Broj 26

Godina XVII Broj 26

Srijeda, 5. 5. 2010. godine

SARAJEVO

ISSN 1512-7079

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

473
Na osnovu lana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Proglaava se Zakon o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament
Federacije BiH na sjednici Predstavnikog doma od 21. aprila 2010. godine i na sjednici
Doma naroda od 28. januara 2010. godine.
Broj 01-02-224/10
29. aprila 2010. godine
Sarajevo

Predsjednica
Borjana Krito, s. r.

ZAKON
O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Predmet Zakona
Ovim zakonom ureuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina,
nain i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zatita, izvoenje rudarskih radova,
mjere zatite na radu, obustava izvoenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnika
dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor,
zatita i ureenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje
mineralnim sirovinama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija).
Rudno blago je dobro od opeg interesa i pod posebnom je zatitom.
lan 2.
Znaenje izraza
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1. mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je mogue
neposredno ili posredno privredno koristiti;
2. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za
(optimalnu) eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina;
3. rudnik je ogranieni zemljini prostor gdje se vri eksploatacija mineralnih sirovina
ukljuujui opremu, maine, zgrade, graevinsku infrastrukturu, deponije, odlagalita,
skladita i druge objekte potrebne za izvoenje rudarskih radova;
4. rudnik u pravnom smislu je privredno drutvo ija je osnovna djelatnost
eksploatacija mineralnih sirovina;
5. rudarski objekt je objekt u eksploatacionom polju na povrini i/ili ispod zemlje
namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvoenju drugih rudarskih radova koji nisu
direktno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina;
6. rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni od poetka do zavretka radova
na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektroureaji i objekti, objekti
vodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.);
7. prostor za otkopavanje je prostor na povrini i/ili ispod zemlje, sastoji se od
zemljita za pristup i zemljita odreenog za eksploataciju mineralnih sirovina, oznaen
graninim linijama izmeu odreenih geografskih koordinata povezanih na geodetsku
mreu;
8. plan - karta rudnikog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu sa
oznaenim granicama i brojevima parcela, koja na poetku eksploatacije ne smije biti
starija od est mjeseci i mora se najmanje jednom godinje dopunjavati;

9. eksploatacija je vaenje mineralne sirovine iz leita i njena prerada ili

oplemenjivanje;
10. vaenje obuhvata sve potrebne radnje da se doe do mineralne sirovine u leitu otvaranje, priprema za otkopavanje, otkopavanje i doprema na obogaivanje i /ili
skladitenje;
11. buotinska eksploatacija ukljuuje sve potrebne radnje da se leite pripremi za
crpljenje, da se crpljenje izvede i mineralna sirovina ukljui u preradu;
12. prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, prema ovom zakonu, jeste
odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i suenje mineralne sirovine, odvajanje
korisnog minerala od pratee jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata,
kao i odstranjivanje neistoa i vode iz nafte i prirodnog gasa kada su navedene radnje u
tehnolokoj vezi sa eksploatacijom;
13. skladitenje ukljuuje sve potrebne radnje za uskladitenje mineralnih sirovina u
vrstom, rasutom, tekuem i gasovitom stanju;
14. rekultivacija naputenih i eksploatacionih prostora, ukljuuje sve radnje koje je
potrebno izvriti na rudnikom prostoru u cilju zavrne sanacije i revitalizacije povrina
degradiranih rudarskim radovima u skladu sa rudarskim projektom;
15. eksploataciono polje je dio zemljine povrine ogranieno pravim linijama, prirodnim
ili vjetakim granicama koje se prostiru do odreene dubine zemlje izmeu vertikalnih
ravni poloenih kroz te granice, sa oznaenim takama i definiranim koordinatama;
16. geoloka sredina za skladitenje ugljovodonika je poseban oblik skladita koji se
izrauje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu;
17. geotermalni energetski izvor je izvor toplote uvjetovan zemljinom toplotom koja se
odraava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena;
18. sigurnosni stub je zatitno podruje gdje nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih
sirovina, kojim se zatiuju podzemni i povrinski objekti i dobra od opeg interesa;
19. metoda otkopavanja je niz tehnikih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji
kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijski
odreenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilita;
20.

jama je rudarski objekt sa podzemnim nainom eksploatacije;

21. postrojenje je skup ureaja i instalacija povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih
zajednika funkcija slui istom zajednikom cilju;
22. otkopno polje ili revir je ogranieno podruje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i
izlaznim komunikacijskim putevima i putevima za zranu struju sa specifinim
konstrukciono odreenim elementima, koje se moe podijeliti na blokove, etae,
horizonte i pojedinana radilita;
23. otkopno radilite je dio otkopnog polja gdje se izvode radovi. Radilita imaju svoj
naziv;

24. klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne

sirovine razvrstavaju u klase i kategorije prema osobinama, mogunostima primjene,
izdanostima, stepenu istraenosti i ekonomske opravdanosti;
25.

rezerve mineralnih sirovina su koliine mineralnih sirovina utvrene u leitu;

26. pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istraene ili
izdane za ekonominu eksploataciju;
27. rudno blago su sve mineralne sirovine iz lana 7. ovog zakona koje se eksploatiu
pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom;
28. pristupno zemljite je zemljite preko kojeg je mogu pristup do prostora za
eksploataciju;
29. pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i
drugih radova koja ugroava zdravlje i ivot ljudi, imovinu i okoli;
30
rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih
rudarskih prostorija je metoda koja omoguava stabilnost i samonosivost prostora
osiguranog osnovnom podgradom;
31. rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraivanja i eksploatacije
mineralnih sirovina;
32. rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odreena
tehnikim propisima i propisima iz oblasti zatite na radu u rudarstvu;
33. jedinica mjere mineralne sirovine u vrstom stanju je kubni metar mineralne
sirovine u leitu;
34. vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine
u leitu;
35. povrinski kop je rudarski objekt sa povrinskim nainom eksploatacije mineralnih
sirovina;
36. podzemno spremite je ureen prostor za podzemno spremanje gasova, tenosti
(osim vode) i vrstih materija;
37. izvoa je privredno drutvo koje ima odobrenje nadlenog organa za izvoenje
rudarskih radova ili pojedinih tehnolokih cjelina;
38. izvoa rudarskih i drugih radova je privredno drutvo koje je upisano u sudski
registar i koje je organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavilo obavjetenje o
poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na
radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili
tih djelatnosti;
39. rudnike vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje se vri ili je zavrena
eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalitima iskopanog zemljanog materijala,
jalovitima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela ukljuujui povrinske vodne
tokove, podzemne vode, jezera, movare i more.

lan 3.
Svrha Zakona
Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem:
1.

postizanja racionalne i odrive eksploatacije mineralnih sirovina;

2.

postizanja drutvenog i privrednog razvoja;

3.

zatite rudnog blaga;

4. osiguranja uestvovanja javnosti u donoenju odluka koje se odnose na rudna

bogatstva; i
5. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za
optimalnu eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina koje e vriti federalna, odnosno
kantonalna vlast.
lan 4.
Upravljanje mineralnim sirovinama
Upravljanje mineralnim sirovinama je u nadlenosti Federacije i kantona koji u skladu sa
ovim Zakonom programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih sirovina uz
osiguranje njihovog racionalnog iskoritenja u skladu sa propisima o sigurnosti rudarskih
objekata i zaposlenih i o zatiti okolia i prirodnih vrijednosti.
lan 5.
Primjena Zakona
Ovaj Zakon se ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz vrenje prijevoza mineralnih
sirovina (tereta) u: eljeznikom prijevozu na prugama javnog saobraaja, drumskom
saobraaju na javnim cestama, u pomorskom i rijenom prijevozu, zranom prijevozu,
cjevovodnom transportu od predajne stanice, odnosno od uvoenja u sabirni cjevovod ili
od posljednje mjerne stanice za izlaz, ukoliko taj cjevovod slui za neposrednu i iskljuivu
predaju treim licima i drugim pogonima ija djelatnost nije eksploatacija i priprema
mineralnih sirovina.
Upravljanje vodama vri se prema posebnom zakonu.
lan 6.
Rudarska djelatnost
Rudarska djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata: rudarske istrane radove,
eksploataciju mineralnih sirovina ukljuujui otvaranje, pripremanje, otkopavanje,
transport, odlaganje, dopremu, preradu i uskladitenje mineralnih sirovina, izradu i
reviziju tehnike dokumentacije za tu djelatnost (izvjetaji, studije, elaborati, planovi i
projekti), sanaciju i tehniku rekultivaciju zemljita oteenog rudarskim radovima.
lan 7.
Mineralne sirovine
Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se sve organske i neorganske
mineralne sirovine koje se nalaze u vrstom, tenom i gasovitom stanju, u primarnom
obliku (leitu) ili u nanosima, jalovitima, topionikim troskama i prirodnim rastvorima i
to:

1. energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljeva, ugljovodonici u vrstom,

tenom i gasovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali gasovi koji se
nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;
2.

mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova jedinjenja;

3.

sve vrste soli i solnih voda i gasovi koji se sa njima javljaju;

4. nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit,

cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krenjak, kvarc,
kvarcni pijesak, kvarcit, keramike i vatrostalne gline, keramziti, kriljci, liskuni,
magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni kriljci, tehniko-graevinski
kamen, arhitektonsko-graevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, ljunak i pijesak
za graevinarstvo izvan vodenih tokova;
5. sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskoriteni ostatak
dobijanja, obogaivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i
6.

sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla.

Upravljanje mineralnim sirovinama iz lana 7. stav 1. ta. 1,. 2. i 3. ovog zakona vri
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno
ministarstvo).
Upravljanje mineralnim sirovinama iz lana 7. stav 1. ta. 4,. 5. i 6. ovog zakona vre
kantonalna ministarstva nadlena za rudarstvo.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) ima pravo
donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju.
lan 8.
Rudarski radovi
Rudarski radovi u smislu ovog zakona su:
1. rudarski istrani radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na povrini i/ili
ispod povrine zemlje, u tekuim i stajaim vodama, obalnom moru, na morskom dnu, u
primarnom nalazitu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovitima;
2. priprema, otvaranje, eksploatacija, ureivanje zemljita u vrijeme eksploatacije,
crpljenje, obogaivanje, uskladitavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;
3. ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u
rudarstvu;
4. sve vrste miniranja na povrini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i
sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova;
5. odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvoenju rudarskih istranih
radova i eksploataciji mineralnih sirovina;
6.

izrada jamskih karata i karata etaa na povrinskim kopovima;

7. izrada planova odvodnjavanja povrinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i

njihova zatita od povrinskih i podzemnih voda;

8.

izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugraivanja osnovne podgrade;

9.

izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;

10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija,
odlagalita, etanih puteva, odvodnih kanala i graevinskih objekata rudarskim
metodama rada na povrini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgraivanja u toku
izvoenja rudarskih istranih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i etanih i drugih
puteva u eksploatacionom polju;
11.

izrada i koritenje skladita fluida u geolokim sredinama;

12.

eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;

13. rekonstrukcija i odravanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije

mineralnih sirovina;
14. crpljenje podzemnih voda - buotinska eksploatacija iz lana 2. taka 11. ovog
zakona, kao i crpljenje podzemnih i povrinskih voda, te regulacija vodotoka na povrini
koji se nalaze unutar leita u cilju stvaranja uvjeta za eksploataciju predmetnog leita;
15. zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljita oteenog
rudarskim radovima;
16. sanacija i rekultivacija naputenih istranih prostora, povrinskih kopova i rudnika
rudarskim metodama rada i
17.

radovi montae, demontae i odravanja u rudarstvu.

lan 9.
Rudarski objekti i postrojenja

Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovog Zakona su:

1. objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezani uz tehnoloki proces
rudarskih istranih radova, eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih
sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na povrini;
2. industrijski kolosijeci, visee iare, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih
sirovina u leitu i od leita do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagalita,
ukoliko se prijevoz ne vri javnim putevima, kao i skladini prostori, radionice rudnika
koje slue za remont i odravanje opreme u tehnolokom procesu eksploatacije
mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;
3.

hidrotehniki objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zatitu rudnika od voda;

4. naftovodi, gasovodi i sonovodi od pumpne stanice do razdjelno-sabirnih stanica i od

ovih do rezervoara industrijske stanice;
5. elektrina mrea rudnika sa objektima, postrojenjima i ureajima koji su sa njom u
neposrednoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mrea i ureaji za sporazumijevanje,
signalizaciju, nadzor i upravljanje;

6. lampare, garderobe sa kupatilima, prostorije stanice za spaavanje i prostorije za

smjetaj i odravanje samospasioca i instrumenata za kontrolu jamskih gasova i
mikroklime i
7. objekti i postrojenja koji nisu neposredno vezani uz radove na eksploataciji
energetskih mineralnih sirovina - lokalni i magistralni cjevovodi, gasovodi i drugi
tehnoloki cjevovodi, mjerno-redukcione stanice, kao i objekti i postrojenja za preradu ili
oplemenjivanje mineralnih sirovina, te objekti za skladitenje fluida.
lan 10.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stie se na osnovu odobrenja za eksploataciju i
na osnovu dozvola u skladu sa ovim zakonom.
Pravo iz stava 1. ovog lana moe se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa
koji je to pravo dodijelilo.
Pravo eksploatacije mineralnih sirovina moe stei domae i strano pravno lice pod
uvjetima i na nain propisan ovim zakonom.
lana 11.
Eksploataciono polje
Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacionog
polja.
Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istranog prostora.
Oblik i veliina eksploatacionog polja utvruje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine,
uvjeta racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smjetaj rudarskih objekata
infrastrukture.
Eksploataciono polje obuhvata povrinsku kop-jamu, transportne i pristupne puteve na
etae, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagalita, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radioniki prostor, uredski i sanitarni prostor.
Leita mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vie eksploatacionih polja.
lan 12.
Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvoenju graevinskih radova
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za
graevinski objekat naie na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz lana 7. ovog Zakona
mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo
nadleno za rudarstvo koje e donijeti odluku o daljnjnim aktivnostima.
Zabranjeno je na osnovu graevinske dozvole iskopom temelja za graevinski objekt
vriti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkciji
odvodnjavanja jame.
II. UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA
lan 13.
Strategija upravljanja mineralnim sirovinama

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlog Federalnog ministarstva,
usvaja Vlada Federacije.
Detaljan sadraj i nain izrade strategije upravljanja mineralnim sirovinama propisuje
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar).
lan 14.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama
Za provoenje strategije upravljanja mineralnim sirovinama donosi se Plan upravljanja
mineralnim sirovinama.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama izrauje Federalni zavod za geologiju (u daljnjem
tekstu: Federalni zavod).
Na prijedlog Federalnog zavoda plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja Vlada
Federacije.
Detaljan sadraj i nain izrade plana upravljanja mineralnim sirovinama propisat e
federalni ministar.
lan 15.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje
Plan upravljanja mineralnim sirovinama je struna podloga za izradu prostornih planova
Federacije i kantona.
III. IZVOENJE RUDARSKIH RADOVA
lan 16.
Uvjeti za izvoenje radova
Rudarsku djelatnost moe obavljati privredno drutvo upisano u registar drutava, koje je
organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavilo obavjetenje o poetku obavljanja
djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na radu, zatite i
unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.
Kada privredno drutvo izvoenje radova povjerava drugom privrednom drutvu tada je
obavezno zakljuiti odgovarajui ugovor sa izvoaem radova koji ispunjava propisane
uvjete iz stava 1. ovog lana.
Izvoai radova duni su postupati po odredbama ovog Zakona i provedbenim propisima
donesenim na osnovu njega.
Propis o uvjetima za obavljanje rudarske djelatnosti donijet e Federalno ministarstvo.
lan 17.
Nain izvoenja rudarskih radova
Pri obavljanju rudarske djelatnosti privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova
mora potovati tehnike propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehniki
propisi), propise o zatiti na radu, zatiti okolia, uvjete utvrene u urbanistikoj

saglasnosti i druge propise, osigurati lina zatitna sredstva zaposlenicima i provoditi

propise o zatiti ljudi i imovine.
lan 18.
Vie izvoaa rudarskih radova
Kada u istom rudnikom prostoru radove izvode dva ili vie izvoaa rudarskih radova
privredno drutvo gdje se izvode radovi duno je osigurati provoenje svih mjera zatite
na radu i zatite zdravlja zaposlenika.
Zaposlenici izvoaa rudarskih radova iz stava 1. ovog lana moraju biti upoznati sa
propisima i mjerama zatite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvoenja
radova.
Obaveza privrednog drutva iz stava 1. ovog lana ne oslobaa odgovornosti svakog
pojedinanog izvoaa rudarskih radova za provoenje svih mjera zatite na radu i
zatite zdravlja zaposlenika.
Prije poetka izvoenja rudarskih radova privredno drutvo gdje se izvode rudarski radovi
i izvoa rudarskih radova meusobne obaveze i odgovornosti u provoenju mjera zatite
na radu i zatite zdravlja zaposlenika regulirat e pisanim ugovorom.
lan 19.
Propisi pri izvoenju rudarskih radova
Za provoenje tehnikih mjera i mjera zatite pri izvoenju rudarskih radova federalni
ministar donosi propise za radove iz sljedeih oblasti:
1.

eksploatacija mineralnih sirovina na povrini i/ili ispod zemlje;

2.

eksploatacija mineralnih sirovina dubinskim buenjem;

3. elektrina postrojenja i instalacije u rudnicima sa povrinskom i podzemnom

eksploatacijom mineralnih sirovina;
4. radovi na povrini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uz radove eksploatacije
mineralnih sirovina;
5.

radovi pri preradi mineralnih sirovina i

6. skladitenje i troenje sekundarnih ili trenutno otpadnih sirovina u rudarstvu i

korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istrane radove.
Dodatne posebnosti za izvoenje radova iz stava 1. ovog lana mogu se utvrditi opim
aktom izvoaa rudarskih radova uz primjenu propisa iz stava 1. ovog lana, kao i drugih
propisa koji se primjenjuju kod izvoenja rudarskih radova.
Ako se rudarskim radovima izrauju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija
mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvoenja, pored propisa iz stava 1. ovog lana,
moraju se primjenjivati tehniki i drugi propisi o graenju tih objekata.
Poslije izvrenih radova iskopa i osnovnog podgraivanja iz stava 3. ovog lana vri se
tehniki pregled izvrenog iskopa, odnosno osnovnog podgraivanja i o tome izdaje
odgovarajua saglasnost.

Saglasnost za mineralne sirovine iz lana 7. stav 1. ta. 1., 2. i 3. izdaje Federalno

ministarstvo, a za mineralne sirovine iz lana 7. stav 1. ta. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna
ministarstva nadlena za rudarstvo.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova na podzemnom objektu iz stava 3.
ovog lana duan je komisiji za tehniki pregled pored dokumentacije propisane zakonom
predoiti i saglasnost iz stava 5. ovog lana.
Propise koji ureuju zatitu na radu i zatitu zdravlja zaposlenika u rudarstvu iz stava 1.
ovog lana donosi federalni ministar, uz saglasnost sa federalnim ministrima nadlenim za
rad i zdravstvo.
lan 20.
Sluba spaavanja, vatrogasna sluba i sluba prve pomoi
Privredno drutvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno poarnim i
eksplozivno opasnim objektima ili radilitima pri kojima mogu nastati otrovni gasovi,
pare, prodori gasova, vode i mulja, mora organizirati slubu spaavanja i snabdijeti je
potrebnom opremom. Vie privrednih drutava moe organizirati zajedniku slubu
spaavanja.
Na povrinskim kopovima mora se organizirati sluba spaavanja u sluaju da nije
mogue uspjeno provoditi spaavanje sa postojeim slubama.
Privredno drutvo duno je organizirati vatrogasnu slubu i slubu prve pomoi ili
zakljuiti ugovor sa odgovarajuim slubama u mjestu gdje se nalazi privredno drutvo.
Nain organiziranja, minimum strune osposobljenosti i tehnike opremljenosti slube
spaavanja, vatrogasne slube i slube prve pomoi propisuje federalni ministar, uz
saglasnost sa federalnim ministrom zdravstva.
lan 21.
Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti
Svaki zaposlenik duan je odmah obavijestiti nadreenog o svakoj pojavi opasnosti,
posebno o pojavama eksplozivnih, zaguljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja,
blata, gorskim udarima i obruavanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama,
neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti
zaposlene, objekte i ureaje.
O svim pojavama opasnosti iz stava 1. ovog lana odgovorno lice privrednog drutva
duno je odmah obavijestiti nadlenu rudarsku inspekciju.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je odmah obavijestiti
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo,
nadlenog rudarskog inspektora i organ uprave nadlean za unutranje poslove o svakom
smrtnom sluaju, grupnoj povredi, teoj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj
nesrei i o uzrocima nesree u privrednom drutvu.
U sluaju pojave opasnosti kada je ugroena sigurnost zaposlenih, objekata i opreme pri
izvoenju rudarskih radova, akciju spaavanja vodi odgovorno lice odreeno opim aktom
privrednog drutva.
Ako rudarski inspektor utvrdi da voenje akcije spaavanja nije dovoljno struno i
efikasno, usmeno e odrediti odgovarajuu upravnu mjeru.

Privredno drutvo duno je u sluaju rudarske nesree u drugom privrednom drutvu

pruiti odgovarajuu pomo, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugroenog
privrednog drutva.
lan 22.
Provoenje strunih poslova u oblasti zatite na radu i zdravlja zaposlenika na radu
Privredno drutvo, odnosno izvoai rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor
nad primjenom tehnikih propisa i propisa iz podruja zatite na radu i zatite zdravlja
zaposlenika.
Privredno drutvo, odnosno izvoa podzemnih rudarskih radova mora obavezno
organizirati slubu zatite na radu i osigurati da zadatke zdravstvene zatite obavlja
ovlatena zdravstvena ustanova.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova na povrinskim kopovima zavisno
od specifinih uvjeta za eksploataciju duan je organizirati slubu zatite na radu ili
odrediti posebno lice za nadzor nad provoenjem tehnikih normativa i mjera zatite na
radu.
Zadatak slube zatite na radu je:
1.

neposredna kontrola provoenja svih propisanih mjera zatite na radu;

2. voenje evidencije o nesretnim sluajevima, profesio- nalnim oboljenjima,

povredama na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugroavaju
ivote zaposlenika i opremu u privrednom drutvu po mjestu nastanka, uzrocima i
nastalim posljedicama;
3. prouavanje uzroka nesretnih sluajeva, profesionalnih oboljenja, povreda na radu,
gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugroavaju ivote zaposlenih i opremu i
davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspjeno
otklanjanje tih uzroka;
4. praenje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapreenje
zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu;
5. davanje prijedloga upravi privrednog drutva za unapreenje zatite na radu i zatite
zdravlja zaposlenika;
6. davanje strunih miljenja da li su rudarski projekti izraeni u skladu sa propisanim
mjerama zatite na radu i
7. obavljanje i drugih poslova i ovlatenja koja su joj data opim aktom privrednog
drutva.
Zadatke slube zatite na radu obavlja potreban broj lica visoke strune spreme
odgovarajue struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva steenog nakon
poloenog strunog ispita.
Izuzetno, poslove neposredne kontrole provoenja mjera zatite na radu mogu obavljati i
lica koja imaju viu ili srednju strunu spremu odgovarajueg smjera i pet godina radnog
iskustva steenog nakon poloenog strunog ispita.

Rukovodilac slube zatite na radu kod podzemnog naina eksploatacije mineralnih

sirovina moe biti lice sa visokom strunom spremom, rudarski fakultet i fakultet
sigurnosti i pomoi, i koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima
tehnikog rukovoenja u jami.
Rukovodilac slube zatite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz
eksploataciju mineralnih sirovina moe biti lice sa visokom strunom spremom rudarskog,
geolokog ili drugog odgovarajueg smjera.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova mora prije poetka izvoenja
radova izraditi uputstva koja e sadravati nain izvoenja radova i mjere zatite koje se
moraju provoditi pri izvoenju radova u cilju zatite ivota i zdravlja zaposlenika.
Uputstva se moraju pravovremeno usklaivati sa nastalim promjenama uvjeta rada.
lan 23.
Rukovodea lica u rudarstvu
Poslove i zadatke strunog rukovoenja pri izvoenju rudarskih radova, izradi i reviziji
rudarskih projekata, vrenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i
druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati zaposlenici koji
ispunjavaju propisane uvjete strune spreme i radnog iskustva i koji su poloili struni
ispit.
Privredno drutvo duno je svojim opim aktom utvrditi obavezu strunog usavravanja i
provjeru strune osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema
odredbama ovog zakona, propisana struna sprema i radno iskustvo.
Poslove iz stava 1. ovog lana u jamama ugroenim metanom i/ili opasnom ugljenom
prainom mogu obavljati samo lica koja, pored ovih zakonom propisanih uvjeta u pogledu
strune spreme, radnog iskustva i strunog ispita, imaju najmanje tri godine radnog
iskustva od ega najmanje dvije godine radnog iskustva steenog nakon poloenog
strunog ispita u ovakvim jamama.
Izuzetno, poslove iz stava 1. ovog lana mogu obavljati i zaposlenici koji su radili
najmanje etiri godine u jamama od ega najmanje dvije godine u jamama ugroenim
metanom i opasnom ugljenom prainom.
lan 24.
Glavno tehniko rukovoenje u jamskoj i povrinskoj eksploataciji
Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u privrednom drutvu koje se bavi jamskom
eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz
lana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehnikog
rukovoenja u jami.
Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u privrednom drutvu koje se bavi povrinskom
eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz
lana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehnikog
rukovoenja na povrinskom kopu.
Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u privrednom drutvu koje se bavi jamskom i
povrinskom eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati zaposlenik koji ispunjava
uvjete iz lana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima
tehnikog rukovoenja u jami ili tri godine radnog iskustva na poslovima tehnikog
rukovoenja na povrinskom kopu.

lan 25.
Glavno tehniko rukovoenje u eksploataciji nafte i
zemnog gasa
Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u privrednom drutvu koje se bavi
eksploatacijom nafte i/ili gasa moe obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz lana 26.
ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehnikog
rukovoenja u privrednom drutvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili gasa.
lan 26.
Tehniko rukovoenje
Poslove tehnikog rukovoenja u privrednom drutvu koje se bavi rudarskom djelatnou
moe obavljati zaposlenik koji ima visoku strunu spremu rudarske struke odgovarajueg
smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit.
lan 27.
Rudarska mjerenja
Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na povrinskim kopovima moe obavljati
zaposlenik koji ima visoku ili srednju strunu spremu odgovarajue struke, poloen
struni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva steenog nakon poloenog strunog
ispita.
lan 28.
Nadzornik u rudarskim objektima
Poslove nadzornika u rudarskim objektima moe obavljati zaposlenik koji ima najmanje
srednju strunu spremu odgovarajueg smjera i dvije godine radnog iskustva steenog
nakon poloenog strunog ispita.
lan 29.
Poslovoa u rudarskim objektima
Poslove poslovoe u rudarskim objektima moe obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri
godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajuem objektu.
lan 30.
Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima
Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji
imaju visoku, viu ili srednju strunu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i
praktina znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju.
Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani
zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima
kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i poloen ispit iz poznavanja propisa, primjene
i praktikog rukovanja eksplozivnim sredstvima.
Federalni ministar donijet e propise za polaganje ispita za samostalno rukovanje
eksplozivnim sredstvima.
lan 31.
Struna sprema

Pod kolama i fakultetima odgovarajue struke za obavljanje poslova iz l. od 24. do 30.

ovog zakona podrazumijevaju se za poslove:
1. samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima - poloen ispit za kvalifikovanog
zaposlenika rudarske struke, rudarska tehnika kola odnosno rudarski fakultet;
2. nadzor nad jamskim i povrinskim eksploatacionim radovima - rudarska tehnika
kola;
3. nadzor u objektima oplemenjivanja i obogaivanja mineralnih sirovina - rudarska ,
mainska i tehnoloka ili hemijska tehnika kola;
4. nadzor nad eksploatacijom nafte i gasa - rudarska odnosno geoloka tehnika
kola;
5.

nadzor nad elektropostrojenjima i radovima - elektro- tehnika kola;

6.

nadzor nad mainskim postrojenjima i radovima - main- ska tehnika kola;

7. nadzor nad graevinsko-montanim i drugim specijalnim radovima - graevinska,

tehnika odnosno druga odgova- rajua srednja kola;
8. tehniko rukovoenje rudarskim jamskim i povrinskim radovima, masovnim
miniranjem, slubom zatite, slubom provjetravanja i slubom spaavanja - rudarski
fakultet i fakultet sigurnosti i pomoi;
9. tehniko rukovoenje radovima prerade ili oplemenjivanja - rudarski, tehnoloki,
rudarsko-main- ski, mainski i elektrotehniki fakultet;
10. tehniko rukovoenje eksploatacijom nafte i gasa - rudarski, geoloki ili rudarskonaftni fakultet;
11.

tehniko rukovoenje elektroslubom - elektrotehniki fakultet;

12. tehniko rukovoenje mainskom slubom - rudarsko- mainski ili mainski

fakultet;
13. tehniko rukovoenje sistemom odvodnjavanja - rudarski, geoloki ili mainski
fakultet;
14. tehniko rukovoenje graevinsko-montanim i drugim specifinim radovima graevinski odnosno drugi odgovarajui fakultet;
15. rudarsko mjerenje - geodetska ili rudarska tehnika kola odnosno geodetski ili
rudarski fakultet;
16. tehniko rukovoenje slubom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski
fakultet i
17.

tehniko rukovoenje geolokom slubom na rudniku - geoloki fakultet.

lan 32.
Struni ispit

Struni ispit za tehniko rukovoenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno

obavljanje rudarskih mjerenja polau kandidati koji imaju strunu spremu propisanu ovim
zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja
strune spreme.
lan 33.
Polaganje strunog ispita
Struni ispit iz lana 32. polae se pred komisijom koju imenuje federalni ministar.
Program strunog ispita, te uvjete, nain i trokove polaganja strunog ispita
provedbenim propisom utvrdit e federalni ministar.
Aktom o imenovanju komisije odreuje se broj lanova komisije, vrijeme na koje se
komisija imenuje i naknada za rad strune komisije.
lan 34.
Radno iskustvo
Pod radnim iskustvom u smislu odredbi l. od 23. do 30. ovog zakona smatra se iskustvo
na odgovarajuim poslovima u rudarstvu steeno nakon sticanja strune spreme koja je
uvjet za rad na odreenom radnom mjestu, odnosno iskustvo steeno nakon poloenog
strunog ispita u sluajevima propisanim ovim zakonom.
lan 35.
Izvoenje i nadzor rudarskih radova
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova mora osigurati izvoenje radova
prema tehnikoj dokumentaciji, tehnikim propisima i propisima o zatiti ivota i zdravlja
zaposlenika, a pri graenju drugih objekata i odredbe koje vae za graenje tih
objekata.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor
nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ureajima i instalacijama u svim
smjenama od strunih lica ili posredstvom ureaja za kontrolu i daljinsko upravljanje.
U jamama ugroenim metanom i opasnom ugljenom prainom nadzor nad
provjetravanjem mora biti stalan.
lan 36.
Knjiga rudarskog nadzora
Privredno drutvo duno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose nareenja
nadlenog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vrenju nadzora u rudarskim
objektima u sluaju neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i materijalnih dobara.
U knjigu rudarskog nadzora unose se nareenja i direktora privrednog drutva, lica
odgovornog za glavno tehniko rukovoenje i rukovodioca slube zatite na radu, koja se
odnose na zatitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova.
lan 37.
Dozvole

Za izvoenje rudarskih radova iz lana 8. ovog zakona, koji se odnose neposredno na

eksploataciju mineralnih sirovina potrebno je od Federalnog ministarstva, odnosno
kantonalnog ministarstva nadlenog za rudarstvo pribaviti sljedee dozvole:
1.

dozvola za eksploataciju;

2.

dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;

3.

dozvola za izvoenje radova prema rudarskom projektu;

4. dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija upotrebna dozvola;

5. dozvola za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i
ureaja, fizikih, hemijskih i biolokih uticaja i izdavanje odgovarajuih isprava u
rudarstvu;
6.

privremena dozvola za izvoenje radova i

7.

konana dozvola za izvoenje radova.

Dozvole iz stava 1.ovog lana ta. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz lana 7.
stav 1. ta. 1., 2. i 3. ovog zakona izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stava 1. ovog lana ta. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz lana 7.
stav 1. ta. 4., 5. i 6. ovog zakona izdaju kantonalna ministarstva nadlena za rudarstvo.
Dozvole iz stava 1. taka 5. ovog lana izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stava 3. ovog lana za mineralne sirovine ije se eksploataciono polje protee
na vie kantona izdaje Federalno ministarstvo.
lan 38.
Zahtjev za izdavanje dozvole i sadraj dozvole za eksploataciju
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno drutvo duno je priloiti:
1.

ugovor o koncesiji;

2. dokumentaciju o izvrenim istranim radovima, leitu mineralnih sirovina,

utvrenim koliinama i kvalitetu mineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama);
3. dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti na zemljite odreeno za eksploataciju
mineralnih sirovina;
4. situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje
omoguava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudnikog prostora,
sa javnim saobraajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom
granica eksploatacionog polja, uz naznaku opine na ijem se podruju eksploataciono
polje nalazi;
5. podatke o tehnikoj opremljenosti privrednog drutva ili izvoaa rudarskih radova,
kao i strunoj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i

6.

okolinsku dozvolu i urbanistiku saglasnost.

Dozvola za eksploataciju sadri podatke o:

1.

vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije;

2.

nainu eksploatacije (podzemna, povrinska i kombinirana);

3.

poloaju i tanim granicama eksploatacionog polja;

4. roku u kojem se moraju izvriti pripremni radovi ukljuujui i izradu rudarskog

projekta i dobiti dozvola za izvoenje radova na eksploataciji mineralne sirovine;
5.

roku vanosti dozvole;

6.

obavezi provoenja ugovora o koncesiji i

7. obavezi sanacije i rekultivacije podruja oteenog eksploatacijom mineralnih

sirovina.
lan 39.
Ukidanje dozvole za eksploataciju
Nadleno ministarstvo za rudarstvo ukinut e dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina
ako:
1. privredno drutvo kome je izdata dozvola ne pone sa eksploatacijom u roku
navedenom u dozvoli;
2. privredno drutvo ne pribavi dozvolu za izvoenje radova prema rudarskom projektu
u propisanom roku;
3. rudarskim radovima se ugroava ivot i zdravlje zaposlenika i drugih graana i
imovine, a druge mjere utvrene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se
to sprijei;
4. ugroava se okoli i ne vri rekultivacija prostora oteenog rudarskim radovima
prema odobrenom projektu ili
5.

raskinut je ugovor o koncesiji.

lan 40.
Prestanak vaenja dozvole za eksploataciju

Dozvola za eksploataciju prestaje vaiti:

1.

prestankom rada privrednog drutva;

2.

kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacionog polja;

3.

kada privredno drutvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili

4.

istekom ugovora o koncesiji.

lan 41.
Zahtjev za produenje dozvole za eksploataciju
Uz zahtjev za produenje dozvole privredno drutvo duno je priloiti:
1.

vaeu dozvolu;

2.

potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine;

3. situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje

omoguava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudnikog prostora sa javnim
saobraajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru.
lan 42.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno
drutvo duno je priloiti:
1.

ugovor o koncesiji;

2.

revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije;

3.

urbanistiku saglasnost;

4.

okolinsku dozvolu;

5. obrazloenje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog drutva o

potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadri podatke o:
1.

postojanju ugovora o koncesiji;

2. vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa koliinama

preostalih rezervi;
3. obavezi privrednog drutva o trajnom uvanju tehnike dokumentacije koja se
odnosi na eksploataciju mineralne sirovine;
4. obavezi privrednog drutva o provoenju mjera sigurnosti kojima e se trajno
iskljuiti mogunost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu;
5.

odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije;

6. obavezi privrednog drutva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacionog podruja u

skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje;
7.

poloaju i tanim granicama eksploatacionog polja;

8.

aurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i

9.

roku obustave.

lan 43.
Dozvola za izvoenje radova prema rudarskom projektu
Dozvolom za izvoenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema
odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz
l. 8. i 9. ovog zakona.
Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava 1. ovog lana privredno drutvo ili izvoa
rudarskih radova mora priloiti:
1.

ugovor o koncesiji;

2.

revidovan rudarski projekt u dva primjerka;

3.

dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvoenje rudarskih radova;

4.

dozvolu za eksploataciju odreene mineralne sirovine;

5.

dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti za zemljite odreeno za eksploataciju;

6.

okolinsku dozvolu i urbanistiku saglasnost;

7.

izvjetaj revidenta o reviziji projekta i

8.

vodnu saglasnost.

Dozvola za izvoenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom

projektu sadri:
1. naziv privrednog drutva ili izvoaa rudarskih radova kojem je izdata dozvola za
izvoenje radova;
2. naziv projekta prema kojem se odobrava izvoenje radova i gradnja objekta i
postrojenja;
3.

konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;

4. nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta duan uvati

kao akt od trajne vrijednosti;
5.

nazive bitnih dokumenata priloenih uz zahtjev za dozvolu i to:

a.

dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti za zemljite odreeno za eksploataciju;

b.

urbanistiku saglasnost i

c.

revizioni izvjetaj sa miljenjem da se moe izdati dozvola.

U postupku izdavanja dozvole za izvoenje radova, gradnju objekta i postrojenja nadleni

organ uprave utvruje:
a.

gdje je projekt uraen;

b.

ko je rukovodio izradom projekta;

c.

gdje je izvrena revizija projekta i

d.

ko je revident.
lan 44.
Privremena dozvola za izvoenje rudarskih radova

Za uvoenje nove otkopne metode kod eksploatacije mine- ralnih sirovina, Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo moe izdati
privremenu dozvolu za izvoenje rudarskih radova u trajanju od najdue dvije godine.
Privremena dozvola izdaje se i u sluajevima kada je zbog uvoenja nove tehnologije i
postrojenja predvien probni rad.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovog lana privredno drutvo mora priloiti
sljedee dokumente:
1.

revidovani rudarski projekt u dva primjerka i

2.

izvjetaj revidenta o reviziji projekta.

lan 45.
Konana dozvola

Konanu dozvolu kojom se odreuju zatitne mjere kod upotrebe otkopne metode,
tehnologije ili postrojenja iz lana 44. ovog zakona, privrednom drutvu izdaje Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo poslije predoenja
dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.
Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnolo- gije i postrojenja propisuje
federalni ministar.
lan 46.
Poetak izvoenja rudarskih radova
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz lana 37. stav 1.
taka 3. ovog zakona mora, najkasnije 15 dana prije poetka izvoenja rudarskih radova,
nadlenoj rudarskoj inspekciji prijaviti poetak izvoenja rudarskih radova i lica koja e
obavljati poslove tehnikog i glavnog tehnikog rukovoenja rudarskim radovima, kao i
lica koja e obavljati poslove tehnikog nadzora, ako se rudarskim radovima grade
objekti.
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti
prestanak rudarskih radova, ako prijavom poetka radova nije odreen rok trajanja i
okonanja radova.
lan 47.
Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja,
ureaja i instalacija
Upotrebna dozvola
Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija izgraenih na osnovu
odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za
njihovu upotrebu.

Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz lana 37. taka 4. ovog zakona
na prijedlog komisije za tehniki pregled izdaje organ uprave koji je izdao dozvolu za
izvoenje radova.
Tehnikim pregledom utvruje se da li je izgraeni objekt i postrojenje izgraeno prema
odobrenom projektu, da li je usklaen sa propisima, mjerama i normativima zatite na
radu i obaveznim standardima, da li je tehniki ispravan i da li ugroava okoli, ivot i
zdravlje zaposlenika i graana.
Tehniki pregled rudarskih objekata i postrojenja izgraenih na osnovu odobrenog
glavnog i dopunskog rudarskog projekta vri i odobrava upotrebu Federalno ministarstvo,
odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo putem strune komisije.
Struna komisija sastavljena je od predstavnika Federalnog ministarstva, odnosno
kantonalnih ministarstava nadlenih za rudarstvo i strunih lica iz privrednih drutava ili
ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz lana 72. ovog zakona.
U radu strune komisije iz stava 5. ovog lana uestvuju i predstavnici organa koji je
izdao urbanistiku saglasnost i okolinsku dozvolu.
Radu komisije za tehniki pregled obavezno prisustvuje predstavnik rudarske inspekcije.
Trokove tehnikog pregleda snosi privredno drutvo.
Rudarski objekti i postrojenja izgraeni na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog
rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najdue do est mjeseci poslije
izvrenog tehnikog pregleda od strune komisije, koju je formiralo privredno drutvo sa
zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rjeenjima datim u rudarskom
projektu. O putanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija
privredno drutvo pisano obavjetava Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno
ministarstvo nadleno za rudarstvo.
Vrenje tehnikog pregleda pokree se zahtjevom privrednog drutva.
Uz zahtjev za tehniki pregled za dobijanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i
postrojenja privredno drutvo prilae:
1.

rjeenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti;

2.

spisak objekata i opreme;

3. spisak projekata prema kojima su izgraeni objekti, postrojenja i ureaji uz

navoenje broja dozvole pod kojim su odobreni;
4.

spisak kadrova;

5. spisak isprava i ifre o izvrenim periodinim pregledima orua za rad i ureaja,

odnosno radnih i pomonih prostorija koji podlijeu obaveznim periodinim pregledima i
6.

vodnu dozvolu.

Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadri:

1.

naziv privrednog drutva kojem se izdaje dozvola;

2.

naziv mjesta izgraenog objekta i postrojenja;

3.

nazive objekata i postrojenja sa tehnikim karakteristikama;

4. obaveze privrednog drutva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u

toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i uvati svo
vrijeme dok objekt traje; i
5.

konstataciju da:

a.

objekt i postrojenje izgraeni su u skladu sa odobrenim rudarskim projektom;

b.

privredno drutvo uvailo je uvjete date u dozvoli za izvoenje radova i

c.

privredno drutvo uvailo je uvjete navedene u urbanistikoj saglasnosti.

Nain imenovanja lanova komisije, obavljanje tehnikog pregleda, sadraj zapisnika o

izvrenom tehnikom pregledu te naknadu za rad lanova komisije uredit e se posebnim
pravilnikom koji donosi federalni ministar.
lan 48.
Dozvola za obavljanje periodinih pregleda orua za rad i ureaja i ispitivanje fizikih,
hemijskih i biolokih uticaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu
Periodine preglede orua za rad i ureaja i ispitivanje fizikih, hemijskih i biolokih
uticaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu mogu obavljati pravna lica koja
pored uvjeta propisanih ovim zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti, imaju kadrove
sa odgovarajuom visokom kolskom spremom, poloenim strunim ispitom i radnim
iskustvom u struci od najmanje tri godine, tehniku opremu i laboratorije.
Uz zahtjev privrednog drutva, odnosno pravnog lica za dobijanje dozvole za vrenje
periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i ureaja, fizikih, hemijskih i
biolokih uticaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu potrebno je priloiti:
1.

rjeenje o registraciji djelatnosti kod nadlenog suda;

2. spisak kadrova sa odgovarajuim uvjetima u pogledu strune spreme, radnog

iskustva i poloenog strunog ispita;
3.

spisak tehnike opreme;

4. spisak opreme i instrumenata koji podlijeu umjeravanju, kao i dokaze da je

umjeravanje izvreno;
5.

spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u zahtjevu i

6. izvod iz opih akata privrednog drutva kojima se reguliraju poslovi vrenja

periodinih pregleda orua za rad.
Prije izdavanja dozvole za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za
rad i ureaja, fizikih, hemijskih i biolokih uticaja i izdavanje odgovarajuih isprava u
rudarstvu vri se uviaj na licu mjesta putem strune komisije.
Trokove uviaja snosi privredno drutvo.

Dozvola za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i ureaja,

fizikih, hemijskih i biolokih uticaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu
sadri:
1.

popis poslova periodinih pregleda koji se odobravaju;

2. nosioce poslova iz take 1. ovog stava koji moraju ispunjavati uvjete propisane l.
od 72. do 81. ovog zakona;
3. uvjete koje moraju zadovoljiti oprema i instrumenti u skladu sa Zakonom o
mjeriteljstvu u Federaciji BiH ("Slubene novine Federacije BiH" broj 8/05);
4.

odgovarajui prostor i

5.

definiran broj lica za obim odobrenih radova.

Postupak utvrivanja uvjeta, nain imenovanja komisije, sadraj zapisnika te naknada

lanovima komisije uredit e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.
lan 49.
Okolinska dozvola i urbanistika saglasnost
Okolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadleni organ u skladu sa propisom koji
ureuje zatitu okolia u Federaciji.
Urbanistika saglasnost je upravni akt koji izdaje nadleni organ u skladu sa propisom
koji ureuje prostorno planiranje i koritenje zemljita u Federaciji.
IV. MJERE ZATITE NA RADU
lan 50.
Obaveze u provoenju mjera
Direktor privrednog drutva odgovoran je za organiziranje slube zatite na radu.
Za neposredno provoenje mjera zatite na radu odgovorno je svako lice zaposleno u
privrednom drutvu, odnosno kod izvoaa u okviru djelokruga svog rada u skladu sa
pravilnikom o mjerama zatite na radu.
Direktor privrednog drutva duan je povremeno, a najmanje dva puta godinje
razmatrati stanje zatite na radu i rad slube zatite na radu.
Koritenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za upotrebu rudarskim
projektom, nije doputeno.
trajk u objektima gdje se odvija tehnoloki proces, a posebno u objektima ugroenim
metanom i opasnom ugljenom prainom, nije doputen iz sigurnosnih razloga.
lan 51.
Poduzimanje mjera za zatitu ivota graana i osiguranje imovine
Pri izvoenju rudarskih radova privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova
duan je poduzeti mjere potrebne za zatitu ivota i zdravlja graana kao i osiguranje
imovine prema vaeim propisima.

Vlasnici i korisnici zemljita i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali graani pri
kretanju ili radu duni su se pridravati mjera zatite koje je propisalo privredno drutvo,
odnosno izvoa rudarskih radova.
lan 52.
Upoznavanje sa propisima
Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom drutvu mora se prije
rasporeivanja na poslove, odnosno zadatke upoznati sa poslom koji e obavljati,
propisima i mjerama zatite na radu i mjerama zatite od poara, sa opasnostima koje
mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provoenjem zatite na radu u
privrednom drutvu.
Zaposlenik ima pravo zahtijevati od lica zaduenog za upoznavanje sa propsima da se to
potpunije upozna sa opasnostima posla, pravima odnosno dunostima u vezi sa zatitom
na radu i uvjetima rada.
lan 53.
Uvoenje u posao
Zaposlenik koji se prvi put rasporeuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u
smjeni u kojoj je rasporeen uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora
kojeg odredi ovlateno odgovorno lice u privrednom drutvu i u tom periodu zaposlenik
ne moe biti rasporeen na stalne poslove i zadatke.
Zaposlenik koji se rasporeuje na druge poslove i zadatke mora se prije otpoinjanja rada
upoznati sa radom, propisima, mjerama zatite i opasnostima koje mogu nastati na tim
poslovima i zadacima.
Zaposlenik je duan u toku rada stalno upotpunjavati i usavravati svoja znanja iz oblasti
zatite na radu.
Uvoenje zaposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom privrednog
drutva.
lan 54.
Poznavanje propisa iz oblasti zatite na radu
Privredno drutvo, odnosno izvoa radova duan je donijeti posebne programe za
sticanje znanja iz oblasti zatite na radu prema vrsti poslova i strunosti zaposlenika.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je organizirati upoznavanje
svih zaposlenika sa propisima i mjerama zatite na radu, kao i mjerama provoenja plana
odbrane i akcija spaavanja u sluajevima iznenadnih udesa.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je putem strune komisije
najmanje jedanput godinje vriti provjeru poznavanja propisa o tehnikim mjerama i o
zatiti na radu, kao i plana odbrane i akcije spaavanja u sluajevima iznenadnih udesa,
nadzornog i tehnikog osoblja, palioca mina, visokokvalifikovanih i kvalifikovanih
zaposlenika iji je rad neposredno vezan uz rudarske radove.
lan 55.
Sankcije za nepoznavanje propisa

Zaposlenici koji ne pokau zadovoljavajue poznavanje propisa o tehnikim mjerama i o

mjerama zatite na radu, a naroito o provoenju plana odbrane i akcije spaavanja ne
mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim
znanjima.
Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavajue poznavanje propisa,
poslodavac je duan zaposlenika rasporediti na druge odgovarajue poslove, a ako takvih
poslova nema rijeit e njegov radno-pravni status na nain propisan Zakonom o radu.
lan 56.
Privremeno udaljavanje zaposlenika sa posla
Direktor privrednog drutva i druga odgovorna lica za izvoenje radova odreena
pravilnikom o mjerama zatite na radu, kao i zaposlenik slube zatite na radu imaju
pravo privremeno udaljiti sa posla zaposlenika koji je izvrio povredu neke od propisanih
mjera kojima se ugroava lina i kolektivna sigurnost.
Pravilnikom o mjerama zatite na radu privrednog drutva odredit e se koje su to
povrede mjera zatite na radu zbog kojih se moe postupiti po odredbi stava 1. ovog
lana.
V. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA
lan 57.
Privremena obustava
Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji
mineralnih sirovina zbog rudarskih ili privrednih razloga privredno drutvo ili izvoa
rudarskih radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom
ministarstvu nadlenom za rudarstvo i nadlenoj rudarskoj inspekciji u roku od 24 sata
nakon obustave radova.
Pojavu opasnosti po ivote i zdravlje zaposlenika privredno drutvo, odnosno izvoa
rudarskih radova mora odmah prijaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom
ministarstvu nadlenom za rudarstvo i nadlenoj rudarskoj inspekciji.
Privremenu planiranu obustavu radova privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova
mora prijaviti Federalnom ministar- stvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom
za rudarstvo i nadlenoj rudarskoj inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova.
Postupak je isti kod ponovnog poetka radova.
Ako je obustava iz stava 3. ovog lana oekivana i traje due od 30 dana, privredno
drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je:
1.

izvriti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte;

2. sainiti zapisnik sa obrazloenjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su

uzrokovale obustavu i
3. pripremiti plan mjera i aktivnosti radi spreavanja nastajanja opasnosti koje se
mogu pojaviti kod ponovnog otpoinjanja radova.
Za vrijeme privremene obustave izvoenja radova privredno drutvo, odnosno izvoa
rudarskih radova mora osigurati redovno odravanje svih rudarskih prostorija i objekata,

sprijeiti nastajanje teta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov ivot i
zdravlje.
Prije putanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno drutvo,
odnosno izvoa rudarskih radova duan je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i
nadleni rudarski inspektor, izvriti pregled i utvrditi da li su osigurani sigurni uvjeti za
nastavak radova.
Privremeni prekid izvoenja rudarskih radova je prekid koji ne traje due od jedne
godine.
lan 58.
Potpuna i trajna obustava rudarskih radova
U sluaju da privredno drutvo iz bilo kojeg razloga odlui potpuno i trajno obustaviti
izvoenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina na svim objektima ili na
samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome potovati
odredbe ovog zakona.
Potpunu ili trajnu obustavu izvoenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina
privredno drutvo mora prijaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom
ministarstvu nadlenom za rudarstvo i nadlenoj rudarskoj inspekciji u roku od 15 dana
prije poetka obustave radova.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo moe
imenovati komisiju koja e na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Privredno
drutvo mora komisiji predoiti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na
eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvoenja
radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje
eksploatacija.
U sastav komisije iz stava 3. ovog lana pored predstavnika Federalnog ministarstva,
odnosno kantonalnog ministarstva nadlenog za rudarstvo imenuju se i predstavnici
Federalnog ministarstva prostornog ureenja, Federalnog ministarstva okolia i turizma,
odnosno kantonalnih ministarstava nadlenih za prostorno ureenje i okoli.
Poslije izvrenog pregleda komisija sainjava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera i
dostavlja ga Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom za
rudarstvo. Zapisnik predstavlja strunu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu
eksploatacije iz lana 42. ovog zakona.
lan 59.
Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoli
Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz lana 37. taka
2. ovog zakona, privredno drutvo mora izvriti konanu sanaciju zemljita i rekultivaciju
okolia i otkloniti posljedice nastale pri izvoenju rudarskih radova, a na osnovu projekta
sanacije i rekultivacije.
Privredno drutvo duno je, prema projektu izvoenja rudarskih radova, u kontinuitetu
vriti sanaciju zemljita i tehniku rekultivaciju devastiranih povrina nastalih usljed
rudarskih radova.

Prije obavljanja konane sanacije privredno drutvo duno je provesti mjere osiguranja
kako bi se trajno iskljuile opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovine i mogui uzronici
zagaenja okolia, odnosno tete na objektima i okoliu.
O izvrenim radnjama iz st. 1., 2. i 3. ovog lana privredno drutvo duno je obavijestiti
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo,
nadlenu rudarsku inspekciju i federalnu, odnosno kantonalnu inspekciju za okoli.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo na
osnovu obavjetenja iz stava 4. ovog lana izvrit e tehniki pregled kojim e se utvrditi
da li je sanacija i rekultivacija okolia izvedena u saglasnosti sa rudarskim projektom i da
li su provedene mjere iz stava 3. ovog lana dovoljne, o emu e izdati potvrdu
privrednom drutvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne naredit e se privrednom
drutvu da u odreenom roku otkloni utvrene nedostatke.
Ako privredno drutvo ne postupi po nalogu iz stava 5. ovog lana, Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo provest e
potrebne mjere sigurnosti na troak privrednog drutva.
U obavljanju tehnikog pregleda iz stava 5. ovog lana uestvuju i predstavnici
Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava nadlenih za rudarstvo,
nadlenih ministarstava za prostorno ureenje, okoli i turizam i poljoprivredu,
vodoprivredu i umarstvo.
Trokove tehnikog pregleda snosi privredno drutvo.
lan 60.
Prestanak prava i obaveza
Prava i obaveze iz dozvola reguliranih lanom 37. stav 1. ta. od 1. do 7. ovog zakona
prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole.
Brisanje privrednog drutva iz katastra eksploatacionih polja utvruje se odlukom iz
stava 1. ovog lana.
Rudarski planovi, mjerake knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon
donoenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponovati u arhiv Federacije
odnosno arhive kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u nadleni arhiv privredno
drutvo mora dostaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu
nadlenom za rudarstvo.
Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola reguliranih lanom 37. stav 1. ta. 3.,
4., 6. i 7. ovog Zakona prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene
dozvole.
lan 61.
Otklanjanje posljedica rudarskih radova
Privredno drutvo pokriva sve trokove za otklanjanje teta nastalih kao posljedica
rudarskih radova.
lan 62.
Katastar eksploatacionih polja

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva nadlena za rudarstvo koja su

izdala dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina duna su voditi katastar odobrenih
eksploatacionih polja.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva nadlena za rudarstvo koja su
izdala dozvole duna su pored katastra iz stava 1. ovog lana voditi Zbirku isprava te
popis privrednih drutava kojima su izdate dozvole.
Federalni ministar donijet e propise o katastru odobrenih eksploatacionih polja te o
nainu voenja zbirke isprava i popisa privrednih drutava kojima su izdate dozvole za
eksploataciju mineralnih sirovina.
VI. TEHNIKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVANJE
lan 63.
Tehnika dokumentacija
Tehnika dokumentacija u smislu ovog zakona je:
1.

rudarski projekti;

2.

idejna rjeenja rudarskih projekata;

3.

rudarski planovi i karte;

4.

dugoroni i godinji programi eksploatacije mineralnih sirovina;

5.

dokumentacija o rezervama i pojavama mineralnih sirovina;

6.

dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okoli;

7. dokumentacija o razvrstavanju rudnika i njihovih dijelova gdje se vre rudarski

radovi po stepenu opasnosti od metana i ugljene praine; i
8.

dokumentacija postrojenja, opreme i ureaja.

Kod izvoenja rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom

mineralnih sirovina, dozvoljena je upotreba i tehnike dokumentacije koju propisuje
poseban zakon iz oblasti graditeljstva.
lan 64.
Usklaenost tehnike dokumentacije
Tehnika dokumentacija iz lana 63. ovog zakona mora biti usklaena sa:
1. odredbama ovog zakona i na osnovu njega donesenih tehnikih propisa, propisa o
zatiti na radu i zatiti zdravlja zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u
urbanistikoj saglasnosti, vodnoj saglasnosti, kao i sa drugim propisima koji su u primjeni
u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i
2. propisima o zatiti okolia i zatiti od poara, ukoliko propisima iz take 1. ovog
lana nije drugaije odreeno.

Tehnika dokumentacija iz stava 1. ovog lana treba biti usklaena sa savremenim

dostignuima i metodama rudarske, geoloke, geomehanike i drugih tehnikih nauka.
lan 65.
Vrste rudarskih projekata
Za izvoenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja
izrauju se projekti i to:
1.

Glavni rudarski projekt;

2.

Dopunski rudarski projekt i

3.

Pojednostavljeni rudarski projekt.

Sadraj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i nain izrade rudarskih projekata propisuje
federalni ministar.
lan 66.
Glavni rudarski projekt
Glavni rudarski projekat izrauje se za nove jame, povrinske kopove, postrojenja za
pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i eksploataciju tenih i gasovitih
leita, te za izgradnju i koritenje podzemnih prostora koji nisu u vezi sa eksploatacijom
mineralnih sirovina.
Projekt iz stava 1. ovog lana izrauje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina
A, B i C 1 kategorije, sadranih na prostoru koji je obuhvaen projektom.
Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60% od ega rezerve kategorije A ne
mogu biti manje od 10%.
Od ukupno utvrenih bilansnih rezervi C 1 kategorije kao podloga za projektovanje moe
se uzeti najvie 50%, pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili
kada njihov prostorni poloaj omoguava otkopavanje istim zahvatom otvaranja.
lan 67.
Dopunski rudarski projekt
Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvoenje
rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojeim rudnicima, za rudarske
radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i
rudnih tijela, dijelova tenih i gasovitih leita, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih
objekata direktno vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladita
eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i
postrojenja i dodatna rjeenja u okviru rudnike sigurnosti i kolektivne zatite, djeliminu
ili potpunu eksploataciju zatitnih stubova i tehniku rekultivaciju.
lan 68.
Pojednostavljeni rudarski projekt
Pojednostavljeni rudarski projekt izrauje se za radove manjeg obima, jednostavnije i
tipske objekte, postrojenja i ureaje iz l. 8. i 9. ovog Zakona kao i za nebitna
odstupanja od glavnog, odnosno dopunskog rudarskog projekta koji nema uticaja na
osnovna projektna rjeenja.

lan 69.
Nostrifikacija projekata
Utvrivanje usklaenosti rudarskih projekata izraenih u inozemstvu sa ovim zakonom,
posebnim zakonima, propisima i standardima vri se u skladu sa provedbenim propisom
koji donosi federalni ministar.
lan 70.
Ponovna eksploatacija
U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i povrinskim kopovima u kojima je potpuno
ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina moe se ponovno pristupiti
eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta koji je odobrilo
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo.
lan 71.
Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija
Izrada elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od
metana i opasne ugljene praine vri se u skladu sa l. 72. i 73. ovog zakona.
Kategorizaciju jama i jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i opasne
ugljene praine vri struna komisija koju imenuje federalni ministar, sastavljenu od
predstavnika Federalnog ministarstva i strunih lica iz privrednih drutava ili ustanova iz
oblasti rudarstva koji ispunjavaju uvjete iz lana 72. ovog zakona.
Sadraj elaborata, nain i postupak kategorizacije ugljenih slojeva i jama i razvrstavanje
jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i klasifikacije i kategorizacije
jame, odnosno jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od eksplozivne ugljene
praine, uvjete koje moraju ispunjavati privredna drutva za izradu elaborata u pogledu
osposobljenosti i opremljenosti za potrebna ispitivanja, nain imenovanja lanova
komisije i naknadu za rad lanova komisije provedbenim propisom ureuje federalni
ministar.
lan 72.
Izrada rudarskih projekata
Izradu rudarskih projekata moe vriti privredno drutvo registrirano za obavljanje tih
poslova koje pored opih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri
zaposlenika od ega najmanje jednog zaposlenika one struke za koju se radi projekt
(geoloka, rudarska, elektrotehnika, geodetska, rudarsko- mjeraka, mainska i
graevinska).
Izuzetno od stava 1. ovog lana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na
povrini i to: garderobe sa kupatilom, stanice za spaavanje, dispeerski centri,
regulacija vodotoka, sonovode, sistem veza za specifine radove na izgradnji i sanaciji
rudarskih objekata mogu uraditi privredna drutva koja ispunjavaju uvjete za
projektovanje, odnosno izradu investiciono-tehnike dokumentacije prema propisima iz
oblasti graenja.
lan 73.
Osposobljenost lica za izradu rudarskih projekata
U privrednom drutvu iz lana 72. ovog Zakona rudarski projekt moe izraivati
projektant - diplomirani inenjer odnosne struke, koji ima poloen struni ispit i najmanje

pet godina radnog iskustva, od ega najmanje tri godine u privrednom drutvu na
poslovima one vrste za koje se izrauje projekt (rudarski, geoloki, geodetski, rudarskomjeraki, elektrotehniki, mainski, graevinski i dr.).
Kada u izradi rudarskog projekta uestvuje vie projektanata mora se odrediti glavni
projektant.
Projektantski nadzor nad izvoenjem rudarskih radova moe vriti lice koje ispunjava
uvjete odreene za projektanta.
lan 74.
Ovlatena lica
Ovlateno lice privrednog drutva mora uz rudarski projekt priloiti dokaz da projektant i
glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lana 73. stav 1. ovog
Zakona.
lan 75.
Pisana izjava
Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant
rudarskog projekta pisanom izjavom potvruju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz
lana 63. ovog zakona.
Privredno drutvo u kojem je izraen projekt ili dio rudarskog projekta duno je pisanu
izjavu iz stava 1. ovog lana priloiti uz izraeni rudarski projekt, odnosno dio rudarskog
projekta kao poseban akt.
Za sva rjeenja i kvalitet projekta odgovorno je privredno drutvo u kojem je projekt
izraen, projektant i glavni projektant.
lan 76.
Revizija rudarskog projekta
Rudarski projekti iz lana 65. ovog Zakona podlijeu reviziji u pogledu primjene odredbi
l. 64. i 75. ovog zakona.
Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno drutvo u kojem je izvrena revizija i
revidenti koji su izvrili reviziju.
lan 77.
Pravo revizije
Reviziju rudarskog projekta vri privredno drutvo za svoje potrebe ili drugo privredno
drutvo koje je registrirano i ima odobrenje za obavljanje poslova revizije rudarskih
projekata.
Revizija rudarskog projekta vri se putem revidenta koji ima strunu spremu i radno
iskustvo iz lana 73. ovog zakona i zakljuen ugovor o radu na neodreeno vrijeme sa
privrednim drutvom u kojem se vri revizija rudarskog projekta.
Reviziju rudarskog projekta ne moe vriti zaposlenik organa uprave, lice koje je
uestvovalo u izradi projekta i privredno drutvo, odnosno zaposlenik u privrednom
drutvu u kojem je izraen projekt.

lan 78.
Zadatak revidenta
Revident rudarskog projekta sainjava izvjetaj o izvrenoj reviziji kojim utvruje da li je
rudarski projekt izraen u skladu sa odredbama lana 64. ovog zakona.
Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat e na njih i
zatraiti da se nedostaci otklone.
U izvjetaju o izvrenoj reviziji rudarskog projekta jamske otkopne metode revident je
duan dati svoje miljenje o mogunosti primjene projektovane otkopne metode u
predvienom otkopnom polju i predloiti koja, odnosno kakva ispitivanja i praenja
rudarsko preduzee je duno izvriti u cilju dobivanja elemenata i podataka potrebnih za
utvrivanje uvjeta pod kojima e se projektovana metoda moi primjenjivati.
lan 79.
Reviziona klauzula
Privredno drutvo u kojem je izvrena revizija rudarskog projekta duno je na rudarskom
projektu potvrditi da je izvrena revizija projekta (reviziona klauzula).
Klauzulom iz stava 1. ovog lana potvruje se da je revidirani projekt izraen u skladu sa
odredbama lana 64. ovog zakona.
Revizionu klauzulu potpisom i peatom ovjerava ovlateno lice privrednog drutva u
kojem je izvrena revizija.
Uz revidirani projekt privredno drutvo iz stava 1. ovog lana prilae izvod o upisu u
sudski registar i odobrenje nadlenog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih
projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lana 72. ovog
zakona kao i izvjetaj revidenata o izvrenoj reviziji.
Revizija sloenih projekata moe se vriti komisijski, a svaki revident je odgovoran za
svoj dio izvrene revizije.
Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava 5. ovog lana
potpisom i peatom ovjerava ovlateno lice privrednog drutva u kojem je izvrena
revizija, a potpisuje je predsjednik revizione komisije i svi revidenti.
lan 80.
Izmjene u projektu za izvoenje radova
Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta doe do odstupanja od odobrenog
projekta u pogledu opih tehnikih rjeenja, radi se novi glavni rudarski projekt.
Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta doe do odstupanja od tehnikih
projekata pojedinih faza tehnolokog procesa koje ne utiu na opa tehnika rjeenja iz
glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehniki projekti.
Novi projekti iz st. 1. i 2. ovog lana odobravaju se na nain utvren u l. 37. i 43. ovog
Zakona.
Manjim izmjenama u projektu za izvoenje radova smatraju se izmjene projekta tehnike
i tehnoloke prirode koje ne pogoravaju uvjete zatite na radu.

Izvoenje radova poinje poslije dobijene pisane saglasnosti projektanta, uz saglasnost

slube zatite na radu. U svim saglasnostima utvruje se da se nisu pogorali uvjeti
zatite na radu odreeni u rudarskom projektu.
Nuna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvoenja i
postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih
rjeenja mogu se vriti samo uz prethodnu saglasnost tehnikog rukovodioca izvoaa
rudarskih radova, slube zatite na radu i projektanta.
Za eksploataciju nafte, zemnog gasa, mineralnih, termalnih i radioaktivnih voda izvoa
smije zbog geolokih prilika i oblika terena, bez saglasnosti Federalnog ministarstva,
izmijeniti u okviru dozvole za ulazak u prostor mjesta buotina koja su predviena u
rudarskom projektu, ali ne smije prei granicu odobrenog eksploatacionog polja.
VII. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA
lan 81.
Planovi i karte
U cilju pravilnog i sigurnog izvoenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije
mineralnih sirovina, kao i spreavanja materijalnih teta, privredno drutvo je na osnovu
mjerenja duno izraivati planove, odnosno karte iz kojih se moe utvrditi stanje
rudarskih radova, njihov meusobni poloaj i poloaj u odnosu na stare rudarske radove i
na objekte i vode na povrini.
lan 82.
Dostava i izrada planova i karata
Kopije rudarskih planova i karata iz lana 81. ovog zakona moraju se dostaviti
Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom za rudarstvo na
njegov zahtjev.
Nain i uvjete za izvoenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova
razmjera, izbor sistema koordinata i voenje rudarsko-mjerake i druge dokumentacije
koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehnike dokumentacije, propisuje federalni
ministar.
lan 83.
Obavezni planovi i karte
Privredno drutvo mora imati:
1.

situacioni nacrt eksploatacionog polja;

2. geoloku kartu eksploatacionog polja i njegovog okolia, kao i karakteristine

geoloke profile;
3. plan rudnika sa ucrtanom povrinskom situacijom i podzemnim prostorijama,
odnosno povrinskim kopovima sa podacima o slijeganju terena;
4.

planove pojedinih jama, odnosno povrinskih kopova;

5. otkopne i etane planove svih jamskih i povrinskih rudarskih radova pojedinih

revira;

6. planove energetske mree (elektrina mrea, komprimirani zrak i dr.), vodovodne

mree kao i jamskih postrojenja sa glavnim tehnikim podacima;
7.

plan sistema veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja;

8.

planove provjetravanja jama;

9.

planove tektonike i

10.

plan odbrane i spaavanja od skupnih opasnosti i udesa.

Za rudnike sa velikim pritokom vode i sloenom tektonikom, federalni ministar moe

propisati i voenje hidrogeolokih planova i karte tektonike. Voenje hidrogeolokih
planova obavezno je kod eksploatacije kamene soli.
Planovi iz stava 1. ta. 4., 5., 6., 7. i 8. ovog lana moraju se dopunjavati svakog mjeseca
prema napredovanju rudarskih radova.
Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili naputenih dijelova jame ili prema
geolokim rasjedima, dopunjavanje planova vri se po potrebi u kraim rokovima.
Dopunjavanje planova vri se u kraim rokovima i kada se podzemni radovi kreu u
podruju jamskih poara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili zatienih
podruja.
Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, dopunjavanje planova za povrinske kopove
moe se vriti u roku od est mjeseci uz saglasnost federalnog ministarstva.
lan 84.
Obavezni planovi i karte pri eksploataciji gasovitih i tekuih leita
Privredno drutvo za eksploataciju gasovitih i tekuih leita mora imati:
1. situacioni nacrt eksploatacionog polja sa naznakom svih istranih i eksploatacionih
buotina i ostalih ureaja;
2. geoloku kartu eksploatacionog polja i njegovog okolia i karakteristine geoloke
profile;
3.

karte o granicama rubne vode;

4. podatke i izvjetaje o buenju i elektrokarotanim mjerenjima, zacijevljenju,

perforaciji, osvajanju i mjerenju dinamikog i statikog pritiska, gasnom faktoru i svim
ostalim fiziko-hemijskim analizama kolektora i fluida i
5.

plan eksploatacionog polja sa podacima o slijeganju terena.

lan 85.
Prikljuivanje rudarskih mjerenja

Situacioni plan eksploatacionog polja i rudarska mjerenja na osnovu kojih se izvode

rudarski radovi, izraeni rudarski planovi i projekti moraju biti prikljueni na dravnu
geodetsku osnovu.

lan 86.
Mjerake knjige
O svim izvrenim mjerenjima privredno drutvo duno je voditi mjerake knjige koje se
ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga.
lan 87.
Lica za obavljanje rudarskih mjerenja
Rudarska mjerenja vre i planove izrauju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove
poslove imaju strunu kvalifikaciju (rudarski mjerai i geodeti).
Kod izrade novih rudarskih planova u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih
rudarskih planova, kao to su stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr.
lan 88.
Koritenje zemljita za premjer
Korisnici i vlasnici zemljita duni su dozvoliti privrednom drutvu, odnosno izvoau
radova premjeravanje i postavljanje geodetskih taaka i oznaka eksploatacionog polja.
lan 89.
Dostavljanje planova
Kopije planova iz lana 83. ta. od 1. do 7. ovog zakona privredno drutvo duno je
dostaviti na zahtjev Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva
nadlenog za rudarstvo.
Ako privredno drutvo ne izvri izmjene i dopune rudarskih planova svakih est mjeseci
federalni ministar, odnosno kantonalni ministar nadlean za rudarstvo odredit e izvoaa
koji e izmjene i dopune izvriti na troak privrednog drutva.
lan 90.
Plan eksploatacije mineralnih sirovina
Privredno drutvo duno je izraditi dugoroni program i godinji plan eksploatacije
mineralnih sirovina i dostaviti ga Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom
ministarstvu nadlenom za rudarstvo na njihov zahtjev.
lan 91.
Usklaenost rudarskih projekata sa propisima koji reguliraju zatitu okolia
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je rudarske projekte i nadzor o
uticaju svoje djelatnosti na okoli uskladiti sa propisima koji reguliraju zatitu okolia.
VIII. NADZOR
lan 92.
Nadzor
Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona (iz
nadlenosti Federacije) vri Federalno ministarstvo.
Inspekcijski nadzor vri Federalna uprava za inspekcijske poslove na osnovu ovog zakona
i Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH ("Slubene novine Federacije BiH", broj69/05).

lan 93.
Rudarska inspekcija
Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona i na osnovu njega donesenih propisa,
tehnikih propisa, propisa o zatiti od poara pri izvoenju rudarskih radova, propisa o
tehnikim normativima o zatiti na radu i zatite zdravlja zaposlenika i drugih propisa pri
eksploataciji mineralnih sirovina, te izvoenju drugih radova vri nadlena rudarska
inspekcija (u daljnjem tekstu: inspekcija) prema ovom zakonu i Zakonu o inspekcijama u
Federaciji BiH.
lan 94.
Rudarski inspektor
Poslove rudarskog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) moe obavljati lice koje ima
visoku strunu spremu rudarskog, mainskog ili elektrotehnikog smjera, najmanje tri
godine radnog iskustva na poslovima tehnikog rukovoenja u privrednim drutvima koja
se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, poloen struni ispit za tehniko rukovoenje
u rudarstvu i koje ispunjava uvjete iz lana 54. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.
Za inspektora koji vri nadzor u jamskim objektima sa metanom i opasnom ugljenom
prainom moe se postaviti lice koje osim uvjeta iz stava 1. ovog lana ima i radno
iskustvo od najmanje tri godine na poslovima tehnikog rukovoenja u takvim
objektima.
lan 95.
Nadlenost inspekcije
Inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:
1.

eksploataciju mineralnih sirovina;

2.

tehnike mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti;

3.

zatitu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina;

4.

zatitu od poara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina;

5.

izgradnju i odravanje rudarskih objekata, postrojenja i ureaja;

6.

transport, uskladitenje i rukovanje eksplozivnim materijalom;

7.

izvoae radova;

8.

tehniko rukovoenje i nadzor i

9. rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova

-karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehniko i racionalno izvoenje
rudarskih radova i aurno voenje mjerakih knjiga.
Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnolokim procesom
izvoenja rudarskih radova i elektropostrojenja, kao i ureaja i instalacija pri izvoenju
rudarskih radova.
lan 96.
Ovlatenja inspektora

Pri vrenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlatenja:

1.

u svako doba ui u sve poslovne i pogonske prostorije;

2.

pregledati rudarske objekte, postrojenja, ureaje i instalacije;

3.

pregledati tehniku i drugu dokumentaciju;

4.

utvrditi identitet lica koja izvode rudarske radove;

5.

privremeno izuzeti tehniku dokumentaciju ili je fotokopirati;

6.

fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove;

7.

uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala;

8.

traiti pomo strune organizacije ili pojedinih strunih lica i

9.

privremeno zabraniti izvoenje rudarskih radova.

Inspektor moe u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za

utvrivanje injeninog stanja o razmatranom predmetu i ako su prekrene odredbe ovog
Zakona, tehnikih propisa i propisa iz oblasti zatite na radu i zatite zdravlja radnika i
drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, ili ako sumnja da je uinjen prekraj.
O izuzimanju dokumentacije iz stava 2. ovog lana inspektor izdaje privrednom drutvu,
odnosno izvoau rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije.
Inspektor u svom radu primjenjuje i prava utvrena u l. 68. i 69. Zakona o inspekcijama
u Federaciji BiH.
Ako se u vrenju inspekcijskog nadzora inspektoru onemogui obavljanje pregleda ili
prui fiziki otpor ili ako se takav otpor osnovano oekuje, inspektor moe zatraiti
pomo nadlene policije.
Nadlena policija obavezna je pruiti potrebnu zatitu i omoguiti inspektoru obavljanje
inspekcijskog pregleda.
lan 97.
Dunosti inspektora
Inspektor mora odmah na licu mjesta otpoeti sa istragom okolnosti pod kojima je dolo
do smrtnih sluajeva ili grupnih nesrea, odrediti mjere i na zahtjev nadlenog organa
izdati pisano miljenje o uzrocima nesree.
Inspektor mora najmanje jednom u est mjeseci izvriti nadzor nad izvoenjem rudarskih
radova u objektima koje ugroava metan, drugi gasovi, prodori vode, mulja i blata,
opasna ugljena praina, silikatna praina, ivina para, kao i prostor sa opasnim
radioaktivnim zraenjem i u sluajevima poveanog rizika od nastanka opasnosti.
Nadziranje rudarskih radova koji nisu obuhvaeni u stavu 2. ovog lana inspektor mora
vriti najmanje jednom godinje.

lan 98.
Dunosti privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je inspektoru omoguiti
vrenje inspekcijskog nadzora.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je omoguiti uvid u svu
dokumentaciju drutva, a na traenje inspektora odrediti jedno ili vie lica koja e
sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda.
lan 99.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu
O obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik navodei
injenino stanje utvreno tim pregledom.
Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvrio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled
obavilo istovremeno vie inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled) u
tom sluaju zajedniki sastavljaju jedan zapisnik.
Zapisnik osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, sadri i navode koje je
neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje
je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen.
lan 100.
Upravne mjere
Kad inspektor utvrdi da privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova ne postupa
ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu odreene propisima, duan je prema
utvrenom injeninom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naloiti
odgovarajue upravne mjere i to:
1. narediti otklanjanje utvrenih nedostataka i nepravilnosti na nain i u roku kako je
odreeno ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega;
2.

narediti privremenu zabranu izvoenja radova;

3.

narediti zabranu izvoenja radova;

4. narediti poduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje su privredni subjekt i drugo

pravno lice, institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno organ uprave obavezni
poduzeti;
5. prisilno provesti izvrenje odreene upravne mjere kada je privredno drutvo,
odnosno izvoa rudarskih radova sam ne izvri;
6.

izrei novanu kaznu na licu mjesta kako je odreeno ovim Zakonom;

7. podnijeti prijavu protiv privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova i

odgovornog lica za uinjeni prekraj ili krivino djelo;
8. odrediti i druge mjere i obaviti radnje odreene ovim Zakonom i posebnim
propisima;

9. izrei zabranu rada u pogonu ili na odreenim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz
lana 95. ovog Zakona;
10. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zatite na radu ili mjere za zatitu
ivota i zdravlja graana usljed kojih moe nastati neposredna opasnost po ivot i
zdravlje zaposlenika i drugih graana, inspektor e zabraniti rad u pogonu ili na
odreenim poslovima dok se postojei nedostaci ne otklone;
11.

zabranit ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti;

12.

odrediti drugo lice za voenje akcije spaavanja.

lan 101.
Privremena zabrana izvoenja rudarskih radova

Inspektor moe rjeenjem privremeno zabraniti izvoenje rudarskih radova privrednom

drutvu, odnosno izvoau rudarskih radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom
inspekcijskog pregleda utvrdi da:
1. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova nije osigurao potpunu
ispravnost sredstava za rad, radni prostor i radni proces kako je to odreeno odobrenim
projektom i tehnikom dokumentacijom prema odredbama ovog Zakona;
2. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti
odredbe ovog Zakona, tehnike propise, propise iz oblasti zatite na radu i zatite
zdravlja radnika i druge propise i ope akte koji se odnose na rudarske radove, odnosno
ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehnikom dokumentacijom;
3. pri koritenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, koritenju radnog prostora
koji nije zatien prijeti opasnost od povreda, ugroavanja zdravlja zaposlenika
privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova i ako se zaposlenici ne
pridravaju odgovarajuih uputa za rad;
4. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova nije postupio u skladu sa
usmeno izreenim nareenjem inspektora;
5. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova onemoguava obavljanje
inspekcijskog pregleda;
6. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova nije postupio po rjeenju za
otklanjanje nedostataka.
lan 102.
Zabrana izvoenja rudarskih radova
Inspektor mora rjeenjem zabraniti izvoenje rudarskih radova privrednom drutvu,
odnosno izvoau rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da:
1. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova izvodi rudarske radove bez
dozvole za izvoenje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i
tehnikoj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehnikim propisima,
propisima iz oblasti zatite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koji se odnose
na rudarske radove i opim aktima izvoaa rudarskih radova, to moe ugroziti ivote i
zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraaja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak
vee materijalne tete;

2. kod privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova zaposlena su lica koja
ne ispunjavaju uvjete o strunoj osposobljenosti prema odredbama ovog Zakona;
3. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice i
pored usmenog nareenja inspektora ponovno kri odredbe tehnikih propisa, propisa iz
oblasti zatite na radu i zatite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na
rudarske radove, te opih akata izvoaa rudarskih radova prema ovom Zakonu;
4. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova koristi objekte, postrojenja,
ureaje i instalacije bez upotrebne dozvole, to neposredno ugroava sigurnost objekata i
ureaja, ivot i zdravlje ljudi, odvijanje saobraaja, susjedne objekte i okoli i predstavlja
neposrednu opasnost za ivot i zdravlje zaposlenika i
5. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova pri izvoenju radova zahvata i
podruje van prostora odreenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu.
lan 103.
Zabrana obavljanja djelatnosti
Inspektor mora rjeenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom drutvu, odnosno
izvoau rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi:
1.

da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava zakonom propisane uvjete;

2.

da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi; i

3. ako izradu i reviziju tehnike dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete
prema ovom Zakonu.
Treim licima (pravnim i fizikim) inspektor e utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju
djelatnost u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
lan 104.
Usmeno odreivanje upravne mjere
U inspekcijskom pregledu inspektor e privrednom drutvu, odnosno izvoau rudarskih
radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvri:
1.

kad je to obavezan prema ovom Zakonu i

2. kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na

otklanjanju neposredne opasnosti po ivot i zdravlje zaposlenika i graana ili nastanak
vee materijalne tete.
Sadraj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik
o inspekcijskom nadzoru.
lan 105.
Rok za donoenje rjeenja
Upravnu mjeru inspektor odreuje rjeenjem.
Rjeenje o odreenim upravnim mjerama inspektor je duan donijeti u rokovima
utvrenim zakonom, a u hitnim sluajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka
za davanje primjedbi na zapisnik o izvrenom inspekcijskom nadzoru.

O usmeno izreenim upravnim mjerama inspektor je duan donijeti rjeenje u roku od tri
dana od dana izricanja tih mjera.
lan 106.
Izvrenje rjeenja
Izvrenje rjeenja prati inspektor i utvruje po slubenoj dunosti.
Izvrenje rjeenja inspektor utvruje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom.
Izvrenje rjeenja inspektor moe produiti do 30 dana osim rjeenja kojim su upravne
mjere usmeno utvrene.
lan 107.
alba na rjeenje
alba na rjeenje o usmeno odreenoj upravnoj mjeri nije doputena.
alba na rjeenje o naloenim upravnim mjerama iz l. 100., 101. i 102. moe se izjaviti
u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.
O albi rjeava nadleno ministarstvo.
alba na rjeenje inspektora o naloenim upravnim mjerama ne odgaa izvrenje
rjeenja.
Protiv rjeenja inspektora o usmeno odreenoj upravnoj mjeri i rjeenja nadlenog
ministarstva donesenog po albi moe se pokrenuti upravni spor.
lan 108.
Rok za rjeavanje albe
albu na rjeenje inspektora o utvrenoj upravnoj mjeri nadleni drugostepeni organ
duan je rijeiti u roku od 15 dana od dana prijema albe.
IX. ZATITA I UREENJE PROSTORA
lan 109.
Ugroavanje okolia
Privredno drutvo mora osigurati izvoenje rudarskih radova u skladu sa okolinskom
dozvolom i urbanistikom saglasnou tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena oteenja
okolice.
Privredno drutvo za vrijeme izvoenja rudarskih radova mora etapno, a najkasnije po
zavretku rudarskih radova, povrinu koja je oteena rudarskim radovima konano
sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije iz lana
42. ovog zakona.
Privredno drutvo ne moe dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacionom
polju, ako ne izvri tehniku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploatacionom polju.
lan 110.
Saglasnost za graenje u eksploatacionom polju

Za novu gradnju u granicama ekspoloatacionog polja, prije izdavanja urbanistike

saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti miljenje rudarskog preduzea.
Saglasnost iz stava 1. ovog lana moe se izdati i kada prema miljenju privrednog
drutva koje vri eksploataciju, postoji opasnost od oteenja, ali samo ako ne postoji
opasnost po ivot i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu
tete koja bi mogla nastati kao posljedica izvoenja rudarskih radova.
Izjava o odricanju prava na naknadu tete mora se ubiljeiti u zemljinim knjigama.
lan 111.
Graenje u prostoru za eksploataciju
Ako javni interes zahtijeva na povrini eksploataconog polja mogu se graditi javni putevi,
eljeznike pruge, kanali i druge saobraajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi,
naftovodi, sonovodi i gasovodi, ako se osiguraju zatitni stubovi kojima e se sprijeiti
ugroavanje ivota ljudi i izgraenih objekata.
Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stava 1. ovog lana, investitor
mora od privrednog drutva traiti miljenje o tome koji bi pravac i poloaj tih objekata u
eksploatacionom polju bio najprimjereniji.
U skladu sa vaeim propisima privredno drutvo ima pravo na naknadu stvarne tete
nastale izgradnjom objekata iz stava 1. ovog lana.
X. KAZNENE ODREDBE
lan 112.
Prekraji
Novanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj
privredno drutvo i drugo pravno lice:
koje vri eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole nadlenog organa (l. 10. i
39.);
koje izvodi rudarske radove bez dozvole za izvoenje rudarskih radova prema
projektu (lan 43.);
koje stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojenja i ureaje prije dobivanja
dozvole za upotrebu (lan 47.);
ako vre eksploataciju mineralnih sirovina van odobrenog eksploatacionog polja
(lan 11. stav 1.);
ako ne provede propisane mjere zatite na radu i mjere za sigurnost graana i
imovine (l. 17., 50. i lan 51. stav 1.);
ako na osnovu mjerenja ne izrade ili redovno ne dopunjavaju planove iz kojih se
moe utvrditi stanje rudarskih radova i njihov meusobni poloaj i poloaj u
odnosu na stare rudarske radove i objekte i vode na povrini, ili ne izrade
dugoroni program, odnosno godinji plan eksploatacije ili ako te planove ili kopije
planova iz lana 83. ta. od 1. do 7. ovog zakona na zahtjev ne dostave
nadlenom ministarstvu za rudarstvo, ili ne vre rudarska mjerenja ili ne vode
knjigu rudarskog nadzora (l. 36., 80., 83., 84., 86. i 90.);
ako u odreenom roku rudarskom inspektoru ne prijave poetak rudarskih radova
ili ga ne obavijeste o licima koja e obavljati poslove tehnikog i glavnog
tehnikog rukovoenja i tehnikog nadzora, ili ako ne prijave prestanak rudarskih
radova (lan 46.);

 ako obavljaju poslove periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja, a ne

ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom (lan 48.);
koje obavlja poslove na izradi tehnike dokumentacije, a ne ispunjava uvjete
propisane ovim Zakonom (lan 72.);
ako u izvoenju rudarskih i drugih radova i pri postavljanju postrojenja odstupe od
odobrenih projekata bez saglasnosti nadlenog organa (lan 80.);
ako nakon zavretka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji u
propisanom roku ne obavijeste nadleno ministarstvo za rudarstvo i nadlenu
rudarsku inspekciju i inspekciju za okoli o provedenim mjerama osiguranja,
sanacije i rekultivacije (lan 59. st. od 1. do 4.);
koje povjeri izradu tehnike dokumentacije ili reviziju projekta ili vrenje
periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja ili izvoenja rudarskih radova
privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje ne ispunjava uvjete propisane
ovim Zakonom (l. 48., 72. i 77.);
ako nakon zavretka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrenom u
projektu ne izvre konanu sanaciju devastiranog zemljita i rekultivaciju
devastiranih povrina i okolia nastalih uticajem rudarskih radova i ne otklone
posljedice rudarskih radova ili ne poduzmu potrebne mjere osiguranja za zatitu
ivota i zdravlja ljudi i imovine, ili ako u toku izvoenja rudarskih radova
kontiunrano ne vre sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemljita (lan 59.);
ako ne posjeduju propisanu tehniku dokumentaciju (lan 63.);
ako ne organiziraju slubu zatite na radu (lan 22.);
ako ne organiziraju slubu za spaavanje ili je ne snabdiju potrebnom opremom,
ili ne organiziraju vatrogasnu slubu ili slubu prve pomoi (lan 20.);
ako odmah ne obavijeste nadleno ministarstvo za rudarstvo, organ nadlean za
unutranje poslove i nadlenog rudarskog inspektora o svakom smrtnom sluaju,
grupnoj povredi, teoj povredi na radu u privrednom drutvu (lan 21. stav 3.);
ako nadlenom ministarstvu za rudarstvo i rudarskoj inspekciji u propisanim
rokovima ne prijave svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili sluaj pojave
opasnosti po ivote i zdravlje radnika ili ponovni poetak rudarskih radova (lan
57.);
ako ne osiguraju izvoenje rudarskih radova prema odobrenoj tehnikoj
dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor svih rudarskih radova, postrojenja i
ureaja (lan 35.);
ako u jamama ugroenim metanom ili eksplozivnom prainom ne osiguraju stalni
nadzor nad provjetravanjem (lan 35. stav 2.);
ako na poslove vrenja nadzora i tehnikog rukovoenja rudarskim radovima
rasporede lice koje ne ispunjava propisane uvjete (l. od 23. do 30.).
Novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 3.000,00 KM bit e kanjeno odgovorno
lice u pravnom licu za prekraj iz stava 1. ovog lana.
Za prekraje iz stava 1. ta. 1. i 4. ovog lana izrei e se, uz novanu kaznu:
zatitna mjera oduzimanja predmeta koji su uptrijebljeni ili su bili namijenjeni ili
za izvrenje prekraja ili su nastali izvrenjem prekraja ili kada postoji opasnost
da e se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za poinjenje prekraja, bez obzira
na to da li su u vlasnitvu poinitelja i
mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvrenjem prekraja.
Imovinskom koristi iz stava 3. taka 2. ovog lana smatra se trina vrijednost
mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom.
Za prekraje iz lana 111. ovog lana moe se izrei zabrana odgovornom licu da obavlja
odreenu dunost u trajanju od jednog do est mjeseci.

lan 113.
Prekraji
Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj
privredno drutvo i drugo pravno lice ako:
u odeenom roku ne prijave ministarstvu nadlenom za rudarstvo koje je izdalo
dozvolu za eksploataciju iz lana 38. ovog zakona i nadlenoj rudarskoj inspekciji
svaku obustavu izvoenja rudarskih radova najkasnije 15 dana prije poetka
obustave radova (l. 57. i 58.);
rudarskom inspektoru ne dozvole postupanje u skladu sa njegovim pravima ili ga
ometaju ili spreavaju na bilo koji nain u vrenju nadzora ili ako ne postupe po
rjeenju rudarskog inspektora (lan 95. i lan 101. taka 6.).
Novanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit e kanjeno odgovorno lice u
pravnom licu za prekraj iz stava 1. ovog lana.
lan 114.
Prekraji
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj
privredno drutvo i drugo pravno lice u kojem je:
izraen projekat, ako u njemu nisu rijeena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi,
podzemnih, povrinskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno
primijenjeni propisi o zatiti na radu, normativi i obavezni standardi (lan 64.);
izvrena revizija projekta i nije provjerena primjena lana 64. ovog zakona u
projektu ili ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvrena (lan 76.) i
izraen projekt ili dio rudarskog projekta, ako uz izraeni projekt ne priloi pisanu
izjavu prema odredbama lana 75. ovog zakona kao poseban akt kojom potvruje
da su u projektu primijenjeni uvjeti iz lana 64. ovog zakona ili dokaz da
projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lana 73.
ovog Zakona (l. 73. i 75.).
Novanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit e kanjeno odgovorno lice u
pravnom licu za prekraj iz stava 1. ovog lana.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 1.500 KM
bit e kanjen:
projektant, ako pri izradi projekta ne primjeni ili nepravilno primjeni propisane
mjere i normative zatite na radu i obavezne standarde (lan 64.) i
revident, ako nemarno i nekvalitetno izvri reviziju rudarskog projekta u pogledu
primjene propisanih mjera i normativa zatite na radu i obaveznih standarda (lan
76.).
XI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 115.
Postojei zaposlenici
Zaposlenici zateeni na poslovima tehnikog rukovoenja na dan stupanja na snagu ovog
Zakona koji su ispunjavali uvjete odreene Zakonom o rudarstvu ("Slubeni list RBiH", br.
24/93 i 13/94) mogu obavljati ove poslove jo dvije godine od dana stupanja na snagu
ovog Zakona.

lan 116.
Postupci koji su poeli prije stupanja na snagu ovog zakona
Postupci za dobijanje dozvola iz lana 37. ovog zakona, koji do dana stupanja na snagu
ovog Zakona nisu okonani, zavrit e se prema propisima koji su bili na snazi na dan
predaje zahtjeva.
lan 117.
Propisi Vlade Federacije
Vlada Federacije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet
e strategiju iz lana 13. ovog Zakona.
lan 118.
Propisi federalnog ministra
Federalni ministar donijet e propise iz l. 13., 14., 16., 20., 30,. 33., 45., 62., 65., 71. i
82. ovog Zakona u roku od dvije godine, a propise iz lana 19. ovog Zakona u roku od
pet godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
lan 119.
Primjena postojeih propisa
Do donoenja novih propisa i pravilnika prema odredbama ovog Zakona, primjenjivat e
se sljedei propisi, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom:
1. Zakon o jedinstvenom nainu utvrivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o
rezervama mineralnih sirovina, podzemnih voda i o bilansu tih rezervi ("Slubeni list
RBiH", br. 8/93 i 13/94);
2.

Zakon o prijevozu opasnih materija ("Slubeni list SFRJ", br. 27/90 i 45/90);

3. Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tenosti i gasova - preieni

tekst ("Slubeni list SFRJ", br. 39/89 i 36/90);
4. Pravilnik o sadraju rudarskih projekata za koritenje nafte i zemnog gasa ("Slubeni
list SFRJ", br. 21/68);
5. Pravilnik o sadraju rudarskih projekata za koritenje vrstih mineralnih sirovina
("Slubeni list SFRJ", br. 21/68);
6. Upute koje vae za obogaivanje i oplemenjivanje mineralnih sirovina za
eksploataciju ("Slubeni list SFRJ", br. 51/59);
7. Pravilnik o tehnikim propisima o rudarskom mjerenju, mjerakim knjigama i
rudarskim planovima ("Slubeni list SFRJ", br. 45/60);
8. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i njihovoj
evidenciji ("Slubeni list SFRJ", br. 50/66);
9. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi vrstih mineralnih sirovina i voenju
evidencije o njima ("Slubeni list SFRJ", br. 53/79);
10. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi podzemnih voda i voenju evidencije
o njima ("Slubeni list SFRJ", br. 34/79);

11. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih gasova

te o voenju evidencije o njima ("Slubeni list SFRJ", br. 80/87);
12. Pravilnik o tehnikim normativima za pripremanje mineralnih sirovina - ruda,
obojenih metala ("Slubeni list SFRJ", br. 36/79);
13. Pravilnik o tehnikim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i
miniranju u rudarstvu ("Slubeni list SFRJ", br. 26/88 i 63/88);
14. Pravilnik o tehnikim normativima za podzemnu eksploataciju ugljena ("Slubeni
list SFRJ", br. 4/89, 45/89, 3/90 i 54/90);
15. Pravilnik o tehnikim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina
metala i nemetala ("Slubeni list SFRJ", br. 24/91);
16. Pravilnik o tehnikim normativima pri prijevozu ljudi i materijala oknima rudnika
("Slubeni list SFRJ", br. 4/80, 12/85,35/87 i 51/88);
17. Pravilnik o tehnikim normativima pri prijevozu ljudi u rudnicima sa podzemnom
eksploatacijom mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama ("Slubeni list
SFRJ", br. 34/89);
18. Pravilnik o tehnikim normativima za prijevoz transporterima sa trakom u
rudarstvu ("Slubeni list SFRJ", br. 5/73, 12/74, 4/86 i 4/89) sa izuzetkom odredbi l. od
23. do 85. i l. od 90. do 112.;
19. Pravilnik o tehnikim normativima za gradnju jamskih magazina za eksplozivna
sredstva u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina ("Slubeni list
SFRJ", br. 12/88);
20. Pravilnik o tehnikim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se koriste
pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama ("Slubeni list SFRJ", br.
66/78);
21. Pravilnik o tehnikim normativima za povrinsku eksploataciju leita mineralnih
sirovina ("Slubeni list SFRJ", br. 4/86 i 62/87);
22. Pravilnik o tehnikim normativima za povrinsku eksploataciju arhitektonskograevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehnikog kamena, ljunka i pijeska te
preradu arhitektonsko-graevinskog kamena ("Slubeni list SFRJ", br. 11/86);
23. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata za dobivanje morske soli i
za proizvodnju morske soli ("Slubeni list SFRJ", br. 20/78);
24. Pravilnik o tehnikim normativima za rudarske radove pri istraivanju i eksploataciji
leita kamene soli ("Slubeni list SFRJ", br. 8/79);
25. Pravilnik o tehnikim normativima za istraivanje, dobivanje i pripremu nuklearnih
mineralnih sirovina ("Slubeni list SFRJ", br. 39/85 i 40/86);
26. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u
rudnicima sa podzemnom eksploatacijom ("Slubeni list SFRJ", br. 21/88 i 90/91);
27. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja i ureaje u rudnicima
sa povrinskom eksploatacijom mineralnih sirovina ("Slubeni list SFRJ", br. 66/87);

28. Pravilnik o tehnikim mjerama i zatiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima
("Slubeni list SFRJ", br. 11/67, 35/67, 60/70, 9/71, 3/73 i 5/73);
29. Naredba o obaveznom atestiranju uadi za izvozna postrojenja u rudarstvu
("Slubeni list SFRJ", br. 27/80 i 67/80);
30. Pravilnik o nainu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobraaju ("Slubeni list
SFRJ", br. 82/90);
31. Pravilnik o mjerama zatite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u
rudarstvu ("Slubeni list SFRJ", br. 8/87 i 12/88);
32. Pravilnik o tehnikim normativima za pokretne stepenice i trake za prijevoz ljudi
("Slubeni list SFRJ", br. 66/78, 13/82 i 42/88);
33. Pravilnik o opim mjerama i normativima zatite na radu na oruima za rad i
ureajima ("Slubeni list SFRJ", br. 18/67);
34.

Pravilnik o tehnikim normativima za dizalice ("Slubeni list SFRJ", br. 65/91);

35. Pravilnik o sredstvima line zatite na radu i linoj zatitnoj opremi ("Slubeni list
SFRJ", br. 35/69);
36. Pravilnik o tehnikim normativima za skijake liftove ("Slubeni list SFRJ", br. 2/85 i
11/85);
37. Pravilnik o tehnikim normativima i o zatiti na radu pri istraivanju i eksploataciji
nafte i zemnih gasova dubinskim buotinama ("Slubeni list SFRJ", br. 46/60, 37/64,
2/67 i 14/67);
38. Pravilnik o oznaavanju otrova koji se stavljaju u promet na domaem tritu
("Slubeni list SFRJ", br. 32/86);
39. Pravilnik o tehnikim normativima za plastinu obradu obojenih metala ("Slubeni
list SFRJ", br. 25/86);
40. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu skladita od poara i eksplozije
("Slubeni list SFRJ", br. 24/87);
41. Pravilnik o tehnikim normativima pri istraivanju i eksploataciji nafte, zemnih
gasova i slojnih voda ("Slubeni list SFRJ", br. 43/79, 41/81 i 15/82);
42. Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne posude pod pritiskom ("Slubeni list
SFRJ", br. 16/83);
43. Pravilnik o tehnikim normativima za osobne iare ("Slubeni list SFRJ", br.
29/86);
44. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona
("Slubeni list SFRJ", br. 53/88 i 54/88);
45. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih
vodova nazivnog napona od 1kV do 400 kV ("Slubeni list SFRJ", br. 65/88);

46. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih

vodova ("Slubeni list SFRJ", br. 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88);
47. Pravilnik o tehnikim normativima za dizala na elektrini pogon za vertikalni
prijevoz osoba i tereta ("Slubeni list SFRJ", br. 16/86 i 28/89);
48. Pravilnik o tehnikim mjerama za liftove ("Slubeni list SFRJ", br. 51/78, 16/88 i
28/89);
49. Pravilnik o obaveznom atestiranju dizala na elektrini pogon za vertikalni prijevoz
osoba i tereta te o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije udruenog rada
ovlatene za atestiranje tih proizvoda ("Slubeni list SFRJ", br. 27/90);
50. Pravilnik o tehnikim normativima za dizala na elektrini pogon za vertikalni
prijevoz tereta sa kabinom u koju nije mogu pristup ljudi ("Slubeni list SFRJ", br.
55/87);
51. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja i
ureaja od poara ("Slubeni list SFRJ", br. 74/90);
52. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova
("Slubeni list SFRJ", br. 6/92);
53.

Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima ("Slubeni list SFRJ", br. 13/68);

54. Pravilnik o tehnikim mjerama za ureaje sa svjetleim cijevima ("Slubeni list

SFRJ", br. 14/67);
55. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja od
prenapona ("Slubeni list SFRJ", br. 7/71 i 47/76);
56. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta ("Slubeni
list SFRJ", br. 62/73);
57. Pravilnik o tehnikim normativima i uvjetima za projektiranje i izvedbu elektrinih
postrojenja u prostorijama u kojima se radi s eksplozivom ("Slubeni list SFRJ", br.
17/74);
58. Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
napona iznad 1000 V ("Slubeni list SFRJ", br. 4/74 i 13/78);
59. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih
transformatorskih stanica ("Slubeni list SFRJ", br. 13/78);
60. Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje elektroenergetskih postrojenja
nazivnog napona 10 kV za rad pod naponom 20 kV ("Slubeni list SFRJ", br. 10/79);
61. Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje u kojima se nanose i sue premazna
sredstva ("Slubeni list SFRJ", br. 57/85);
62. Pravilnik o tehnikim mjerama za pogon i odravanje elektroenergetskih
postrojenja ("Slubeni list SFRJ", br. 19/68);
63. Naredba o obaveznom atestiranju prijenosnih alata sa elektromotorima ("Slubeni
list SFRJ", br. 21/87);

64. Naredba o obaveznom atestiranju (homologaciji) protiveksplozijskih zatienih

elektrinih ureaja koji su namijenjeni za upotrebu u prostorima ugroenim od
eksplozivnih smjea ("Slubeni list SFRJ", br. 25/89);
65.

Propisi za protiveksplozijsku zatitu ("Slubeni list SFRJ", br. 18/81);

66. Pravilnik o tehnikim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih

vodova i telekomunika- cionih kablovskih vodova ("Slubeni list SFRJ", br. 36/86);
67. Pravilnik o zatiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipuliranja eksplozivima
i barutima ("Slubeni list SFRJ", br. 55/69);
68. Pravilnik o tehnikim normativima za fasadna dizala na elektrini pogon ("Slubeni
list SFRJ", br. 19/86);
69. Pravilnik o tehnikim normativima za visee skele na elektrini pogon ("Slubeni list
SFRJ", br. 19/86);
70. Pravilnik o tehnikim normativima i uslovima koje moraju ispunjavati prodavnice
eksplozivnih materija na malo, kontejneri i druga priruna skladita za dranje
eksplozivnih materija i o uslovima i nainu njihovog koritenja ("Slubeni list SR BiH", br.
21/78);
71. Pravilnik o sadrini dugoronih programa i rudarskih projekata ("Slubeni list SR
BiH", br. 28/79);
72. Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavljenim eksplozivnim
materijalima ("Slubeni list SRBiH", br. 21/78);
73. Pravilnik o zatiti na radu i o tehnikim mjerama za razvijae acetilena i acetilenske
stanice ("Slubeni list SRBiH", br. 32/87);
74. Pravilnik o polaganju strunog ispita radnika za odreene poslove u oblasti
rudarstva ("Slubeni list SRBiH", br. 2/82);
75. Pravilnik o nainu i programu polaganja strunog ispita radnika geoloke struke
("Slubeni list RBiH", br. 16/93);
76. Pravilnik o ispiranju plemenitih metala iz rijenih nanosa ("Slubeni list SRBiH", br.
1/75);
77. Pravilnik o sadrini programa, projekata i elaborata geolokih istraivanja
("Slubeni list RBiH", br. 16/93);
78. Pravilnik o nainu voenja evidencije i katastra odobrenih istranih prostora
("Slubeni list RBiH", br. 16/93);
79. Pravilnik o uslovima za utvrivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i
ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima ("Slubeni list SRBiH", br. 2/91);
80. Pravilnik o postupku skraivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim
uslovima rada ("Slubeni list SRBiH", br. 2/91);

81. Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehnike opreme moraju ispunjavati
organizacije koje vre periodine preglede i ispitivanja iz oblasti zatite na radu
("Slubeni list SRBiH", br. 2/91);
82. Pravilnik o voenju evidencija i uvanju isprava i sadraju godinjeg izvjetaja iz
oblasti zatite na radu ("Slubeni list SRBiH", br. 2/91) i
83. Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine struje ("Slubeni list SRBiH", br.
34/88).
lan 120.
Primjena postojeih standarda i normativa
Do donoenja novih standarda i normativa, primjenjivat e se postojei standardi i
normativi iz ove oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom.
lan 121.
Prestanak vaenja Zakona
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje primjena Zakona o rudarstvu ("Slubeni list
RBiH", br. 24/93 i 13/94).
lan 122.
Kantonalni propisi
Kantoni su duni u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti
kantonalni zakon o rudarstvu usklaen sa ovim Zakonom, odnosno doneseni zakon
uskladiti sa odredbama ovog Zakona.
lan 123.
Stupanje Zakona na snagu
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH".
Predsjedavajui
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krei, s. r.
Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi, s. r.