Odnos demokracije i politikih uenja- G. R.

Basirniya

Demokracija i zapadne politike ideologije

Liberalizam i demokracija
Rije liberal bila je u upotrebi i prije 14. St. Ali je nakon toga poprimila raznovrsna znaenja.
Ova rije primarno je povezivana s uvjerenjem o slobodi i pravu izbora. Moe se rei da
liberalizam kao sistematizirana politika doktrina prije 19. St. Nije ni postojao. Liberalizam se, u
formi uvjerenja koje je trailo temeljne reforme, pa ak i revolucionarnu promjenu, pojavio pod
utjecajem ruenja feudalnog sistema i apsolutistikih vladavina u Evropi i pod utjecajem
nastanka jednog drutva sa trinom ekonomijom u kojem se javljala srednja klasa iji interesi
nisu bili kompatibilni s interesima kraljeva i zemljoposjednike klase.
Glavni cilj ideologije liberalizma od poetka njene pojave bio je borba protiv apsolutne i
autoritarne vlasti. Liberali su kritiovali privilegije zemljoposjednika, aristokrata, crkve, vjerovali
su u slobodu ispovjedanja vjere. Liberalizam se treba smatrati rezultatom krize konzervativniih
reima.
U 19. st. kada je dolo do irenja industrijske revolucije, liberali su podrali ovaj sistem i
zahtjevali slobodu trgovine i razmjene meu arodima. Smatrali su da individua treba biti
slobodna kako bi stekla svoju korist. Sa stanovnitva liberalizma politika sloboda i trina
ekonomija smatraju se meusobno zavisim.
Liberalizam je postao dominantna ideologija na industrijskom Zapadu. Neki mislioci smatraju
da izmeu liberalizma i sistema kapitalizma postoji nuna povezanost.
Idejne korijene liberalizma treba traziti u miljenjima Loka, Monteskjea i Adama Smita.
U pogledu partija i politikih metoda liberalizam trai maksimalno prepustanje drutvenih
poslova privatnom sektoru i oni su zahtijevali pravo davanja glasa i politikog uea. Promjene
u 19. i 20. st. izvrile su utjecaj na ideologiju liberalizma. Dok su klasini liberali traili
nemijeanje vlade ili ograniavanje uplitanja vlade u sferu ivota graana, neoliberali su traili
1

uplitanje drave u ekonomskom organiziranju i osiguranju potreba higijene, blagostanja,

stanovanja i sl.
Neki

zapadni

mislioci

dijele

liberalizam

na

klasini,

demokratski

drutveni

(socijaldemokracija), dok drugi govore o podjeli na klasini liberalizam i neoliberalizam.

Idividualizam
U feudalom dobu individue su pripadale grupama, klasama, porodici i drutvu i preko njih su
prepoznavane. Individua nije percipirana odvojeno o dnjih. Ali propau feudalizma individue su
po prvi put osloboene ogranienja vezanosti perioda feudalizma. Uvjerenje u superiornost
individue je jedan od osnovnih principa ideologije liberalizma i upravo je to uzrokovalo da se
drutvo tretira kao skup individua, koje nastaje da bi bile zadovoljene njihove potrebe i interesi.
Na taj nain oblikovan je ekstremni oblik individualizma. Prema tome, teorija individualizma je
moderna teorija koja ini sr liberalizma. U ovoj teoriji drava je skup koji nastaje kao datost
akcija individua i odnosa koji one imaju jedna sa drugom. Vano je istai da individualizam ne
smatra ovjeka nedrutvenim biem ili osobom u izolaciji. Prema tome, individualizam u
liberalistikom miljenju podrazumijeva uvjerenje u uzvieni znaaj individue u odnosu na svaku
drutvenu grupu ili kolektivitet. Kasnije je to stanovite liberala doivjelo promjenu i dolo je do
toga da individua ima drutvenu odgovornost prema drugima i ima optimistian pogled na
prirodu ovjeka.
Sloboda
Uvjerenje u princio individualizma iziskuje obavezu prema slobodi individue jer je princip
slobode rezultat individualizma.Liberali smatraju da je sloboda prirodno pravo, koje se u poetku
ogledalo u odabiru mjesta ivljenja, kupovine i vrste ivota, ali je kasnije dobilo znaenje
mogunosti razvoja vjetina i sposobnosti u kojima individua moe manifestirati svoje
potencijalne kapacitete. Treba obratiti panju da uvjerenje liberala o slobodi ne podrazumijeva
apsolutnu slobodu, nego je osoba slobodna u toj mjeri dok ne remeti slobodu drugih.
U liberalnoj dravi vladi se podrazumijevaju samo oni poslovi koji se odnose na javni poredak i
nastoji se da djelokrug vlade bude to manji kako bi se lake kontrolirala zloupotreba moi i da
2

bi se to lake osigurala sloboda. Zato sloboda u liberalnim teorijama znai slobodu od moi
vlade i, prema interpretaciji marksista, u okviru nje drutvo postepeno biva osloboeno od
dominacije vlade.
Razum
Liberalistika odbrana slobode usko je povezana sa vjeom u razum. Liberalizam ini veliki dio
koncepta prosvjetiteljstva. Glavni sadraj doba prosvjetiteljstva sadri ideal da ovjeka oslobodi
od ropstva praznovjerja i neznanja i da bude glasnik doba razuma. Racionalizam iz
prosvjetiteljstva je na razliite naine utjecao na liberalizam. Liberalisti smatraju da su individue
razumna bia i da imaju sposobnost da prepoznaju svoje najbolje interese. Drugo naslijee
racionalizma za ideale je vjerovanje u napredak. Snaga razuma je dala ljudima sposobnost da
preuzmu odgovornost za svoj ivot kako bi ga izgradili. Racionalizam je takoer bio povod da
dijalog, rasprava i rasuivanje dobiju na znaaju meu liberalima. Liberali smatraju da ljudi
slijede svoje interese i zbog nedostatka resursa jedni sa drugima ulaze u sukob i polemiku, ime
razum doprinosi da se ove polemike rjeavaju putem dijaloga i pregovora. Liberali su uvjereni
das u sukobima probleme trebamo rjeavati na miroljubiv nain i da nasilje i silu upotrebljavamo
samo kao posljednju fazu tj. kada razum i logika rezultiraju neuspjehom.

Socijalna pravda
Pravda znai da svakoj osbi damo ono to je njeno pravo. Teorija pravde u ogranienom
znaenju podrazumijeva podjednaku raspodjelu materijalnih beneficija meu osobama. Pravda u
liberalnoj teoriji zasnovana je snanoj predanosti zvaninoj jednakosti individua. Poto su
liberali uvjereni da individue svugdje imaju ista obiljeja, znai da se nekoj odreenoj klasi ili
grupi ne trebaju davati posebna prava. Prema tome, oni se protive diskriminaciji meu ljudima
na osnovu rase, boje koe, bogatstva iklase. Pravda liberala podrazumijeva podjednake
mogunosti za sve osobe, kako bi one mogle razviti svoje sposobnosti i koristiti se svojim
sposobnostimam i kompetencijama. Zato oni vjeruju u merotokraciju, vladavinu sposobnih i
kompetentnih. Ekonomska nejednakost u liberalizmu ne znai nepostojanje socijalne oravde,
nego proistie iz razliitih sposobnosti i ustrajanosti osoba. Klasini liberali vjerovali su da
slobodno trite stara uvjete u kojim svaka osoba moe, u skladu sa svojim kompetencijama biti
3

sretna. Neoliberali smatraju da neobuzdani kapitalistiki sistem uzrokuje stvaranje novih formi
drutvene nepravde i ta nepravda uzrokovala je da neke osobe uivaju privilegije na raun
drugih. Zbog toga neoliberlai odravaju uplitanje drave u drutveni i ekonomsi ivot radi
stvaranja vie mogunosti i prilika i ostvarivanja normalnog drutva.
istraivanaj u liberalizmu su pokazala da uplitanja drave imaju cilj osiguranje slobode individue
To znaci da se jednakost svih graana i ostvarivanje njihovih sloboda bolje ostvaruje kada se
raspodjela resursa vri na pravedan nain. Sloboda je u liberalizmu glavni cilj, a jednakost i
pravda jesu sredstvo postizanja tog cilja.
Tolerancija
Liberali su krenuli od religijske tolerancije, a ta se tolerancija u liberalistikom miljenju
proirila i na toleranciju prema politikom uvjerenju. Liberali su branili politiku, kulturnu i
moralnu razliitost i tako su se pribliili pluralizmu. Dakle tolerancijaj u liberalistikim miljenju
jeste spremnost da se ljudima dozvoli da govore i djeluju na nain koji nije po naoj elji.
Liberali stalno naglaavaju granicu izmeu javne i privatne sfere. Privatnu sferu smatraju
imunom od politike moi, a javna sfera je sfera drutva. Tolerancija se treba primjeniti u sve to
se smatra privatnom sferom. Njihovo gledanje na toleranciju ogleda se u Voltairovom citatu: Ja
se ne slaem ni sa jednom rijei koju si izgovorio, ali u do smrti braniti tvoje pravo da ih
izgovori.

Liberalizam i demokracija
Gledita liberalizma o demokraciji uvijek su na odreeni nain bila kontradiktorna. U 19. st.
liberali su demokraciju tretirali uglavnom kao opasnost i prijetnju. Prva razlika izmeu ovih
dvaju pristupa je u gledanju na indvidue. Individualitet je jedan od temeljnih principa liberalizma
i sva naela ovog uenja usmjerena su na ouvanje slobode individue. Liberali demokraciju
smatraju protivnikom individue, jer se u demokraciji gleda na glasove veine i glasovi manjine
se ne mogu stapati sa glasovima veine. Ako je interes individue u konfliktu sa interesom veine,
interes te individue se zanemaruje.

Sljedee: liberalizam uzimam u obzir pojam drave gdje su ovlasti vlade ograniene, a
demokracija u vidu ima takav oblik vlasti u kojoj mo nije u rukama jedne ili vie osoba, nego u
rukama veine tj. javnosti. Prema tome svaka liberalna drava nije nuno i demokratska i
mogue je da liberalna drava bude s minimalnim ueem imunih klasa.
U pogledu prava na slobodu i prava na jednakost u sferi ekonomije u liberalizmu i demokraciji
takoer se stvara konflikt. Sloboda i jednakost u sferi ekonomije uzrokuju da jedno u odnosu na
drugo bude ogranieno, jer je drutvo slobodno u pogledu ekonomije, a to uzrokuje nejednakost
u ekonomskom smislu. Ljudi imaju razliite sposobnosti i potencijale i, ako se obraa panja na
ekonomsku jednakost onda postajemo prinueni da u odreenoj mjeri sprijeimo slobodu
djelovanja individua. Naravno, potrebno je napomenuti da demokracija ne inzistira na izrazitoj
jednakosti u podruju ekonomije, ali u svakom sluaju trai priblian nivo jednakosti. (89-90)
Ipak, veina liberala smatra da se demokracija treba tretirati kao prednost. Prvo liberalistiko
opravdanje demokracije je to da je demokracija sredstvo za nadzor nad moi vlasti i
uspostavljanje opeg prava glasa bilo je jedino rjeenje da graani izaberu ivot po svojoj elji.
Don Stjuart Mil smatra da demokracija u svojoj neobuzdanoj formi skonava u totalitarizmu, ali
u nedostatku demokracije zavladat e neznanje i brutalnost. On smatra da je najvea prednost
demokracije u tome o uzrokuje najvei i najskladniji razvoj ljudskih sposobnosti i ovaj interes
liberala za demokraciju rezultirao je novim tipom politikog sisttema pod nazivom
liberaldemokracija. Rije liberalno u ovom nazivu podrazumijeva vladavinu zasnovanu na
zakonu : znai da zakon vlada nad ponaanjem drave i naroda, i ova drava nema pravo
zadiranja u prava individua, a rije demokracija se odnosi na odgovornost drave.
Liberaldemokracija naspram klasinog liberalizma u osnovi sadri ideju jednakosti i bila je
garant

osnovnih

prava

sloboda

individua

za

uee

u politikim

deavanjima.

Liberaldemokracija znai irenje prava glasa na svakoga i uee svih graana u politikom
ivotu.
Liberaldemokracija ima tri osnovne specifinosti u odnosu na klasini liberalizam. Prva
specifinost ogleda se u izborima ureenim na osnovu zvanine politike jednakosti, gdje svaka
osoba ima jedan glas i svaki glas ima istu vrijednost. Druga specifinost je zasnovana na
izbornom takmienju i selekciji, ime se osigurava politiki pluralizam. To znai toleranciju
5

prema irokom rasponu suprotnih vjerovanja. Trea odreujua specifinost liberaldemokracije

jeste diferencijacija izmeu vlade i civilnog drutva i njeno ouvanje koje se odvija na dva
naina, kako unutranjim i vanjskim nadzorom nad moi i vlasti i postojanjem nezavisnih grupa i
interesa, tako i putem trita i kapitalistikom organizacijom ekonomskog ivota.
Komplicirani odnos liberalizma i demokracije najbolje je izraen u izjabi Bobija (Norberto
Bobbio): Ovo dvoje niti mogu zajedno, niti jedno bez drugog.
Liberaldemokraciju neki smatraju moderniteta u zapadnim drutvima i vjeruju da je
liberaldemokracija nadvladala svoje rivale faizam i komunizam. (Ovo smatra i Frencis
Fukujama u knjizi Kraj historije i posljednji ovjek1992). Zapad ini neprekidne napore u
nametanju liberaldemokracije drugim drutvima i ovo nastojanje treba smtrati simbolom
zapadnjakog imperijalizma.

Socijalizam i demokracija