je da su nastavnici najvie birali
nastavne jedinice iz prvog modula, a najmanje iz prirunika poduzetniko ponaanje.
Na pitanje da procijene ocjenom od 1-5 koliko su nastavni materijali razumljivi, logino strukturirani,
jednostavni za primjenu i efikasni, dobili smo sljedee rezultate:

Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su

prirunici /materijali za radionice...
Razumljivi
Logino strukturirani
Jednostavni za primjenu
Efikasni za postizanje ciljeva radionica

N
57
57
57
57

Prosjena
vrijednost
4.39
4.21
4.39
4.25

St.
devijacija
.750
.773
.750
.714

Prikazane prosjene vrijednosti su visoke i potkrepljuju ve izneseno miljenje pedagoga i nastavnika

da su materijali kvalitetni, dobro metodski osmiljeni i jednostavni za primjenu.
Na pitanja koliko se osjeaju motiviranim i spremnim / kompetentnim za voenje radionica ocjenama
od 1-5, nastavnici su dali takoer vie ocjene.
N
Ocijenite koliko ste motivirani za voenje ovih
radionica?
Ocijenite koliko se osjeate spremni / kompetentnim za
voenje radionica?

63

Prosjena
vrijednost
3.98

St.
devijacija
.871

62

3.85

.884

Sama oekivanja nastavnika od programa, a koja se odnose na njih same su varirala. Pojedini
nastavnici tvrde da nemaju nikakva oekivanja, ali je ipak preovladavajui bio stav da oekuju da e
usavriti novi metod rada, da e i sami nauiti neke stvari, te da e im nova materija i drugaiji sistem
rada osvjeiti svakodnevni rad. Nekolicina nastavnika je tvrdila da nisu dobili prirunik ili da nisu
prisustvovali radionicama za nastavnike u augustu, tako da ne mogu dati nikakav stav.
Oekivanja nastavnika od programa, a koji se odnosi na njihove uenike je uglavnom pozitivan. Istiu
a oekuju da e program pomoi uenicima da to lake pronau posao, da bolje upoznaju sebe, svijet
rada, u izboru fakulteta i da e im pomoi openito u ivotu. Nekoliko nastavnika izraavaju i sumnje
po pitanje korisnosti programa za uenike jer su uenici neozbiljni.
U postestu koji je proveden u mjesecu maju, od nastavnika smo prvenstveno traili povratne
informacije o kvaliteti provedenog programa, njegovim nedostacima i prednostima. U postestu je
uestvovao manji broj nastavnika, njih i to:

56

Srednja kola
Rogatica

SC "Milorad
Vlai" Vlasenica

2
4

4
5
4
13

2
3

3
9

12

6
3
2
11

Ukupno

Srednja kola
Prnjavor

2
6
1
9

Tehnika kola
Brko Distrikt

MS Graanica

Muki
enski
Nedostaje
Ukupno
Spol

Graevinskogeodetska kola
Tuzla

kola u kojoj radite

19
30
7
56

Prosjeno radno iskustvo (godine radnog staa) nastavnika je bilo 13.6 godina (SD=9.39, min=2;
max=36).
Najvei broj radionica je realiziran na asu odjeljenske zajednice, zatim na asovima maternjeg jezika
i asovima stranog jezika. Manji broj asova je realiziran u okviru nastavnih predmeta Informatika, te
praktine nastave i na asovima strunih predmeta.
Na pitanje da odaberu one radionice koje su realizirali u toku ove kolske godine, dobili smo sljedee
rezultate rangirane po frekvenciji.
Naziv radionice
Sposobnosti
Biografija ili Curriculum Vitae
Vjetine potrebne za posao
Vrijednosti
Informiranost o fakultetima
Adaptivne i prenosive vjetine
ta je studiranje?
Profesionalni interesi
Kontaktiranje poslodavca
Intervju
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Neformalne veze
Popratno pismo
Kreativno razmiljanje
Zanimanja
Reference
Timski rad
Rukovoenje
Rjeavanje problema
Poslovno planiranje
Prezentacije
Uspjene ene u svijetu
Globalni biznis

Frekvencije
33
31
27
25
25
25
22
22
22
20
19
18
16
11
10
9
8
7
7
7
7
6
4
3

57

Iz prikazanih podataka, vidljivo je da su nastavnici najmanje realizirali nastavnih jedinica iz prirunika

poduzetniko ponaanje. Za razliku od pretesta, u postestu je teko uoiti dominirajui modul iz
prirunika za izbor zanimanja i razvoj karijere. Radionice iz sva tri modula su skoro podjednako
implementirani u toku pilotiranja programa.
3.4.3.1 Najkorisnije radionice
Pri ocjeni korisnosti radionica, nastavnici su takoer kao najkorisnijim ocjenjivali i one radionice koje
su najvie i realizirali. Radionice se uglavnom odnose na one iz prvog (upoznajmo sebe) i treeg
modula (Metode i tehnike aktivnog traenja posla). Tabelarni prikaz najkorisnijih i najmanje korisnih
radionica prema ocjeni nastavnika je prikazano u tabeli ispod:
Naziv radionice
Biografija ili Curriculum Vitae
Sposobnosti
Kontaktiranje poslodavca
Intervju
Vrijednosti
Profesionalni interesi
Vjetine potrebne za posao
ta je studiranje?
Neformalne veze
Adaptivne i prenosive vjetine
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Kreativno razmiljanje
Zanimanja
Informiranost o fakultetima
Popratno pismo
Timski rad
Poslovno planiranje
Reference
Rukovoenje
Rjeavanje problema
Prezentacije
Uspjene ene u svijetu
Globalni biznis

Frekvencije
Najkorisnije
Najmanje korisne
16
1
14
0
8
0
7
1
6
0
5
1
4
0
3
3
3
5
2
1
2
0
2
4
2
1
2
1
1
3
1
0
1
0
1
2
0
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

Vano je napomenuti da su nastavnici za radionice koje se odnose na studiranje i informiranje o

fakultetima kazali i da su bile malo korisne za srednje strune kole obzirom da uenici tih razreda ne
namjeravaju u veini sluajeva, upisati fakultet.
to se tie ocjena nastavnika vezanih za razumljivost, loginu strukturiranost, jednostavnosti za
primjenu i efikasnosti za postizanje ciljeva radionica, i u postestu su nastavnici davali iznadprosjene
ocjene za prirunike/materijale za radionice. Rezultati sa prosjenim ocjenama su dati u tabeli ispod:

58

Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su prirunici /materijali za radionice...

N
Prosjena
vrijednost
Razumljivi
56
4.45
Logino strukturirani
56
4.29
Jednostavni za primjenu
56
4.43
Efikasni za postizanje ciljeva radionica
56
4.20

St. devijacija
.685
.680
.783
.903

Takoer, iznad prosjeka su ocijenili i svoju motiviranost kao i spremnost/kompetentnost za voenje

ovih radionica u budunosti:

N
Ocijenite koliko ste sada nakon ove kolske godine motivirani za
voenje ovih radionica u budunosti?
Ocijenite koliko se nakon ove kolske godine osjeate spremnim /
kompetentnim za voenje radionica u budunosti?

55

Prosjena
vrijednost
3.84

St.
devijacija
.977

55

3.84

.918

3.4.3.2 Ocjena radionica od strane nastavnika

Od nastavnika je takoer zatraeno da pomou upitnika za ocjenu kvaliteta radionica i materijala,
procijene efikasnost samih radionica u postizanju ciljeva radionica. Nastavnici su pojedinane tvrdnje
ocjenjivali skalom od 1-5, pri emu je 1 nimalo, a 5 u potpunosti. Rezultati sa prosjenim
vrijednostima su prikazani u tabeli ispod.

Naziv radionice

N
55
56
56
54
56

Prosjena
vrijednost
4.38
4.12
4.04
3.96
3.91

St.
devijacija
.757
.833
.808
.800
.611

Koliko su vama bile jasne ideje i ciljevi radionica?

Koliko su materijali koje ste dijelili tokom radionica bili prikladni?
Jesu li vama radionice bile prijatne?
Koliko su radionice bile praktine?
Koliko ste vi zadovoljni svojom uspjenou pri izlaganju
materije?
Da li mislite da su uenici proirili znanje o izloenim temama?
Koliko su uenicima bile jasne ideje i ciljevi radionica
Da li su uenicima radionice bile prijatne?
Koliko su vjebe bile korisne za uenike?
Koliko su radionice za razvoj karijere bile poune za vae uenike?
Da li su radionice doprinijele da uenici razviju jasniju sliku o sebi
i svojim karakteristikama
Da li je bilo dovoljno vremena za realizaciju radionica ?
Da li su radionice doprinijele da uenici razviju vjetine davanja i
primanja povratne informacije?
Da li su radionice doprinijele da uenici razviju spremnost na
razumijevanje drugaijeg miljenja?
Da li su radionice doprinijele da uenici razviju vjetine timskog
rada?

54
54
56
55
56
54

3.91
3.89
3.89
3.89
3.88
3.74

.734
.634
.755
.762
.662
.757

55
54

3.73
3.70

1.027
.717

53

3.68

.915

54

3.65

.974

59

Da li sada uenici bolje razumiju vezu izmeu linih karakteristika

i odluka vezanih za karijeru?
Da li mislite da su uenici poboljali vjetine vezane za razvoj
karijere?
Openito, da li mislite da vai uenici nakon ovih radionica bolje
razumiju kako upravljati vlastitom karijerom?

55

3.62

.733

54

3.59

.813

55

3.51

.742

Iz tabele se jasno vidi da su nastavnici najbolje ocijenili sami sadraj prirunika i radionica, dok su
najslabije ocijenjene tvrdnje koje se odnose na krajnji efekat radionica. Vano je napomenuti da su
ipak sve ocijene iznad prosjeka, s tim to su ocjene tvrdnji koje se odnose na krajnje efekte radionica,
blago iznad prosjeka.
to se tie predvienog vremena (broj asova) za realizaciju odreenih radionica, nastavnici veinom
tvrde da su imali dovoljno vremena za realizaciju radionica. Navode nekoliko radionica za koje kau
da im je bilo potrebno vie vremena za realizaciju, i to za Intervju (4 nastavnika), Svijet rada i
informiranost o svijetu rada (3), Vjetine potrebne za posao, Adaptivne i prenosive vjetine, poslovno
planiranje, kreativno razmiljanje (2) Smatraju i da su materijali dovoljno dobro razraeni, te da
stoga nisu nailazili na potekoe prilikom pripreme radionica. Potekoe koje su navodili su se
odnosile na nezainteresiranost uenika, te na nespremnost uenika da igraju ulogu poslodavca pri
realizaciji radionice Kontaktiranje poslodavca.
Nastavnici su veinom i stava da bi se sa cijelim programom trebalo poeti i ranije. Prijedlozi
nastavnika o vremenu poetka realizacije radionica variraju od osnovne kole (sedmi i osmi razred), pa
do zavrnog razreda srednje kole. Prevladavajue je miljenje da bi se sa realizacijom radionica
trebalo poeti od treeg razreda sa srednje etverogodinje kole, odnosno, od drugog razreda za
srednje trogodinje kole. Takoer, kao radionice sa kojima bi trebalo poeti ranije, veinom navode
radionice iz prvog modula (upoznajmo sebe).
Kao nosioce i realizatore aktivnosti, nastavnici veinom navode pedagoga i psihologa, i to kao nosioca
aktivnosti (koordinatora), te kao realizatora za prvi modul (upoznajmo sebe). Uloga realizacije bi po
njihovom miljenju trebala biti podijeljena izmeu pedagoga, psihologa i nastavnika, a posebno
odjeljenskih starjeina. Kao saradnike u procesu, navode se i poslodavci te biro za zapoljavanje.
Postoje i prijedlozi da se u cijeli proces ukljui manji broj nastavnika, motiviranijih, kako bi se lake
pratilo postignue uenika u toku realizacije radionica. Nastavnik navodi primjer gdje nije znao da li
su uenici sa drugim nastavnikom ve obraivali odreene teme.
Kao mogue dodatne radionice koje bi mogle biti interesantne uenicima, nastavnici navode studiranje
u inostranstvu i projekt menadment.

60

3.4.4 Korisnost, sadrajnost

Mojakarijera.com

jednostavnost

upotrebe

web

stranice

Web stranica www.mojakarijera.com je kreirana na samome poetku projekta sa svrhom podrke

implementacije projektnih ciljeva, a posebno komponente II YEP projekta. U toku svoga razvoja, a
posebno u fazi izrade nastavnih materijala, predefinirana je njena svrha, te je njen razvoj nastavio
pratiti razvoj aktivnosti iz komponente I. U toku implementacije cjelokupnog projekta, stranica je
najvie bila vezana za aktivnosti komponente I. Stranica je trebala biti sastavni dio programa za kole,
te je stoga svojim sadrajem podravala razvoj nastavnih sadraja iz komponente I. Stranica je
konceptualizirana na nain da svojim posjetiocima nudi informacije o specifinim zanimanjima,
informacije o visokokolskim ustanovama, te takoer mogunost da popune online Hollandov upitnik
profesionalnih interesa i sklonosti. Posjetioci nakon popunjavanja upitnika, dobivaju svoju dvoslovnu
kombinaciju na osnovu koje se posjetiocu nudi lista zanimanja / zvanja koja najbolje odgovaraju
njegovim profesionalnim interesima. Svako ponueno zanimanje je predstavljeno sa svojim opisom,
informacijama gdje i kako stei specifino zanimanje sa linkovima prema stranicama obrazovnih
ustanova u BiH, te trenutne oglase za posao objavljene na stranici posao.ba za navedeno zanimanje.
Pored toga, stranica nudi i nekoliko edukativnih tekstova i broura za tematiku traenja posla i
upravljanja karijerom.
U samim nastavnim materijalima, u pojedinim radionicama, se referira na samu stranicu, ime ona
postaje i didaktiko sredstvo pri samoj implementaciji radionica. U svrhu evaluacije, ali i unaprjeenja
servisa stranice, postavljen je bio i online upitnik na samoj stranici kojega su mogli da popune njeni
posjetioci.
Upitnik je bio dostupan od septembra 2010 godine pa do 1. Juna 2011 godine. U tom periodu, upitnik
je popunilo 253 posjetioca. Ispitanici su trebali na skali od 1-5 da ocijene koliko je web stranica
jedinstvena, sveobuhvatna, vizuelno privlana, jednostavna za pretraivati, informativna, edukativna,
korisna i zanimljiva.
Rezultati upitnika su prikazani na tabeli ispod.
Procijenite, koliko je stranica
zanimljiva
korisna
edukativna
informativna
jednostavna za pretraivati
vizuelno privlana
sveobuhvatna
jedinstvena
sadraj interesantan
sadraj razumljiv
sadraj koristan

N
251
251
249
251
245
250
249
250
250
250
252

Prosjena
vrijednost
3.75
4.18
3.88
4.14
4.09
3.41
3.55
3.57
3.96
4.11
4.31

St. devijacija
1.086
1.056
1.018
.953
1.104
1.084
1.015
1.273
1.069
.990
.964

Ispitanici su za sve navedene parametre davali iznadprosjene ocjene, i to u rasponu od 3.41 (vizuelno
privlana) pa do 4.31 (koristan)

61

U periodu od 1. Marta 2010 godine pa do 31. jula 2011, na osnovu podataka servisa Google Analytics,
stranicu je imala 61 714 jedinstvenih posjeta, te 247 715 uitavanja (posjeivanja) razliitih sadraja.
Najvei broj posjetilaca je dolazio iz Bosne i Hercegovine (31 181), te zatim iz Srbije (16 266),
Hrvatske (9 729), Crne Gore (984), Makedonije (476), Slovenije (453), itd... Prosjeno vrijeme
zadravanja posjetioca iz BiH na stranici je 2 minute i 13 sekundi.
Najposjeeniji sadraji na stranici su bili oni unutar sekcija fakulteti, zanimanja i kole.

62

4 Zakljuci i preporuke
Obuka uenika srednjih kola za odabir zanimanja i razvoj karijere YEP-a (Youth employment
project) kojeg je u periodu od 2009 do 2011 realizirala GOPA i proMENTE socijalna istraivanja je,
prema saznanjima autora, jedan od prvih sistematskih pokuaja revitaliziranja profesionalne
orijentacije u Bosni i Hercegovini na suvremenim znanstvenim spoznajama i praksama. Glavni cilj
suvremenih praksi je razvijanje kompetencija potrebnih za cjeloivotno upravljanje karijerom to
podrazumijeva: poznavanje sebe, poznavanje svijeta rada i obrazovanja, usvajanje vjetina traenja
informacija i njihovog usporeivanja sa vlastitim karakteristikama, eljama i potrebama, razvijanje
svijesti o multifunkcionalnosti vjetina koje posjedujemo, podizanje osjeaja samoefikasnosti u
donoenju odluka i preduzimanju aktivnosti, te razvijanje metoda aktivnog traenja posla.
Projekat obuke uenika srednjih kola za odabir zanimanja i razvoj karijere ukljuivao je provoenje
radionica sa sadrajima koji obuhvataju a) upoznavanje sebe i svojih karakteristika, b) upoznavanje
svijeta rada i studiranja te modela racionalnog donoenja odluka o nastavku kolovanja i razvoju
karijere te c) unaprjeivanje vjetina aktivnog traenja posla. Bilo je predvieno ukupno 20 radionica
po 45 minuta to podrazumijeva da je maksimalno vrijeme predvieno za radionice bilo 15 sati ili dva
radna dana to, u odnosu na treninge koji se rade iz podruja odabira zanimanja i razvoj karijere, jeste
relativno skromna duina trajanja.
Evaluacija obuke provedena je metodom testiranja prije i poslije evaluacije uenika zavrnih razreda 6
srednjih kola koji su uestvovali u obuci kao eksperimentalne grupe i njihovih vrnjaka koji nisu
prolazili kroz radionice u kontrolnoj grupi. Analize dobivenih podataka za zavisne uzorke su raene sa
kontrolom uticaja drugih aktivnosti kojima su uenici u zavrnim razredima srednjih kola izloeni
kako bi se eventualna promjena mogla pripisati radionicama.
Evaluacija je ukljuivala niz od 16 indikatora i to:
Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada
Indikator 1: Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi,
kvaliteta davanja i primanja povratne informacije)
Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traenje posla
Indikator 3: Odlunost u donoenju odluka o zanimanju i razloga za neodlunost
Indikator 4: Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta
Indikator 5: irina u percepciji potencijalnih poslova
Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetom upravljanje karijerom
Indikator 6: Znanje o tome to su sposobnosti
Indikator 7: Znanje o tome to su vjetine
Indikator 8: Znanje o tome to su profesionalni interesi9
Indikator 9: Znanje o tome to su vrijednosti 10
Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donoenje odluke o fakultetu
9

Zbog malog broja uenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o profesionalnim interesima nisu
raene analize razlike izmeu grupa u pretestu i posttestu
10

Zbog malog broja uenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o vrijednostima nisu raene
analize razlike izmeu grupa u pretestu i posttestu

63

Indikator 11: Znanje o strategijama traenja informacija o fakultetu

Indikator 12: Znanje o strategijama traenja posla
Indikator 13: Poznavanje strukture biografije
Psiholoke karakteristike
Indikator 14: Lokus kontrole
Indikator 15: Objektivnost / realitet u oekivanjima
Indikator 16: Otpornost na odbijanja
Generalno gledajui, moemo rei da su radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere uticale su na to
da se u eksperimentalnoj grupi pojave znaajne razlike i tendencije koje ukazuju na bolju
pripremljenost za cjeloivotni razvoj karijere od kontrolne grupe.
1. Radionice su postigle jedan od najznaajnijih ciljeva a to je poveale su jasnou kod uenika
kojim zanimanjem ele da se bave u budunosti, te njihovo zadovoljstvo tom odlukom.
2. Kod uenika u eksperimentalnoj grupi primjetne su tendencije poboljanja na sljedeim
indikatorima:
a. Uenici eksperimentalne grupe pokazuju tendenciju da se doivljavaju manje
neodlunim kao osoba u odnosu na kontrolnu grupu. Osjeaj neodlunosti je esto
uzrokovan ili dodatno potenciran nepoznavanjem taktika donoenja odluka u
kljunim, kritinim situacijama. Doivljaj neodlunosti kod osobe vezan je za osjeaj
samoefikasnosti i ako se osoba doivljava kao neodluna tee joj je da donosi odluke
i upusti se u ambicioznije i naprednije projekte. Za uenike to konkretno znai da
smanjivanjem osjeaja neodlunosti mi poveavamo i njihovu spremnost da
ambicioznije i ire razmilja o nastavku kolovanja i karijere.
b. Uenici eksperimentalne grupe pokazali su i pozitivniju tendenciju u shvatanju
vanosti donoenja odluka o nastavku karijere. Za uenike zavrnih razreda je ovo
shvatanje vrlo vano jer je to odabir fakulteta ili zaposlenja jedan od kljunih
dogaaja u razvoju karijere.
c. Kod uenika u eksperimentalnoj grupi je uoena i tendencija da se osjeaju
kompetentniji kada su u pitanju metode aktivnog traenja posla u odnosu na kontrolnu
grupu. Dakle, radionice jesu potakle razvoj vjetina aktivnog traenja posla i osjeaja
kompetentnosti u ovom izuzetno znaajnom podruju.
d. Kod uenika eksperimentalne grupe dolo je i do statistiki znaajnog porasta
uvjerenja o tome da znaju to su sposobnosti, te je uoena tendencija da su oni u
mogunosti nabrojati vie sposobnosti koje posjeduju. Dok je eksperimentalna u
pretestu bila slabija u pretestu i na pitanju Ja znam ta su sposobnosti te u
nabrajanju sposobnosti, u posttestu se situacija primijenila i eksperimentalna je u obje
mjere bila bolja od kontrolne.
e. Uenici eksperimentalne grupe su statistiki znaajnije napredovali i u znanju o
vjetinama. Na pitanje Ja znam ta su vjetine eksperimentalna grupa je bila slabija
od kontrole u posttestu, dok je dolo do znaajnog porasta u eksperimentalnoj, a pada
u kontrolnoj grupi. Kako je mali broj uenika odgovorio na pitanje da napiu koje
vjetine postoje, nije raena analiza promjena u broju vjetina koje su uenici mogli
nabrojati. Moemo rei da su radionice znaajno doprinijele poveavanju jasnoe
kljunih koncepata kada je u pitanju poznavanje sebe, a to je to su to sposobnosti i
vjetine.

64

Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donoenje odluka o fakultetu jedan je

od uslova kvalitetnog odabira fakulteta. Podaci pokazuju da uenici smatraju da je
najvanije prikupiti informacije o sadrajnom aspektu studiranja (kao to je plan i
program, naini studiranja), a potom o visini kolarine. Kako se blii trenutak odluke
informacije o kredibilitetu same ustanove postaju sve vanije, dok informacije o
mogunostima zapoljavanja nakon zavrenog fakulteta nisu doivljene kao toliko
vane od strane uenika.
g. Kada je u pitanju poznavanje strategija za traenje informacija o fakultetima vrlo
primjetno je da mladi ljudi vide internet kao glavni izvor ovakvih informacija. Drugi
vrlo bitan izvor su neformalne veze (informiranje kod starijih kolega, zaposlenika,
prijatelja), dok su najmanje bitni izvori ovakvih informacija broure, sajmovi posjete
fakultetima i sredstva javnog informiranja. Izmeu eksperimentalne i kontrolne grupe
u ovom segmentu nema razlika internet i neformalne veze su kljuni izvori podataka
za odabir fakulteta.
h. Biografija kao jedan od kljunih dokumenata za prijavu na posao ima posebno mjesto
u obuavanju uenika kako da efikasno trae posao. Evaluacija je pokazala da su
uenici u eksperimentalnoj grupi, zahvaljujui radionicama mogli nabrojati neto vie
dijelova biografije, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu opao broj pobrojanih dijelova
biografije. Iako ovaj nalaz moe biti pripisan i drugim faktorima (kao to je
nespremnost uenika kontrolne grupe da se posvete odgovaranju na ovo pitanje)
injenica je da je jako vano biti spreman u svakom trenutku pripremiti biografiju i
znati njene osnovne dijelove. Stoga je i spremnost uenika eksperimentalne grupe da
detaljnije odgovore na ovo pitanje vana jer to ukazuje na sistematizirano znanje o
strukturi biografije i lakou u produkciji njenih dijelova.
i. I jedna i druga grupa pokazale su oekivanu tendenciju pomjeranja lokusa kontrole
prema vanjskom polu. U trenutku posttesta uenici su bili pred odlukom kako
nastaviti svoje kolovanje i ta doza neizvjesnosti potie osobe da ponu razmiljati
kako e ishodi ipak vie zavisiti od vanjskih faktora nego to su mislili u pretestu.
Ipak, ovo pomijeranje je vee u kontrolnoj nego u eksperimentalnoj grupi to sugerira
da se radionicama postiglo da uenici ipak vie zadre osjeaj da su za nastavak
njihovog kolovanja i razvoj karijere najvaniji oni i njihove aktivnosti, a ne srea ili
neki drugi vanjski faktori.
j. U traenju posla i kolovanju u dananjem vremenu vrlo je bitna otpornost na
odbijanja. Stoga se u okviru radionica za aktivno traenje posla insistiralo i na
razvijanju otpornosti na odbijanja i poticanju upornosti u traenju posla. Rezultati
evaluacije, iako statistiki neznaajni, pokazuju da se radionicama moe postii
poveanje otpornosti na odbijanja. U eksperimentalnoj grupi je primijeena tendencija
blagog rasta, dok je u eksperimentalnoj grupi dolo do blagog pada otpornosti na
odbijanja.
Indikatori u kojima nije bilo razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne grupe:
a. Uenici eksperimentalne i kontrolne grupe nisu znaajno promijenili svoj stav o
poznavanju sebe i svojih karakteristika. Na pitanja koliko dobro poznaju svoje
karakteristike oni sebi daju ocjenu oko 3 (na skali od 1 do 5) i njihove ocjene se nisu
promijenile posttestu.
b. Uenici i jedne i druge grupe su u relativno visokom postotku mijenjalo odluku to e
raditi nakon zavretka srednje kole (njih 69% u kontrolnoj i 64% u eksperimentalnoj
je mijenjalo svoju odluku. Uenici i jedne i druge grupe su na kraju godine bili neto
sigurniji u svoju odluku nego su to bili na poetku to je vrlo pozitivan nalaz jer je
f.

3.

65

osjeaj da su donijeli pravu odluku za sebe vrlo vaan za zadovoljstvo odabirima. Iako
nema znaajnih efekata radionica niti drugih aktivnosti u koje su uenici bili
ukljueni, rezultati analize ukazuju da postoji neto jai efekat drugih aktivnosti na
sigurnost u donesenu odluku. Ovaj nalaz je u potpunosti prihvatljiv jer su uenici bili
ukljueni u aktivnosti kao to su posjete fakultetima, prezentacije fakulteta,
prikupljanje informacija o zanimanjima na internetu, razgovorima sa nastavnicima i
pedagozima to je zasigurno pomoglo da odluke koje donesu budu jasnije i da u njih
budu sigurniji.
4. Indikatori na kojim su uoene tendencije veeg poboljanja u kontrolnoj grupi
a. U kontrolnoj grupi je primijeen bolji razultat na smanjenju neodlunosti koja je
uzrokovana nepoznavanjem sebe i svijeta rada.
b. Uenici kontrolne grupe su pokazali neto veu sigurnost u donesenu odluku o tome
to ele da rade (studirati, raditi, studirati i raditi ili su neodluni) u posttestu nego
uenici eksperimentalne grupe
c. Uenici u kontrolnoj grupi su pokazali neto iru percepciju u nabrajanju potencijalnih
poslova koje mogu obavljati sa svojim kvalifikacijama
d. Uenici obje grupe su imali sline rezultate i kada je u pitanju poznavanje strategija
traenja posla. I u jednoj i u drugoj grupi dolo je do porasta broja strategija za
traenje posla, s tim da je taj porast neto vei u kontrolnoj grupi. Razlog ove
tendencije su druge aktivnosti u koje su uenici bili ukljueni i koje su u kontrolnoj
grupi dovele do veeg poboljanja. Ovaj nalaz govori u prilog ideji da profesionalna
orijentacija treba da ukljuuje niz razliitih aktivnosti, od savjetodavnog rada,
radionica, posjeta, obilazaka i aktivnosti u omladinskim organizacijama jer se na taj
nain, kumulativnim efektom postiu bolji rezultati.

Indikator
Kompetencije za aktivno traenje posla
Odluka o buduem zanimanju i zadovoljstvo odlukom
Razlozi za neodlunost: neodlunost kao osobina
Razlozi za neodlunost: percepcija vanosti odluke
Otpornost na odbijanja
Poznavanje strukture biografije
Razlozi za neodlunost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i
kolovanja
irina u percepciji potencijalnih poslova
Poznavanje koje su informacije vane za odabir fakulteta
Uvjerenje da zna ta je sposobnost
Uvjerenje da zna ta su vjetine
Lokus kontrole
Sigurnost u odluku
Poznavanje naina traenja posla
Skala poznavanja sebe i svojih karakteristika
Uvjerenje da zna ta su profesionalni interesi
Uvjerenje da zna ta su vrijednosti
Poznavanje naina prikupljanja informacija o fakultetima

Eksperimentalna vs. Kontrolna grupa

nije ispitivano zbog malog broja odgovora

nije ispitivano zbog malog broja odgovora

nije ispitivano zbog malog broja odgovora
nije ispitivano zbog malog broja odgovora

Uenici su radionicama dali prosjenu ocjenu oko 3,5 to je visoko, ali ostavlja prostora za
poboljanja. Najviu ocjenu dobila je korisnost vjebi (M=3,65) to potvruje dosadanja iskustva da
praktini rad radionikog tipa donosi i vie zadovoljstva i koristi nego predavanja. Visoke ocjene (oko

66

3,5) dobili su i nastavnici za uspjenost u izlaganju materije i prijatna atmosfera u kojoj su radionice
obavljane. Ovaj nalaz je znaajan za kreiranje budue organizacije profesionalne orijentacije jer
pokazuje da nastavniki kadar ima kapacitete i kompetencije za izlaganje sadraja i provoenje
praktinih vjebi vezanih za poticanje uenika na razvoj kompetencija za upravljanje karijerom, te da
uspjeno kreiraju prijatnu atmosferu u kojoj se uenici osjeaju ugodno i spremno za rad na sebi.
Najniu ocjenu uenici su dali prikladnosti radnih materijala (3,29) to ukazuje da se u budunosti
moe dodatno raditi na razvijanju materijala koji bi bili i boljeg formata, pripremljeni u boji, sa vie
popratnih sadraja i vjebi za samostalni rad.
Detaljnije evaluacija rada nastavnika od strane uenika dala je vrlo ohrabrujue rezultate i potvrdila
gore izreenu tvrdnju da nastavnici predstavljaju veliki potencijal za provoenje profesionalne
orijentacije.
Nastavnici su, za razliku od uenika, najvie ocjene u evaluaciji radionica dali upravo sadraju
prirunika i radionica. Smatraju i da su materijali dovoljno dobro razraeni, te da stoga nisu nailazili
na potekoe prilikom pripreme radionica.
Nastavnici su najslabije ocijenili krajnji efekat radionica. Potekoe koje su navodili su se odnosile na
nezainteresiranost uenika, te na nespremnost uenika da igraju ulogu poslodavca pri realizaciji
radionice Kontaktiranje poslodavca. Ova razlika u budunosti moe biti smanjena tako to e
nastavnici dobiti vie obuke i supervizije od strane eksperata kako bi stekli dodatne vjetine i znanja,
te se osjeali kompetentnije.
Nastavnici uglavnom smatraju da su imali dovoljno vremena za realizaciju radionica. Navode nekoliko
radionica za koje kau da im je bilo potrebno vie vremena za realizaciju, i to za Intervju (4
nastavnika), Svijet rada i informiranost o svijetu rada (3), Vjetine potrebne za posao, Adaptivne i
prenosive vjetine, poslovno planiranje, kreativno razmiljanje (2).
Kada su upitani kada bi se trebalo poeti sa programom profesionalne orijentacije, nastavnici su
veinom odgovorili prije zavrnog razreda srednje kole. Njihovi prijedlozi idu od zavrnog razreda
osnovne kole pa do starijih razreda srednje kole. U svakom sluaju, prema njihovom miljenju sa
ovako konkretnim radionicama treba zapoeti ve u predzadnjem razredu srednje kole i to posebno sa
onim radionicama koje se odnose na upoznavanje sebe. Iako su visoko ocijenjeni od strane uenika za
provoenje radionica, nastavnici ipak smatraju da bi nosioci aktivnosti u budunosti trebali biti
pedagozi i psiholozi. Ovo se posebno odnosi na radionice upoznavanja sebe. Za ostale radionice,
realizacija bi trebala biti podijeljena izmeu pedagoga, psihologa i nastavnika, a posebno odjeljenskih
starjeina. Oni smatraju i da u proces treba puno intenzivnije ukljuiti ljude iz lokalne zajednice,
posebno poslodavce i biroe za zapoljavanje. Prijedlog koji je takoer znaajan za razmatranje je i da
aktivnosti profesionalne orijentacije budu dodijeljene nastavnicima koji pokazuju visoku motivaciju za
ovu vrstu rada i koji bi onda proli detaljnije obuke i bili efikasniji u postizanju ciljeva.
Kao mogue dodatne radionice koje bi mogle biti interesantne uenicima, nastavnici navode studiranje
u inostranstvu i upravljanje projektima.
Ogranienja u programu i evaluaciji
U ocjeni programa obuke uenika srednje kole koji je realiziran u okviru projekta YEP treba imati na
umu nekoliko elemenata koji su mogli uticati na kvalitet i efikasnost radionica:

67

1. kole kao zasebni entiteti su imale mogunost prilagoavanja programa obuke prema svojim
potrebama i kapacitetima. To je razlog zato su uenici u prosjek prolazili kroz 9 jedinica, a ne
kroz sve jedinice kako bi u cilju evaluacije bilo ispravnije.
2. Maksimalan broj sati koji je bio predvien za radionice je 15, odnosno dva radna dana to je
jako malo u odnosu na koliinu materijala i sadraja koji je trebalo proi.
3. Nastavnici su prije radionica proli kroz jednu jednodnevnu obuku to je nekima bilo
dovoljno, ali nekima zasigurno nije.
4. Motivacija uenika za rad u radionicama je bila razliita i to je zasigurno olakavalo ili
oteavalo rad nastavnicima.
Stoga na kraju, imajui u vidu sva vremenska i kadrovska ogranienja moemo rei da radionice za
odabir zanimanja i razvoj karijere nose veliki potencijal za mijenjanje i poboljavanje uenikih
kompetencija za cjeloivotni razvoj karijere.
Preporuke za unapreenje radionica i razvoj sistematskog pristupa u razvoju kompetencija za
cjeloivotno upravljanje vlastitom karijerom
U definiranju preporuka treba imati na umu da profesionalna orijentacija slui za pomo individui, ali i
za postizanje niza drutveno relevantnih ciljeva: ciljeva vezanih za poveanje obrazovnog statusa u
drutvu, poveanje, usklaenosti izmeu obrazovanja i svijeta rada, smanjivanje nezaposlenosti,
poveanje zapoljivosti i postizanje socijalne jednakosti.
1. Profesionalno informiranje je osnova za uspjean odabir zanimanja i razvoj karijere.
Najveem broju mladih ljudi u biti i trebaju informacije, a ne individualno savjetovanje. Kako
je profesionalno informiranje javno dobro, potrebno je da vlasti i zvanine institucije osiguraju
da su informacije vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere dostupne svim zainteresiranim.
2. Internet je za mlade ljude jedan od osnovnih naina prikupljanja podataka o kolovanju i
zapoljavanju. U ovu svrhu treba raditi na pripremanju i dizajniranju online sadraja koji bi
pomogli mladim ljudima u donoenju odluka, a ove pripremanje sadraja takoer treba da
bude od interesa svih ukljuenih, prije svega institucija koje dizajniraju obrazovne politike.
3. Vaan izvor informacija o kolovanju i zapoljavanju za mlade ljude su i neformalne veze i
kontakti. Stoga treba u okviru rada na cjeloivotnom razvoju karijere posebnu panju obratiti
na obuavanje mladih kako da trae i evaluiraju informacije koje dobivaju od drugih jer one,
kao takve, uvijek nose dozu subjektivnosti.
4. Osim profesionalnog informiranja koje ne podrazumijeva direktni kontakt sa uenicima
potrebno je nastaviti raditi na razvoju savjeotdavnih aktivnosti kroz radionice za odabir
zanimanja i razvoj karijere. Sa obukama za odabir zanimanja i razvoj karijere treba poeti
prije zavrnih razreda srednje kole.

68

5. Neophodno je pojaati savjetodavni rad u osnovnim kolama kako bi uenici imali mogunost
da uz pomo strunih osoba (nastavnika i pedagoga) donesu racionalne i informirane odluke.
Time bi se i poraavajua statistika od 3% uenika koji su imali pomo od strane nastavnika i
pedagoga u osnovnoj koli promijenila.
6. Sa produenjem vremena rada sa uenicima sa jednog na nekoliko kolskih godina poveae
se i fond sati za profesionalnu orijentaciju. To e omoguiti detaljniji i analitiniji pristup
nastavnicima i pedagozima to bi za posljedicu zasigurno imalo znaajne promjene u
kompetencijama uenika.
7. U veini zemalja lanica OECD grupe zadnjih godina je rastui trend da obuka vezana za
odabir zanimanja i razvoj karijere bude dio nastavnog kurikuluma. Stoga i u Bosni i
Hercegovini treba poticati provoenje profesionalne orijentacije unutar postojeih predmeta.
8. Osim promjena u kompetencijama uenika, uvoenje radionica je potaknulo da se generalno
pone vie raditi na aktivnostima vezanim za profesionalnu orijentaciju. Tako su uenici u
kolama gdje su raene radionice imali i vie drugih aktivnosti u odnosu na kontrolnu grupu.
Ovakve radionice doprinose promjene klime u koli i potiu pozitivan stav prema
aktivnostima usmjerenim na cjeloivotni razvoj karijere te je njihov uticaj viestruk. Stoga je i
ovo jedan od razloga koji ide u korist uvoenja radionica kao dijela programa raznih
predmeta.
9. Za nastavnike koji e raditi na profesionalnoj orijentaciji potrebno je obezbijediti kvalitetnu
obuku i materijale bazirane na suvremenim spoznajama i praksama kako bi se postigla puna
efikasnost.
10. U dizajniranju radionica potrebno je vie raditi na:
a. Proirivanju percepcija zapoljavanja i mogunosti upisa fakulteta, a ne poticati usko
gledanje na potencijalne poslove osoba sa odreenom kvalifikacijom moe obavljati.
Posebno poticati upise u srednje kole i fakultet koji podravaju individualne
kapacitete, a iji kadar je deficitarna na tritu rada BiH i Evrope.
b. U radionicama stalno poticati otpornost na odbijanja. Uenici treba da naue da budu
uporni u traganju za poslom bez obzira na odbijenice i negativna iskustva u okolini.
11. Raditi na razvoju suradnje kola i fakulteta, ali ne na nain da fakulteti imaju uglavnom
marketinku pristup, nego da imaju aktivnu ulogu u uenikim shvatanjima to i kako se
izuava na pojedinim fakultetima. Primjer ovakvog programa su eksperimentalni asovi na
kojima nastavnici sa fakulteta dre ogledna predavanja iz kljunih tema za zainteresirane
uenike, potom organiziraju testiranje znanja kako bi uenici uvidjeli da li je to ono to njih
zanima i da li mogu savladati zahtjeve koji se pred njih stavljaju.
12. U evaluaciji ovih programa ne treba se fokusirati samo na ishode uenja (to su uenici
nauili) nego i na druge bitne elemente kao to je samoefikasnost, lokus kontrole, stepen
odlunosti, motivacija za rad i studiranje. Sama evaluacija programa trebala bi da obuhvati i
dugorone efekte koji bi bili mjereni godinu ili dvije nakon zavrenih obuka.
13. Sama evaluacija treba da bude provedena uz nadzor kolske uprave kako bi svi uenici
popunili sva pitanja.

69

5 Prilozi
Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloivotni razvoj karijere (pretest za dubinsku
eksperimentalnu i kontrolnu grupu)
SOCIODEMOGRAFSKI PODACI
Ime tvoje majke /starateljice: __________________________________________________________
Tvoj datum roenja:

Spol:

kola:..........................
Razred: Smjer:...............................................................................................................
Datum popunjavanja Upitnika:........................................................................................................
Dragi uenici, pred vama je upitnik koji se odnosi na vae poznavanje nekih elemenata bitnih za razvoj
karijere u budunosti. Ovo nije test znanja i ovaj upitnik nema ocjena, nema tanih i pogrenih
odgovora, niti e vae odgovore vidjeti bilo ko osim osoba koje rade na poboljanju kvaliteta radionica
za razvoj karijere.

POZNAVANJE SEBE
Molimo te da u poljima ispod odgovori na sljedea pitanja:
1. Ja znam ta su to sposobnosti! a) DA b) NE
Definii
termin
sposobnosti:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
2. Ja znam ta su to vjetine! a) DA b) NE
Definii
termin
vjetine:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
3. ta
su
to
profesionalni
interesi?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
4. ta
su
to
vrijednosti?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
5. Nabroj
neke
svoje
sposobnosti:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
6. Nabroj
neke
od
svojih
profesionalnih
interesa:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

70

7. Koje
vjetine
posjeduje?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
8. Koje su tvoje glavne vrijednosti koje eli da budu prisutne na tvom buduem poslu?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
POZNAVANJE SVIJETA RADA I STUDIRANJA
1. Da li zna to e raditi nakon zavretka srednje kole (zaokrui samo jedan odgovor)?
a) studirati
b) raditi
c) i studirati i raditi
d) neodluan /na sam
2. Ukoliko si zaokruio pod a) studirati koji fakultet namjerava upisati?
______________________________________________________________________________
3. Koliko si siguran u svoju odluku?
a. Nimalo nisam siguran
b. Nisam siguran
c. Siguran sam
d. U potpunosti sam siguran
4. Kada doe trenutak da pone raditi, da li moe nabrojati poslove koji bi tebi najvie odgovarali?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
5. Kada bude zapoeo sa traenjem posla, nabroj neke naine kako e traiti posao?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
6. Nabroj neke informacije koje ti trebaju o poslu da bi mogao donijeti odluku da li je to posao koji
eli
raditi.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
7. Nabroji koje informacije o fakultetu treba da bi mogao donijeti odluku to e upisati?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
8. Nabroji koje naine moe koristiti da bi prikupio informacije o fakultetima?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
9. Da li si nekada volontirao?
10. Da li bi volontirao u budunosti?

DA
DA

NE
NE

71

11. Koje
su
prednosti
volontiranja?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
12. Koji
su
nedostaci
volontiranja?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

VJETINE AKTIVNOG TRAENJA POSLA

1. Nabroji
osnovne
dijelove
biografije
za
posao:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
2. Koji
su
naini
najefikasnijeg
dobivanja
posla?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
3. to utie na to da neki ljudi prije, a neki poslije dobiju posao?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
4. ta
je
to
popratno
pismo?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

72

U donjoj tabeli u svakom redu su po dvije tvrdnje. Razmisli sa kojom se vie slae i pored nje stavi
znak X. Npr. ako se vie slae sa lijevom tvrdnjom u kuicu pored nje stavi znak X.
Zaista ne postoji nain da rijeim neke od
problema koje imam
Ponekada osjeam kao da drugi ljudi ili
dogaaji upravljaju mojim ivotom
Ja imam malo kontrole nad stvarima koje mi
se deavaju
Ja mogu uraditi skoro sve na to se
usmjerim.
esto se osjeam bespomono da se nosim
sa problemima u ivotu
Ono to e mi se deavati u budunosti
uglavnom ovisi o meni
Malo je toga to mogu uraditi kako bih
promijenio mnoge bitne stvari u svom ivotu

Za sve probleme koje imam postoji i nain

kako da ih rijeim
Ja upravljam svojim ivotom, a ne drugi
ljudi ili dogaaji
Ja imam puno kontrole nad stvarima koje mi
se deavaju
Vanjske okolnosti me esto spreavaju da
uradim ono na to se usmjerim.
Osjeam se sposobnim da se nosim sa svim
problemima u ivotu.
Ono to e mi se deavati u budunosti
uglavnom ovisi o drugim ljudima i
situacijama, a najmanje o meni.
Svojim postupcima mogu uticati na
promjenu mnogih bitnih stvari u ivotu.

U donjoj tabeli oznai znakom X u kuicu koja najbolje odgovara tvojoj procjeni.
Nimalo

Malo

Onako

Puno

I vie
nego
puno

U kojoj mjeri oekujete pojavu prepreka i odbijanja

tokom vae potrage za poslom?
Koliko ste spremni da se nosite sa preprekama i
odbijanjima, odnosno da li imate planove ili ideje kako
ete reagirati na njih i to ete uiniti sljedee?
U kojoj mjeri osjeate da ete morati proi kroz
mnoga odbijanja i pokuaje prije nego to dobijete
posao koji vam se svia?
Kada budete doivjeli odbijanje, u kojoj mjeri mislite
da ste sposobni da to stavite iza sebe i fokusirate se na
sljedeu potragu za poslom?

Hvala na saradnji!

73

UOP ( Upitnik optih pitanja za eksperimentalnu, eksperimentalnu dubinsku i kontrolnu grupu

u pretestu)

Ime tvoje majke /starateljice: _____________________________________________

Tvoj datum roenja:

Spol:

kola:.....
Razred:

Smjer:.........................................................

Datum popunjavanja Upitnika:..........................................................................................

Struna sprema oca:
a) osnovna kola
b) srednja kola
c) via kola
d) visoka kola/ fakultet
e) magisterij
f) specijalizacija
g) doktor nauka

Struna sprema majke:

a) osnovna kola
b) srednja kola
c) via kola
d) visoka kola/ fakultet
e) magisterij
f) specijalizacija
g) doktor nauka

Zaokrui jedan od ponuenih odgovora:

Da li je otac zaposlen?

DA

NE

NE ODNOSI SE NA MENE*

Da li je majka zaposlena?

DA

NE

NE ODNOSI SE NA MENE*

Da li je neko drugi iz tvog domainstva zaposlen?

DA

NE

Ko? __________________________________
*Zaokruite NE ODNOSI SE NA MENE ukoliko otac ili majka ne ive sa vama (iz bilo kojeg
razloga)
Zaokrui to je tono za tvoje domainstvo:
Da li u kui imate mainu za ve?
Da li u kui imate kompjuter?
Da li u kui imate klima ureaj?
Da li u kui imate internet vezu?
Da li se u tvojoj kui tokom zime griju sve prostorije?

DA
DA
DA
DA
DA

NE
NE
NE
NE
NE

Ko je uestvovao u izboru tvoje srednje kole?( Moe zaokruiti vie odgovora! )

a) sam sam odluio
b) roditelji

74

c) nastavnici/ pedagozi u osnovnoj koli

d) neko drugi ( navedi ko).............

Koji uspjeh si ostvario na kraju kolske godine (zaokrui taan odgovor):

1. Razred

2. Razred

3. Razred

Da li si pohaao neke dodatne kurseve za vrijeme srednje kole? DA

NE
Ako
DA,
koje?
__________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Da li si ikada radio neki plaeni posao?

DA

NE

Ako
DA,
koji?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Da li ima neki hobi?

DA

NE

Ako
DA,
koji?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
to radi u slobodno vrijeme?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Namjerava li upisati fakultet?

DA

NE

Ako
NE,
zato?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Ako
DA,
koji
fakultet?
__________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

75

Kojim
poslom
eli
da
se
bavi
u
budunosti?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slae sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani:
Uope
slaem

se ne

Ne slaem se

Slaem se

U potpunosti
se slaem

Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje

sposobnosti
Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji
interesi
Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah
nabrojati vjetine koje posjedujem
Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu
informaciju o njenom radu na nain da se
ona ne uvrijedi i da je shvati kao
dobronamjernu.
Kada mi moj drug da povratnu
informaciju o mom radu, ja je ozbiljno
razmotrim i ne doivljavam je kao napad
na moju linost.
Koliko si uspjean/na u aktivnostima ponuenim ispod:
Nimalo
uspjean

Malo
uspjean

Prosjeno
uspjean

Uspjean

Jako
uspjean

Pravljenju dobre liste vjetina koje imam i

koje se mogu iskoristiti da naem posao
Razgovoru sa prijateljima i drugim
osobama kako bi saznao o moguim
poslodavcima kojima su potrebne moje
vjetine
Razgovoru sa prijateljima i drugim
osobama kako bih saznao za mogua radna
mjesta koja mi odgovaraju
Pisanju dobre prijave za posao i biografije
Kontaktiranju i ubjeivanju poslodavca da
me uzme u obzir kao radnika na nekom
radnom mjestu
Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom
prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru
/ intervjuu za posao

Hvala na saradnji!

76

Profil odluke o zanimanju (za eksperimentalnu, eksperimentalnu dubinsku i kontrolnu grupu u

pretestu i postestu)
Ime tvoje majke:...................................................................................................................................
Tvoj datum roenja:.............................................................
kola:.............................................................................
Razred:........................

Spol:

..................................

Ispod je data lista razliitih tvrdnji koje opisuju mogue odluke o zanimanju. Molimo te da paljivo
proita svaku tvrdnju i na skali od 1 do 5 procijeni u kojoj mjeri se one odnose na tebe. Pri tome se
koristi sljedeom skalom: 1 u potpunosti se ne odnosi na mene, 2-ne odnosi se na mene, 3-i odnosi
se i ne odnosi se na mene, 4-odnosi se na mene, i 5-u potpunosti se odnosi na mene.
Da li si ve odluio/la kojim poslom se eli baviti? Razmisli na trenutak i oznai odgovarajui
broj na skali.
Ve imam neku grupu zanimanja na umu u kojoj bih volio/la da radim (npr. medicina, poljoprivreda,
menadment, neka umjetnost i sl.)
u potpunosti se ne
odnosi na mene

ne odnosi se na
mene

i odnosi se i ne odnosi
se na mene

odnosi se na mene

U
potpunosti se odnosi
na mene

Odluio/la sam kojim zanimanjem se elim baviti (npr. inenjer elektrotehnike, automehaniar,
medicinska sestra, kuhar,...)
u potpunosti se ne
odnosi na mene

ne odnosi se na
mene

i odnosi se i ne
odnosi se na mene

odnosi se na mene

u potpunosti se odnosi
na mene

Sada kada si oznaio/la dokle si stigao u donoenju odluke o buduem zanimanju, razmisli to osjea
vezano za to.
Osjeam se dobro i zadovoljno sa dosadanjim odlukama koje sam donio/la u procesu izbora
zanimanja.
u potpunosti se ne
odnosi na mene

ne odnosi se na
mene

i odnosi se i ne
odnosi se na mene

odnosi se na mene

u potpunosti se odnosi
na mene

77

Razlozi
Veina nas nije u potpunosti sigurna u odluku kojim zanimanjem se eli baviti ili kako eli razvijati
svoju karijeru. Procijeni koji razlozi i u kojoj mjeru utiu na tvoju nesigurnost.
i
u
odnosi
ne
odnosi
u
potpunosti
se na
odnosi se i ne
potpunosti
se ne
mene
se na odnosi
se odnosi
odnosi na
mene se na
na mene
mene
mene

Volio/la bih da znam koji poslovi ili obrazovni programi

najbolje odgovaraju mojoj linosti ili meni kao osobi.

Potrebno mi je da imam jasniju sliku o tome koji su to

moji profesionalni interesi.

Potrebno mi je da imam jasniju sliku o tome koje su to

moje sposobnosti, moje jake strane i slabosti.

Potrebno mi je vie informacija o obrazovnim programima

koje elim studirati.

Znam koje su to moje sposobnosti i moji interesi, ali ne

znam koja bi mi zanimanja odgovarala.

Ne osjeam da dovoljno znam o poslovima / zanimanjima

koja razmatram.

Ja sam neodluna osoba; odgaam proces donoenja

odluka i imam potekoe u odluivanju.

esto imam potekoe u donoenju odluka.

Pravo mi je olakanje kada neko drugi donese odluku za

mene.

Moje budue zanimanje ili karijera mi nisu sada toliko

vani.

Trenutno mi nije potrebno odabrati zanimanje ili posao.

Nemam jakih (snanih) interesa za bilo koje zanimanje ili

posao.

78

Poetni upitnik za nastavnike (pretest)

Potovani nastavnici,
Pred vama i nama je uzbudljiva godina u kojoj emo implementirati radionice za cjeloivotno
upravljanje karijerom. Molimo vas da nam u svrhu praenja kvaliteta ovog projekta i proizvedenih
materijala odgovorite na dolje postavljena pitanja. Vai odgovori e biti koriteni iskljuivo u svrhu
grupnih procjena.
kola u kojoj radite: _________________________________________________________
Spol: M

Ukupno godina radnog staa koje imate: _________________________________________

Predmeti
na
kojima
namjeravate
raditi
radionice
(ukljuujui
i
__________________________________________________________________________
Da li ste do sada vodili radionice u kojima ste bili moderator? DA

(OZ):

NE

SPISAK RADIONICA
Koje radionice ete vi u toku ove godine voditi sa svojim uenicima (stavite krii pored svake
radionice koja vam je dodijeljena):
Adaptivne i prenosive vjetine
Vjetine potrebne za posao i predstavljanje
vlastitih vjetina
Sposobnosti
Vrijednosti
Profesionalni interesi
ta je studiranje?
Informiranost o fakultetima
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Biografija ili Curriculum Vitae
Popratno pismo
Reference
Neformalne veze
Kontaktiranje poslodavca
Intervju

Timski rad
Rukovoenje
Prezentacije
Kreativno razmiljanje
Rjeavanje problema
Poslovno planiranje
Globalni biznis
Zanimanja
Uspjene ene u svijetu

79

MATERIJAL ZA RADIONICE
Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su prirunici /materijali za radionice...
Opis
1

Razumljivi

Logino strukturirani

Jednostavni za primjenu

Efikasni za postizanje ciljeva radionica

OEKIVANJA I PROCJENA SAMOEFIKASNOSTI

Ukratko opiite koja oekivanja imate od ovih radionica, a vezano za vas?

Ukratko opiite koja oekivanja imate od ovih radionica, a vezano za svoje uenike?

Ocjenama od 1 do 5 ocijenite svoju motivaciju i spremnost za voenje radionica?

Ocijenite koliko ste motivirani za voenje ovih radionica?
Ocijenite koliko se osjeate spremni / kompetentni za voenje
radionica?

Hvala vam za saradnji!

80

Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloivotni razvoj karijere (posttest za dubinsku

eksperimentalnu i eksperimentalnu grupu)
SOCIODEMOGRAFSKI PODACI
Ime tvoje majke /starateljice: ________________________________________________________
Tvoj datum roenja:____________________

Spol: M

kola _____________________________________________________________________________
Razred:__________________________________________________
Smjer:___________________________________________________
Datum popunjavanja upitnika: ________________________________________________________
Da li si u toku ove kolske godine pohaao neke kurseve uporedo sa kolom: a) DA b) NE
Ukoliko
jesi,
koji
su
to
bili
kursevi:
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Kako
si
u
toku
ove
kolske
godine
provodio
slobodno
vrijeme?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Da li si u toku ove kolske godine radio neki plaeni posao? a) DA b) NE
Ako
DA,
koji:
_______________________________________________________________________________
Namjerava li upisati fakultet? DA

NE

Ako
NE,
zato?
_________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Ako
DA,
koji
fakultet
__________________________________________________________________________________
Kojim
poslom
eli
da
se
bavi
u
budunosti?
__________________________________________________________________________________
U toku ove kolske godine imali ste niz radionica vezanih za razvoj karijere. Pored tih radionica, da li
ste u toku ove kolske godine radili neke druge sadraje vezane za razvoj karijere (radionice,
razgovore, posjete fakultetima i slino) ili imali testiranje sa pedagogom ili razgovor sa pedagogom
(NEZAVISNO OD RADIONICA)?
a) DA
b) NE
Ukoliko si odgovorio sa DA, odnosno uestvovao u nekim aktivnostima molimo te da oznai u kojim
(oznai sve aktivnosti koje ste imali)?

81

1. Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budunosti

2. Razgovarali smo sa razrednim starjeinom na odjeljenskoj zajednici o budunosti
3. Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traenje posla ili upisa
fakulteta
4. Imali smo testiranja sa pedagogom
5. Iao sam kod nekog savjetnika
6. Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu
7. Traio sam informacije o zanimanjima po internetu
8. Ili smo u posjete fakultetima
9. Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju
10. Ili smo u posjete nekim firmama
11. Drugo___________________________________________________________________
________________________________________________________________________
U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slae sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani:
Uope se
ne slaem

Ne slaem
se

Slaem se

U
potpunosti
se slaem

Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti

Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi
Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati
vjetine koje posjedujem
Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju
o njenom radu na nain da se ona ne uvrijedi i da je
shvati kao dobronamjernu.
Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom
radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne doivljavam je kao
napad na moju linost.
Koliko si uspjean/na u aktivnostima ponuenim ispod:
Nimalo
uspjean

Malo
uspjean

Prosjeno
uspjean

Uspjean

Jako
uspjean

Pravljenju dobre liste vjetina koje imam i koje se

mogu iskoristiti da naem posao
Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako
bi saznao o moguim poslodavcima kojima su
potrebne moje vjetine
Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako
bih saznao za mogua radna mjesta koja mi
odgovaraju
Pisanju dobre prijave za posao i biografije
Kontaktiranju i ubjeivanju poslodavca da me uzme
u obzir kao radnika na nekom radnom mjestu
Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju
svojih kvaliteta na razgovoru / intervjuu za posao

82

Dodatni evaluacijski upitnik kompetencija za dubinsku eksperimentalnu i kontrolnu grupu

u postestu
Dragi uenici, pred vama je upitnik koji se odnosi na vae poznavanje nekih elemenata bitnih za
razvoj karijere u budunosti. Ovo nije test znanja i ovaj upitnik nema ocjena, nema tanih i
pogrenih odgovora, niti e vae odgovore vidjeti bilo ko osim osoba koje rade na poboljanju
kvaliteta radionica za razvoj karijere.
POZNAVANJE SEBE
Molimo te da u poljima ispod odgovori na sljedea pitanja:
9. Ja znam ta su to sposobnosti! a) DA b) NE
Definii
termin
sposobnosti:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
10. Ja znam ta su to vjetine! a) DA b) NE
Definii
termin
vjetine:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
11. ta
su
to
profesionalni
interesi?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
12. ta
su
to
vrijednosti?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
13. Nabroj
neke
svoje
sposobnosti:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
14. Nabroj
neke
od
svojih
profesionalnih
interesa:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
15. Koje
vjetine
posjeduje?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
16. Koje su tvoje glavne vrijednosti koje eli da budu prisutne na tvom buduem poslu?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

83

POZNAVANJE SVIJETA RADA I STUDIRANJA

13. Da li zna to e raditi nakon zavretka srednje kole (zaokrui samo jedan odgovor)?
a) studirati
b) raditi
c) i studirati i raditi
d) neodluan /na sam
14. Ukoliko si zaokruio pod a) studirati, koji fakultet namjerava upisati?
______________________________________________________________________________
15. Koliko si siguran u svoju odluku?
a. Nimalo nisam siguran
b. Nisam siguran
c. Siguran sam
d. U potpunosti sam siguran
16. Kada doe trenutak da pone raditi, da li moe nabrojati poslove koji bi tebi najvie odgovarali?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
17. Kada bude zapoeo sa traenjem posla, nabroj neke naine kako e traiti posao?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
18. Nabroj neke informacije koje ti trebaju o poslu da bi mogao donijeti odluku da li je to posao koji
eli
raditi.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
19. Nabroji koje informacije o fakultetu treba da bi mogao donijeti odluku to e upisati?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
20. Nabroji koje naine moe koristiti da bi prikupio informacije o fakultetima?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
21. Da li si nekada volontirao?
DA
NE
22. Da li bi volontirao u budunosti?
DA
NE
23. Koje
su
prednosti
volontiranja?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
24. Koji
su
nedostaci
volontiranja?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

84

VJETINE AKTIVNOG TRAENJA POSLA

Nabroji
osnovne
dijelove
biografije
za
posao:
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Koji
su
naini
najefikasnijeg
dobivanja
posla?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
to
utie
na
to
da
neki
ljudi
prije,
a
neki
poslije
dobiju
posao?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
ta
je
to
popratno
pismo?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
U donjoj tabeli u svakom redu su po dvije tvrdnje. Razmisli sa kojom se vie slae i pored nje stavi
znak X. Npr. ako se vie slae sa lijevom tvrdnjom u kuicu pored nje stavi znak X.
Zaista ne postoji nain da rijeim neke od problema
Za sve probleme koje imam postoji i nain
koje imam
kako da ih rijeim
Ponekada osjeam kao da drugi ljudi ili dogaaji
Ja upravljam svojim ivotom, a ne drugi ljudi
upravljaju mojim ivotom
ili dogaaji
Ja imam malo kontrole nad stvarima koje mi se
Ja imam puno kontrole nad stvarima koje mi
deavaju
se deavaju
Ja mogu uraditi skoro sve na to se usmjerim.
Vanjske okolnosti me esto spreavaju da
uradim ono na to se usmjerim.
esto se osjeam bespomono da se nosim sa
Osjeam se sposobnim da se nosim sa svim
problemima u ivotu
problemima u ivotu.
Ono to e mi se deavati u budunosti uglavnom
Ono to e mi se deavati u budunosti
ovisi o meni
uglavnom ovisi o drugim ljudima i
situacijama, a najmanje o meni.
Malo je toga to mogu uraditi kako bih promijenio
Svojim postupcima mogu uticati na promjenu
mnoge bitne stvari u svom ivotu
mnogih bitnih stvari u ivotu.
U donjoj tabeli oznai znakom X u kuicu koja najbolje odgovara tvojoj procjeni.
Nimalo

Malo

Onako

Puno

I vie
nego
puno

U kojoj mjeri oekujete pojavu prepreka i odbijanja tokom vae

potrage za poslom?
Koliko ste spremni da se nosite sa preprekama i odbijanjima, odnosno
da li imate planove ili ideje kako ete reagirati na njih i to ete uiniti
sljedee?
U kojoj mjeri osjeate da ete morati proi kroz mnoga odbijanja i
pokuaje prije nego to dobijete posao koji vam se svia?
Kada budete doivjeli odbijanje, u kojoj mjeri mislite da ste sposobni
da to stavite iza sebe i fokusirate se na sljedeu potragu za poslom?

85

OCJENA RADIONICA ZA RAZVOJ KARIJERE (upitnik za eksperimentalnu i dubinsku

eksperimentalnu grupu)
Oznai sve radionice koje si pohaao tokom ove kolske godine:
Adaptivne i prenosive vjetine
Vjetine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih
vjetina
Sposobnosti
Vrijednosti
Profesionalni interesi
ta je studiranje?
Informiranost o fakultetima
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Biografija ili Curriculum Vitae
Popratno pismo
Reference
Neformalne veze
Kontaktiranje poslodavca
Intervju

Timski rad
Rukovoenje
Prezentacije
Kreativno razmiljanje
Rjeavanje problema
Poslovno planiranje
Globalni biznis
Zanimanja
Uspjene ene u svijetu

Da li su neki od sadraja koje ste obraivali na radionicama bili obraivani i na drugim asovima? a)
DA b) NE
Koje
su
to
lekcije?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Tvoj kod (dvoslovna kombinacija) postignuta na Holland upitniku, ili upitniku profesionalnih interesa
i
sklonosti.
__________________________________________________________________________________

86

DIO I ocjena kvaliteta radionica

UPUTA:
Dragi uenici, evo nas na kraju radionica za razvoj karijere. Molimo vas da odvojite vremena i
detaljno i iskreno odgovorite na naredna pitanja. Vai odgovori e posluiti da unaprijedimo radionice
i poboljamo rad sa uenicima u vaim i drugim kolama kako biste bili to bolje pripremljeni za ono
to vas eka, a to je gradnje vae karijere.

1
2
3
4
5
6
7
8

9
10
11
12

13

14

15

16

Koliko su radionice za razvoj

karijere bile poune?
Koliko
je
predava
bio/la
uspjean/na u izlaganju materije?
Koliko su vam bile jasne ideje i
ciljevi radionica?
Koliko je prihvatljiv bio tempo
radionica?
Jesu li vam radionice bile prijatne?
Koliko su vam vjebe bile korisne?
Koliko su radionice bile praktine?
Koliko su materijali koje ste
dobivali tokom radionica bili
prikladni?
Da li ste proirili znanje o izloenim
temama?
Da li ste poboljali svoje vjetine o
izloenim temama?
Da li ste, openito, unaprijedili Vae
vjetine nakon ovog radionica?
Openito, da li nakon radnog
seminara bolje razumijete kako
upravljati vlastitom karijerom?
Da li sada bolje razumijete vezu
izmeu linih karakteristika i odluka
vezanih za karijeru?
Da li su radionice doprinijele da
razvijete jasniju sliku o sebi i svojim
karakteristikama
Da li su radionice doprinijele da
razvijete vjetine davanja i primanja
povratne informacije?
Da li su radionice doprinijele da
razvijete vjetine timskog rada?

Nimalo

Pomalo

Umjereno Prilino

U
potpunosti
5

1
1
1
1

2
2
2
2

3
3
3
3

4
4
4
4

5
5
5
5

87

18

Da li su radionice doprinijele da 1
razvijete
spremnost
na
razumijevanje drugaijeg miljenja?
Koje radionice su vam bile najkorisnije?

19

Koje radionice su vam bile najmanje korisne?

17

Sve u svemu u kojoj mjeri su ti radionice pomogle u tvom odabiru zanimanja i razvoju karijere
(zaokrui 1,2 ili 3)
1. Nedovoljno, treba mi jo pomoi
a. Ukoliko si zaokruio ovaj odgovor reci nam koja vrsta pomoi bi ti dobro dola:
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
2. Taman koliko mi treba
3. Meni je bilo previe
a. Ukoliko si zaokruio ovaj odgovor reci nam ta je bilo previe
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

88

DIO II ocjena voditelja radionica

Koristili razliite oblike aktivnosti.

Priali tako da sam ga razumio/la.
Vodili radionice bez puno problema.
Pokazivali potovanje prema svim uenicima.
Vodili rauna o tome da vrijeme troimo na korisne aktivnosti..
Davali jasne upute za zadae.
Imali pozitivna oekivanja od sviju nas.
Pomagali mi da dosegnem ta oekivanja.
Iskreno komunicirali sa mnom .

Slaem se

9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

Neutralno

Na radionicama za razvoj karijere, nai nastavnici su

1.
Davali jasne instrukcije.
2.
Sve uenike tretirali pravedno.
3.
Bili su spremni da mi pomognu i nakon radionica.
4.
Davali jasno objaenjenje svrhe radionice.
5.
Poticali sve uenike da priaju
6.
Povezivali su radionice sa svakodnevnim ivotom.
7.
Dozvoljavali su i potovali razliita miljenja.
8.
Ohrabrivali uenike da razmiljaju i diskutuju.

Ne
slaem se

Cilj ovog upitnika je da pomognemo vaim nastavnicima da unaprijede svoj rad kroz ideje i ocjene
koje ete im dati. Prisjetite se naina kako su vai nastavnici vodili radionice i ocijenite ih kao grupu.
Ukoliko se ne slaete sa tvrdnjom zaokruite 1, ukoliko se slaete zaokruite 3, a ukoliko se ne moete
odluiti zaokruite 2. Ukoliko eli jo neto napisati, dodaj svoje komentare na kraju upitniku.

1
1
1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3
3
3

1
1
1
1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3
3
3
3

DODATNI KOMENTARI I SUGESTIJE ZA UNAPREENJE RADA NASTAVNIKA:

Hvala ti na tvome odvojenom vremenu i odgovorima!

89

Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloivotni razvoj karijere (posttest za kontrolnu grupu)

SOCIODEMOGRAFSKI PODACI
Ime tvoje majke /starateljice__________________________________________________________
Tvoj datum roenja:____________________

Spol: M

kola ________________________________________________________________________
Razred:________________________
Smjer:_______________________________________________
Datum popunjavanja upitnika:____________________________________________________
Da li si u toku ove kolske godine pohaao neke kurseve uporedo sa kolom: a) DA b) NE
Ukoliko
jesi,
koji
su
to
bili
kursevi:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Kako
si
u
toku
ove
kolske
godine
provodio
slobodno
vrijeme?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Da li si u toku ove kolske godine radio neki plaeni posao? a) DA b) NE
Ako
DA,
___________________________________________________________________________
Namjerava li upisati fakultet?

DA

koji:

NE

Ako
NE,
zato?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Ako
DA,
koji
fakultet
__________________________________________________________________________________
Kojim
poslom
eli
da
se
bavi
u
budunosti?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Da li ste u toku ove kolske godine radili neke sadraje vezane za razvoj karijere (radionice,
razgovore, posjete fakultetima i slino) ili imali testiranje sa pedagogom ili razgovor sa pedagogom?
a) DA
b) NE
Ukoliko si odgovorio sa DA, odnosno uestvovao u nekim aktivnostima molimo te da oznai u kojim
(oznai sve aktivnosti koje ste imali)?
12. Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budunosti
13. Razgovarali smo sa razrednim starjeinom na odjeljenskoj zajednici o budunosti

90

14. Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traenje posla ili upisa
fakulteta
15. Imali smo testiranja sa pedagogom
16. Iao sam kod nekog savjetnika
17. Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu
18. Traio sam informacije o zanimanjima po internetu
19. Ili smo u posjete fakultetima
20. Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju
21. Ili smo u posjete nekim firmama
22. Drugo
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slae sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani:
Uope se ne
slaem

Ne slaem se

Slaem se

U potpunosti
se slaem

Uspjean

Jako
uspjean

Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti

Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi
Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati
vjetine koje posjedujem
Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o
njenom radu na nain da se ona ne uvrijedi i da je shvati
kao dobronamjernu.
Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu,
ja je ozbiljno razmotrim i ne doivljavam je kao napad
na moju linost.
Koliko si uspjean/na u aktivnostima ponuenim ispod:
Nimalo
uspjean

Malo
uspjean

Prosjeno
uspjean

Pravljenju dobre liste vjetina koje imam i koje

se mogu iskoristiti da naem posao
Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama
kako bi saznao o moguim poslodavcima
kojima su potrebne moje vjetine
Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama
kako bih saznao za mogua radna mjesta koja
mi odgovaraju
Pisanju dobre prijave za posao i biografije
Kontaktiranju i ubjeivanju poslodavca da me
uzme u obzir kao radnika na nekom radnom
mjestu
Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom
prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru /
intervjuu za posao

91

Evaluacijski upitnik za nastavnike (posttest)

Potovani nastavnici,
nakon zavretka kolske godine u kojoj ste bili angairani u radu sa uenicima vezano za njihov izbor
zanimanja i razvoj karijere zanima nas vae miljenje o kvaliteti radionica. Molimo vas da nam u
svrhu praenja kvaliteta ovog projekta i proizvedenih materijala odgovorite na dolje postavljena
pitanja. Vai odgovori e biti koriteni iskljuivo u svrhu grupnih procjena.
kola u kojoj radite: ____________________________________________________________
Spol: M
Ukupno godina radnog staa koje imate: _____________________________________________
U okviru kojih nastavnih predmeta ste realizirali radionice (ukljuujui i (OZ):
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
SPISAK RADIONICA
Koje radionice ste vi u toku ove godine vodili sa svojim uenicima (stavite krii pored svake
radionice koja vam je dodijeljena):
Adaptivne i prenosive vjetine
Vjetine potrebne za posao i predstavljanje
vlastitih vjetina
Sposobnosti
Vrijednosti
Profesionalni interesi
ta je studiranje?
Informiranost o fakultetima
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Biografija ili Curriculum Vitae
Popratno pismo
Reference
Neformalne veze
Kontaktiranje poslodavca
Intervju

Timski rad
Rukovoenje
Prezentacije
Kreativno razmiljanje
Rjeavanje problema
Poslovno planiranje
Globalni biznis
Zanimanja
Uspjene ene u svijetu

92

MATERIJAL ZA RADIONICE
Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su prirunici /materijali za radionice bili...
Opis
1

Razumljivi

Logino strukturirani

Jednostavni za primjenu

Efikasni za postizanje ciljeva radionica

Ocjenama od 1 do 5 ocijenite svoju motivaciju i spremnost za voenje radionica?

Ocijenite koliko ste sada nakon ove kolske godine motivirani za
voenje ovih radionica u budunosti?

Ocijenite koliko se nakon ove kolske godine osjeate spremnim /

kompetentnim za voenje radionica u budunosti?

Molimo vas da detaljno i iskreno odgovorite na naredna pitanja. Vai odgovori e posluiti da
unaprijedimo radionice i poboljamo rad sa uenicima u vaim i drugim kolama kako bi uenici bili
to bolje pripremljeni za ono to ih eka, a to je gradnja njihove karijere.

1
2
3
5
4
6
5
6
7
8
9

Koliko su radionice za razvoj karijere

bile poune za vae uenike?
Koliko ste vi zadovoljni svojom
uspjenou pri izlaganju materije?
Koliko su uenicima bile jasne ideje i
ciljevi radionica?
Koliko su vama bile jasne ideje i
ciljevi radionica?
Da li je bilo dovoljno vremena za
realizaciju radionica?
Da li su uenicima radionice bile
prijatne?
Jesu li vama radionice bile prijatne?
Koliko su vjebe bile korisne za
uenike?
Koliko su radionice bile praktine?
Koliko su materijali koje ste dijelili
tokom radionica bili prikladni?
Da li mislite da su uenici proirili
znanje o izloenim temama?

Nimalo

Malo

Umjereno

Prilino

U
potpunosti
5

1
1

2
2

3
3

4
4

5
5

1
1

2
2

3
3

4
4

5
5

93

18

Da li mislite da su uenici poboljali

1
2
vjetine vezane za razvoj karijere?
Openito, da li mislite da vai uenici
1
2
nakon ovih radionica bolje razumiju
kako upravljati vlastitom karijerom?
Da li sada uenici bolje razumiju vezu
1
2
izmeu linih karakteristika i odluka
vezanih za karijeru?
Da li su radionice doprinijele da
1
2
uenici razviju jasniju sliku o sebi i
svojim karakteristikama
Da li su radionice doprinijele da
1
2
uenici razviju vjetine davanja i
primanja povratne informacije?
Da li su radionice doprinijele da
1
2
uenici razviju vjetine timskog rada?
Da li su radionice doprinijele da
1
2
uenici
razviju
spremnost
na
razumijevanje drugaijeg miljenja?
Po vaem miljenju, koje radionice su bile najkorisnije?

19

Koje radionice su bile najmanje korisne?

20

Za koje radionice bi trebalo vie vremena za realizaciju?

Da li ste imali potekoa prilikom pripreme ili realizacije jedinica? Ako jeste koje?

20

Da li bi sa radionicama trebalo poeti ranije, a ne u zavrnom razredu? Sa kojim radionicama bi

trebalo poeti ranije?

21

to mislite o ukljuivanju nastavnika kao nosioca ovih radionica? Ko bi, po vaem miljenju,
trebao da bude ukljuen u proces profesionalne orijentacije?

22

Da li ima nekih tema koje su uenici spominjali i da su im bile interesantne a da nisu bile
obraene u radionicama?

10
12

13

14

15

16
17

Ukoliko imate neki dodatni komentar ili sugestiju, molimo vas da isti napiete ispod
Hvala vam na odvojenom vremenu i vaim odgovorima!

94