ZAKON

O ZATITI VODA
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ure uje se zatita voda, obala i vodnog zemljita; planiranje i programiranje
zatite voda, organizacija zatite voda, nadzor, finansiranje i kazne za prekraje za pravna i
fizi ka lica.
Zatita voda, obala i vodnog zemljita obuhvata o uvanje i reguliranje koli ine vode, odravanje
obale i vodnog zemljita i donoenje odluka o upotrebi i optere enju voda.
lan 2.
Cilj zakona
Cilj ovog zakona je osiguranje odrivog koritenja voda u cilju o uvanja i poboljanja njihovog
kvaliteta, osiguranje o uvanja prirodnih procesa i prirodne ravnotee voda, akvati nih i
semiakvati nih ekosistema i pejzanih karakteristika voda, i u saradnji sa organima nadlenim za
upravljanje vodama, o uvanje i reguliranje koli ine voda za razne vrste koritenja u cilju
provo enja njihovih ekonomskih, drutvenih i ekolokih funkcija.
lan 3.
Na ela zatite voda
Na ela zatite voda, obale i vodnog zemljita zasnivaju se na:
- integritetu podru ja rije nih slivova, uzimaju i u obzir kretanje voda i prirodnih procesa i sklad i
me uzavisnost akvati nih i semiakvati nih ekosistema u skladu sa pristupom podru ju rije nog
sliva;
- odrivom koritenju voda koje se zasniva na osiguravanju, funkcionalnosti prirodnih procesa i
odravanju prirodne ravnotee akvati nih i semiakvati nih ekosistema i na dugotrajnoj zatiti i
racionalnoj upotrebi raspoloivih vodnih resursa;
- spre avanju prekomjernog optere enja voda i unapre ivanju odrivog koritenja voda, obale i
vodnog zemljita;
- ekonomskoj procjeni voda i provo enju na ela naknade trokova koritenja i zaga ivanja voda;
- u e u javnosti;
- primjeni najboljih raspoloivih tehnika i novih nau nih saznanja u oblasti okolia,
- principu predostronosti, to zna i da se nedostatak potpune nau ne podloge ne e koristiti kao
razlog za odlaganje mjera za spre avanje degradacije okolia tamo gdje postoje prijetnje od
ozbiljnih i nepopravljivih ote enja.

lan 4.
Teritorijalna osnova
U cilju osiguranja integrirane i dosljedne zatite voda, uzimaju i u obzir hidrografske
karakteristike, jedinstvenost i koherentnost vodnog reima, podru je rije nog sliva Dunava i
podru je rije nog sliva Jadanskog mora smatraju se osnovnim podru jima rije nih slivova na
teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
lan 5.
Rije ni podslivovi
Podru ja rije nih slivova iz lana 4. ovog zakona obuhvataju podslivove Une, Sane, Save,
Vrbasa, Bosne Drine i dijelove rije nih slivova Trebinjice, Neretve, Cetine i Krke.
Rije ni podslivovi iz stava 1. ovog lana mogu biti podijeljeni na dijelove rije nih podslivova.
Podru ja rije nih slivova, rije ni podslivovi i dijelovi rije nih podslivova smatraju se
teritorijalnom osnovom za programiranje i planiranje zatite voda.
Podru ja rije nih slivova, rije ni podslivovi i dijelovi rije nih podslivova sa podzemnim vodama
koje im pripadaju utvr uje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada
Federacije) na prijedlog federalnog ministra.
lan 6.
Nadlenost
Poslove zatite voda iz nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine vri Federalno ministarstvo
prostornog ure enja i okolia (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo).
U cilju zatite voda, obala i vodnog zemljita u okviru Federalnog ministarstva uspostavljaju se
federalne uprave podru ja rije nog sliva (u daljem tekstu: federalne uprave):
- Federalna uprava podru ja rije nog sliva Dunava
- Federalna uprava podru ja rije nih slivova Jadranskog mora.
lan 7.
Odobravanje koritenja i zaga ivanja voda, obala
i vodnog zemljita kao i ostalih tipova zemljita
Optere enje, koritenje i zaga ivanje voda, obale i vodnog zemljita i zemljita koje se nalazi u
zati enim i ugroenim podru jima mora biti programirano, isplanirano i provedeno na
takavna in da osigura o uvanje prirodnih procesa, prirodne ravnotee akvati nih i semiakvati nih
ekosistema, prirodnih dobara i podru ja koja su zati ena u skladu sa propisima o o uvanju

prirode, kao i o uvanje pejzanih karakteristika voda i zatita od tetnih uticaja voda.
Svaki pojedinac duan je da zatiti kvalitet i koli inu voda i koristiti ih na takav na in da se u
najmanjoj mogu oj mjeri uti e na ravnoteu akvati nih i semiakvati nih ekosistema u skladu sa
uvjetima utvr enih ovim zakonom i drugim propisima.
Federalni ministar prostornog ure enja i okolia (u daljem tekstu: federalni ministar) za svako
podru je rije nog sliva ili dio me unarodnog rije nog sliva koji pripada teritoriji Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH) propisati aktivnosti koje imaju negativan
uticaj na stanje povrinskih i podzemnih voda.
lan 8.
Naknade za optere enje voda
Naknade za vodu za svako optere enje, koritenje i zaga ivanje vode i vodnih dobara
izuzev koritenja vode za op u upotrebu regulirat e se zakonom o Federalnom fondu za zatitu
okolia.
II - DEFINICIJE
lan 9.
U smislu ovog zakona sljede i izrazi imaju zna enj:
1. vode su sve povrinske i podzemne vode;
2. povrinske vode su mora i unutranje vode, izuzev podzemnih voda;
3. podzemne vode su:
a) podzemne vode koje slobodno teku u podru jima proetim poroznim stijenama,
b) podzemne vode koje se nalaze u konvejerima povrinskih voda,
c) vodni resursi kao prirodna isputanja podzemnih voda,
d) mineralne, termalne i termo-mineralne vode.
4. unutranje vode su teku e i staja e vode na povrini zemljita i sve podzemne vode na strani
okrenutoj kopnu od osnovne linije od koje se mjeri irina teritorijalnih voda;
5. teku e vode su prirodni vodotokovi kao to su bujice, potoci i rijeke sa stalnim ili periodi nim
tokom i vodotokovi koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodoto ja ili
njegovog geografskog ploaja;
6. staja e vode su prirodna jezera uklju uju i jezera koja se povremeno javljaju, ribnjaci, pojilita
i ostali vodni bazeni koji imaju stalno ili periodi no uticanje ili isticanje teku ih ili podzemnih
voda. Staja e vode tako er ozna avaju i vodne bazene koji se formiraju kao rezultat postavljanja
brana na teku e vode ili drugog koritenja prostora.
7. vodno zemljite je zemljite stalno ili periodi no prekriveno unutranjim vodama, koje prema
tome, zna i posebne hidroloke, geomorfoloke i bioloke uvjete koji definiraju akvati ne i
semiakvati ne ekosisteme i koje dopire do obale. Vodno zemljite tako er ozna ava i naputena
rije na korita i ljunkovita podru ja koja voda povremeno plavi. Zemljite povremenih jezera ne
ozna ava vodno zemljite.
8. vodni reim je skup prirodnih ili vjeta kih hidrolokih, hemijskih i biolokih karakteristika
koje se odnose na povrinske i podzemne vode u odre enom podru ju u toku odre enog

vremenskog perioda.
9. rije ni sliv je podru je zemljita iz koga sve povrinske vode polaze u serijama tokova, struja,
rijeka i mogu e jezera u more u jednom rije nom u u, rukavcu ili delti.
10. podsliv podru je zemljita sa koga sve povrinske vode teku kroz niz potoka, rijeka i mogu e
jezera u odre enu ta ku vodotoka (obi no u jezero ili rije ni sliv).
11. podru je rije nog sliva je podru je kopna ili mora koje se sastoji od jednog ili vie susjednih
rije nih slivova zajedno sa njihovim podzemnim i obalnim vodama.
12. me udravne vode su povrinske ili podzemne vode koje teku du grani ne linije izme u
dvije ili vie drava ili koje teku preko grani ne linije
13. voda za pi e je voda koja ispunjava propisane standarde kvaliteta i koja se moe koristiti za
pi e i proizvodnju i pripremu hrane i snabdijevanje.
14. mineralna voda je podzemna voda koja ispunjava propisane kriterije za pi e i koja se izvla i
iz bunara, vodnih izvora ili slivova.
15. termalna voda je podzemna voda iz bunara, vodnih izvora ili slivova koja ispunjava propisane
kriterije.
16. termomineralna voda je termalna voda sa karakteristikama mineralne vode.
17. ekoloko stanje povrinske vode je definirano kvalitetom vodnog ekosistema s obzirom na
njegovu strukturu i funkcionisanje.
18. hemijsko stanje vode je definirano koncentracijom supstanci i drugih vodnih fenomena
19. kvantitativno stanje je izraz stepena do koga je podzemna voda pod uticajem direktnih ili
indirektnih apstrakcija.
20. ispitivanje podzemnih voda je odre ivanje geoloke strukture i hidrodinami nih parametara
vodnih konvejera, primjena mjera i uzimanje uzoraka vode za analizu hemijskih, fizi kohemijskih i mikrobiolokih svojstava vode.
21. eutrofsko podru je je podru je u kojem je mogu e odrediti ili o ekivati zasi enost voda
hranljivim materijama, posebno jedinjenjima azota i fosfora koje ne ubrzavaju rast algi i viih
oblika vodenih biljaka i na taj na in prouzrokuju neeljeni poreme aj ravnotee organizama koji
su prisutni u vodi i poreme aj kvaliteta vode.
22. isprana materija je vrsta mineralna estica koju more ili unutranje teku e vode ispiraju sa
povrina i nose ih du korita vodnih izvora ili koje plutaju vodenom strujom.
23. plutaju i materijal su organski i drugi plutaju i materijali (balvani, grane, li e, otpad i sli no)
24. voda za kupanje je voda u kojoj je dozvoljeno kupanje na osnovu pravnog akta koji je izdao
nadleni organ ili voda u kojoj kupanje nije zabranjeno i u kojoj se obi no kupa veliki broj ljudi
25. tetni uticaji vode su oni uticaji vode koji predstavljaju prijetnju po ivote ljudi ili njihovu
imovinu, kao i na okoli i ljudsko zdravlje.
26. pravo na vodu je pravo na posebno koritenje vode ili morskih dobara
27. optere enje voda je emitovanje supstanci ili energije u vodu.
28. opasne supstance su supstance ili grupe supstanci koje su toksi ne, postojane i podlone
bioakomulaciji i ostale supstance i grupe supstanci koje prouzrokuju isti nivo rizi nosti
29. zaga uju a materija je bilo koja supstanca koja vjerovatno moe da prouzrokuje zaga ivanje
30. direktno isputanje u podzemne vode je isputanje zaga uju ih materija u podzemnu vodu bez
prehodnog filtriranja kroz tlo ili podtlo
31. zaga ivanje je direktno ili indirektno uvo enje supstanci ili toplote u vazduh, vodu ili
zemljite, koje je rezultat ljudskih aktivnosti, i koje moe biti tetno po ljudsko zdravlje ili
kvalitet akvati nih ekosistema ili zemnih ekosistema koji direktno zavise od akvati nim
ekosistema, to rezultira ote enjima materijalne svojine ili koje naruava ili uti e na uivanje ili
druge vrste zakonske uptrebe ivotne sredine.
32. standard kvaliteta okolia je definiran kao koncentracija odre ene zaga uju e materije ili
skupine zaga uju ih materija u vodi, sedimentu ili bioti koja ne bi trebalo da bude prekora ena
kako bi se zatitilo zdravlje ljudi i okoli
33. najbolje raspoloive tehnike su najefektivnije napredne tehnike koje se koriste u cilju

zadovoljavanja grani nih vrijednosti emisija.

34. op e koritenje vode je koritenje vode na koje se ne primjenjuju specifi ne zabrane uvedene
ovim zakonom (na primjer kupanje)
35. koritenje vode je aktivnost koja izaziva promjene vode, koritenje vode kao prirodnog
resursa ili emitovanje supstanci ili energije u vodu.
36. monitoring voda je sistem pra enja uticaja na vode, stanje vode i efekte upravljanja vodama
37. akcident je pojava nao ekivanog i nedozvoljenog doga aja
III - PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ZATITE VODA
lan 10.
Strategija i planovi
U cilju zatite voda donosi se Federalna strategija zatite voda (u daljem tekstu: Federalna
strategija) kao dio Federalne strategije zatite okolia.
Radi provo enja Strategije iz stava 1. ovog lana, usvajaju se planovi zatite podru ja rije nih
slivova, rijs nih podslivova i dijelova rije nih podslivova.
Pored planova iz stava 2. ovog lana mogu se usvojiti pomo ni planovi koji se odnose na
pojedina na pitanja zatite voda.
lan 11.
Federalna strategija zatite voda
Federalnom strategijom zatite voda potvr uje se politika zatite voda.
Federalna strategija zatite voda posebno se zasniva na:
1. karakteristikama podru ja rije nih slivova na teritoriji Federacije,
2. ciljevima i smjernicama za:
-zatitu voda od optere enja i poboljavanje njihovog kvaliteta;
-o uvanje i regulaciju koli ine voda radi o uvanja ili uspostavljanja prirodne ravnotee,
akvati nih ili semiakvati nih ekosistema, biodiverzeteta i pejzanih karakteristika;
-o uvanje i regulaciju koli ine voda radi osiguranja zaliha vode za pi e i ostalih oblika koritenja
voda;
-ekonomski prora un zatite i koritenja voda;
-primjenu me unarodnih obaveza drave vezanih za oblast voda;
-mehanizme koordinacije za podru ja rije nih slivova i rije ne podslivove sa podijeljenim
nadlenostima izme u Federacije i Republike Srpske;
-na ela uspostavljanja mehanizama koordinacije za podru ja rije nih slivova i podslivove koji
pripadaju i drugim dravama;
3. odre ivanju prioriteta za postizanje ciljeva zatite voda,
4. prora un sredstava koja su potrebna za primenu Strategije.
lan 12.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu:Parlament Federacije), na prijedlog

Vlade Federacije, donosi Federalnu strategiju za period od najmanje deset godina.
Strategija iz stava 1. ovog lana dio je Federalne strategije zatite okolia.
lan 13.
Plan zatite podru ja rije nog sliva sadri:
1. opis stanja podru ja rije nog sliva i kao sastavni dijelovi:
- administrativne, demografske i socijalno-ekonomske karakteristike;
- karakteristike povrinskih i podzemnih voda koje mu pripadaju, uklju uju i i grani ne vode;
- uticaje i optere enja povrinskih i podzemnih voda koji su rezultat ljudskih aktivnosti,
uklju uju i i procjenu i analizu provedenih mjera;
- odre ivanje osjetljivih i neosjetljivih podru ja, ranjivih zona i zati enih podru ja, prema ovom
zakonu, i zati enih podru ja prema propisima koji se odnose na o uvanje prirode za koje su
zna ajni vodni reimi i kvalitet vode;
- monitoring stanja povrinskih i podzemnih voda i zati enih i ugroenih podru ja;
- dokumenti prostornog ure enja i drugi planovi koji se odnose na konkretno podru je;
- spisak institucija koje su nadlene za pojedina na pitanja vezana za upravljanje vodama i zatitu
voda;
2. ekonomsku procjenu zatite voda, reguliranja uvjeta drenaa i koritenje voda i vodnih dobara;
3. ciljeve zatite voda u pojedina nim podru jima rije nih slivova;
4. program mjera, uklju uju i i razvitak finansijske osnove za postizanje ciljeva iz ta ke 3. ovog
stavka;
5. pregled planiranih aktivnosti sa zaklju cima vezanim za u e e javnosti u pripremi plana,
6. odre ivanje ograni enja i uvjeta za koritenje vode i vodnih dobara.
Odredbe stava 1. ovog lana se, uz neophodne izmjene, primjenjuju na pripremu planova za
rije ne podslivove i dijelove rije nih podslivova.
Detaljni sadraj planova iz ovog lana propisat e Vlada Federacije.
lan 14.
U e e javnosti u procesu planiranja
Predlaga plana iz lana 15. ovog zakona obavijetava javnost o po etku pripreme pojedina nih
planova i osigurava u e e javnosti u pripremi Plana..
Prije po etka pripreme pojedina nih planova predlaga poziva na saradnju nadlene federalne,
kantonalne i lokalne organe vlasti, javne slube na koje se odnose odredbe ovog i drugih zakona,
nevladine i druge organizacije, korisnike voda i ostala lica koja su vlasnici vodnog zemljita u
podru ju koje je obuhva eno Planom ili koja u tom podru ju imaju prebivalite ili sjedite.

Predlaga subjektima iz stava 2. ovog lana predstavlja prijedlog sadraja, raspored izrade i
usvajanja Plana i obavjetava iru javnost putem odgovaraju ih medija.
Predlaga je duan osigurati saradnju javnosti u toku pripreme Plana.
Predlaga objavljuje nacrt Plana najmanje godinu dana prije po etka perioda na koji se plan
odnosi.
Subjekti iz stava 2. ovog lana mogu predlaga u Plana podnijeti pisane primjedbe na nacrt Plana
u roku od est mjeseci od dana njegovog objavljivanja.
Na njihovo traenje, predlaga licima iz stava 2. ovog lana osigurava pristup dokumentima na
osnovu je kojih Plan izra en.
lan 15.
Plan zatite za podru je rije nog sliva usvaja Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva.
Plan zatite podru ja rije nog sliva priprema federalna uprava podru ja rije nog sliva u skladu sa
Federalnom strategijom zatite voda.
Plan iz stava 1. ovog lana ponovo se razmatra svakih pet godina i, ukoliko je potrebno, mijenja i
dopunjuje.
Izmjene i dopune Plana vre se na na in i po postupku njegovog usvajanja.
Plan se objavljuje u "Slubenim novinama Federacije BiH".
Pristup javnosti osogurava se putem novina, interneta i na druge efikasne na ine.
lan 16.
Pomo ni planovi
Za pojedina na pitanja zatite voda, reguliranje uvjeta drenae ili koritenja voda ili vodnih
dobara, kao i za dijelove rije nih podslivova mogu se donijeti pomo ni planovi zatite voda.
Planovi iz stava 1. ovog lana moraju biti uskla eni sa Federalnom strategijom i Planom zatite
podru ja rije nog sliva.
Pomo ni planovi iz stava 1. ovog lana usvajaju se na na in utvr en u lanku 15. stavku 1. ovog
zakona.
lan 17.
Odnos planova zatite voda i dokumenata prostornog ure enja

Predlaga i dokumenata prostornog ure enja moraju u toku pripreme ovih dokumenata kao jednu
od obaveznih polaznih osnova uzeti u obzir ograni enja i uvjete iz planova zatite voda.
IV - ZATITA VODA I VODNIH EKOSISTEMA
lan 18.
Zatita voda i vodnih ekosistema uklju uje klasifikaciju povrinskih i podzemnih voda, zabranu i
ograni enja koja se odnose na optere enja voda, listu zabrana i ograni enja u zati enim
podru jima, uklju uju i kontrolu i prikupljanje podataka za zatitu voda.
lan 19.
Ciljevi kvaliteta za povrinske i podzemne vode
Radi zatite ljudskog zdravlja, ispunjavanja razli itih zahtjeva potroa a i osiguranja dobrog
stanja okolia ovim zakonom utvr uju se ciljevi kvaliteta za povrinske i podzemne vode.
lan 20.
Cilj kvaliteta za povrinske i podzemne vode je postizanje dobrog stanja vode.
Dobro stanje za povrinske vode ozna uje dobro ekoloko i hemijsko stanje.
Dobro ekoloko stanje postoji ukoliko uvjeti na odre enoj lokaciji samo neznatno odstupaju od
istih/prvobitnih stanja koja odgovaraju odre enom tipu vode. Ovi isti/prvobitni uvjeti se
utvr uju i klasifikuju na osnovu abioti kih kriterija kao to su visina, isputanje, reim protoka i
sl. koji se zasnivaju na izabranim referentnim lokacijama.
Dobro hemijsko stanje/karakteristike postoji ukoliko hemijske supstance koje se nalaze u vodi,
sedimentima i bioti ne uti u na ljudsko zdravlje, raznolike zahtjeve potroa a i posebno na dobro
ekoloko stanje/karakteristike utvr ene stavom 3. ovog lana.
Dobro stanje/karakteristike podzemnih voda ozna ava dobro kvantitativno i hemijsko
stanje/karakteristike.
Dobro kvantitativno stanje/karakteristike ozna ava stalan nivo podzemnih voda u duem
vremenskom periodu u cilju spre avanja tetnih uticaja na povezane povrinske vode i kopnene
ekosisteme.

Dobro hemijsko stanje/karakteristike ozna ava hemijski kvalitet vode kojim se titi zdravlje ljudi,
ispunjavaju raznolike potrebe potroa a i spre avaju negativni uticaj na kvalitet zavisnih vodnih
ekosistema povrinskih voda.
Vlada Federacije e svojim propisom utvrdit grani ne vrijednosti za hemijske, fizi ko-hemijske i
bioloke parametre za vode za kupanje, vode namijenjene vodosnabdijevanje i za mineralne,
termalne i termomineralne vode.
lan 21.
Federalni ministar, u skladu sa sa lanom 20. ovog zakona, utvr uje klasifikaciju voda.
Federalne uprave podru ja rije nog sliva vre kategorizaciju svojih teritorija u skladu sa
klasifikacijom iz stava 1. ovog lana.
Planovi zatite podru ja rije nog sliva osiguravaju postizanje ciljeva kvaliteta pedvi enih lanom
20. ovog zakona u datom vremenskom periodu. Ovaj vremenski period je dio Plana zatite
podru ja rije nog sliva. Klasifikacija i kategorizacija voda iz stava 1. i 2. ovog lana zna i
obavezan element planova zatite voda.
lan 22.
Isputanje otpadnih voda
Isputanje otpadnih voda, emisija toplote u povrinske vode i apsorpcija toplote sa povrinskih
voda doputena je na na in i pod uvjetima propisanim ovim zakonom i propisima iz oblasti
zatite okolia.
Zabranjeno je direktno isputanje otpadnih voda u podzemne vode.
Indirektno isputanje otpadnih voda, emisija toplote u podzemne vode i apsorpcija toplote iz
podzemnih voda doputena je na na in i pod uvjetima propisanim ovim zakonom i provedbenim
propisima donesenim u skladu sa ovim zakonom.
Zabranjeno je isputanje otpadnih voda u prirodna jezera, ribnjake, pojilita ili prirodne vodne
bazene sa stalnim ili periodi nim ulijevanjem ili izlijevanjem kopnenih podzemnih voda i
isputanje u vodne bazene koji nastaju va enjem ili koritenjem sirovih minerala, kao i druge
sli ne upotrebe voda.
Zabranjeno je koritenje voda koje degradira hemijsko ili ekoloko stanje voda u prirodnim
jezerima, ribnjacima, pojilitima i drugim prirodnim vodnim bazenima sa stalnim ili periodi nim
ulijevanjem i izlijevanjem kopnenih i podzemnih voda.
lan 23.

Ograni enje upotrebe ubriva i sredstava za zatitu biljaka

Zabranjeno je ubrenje ili koritenje sredstava za zatitu biljaka na obalnom zemljitu u irini
zemljita od deset metara od granice obale unutranje vode.
Federalni ministar utvr uje zone u kojima su podzemne vode zaga ene nitratima ili sredstvima za
zatitu biljaka ili u kojima postoji vjerovatno a za pojavu zaga ivanja ukoliko se ne preduzmu
mjere adekvatne osjetljivim zonama.
Federalne uprave podru ja rije nog sliva mogu u ovim zonama ograni iti, urediti ili zabraniti
upotrebu vjeta kih ubriva, prirodnih gnojiva ili sredstava za zatitu biljaka.
Federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom nadlenim za poljoprivredu utvr uje
pravila poljoprivredne prakse u cilju smanjenja zaga enja vode nitratima i sredstavima za zatitu
biljaka. Primjena poljoprivredne prakse obavezna je u osjetljivim zonama.
U osjetljivim zonama obavezan je monitoring voda.
lan 24.
Plovidba i zaga enje voda
Zabranjen je prijevoz tereta plovilima na naftu (gorivo) na kopnenim vodama osim ako je
druga ije ure eno za slu ajeve zatite voda, spasavanja ljudi, ivotinja i imovine, provo enja
policijskih zadataka i u slu aju vojne odbrane.
Iznimno od odredbe stava 1. ovog lana, Vlada Federacije moe odrediti, pojedina no, kopnene
vode ili dijelove kopnenih voda na kojima se dozvoljava prijevoz tereta ili koritenje plovila iz
stava 1. ovog lana, u skladu sa propisima o op oj upotrebi voda, njihovoj zatiti od zaga enja i
o uvanju prirodne ravnotee u akvati nim i semiakvati nim ekosistemima.
Zatita morskih voda od zaga enja prouzrokovanog plovilima regulira se u skladu sa posebnim
propisima koji ure uju podru je pomorskog preijvoza.
Zabranjen je isputanje otpadnih voda koje se stvaraju u plovilima direktno iz plovila, osim
nezaga ene vode za hla enje.
lan 25.
Zabrana pranja vozila
Zabranjeno je prati vozila i druge maine i ure aje u povrinskim vodama, na obalnom ili
vodnom zemljitu.
lan 26.

Nagomilavanje ili odlaganje materija ili objekata

Zabranjeno je isputanje, polaganje i odlaganje u vode supstanci ili objekata koji zbog svoje
forme, fizi kih, kemijskih ili biolokih karakteristika ili drugih osobina mogu ugroziti ivot ili
zdravlje ljudi, akvati ne i semiakvati ne organizme, oteati tok voda ili ugroziti vodoprivredne
objekte i ure aje.
Zabranjeno je deponovanje i pretovar opasnih materija u vrstom, te nom ili gasovitom stanju,
odlaganje ili deponovanje ekstrahovanih ili otpadnih materija ili drugih sli nih supstanci i
odlaganje otpada na vodnom i obalnom zemljitu.
lan 27.
Izgradnja postrojenja, prijevoz, pretovar i skladitenje opasnih supstanci
Zabranjena je izgradnja postrojenja ili ure aja namijenjenih proizvodnji opasnih supstanci,
proizvodnom procesu koji uklju uje opasne supstance, izgradnja postrojenja ili ure aja za
rukovanje opasnim supstancama ili za njihovo skladitenje i izgradnja postrojenja ili ure aja za
odlaganje otpada na vodnom zemljitu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, dozvoljena je izgradnja postrojenja ili ure aja za potrebe
luka i obranu zemlje.
Federalni ministar moe propisati posebne uvjete za izgradnju postrojenja i ure aja u skladu sa st.
1. i 2. ovog lana.
Preijvoz i pretovar opasnih materija na kopnenim rijekama i moru regulira se posebnim propisima
koji ure uju prijevoz opasne robe i pomorskkog prijevoza, kako bi se mogu nost nekontroliranog
ispusta isklju ila ili svela na najmanju mogu u mjeru.
lan 28.
Akcidenti
Lice koje prouzrokuje ili je svjedok isputanja, odlaganja ili skladitenja opasnih ili tetnih
supstanci u vode, na obalno ili vodno zemljite, na zemljite koje se nalazi u zati enom podru ju
ili u slu aju neposrednih opasnosti od navedenih aktivnosti, duno je odmah obavijestiti nadleni
organ, nadlenu federalnu upravu o doga aju ili neposrednoj opasnosti, u skladu sa posebnim
propisima iz oblasti zatite od prirodnih i drugih katastrofa i duno je preduzeti sve mjere kako bi
se tetne posljedice na okoli svele na najmanju mogu u mjeru.
Federalna uprava je obavezna da poduzme sve mjere za uklanjanje opasnosti ili tetnih uticaja
zaga enja odmah nakon to je obavijetena.

Trokove uklanjanja posljedica zaga enja snosi subjekt koji je izazvao zaga enje (po inilac).
Po inilac snosi trokove provo enja mjera i aktivnosti iz stava 2. ovog lana.
Federalni ministar e propisati mjere koje se preduzimaju u slu aju akcidenta.
lan 29.
Ograni enje optere ivanja voda radi zatite akvati nih i semiakvati nih organizama
U cilju zatite akvati nih i semiakvati nih organizama i njihovih stanita pri optere ivanju
povrinske vode, obale ili vodnog zemljita, mora se voditi ra una o:
- odravanju uvjeta za reprodukciju akvati nih i semiakvati nih organizama;
- odravanju odgovaraju ih uvjeta u zimskim sklonitima akvati nih i semiakvati nih
organizama;
- odravanju ostalih uvjeta vezanih za odranje i razvoj akvati nih i semiakvati nih organizama,
uklju uju i njihovu zamjenu i oboga ivanje i
- o uvanje postignutih ciljeva kvaliteta utvr enih u lanu 19. ovog zakona.
Obaveze iz stava 1. ovog lana utvr uju se u vodnoj saglasnosti.
Federalni ministar moe, u skladu sa pravilima o o uvanju prirode, propisati detaljnije metode i
uvjete zatite za pojedina ne slu ajeve optere enja voda, obale ili vodnog zemljita.
Propis iz stava 3. ovog lana moe, u pojedina nim slu ajevima optere enja povrinskih voda,
sadravati obaveze za osiguranje prolaza za akvati ne i semiakvati ne organizme.
lan 30.
O uvanje uvjeta drenae
Optere enje okolia mora biti regulirano na na in da se o uva, u to ve oj mogu oj mjeri, stanje
voda, akvati nih i semiakvati nih ekosistema i da se smanji ugroavanje nizvodnog toka, a
naro ito uvjeta drenae.
lan 31.
Ekoloki prihvatljiv protok
U slu aju koritenja teku e vode kojim se smanjuje njen protok, ekoloki prihvatljiv protok mora
biti osiguran u toku cijele godine, osim kada je prirodni protok nii od odre enog ekoloki
prihvatljivog protoka.

Ekoloki prihvatljiv protok predstavlja najmanju koli inu vode koja osigurava o uvanje prirodne
ravnotee vodnih ekosistema i pejzanih karakteristika vodotoka.
Ekoloki prihvatljiv protok se odre uje se u vodnoj saglasnosti na osnovu stru nog miljenja.
Federalni ministar propisuje vrste upotrebe vode iz stava 1. ovog lana i listu nosilaca izrade
stru nih miljenja iz stava 3. ovog lana.
Trokove izrade stru nog miljenja snosi investitor.
lan 32.
Uklanjanje materijala
Uklanjanje materijala kao to je poput ljunak, pijesak i sli no dozvoljeno je u mjeri i na na in
kojim se osigurava da se prirodni procesi ne e znatno izmijeniti, da ne e biti unitena prirodna
ravnotea akvati nih i semiakvati nih ekosistema i da se ne e pove ati negativni uticaji vode.
Federalni ministar propisuje detaljne uvjete i metode uklanjanja materijala, kao i kriterije kojima
se odre uje koli ina materijala koja se uklanja.
Federalni ministar propisuje obaveze i metode vra anja materijala u kopnene vode.
lan 33.
Zati ena vodna podru ja
Federalna uprava utvr uje zati ena podru ja u cilju zatite vodnih konvejera ili dijelova vodnih
konvejera putem kojih podzemne vode teku prema slivnim podru jima da bi se koristile za javno
snabdijevanje vodom za pi e ili za koritenje mineralne, termalne ili termomineralne vode za
proizvodnju pi a, protiv zaga enja ili drugih vrsta optere enja voda koji bi mogli uticati na
zdravstvenu podobnost vode, njenu koli inu i za zatitu podru ja iznad konvejera za vodu iz koga
povrinske vode oti u ili se slivaju u vodni konvejer.
U cilju uspostavljanja razli itih nivoa zatite, zati eno vodno podru je klasifikuje se u zati ene
vodne pojaseve: pojas direktne zatite slivnog podru ja ili lokacije pumpanja, i dva pojasa nieg
stepena zatite.
Federalna uprava titi zati ena podru ja daju i instrukcije o preduzimanju odre enih aktivnosti
preduze ima za vodosnabdijevanje. kao i drugim fizi kim i pravnim licima u zati enom vodnom
podru ju.
Vlada FBiH propisuje detaljna pravila zatite u skladu s ovim zakonom, a posebno utvr uje
sljede e:
- mjere, zabrane i ograni enja u zati enim vodnim podru jima i pojedina nim zati enim

vodnim pojasevima (u daljem tekstu: reim zatite voda).

- metod finansiranja zatite i odravanja podru ja i
- nadzor nad provo enjem propisanog reima.
lan 34.
Obaveze kantonalnih zakonodavnih tijela
Zakonodavna tijela kantona na ijoj je teritoriji zati eno vodno podru je u op ini u kojoj se crpi
voda za pi e namijenjena za opskrbu vodom druge op ine, dokumentima prostornog ure enja
osigurava mogu nost izgradnje postrojenja i ure aja za snabdijevanje vodom za pi e za podru ja
druge op ine.
Zakonodavno tijelo kantona osigurava da op ina, na ijoj se terotoriji nalazi osetljivo podru je,
usvoji Akcijski plan koji osigurava mogu nost izgradnje postrojenja i ure aja za tretman otpadnih
voda u skladu sa zahtjevima Plana zatite podru ja rije nog sliva.
U slu aju da op ina ne donese Akcijski plan iz stava 2. ovog lana, skuptina kantona osigurava
mogu nost izgradnje postrojenja ili ure aja od kantona pri emu trokove izgradnje snosi op ina.
lan 35.
Privremena zatita
Ukoliko se otkrije izvor vode koji je bitan za snabdijevanje vodom za pi e, ili izvor mineralne,
termalne ili termomineralne ili druge podzemne vode za proizvodnju pi a, federalna uprava moe
donijeti odluku o privremenoj zatiti podru ja na kojem se izvor nalazi.
Odlukom o privremenoj zatiti iz stava 1. ovog lana utvr uju se:
- granice zati enog vodnog podru ja;
- privremeni reim zatite voda u zati enom vodnom podru ju i pojedina nim zati enim
pojasevima;
- metode finansiranja zatite i odravanja podru ja i
- nadzor nad provo enjem propisanog reima.
Odluka iz stava 2. ovog lana primjenjuje se do stupanja na snagu akta o zatiti iz lana 33. ovog
zakona.
Federalna uprava titi podru je iz prethodnih stavova u skladu sa lanom 33. stav 3. ovog zakona.
lan 36.
Reim zatite voda

U zati enom vodnom podru ju mogu se ograni iti ili zabraniti aktivnosti koje mogu ugroziti
kvantitativno ili kvalitativno stanje izvora voda.
Vlasnicima ili drugim posjednicima zemlje u zati enom vodnom podru ju utvr uju se obaveze
provo enja ili dozvoljavanja provo enja mjera za zatitu kvantiteta i kvaliteta izvora vode.
Ograni enja iz st. 1. i 2. ovog lana se odnose na:
- zabranu ili odre ivanje posebnih uvjeta koritenje prostora;
- zabranu ili ograni enje izvo enja odre enih aktivnosti i
- zabranu ili ograni enje prijevoza roba ili ljudi.
Ukoliko je nemogu e posti i zatitu kvaliteta i kvantitete izvora vode na osnovu ograni enja i
zabrana iz stava 2. ovog lana, pravo vlasnitva na zemljitu unutar zati enog vodnog podru ja
za snabdijevanje vodom za pi e, moe se izuzeti ili ograni iti u skladu sa posebnim propisom.
lan 37.
Zati ena podru ja rezervi povrinskih voda
Federalna uprava moe odrediti zati ena podru ja rezervi povrinskih voda.
Podru ja iz stava 1. ovog lana odre uju se na osnovu utvr enih rezervi povrinskih voda koje se
s obzirom na svoje hemijske, fizi ko-hemijske ili mikrobioloke karakteristike klasificiraju u
najvii red.
Federalna uprava ograni ava ili zabranjuje optere enje prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti
hemijsko ili kvantitativno stanje povrinskih voda u podru jima iz stava 2. ovog lana.
lan 38.
Osjetljiva vodna podru ja
Federalni ministar propisuje metode za utvr ivanje osjetljivih i manje osjetljivih vodnih podru ja.
Osetljiva vodna podru ja su:
- prirodna slatkovodna jezera, ostale slatke vode, estuari i obalne vode za koje je utvr eno da su
eutrofne ili koje u blioj budu nosti mogu postati eutrofne ukoliko se ne preduzmu mjere zatite;
- povrinske slatke vode namijenjene za koritenje vode za pi e koje bi mogle sadravati ve u
koncentraciju nitrata od one utvr ene zakonom i
- podru ja u kojima je neophodna dodatna obrada kako bi se postigli zahtjevi zakona kada je u
pitanju kvalitet vode.
Manje osjetljiva vodna podru ja su morske vode ili podru ja u kojima isputanje otpadnih voda
ne izaziva tetne uticaje na okoli ili u kojima nije vjerovatno da e se takvi uticaji pojaviti u
budu nosti kao rezultat morfolokih, hidrolokih ili specifi nih hidrauli nih uvjeta koji postoje u

tom podru ju uzimaju i u obzir rizik da bi se isputeno zaga enje moglo prenijeti na susjedna
podru ja u kojima moe prouzrokovati tetne uticaje na okoli.
Federalni ministar svojim aktom proglaava osjetljiva i manje osjetljiva podru ja u skladu sa st. 2.
i 3. ovog lana.
Federalni ministar utvr uje obaveze za izgradnju i opremanje postrojenja za preradu otpadnih
voda (uklju uju i i minimalne vrijednosti pre i avanja i grani ne vrijednosti za efluente)
uzimaju i u obzir ekvivalenti broj stanovnika i proglaavanje osjetljivim ili manje osjetljivim
podru jem. U osjetljivim vodnim podru jima mogu se primijeniti stroiji kriteriji.
Organizaciona jedinica za izdavanje vodnih saglasnosti federalne uprave svojom odlukom
osigurava da se komunalne otpadne vode mogu isputati u osjetljiva ili manje osjetljiva vodna
podru ja samo ukoliko su pro i ene do odre enih grani nih vrijednosti.
Posebna panja treba se posvetiti monitoringu vode u osetljivim podru jima.
lan 39.
Vodna podru ja namijenjena za kupanje
Vodna podru ja namijenjena za kupanje definiraju se Planom zatite podru ja rije nog sliva.
Podru je iz stava 1. ovog lana moe biti namijenjeno za organizirana kupanja, to se utvr uje
dokumentima prostornog ure enja.
U podru ju iz stava 2. ovog lana nije dozvoljeno podizanje stalnog ili privremenog postrojenja
ili drugih prepreka koje bi spre avale slobodan prolaz du voda ili vodnih dobara.
Podru ja iz stava 1. ovog lana moraju biti zati ena od zaga enja i od ostalih oblika koritenja ili
pojava koje bi mogle uticati na podobnost vode za kupanje.
U cilju zatite od zaga enja, aktivnosti koje bi mogle ugroziti zdravlje ili ivote kupa a moraju
biti ograni ene ili zabranjene u vodnim podru jima namijenjenim za kupanje.
Zabrane i ograni enja u vodnim podru jima namijenjenim za kupanje propisuje nadlena
federalna uprava u skladu sa ovim zakonom i propisima iz oblasti zatite okolia.
lan 40.
Ozna avanje zati enih vodnih podru ja
Zati ena vodna podru ja i kupalita moraju biti ozna ena.
Zati ena vodna podru ja ozna ava preduze e koje se bavi snabdijevanjem vodom za pi e.

Zati ena vodna podru ja ija voda je mineralna, termalna, termomineralna ili druga povrinska
voda za proizvodnju pi a ozna ava onaj ko koristi vodu.
Nadleni kantonalni organ putem op ine osigurava ome ivanje kupalita.
Federalni ministar propisuje metod ozna avanja podru ja.
lan 41.
Renaturalizacija povrinskih voda
U cilju poboljanja naruene prirodne ravnotee akvati nih i semiakvati nih ekosistema
povrinskih voda federalna uprava zapo inje provo enje njihove renaturalizacije.
Mjere i metode renaturalizacije definiraju se planovima zatite podru ja rije nog sliva, rije nog
podsliva ili dijelova rije nih podslivova.
Plan iz stava 2. ovog lana klasifikuje renaturalizaciju u hitnu, potrebnu ili preporu ljivu
renaturalizaciju.
Renaturalizacija se realizira na osnovu Plana pripremljenog od federalne uprave u saradnji sa
organizacijom odgovornom za o uvanje prirode. Plan odobrava Federalno ministarstvo.
Kriterije klasifikacije iz stava 3. ovog lana definira federalni ministar.
lan 42.
Kompenzacija
Vlasnik zemljita u zati enom vodnom podru ju moe zahtijevati od kantona razmjenu svojeg
zemljita za drugo odgovaraju e zamljite na istom podru ju ili njegovu kupovinu ukoliko ga
ograni enja i zabrane iz l. 33. do 41. ovog zakona u zna ajnoj mjeri onemogu avaju u da koristi
svoje zemljite ili ukoliko je koritenje zemljita trajno onemogu eno.
Ukoliko kanton ne moe ponuditi drugo odgovaraju e zemljite ili nije zainteresiran za kupovinu,
vlasnik zemljita moe zahtijevati od kantona naknadu proporcionalnu ograni enju njegovog
koritenja.
Kanton treba osigurati da trokove razmjene, kupnje ili naknade iz prethodnog stava snose op ine
koje se snabdijevaju vodom za pi e iz odnosnog zati enog vodnog podru ja.
Ukoliko je zati eno vodno podru je namijenjeno iskoritavanju termalne, mineralne,
termomineralne ili druge povrinske vode za proizvodnju pi a, lice koje koristi vodu, obavezno je
na razmjenu, kupnju ili isplatu naknade.

Naknada se odre uje prema propisima koji definiraju eksproprijaciju, koncesije kao i druge
pozitivne zakonske propise, a u skladu sa odredbama ovog zakona.
lan 43.
Vodna saglasnost
Organizaciona jedinica federalne uprave nadlena za izdavanje vodne saglasnosti izdaje vodnu
saglasnost za direktno koritenje vode i vodnih dobara i to za:
- privatno ili javno snabdijevanje vodom za pi e;
- tehnoloke svrhe;
- kupalita;
- proizvodnju toplote;
- navodnjavanje poljoprivrednog zemljita ili drugih podru ja;
- proizvodnju elektri ne energije u hidroelektranama projektovane snage manje od 5 MW;
- pogonske vodne mlinove, pilane ili sli ne ure aje;
- uzgoj vodnih organizama,
- izgradnju luke;
- ispuste otpadnih voda i emisiju toplote u vode, i
- druga optere enja voda ili vodnih dobara koja za koje je potrebna koncesija.
Pored navedenih slu ajeva, vodna saglasnost izdaje se i za koritenje vode za pi e u tehnoloke
svrhe.
Federalni ministar utvrdit e listu aktivnosti za direktno koritenje voda ili vodnih dobara za koje
nije potrebna vodna saglasnost.
Ukoliko direktno koritenje vode ili vodnih dobara nije na listi iz stava 3. ovog lana smatra se da
je za datu djelatnost potrebna vodna saglasnost.
Voda se moe koristiti bez prethodno pribavljenje vodne saglasnosti u slu aju zatite od poara
radi poduzimanja urnih i sanitarnih mjera.
Vodna saglasnost jedan je od uvjeta za izdavanje dozvola za optere enje prostora u skladu sa
propisima prostornog ure enja i gra enja.
Vodna saglasnost jedan je od uvjeta za izdavanje okolinske dozvole i ostalih dozvola koje
propisuju posebni zakoni.
Postupak izdavanja vodne saglasnosti vodi se prema Zakonu o upravnom postupku ("Slubene
novine Federacije BiH", br: 2/98 i 48/99) .
Federalni ministar detaljnije e propisati postupak izdavanja vodne saglasnosti, uvjete i na in
evidentiranja izdatih saglasnosti.
lan 44.

Zahtjev za dobijanje vodne saglasnosti

Investitor ili korisnik vode podnosi zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti.
Zahtjev sadri:
- podatke o podnosiocu zahtjeva;
- podatke o vodi ili vodnom dobru koje podnosilac zahtjeva namjerava koristiti;
- podatke o namjeni koritenja;
- detaljan opis vrste, obima i namjene koritenja i
- vrijeme u kojemu e koristiti vodu ili vodno dobro.
lan 45.
Izdavanje i produenje vodne saglasnosti
Organizaciona jedinica federalne uprave za izdavanje vodne saglasnosti izdaje vodnu saglasnost
ukoliko je:
- namjeravano koritenje mogu e na osnovu plana zatite voda,
- namjeravano koritenje ne degradira, ograni ava ili onemogu ava ostvarenje prava drugih
korisnika.
Vodna saglasnost se izdaje za odre eni vremenski period, ne due od 15 godina.
Vodna saglasnost se moe produiti na zahtjev korisnika ako su svi propisani uvjeti za dobijanje
saglasnosti ispunjeni i nakon njenog isteka
lan 46.
Sadraj vodne saglasnosti
Vodna saglasnost posebno sadri:
- podatke o korisniku vode;
- detaljan opis vrste, obima i svrhe koritenja vode;
- rok vaenja;
- na in koritenja i uvjeti, uklju uju i obaveze monitoringa koje korisnik mora potovati toekom
koritenja vode;
-odre ivanje pla anja za koritenje vode i vodne naknade;
-mjere koje je korisnik duan provesti kada istekne saglasnost;
-ostale obaveze kje korisnik mora ispuniti u skladu sa ovim zakonom i provedbenim propisima
donesenim na osnovu ovog zakona.
lan 47.

Baza podataka i monitoring zatite voda podru ja rije nog sliva

Federalna uprava nadlena je za izradu i odravanje informacionog sistema zatite voda na svojoj
teritoriji.
Informacioni sistem zatite voda podru ja rije nog sliva zasniva se posebno na:
- stalnom monitoringu kvaliteta i kvantiteta voda;
- informacijama koje se sakupljaju putem izdavanja dozvola i saglasnosti;
- podacima iz monitoringa koji vre sami korisnici voda;
- javnom monitoringu.
Sustav monitoringa kojim upravlja federalna uprava sadri najmanje sljede e elemente:
- za povrinske vode ekoloko i hemijsko stanje, ekoloki potencijal, zapreminu, nivo ili obim
protoka do obima koji je relevantan za ekoloko i hemijsko stanje i ekoloki potencijal;
- za podzemne vode hemijsko i kvantitativno stanje i
- za zati ena vodna podru ja, pored elemenata iz alinaje 1. i 2. ovog stava, specifi ne elemente
sadrane u propisima kojima su proglaena pojedina na zati ena vodna podru ja.
Bazom podataka o zatiti voda rukovodi se putem kompjuteriziranog Geografskog informacionog
sistema (GIS) i svima je dostupan putem interneta.
Federalni ministar donijet e propise o jedinstvenom sadraju i metodologiji izrade baze podataka
zatite voda podru ja rije nog sliva, posebno o gustini lokacija za monitoring, u estalosti i
metodologiji uzorokovanja, listi obaveznih parametara, metodama analize i algoritmima procjene
i listi pogona koji su obavezni da sami provode monitoring ili na drugi na in osiguraju podatke
vezane za zatitu voda.
V - ORGANIZACIJA ZATITE VODA
lan 48.
Federalna uprava podru ja rije nog sliva
U sastavu Federalnog ministarstva osnivaju se federalne uprave i to:
- Federalna uprava podru ja rije nog sliva Dunava,
- Federalna uprava podru ja rije niih slivova Jadranskog mora.
Federalnom upravom rukovodi direktor federalne uprave. Direktora federalne uprave postavlja i
smjenjuje Vlada federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra
lan 49.
Za obavljanje upravnih i stru nih poslova u zatiti voda u sastavu federalnih uprava uspostavljaju

se najmanje dvije organizacione jedinice:

-organizaciona jedinica za izdavanje vodenih saglasnosti i
-organizaciona jedinica za inspekcijski nadzor.
Unutarnja organizacija federalne uprave utvr uje se kao poseban dio Pravilnikom o unutranjoj
organizaciji Federalnog misitarstva.
Federalno ministarstvo rjeava albe na prvostepena rjeenja federalne uprave kao drugostepeni
organ.
Rjeenje po albi je kona no i na njega se ne moe uloiti alba ali se moe pokrenuti upravni
spor pred Vrhovnim sudom Federacije.
VI - NADZOR
lan 50.
Nadzor nad provo enjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vri
Federalno ministarstvo.
lan 51.
Inspekcijski nadzor
Inspekcijski nadzor vri Federalna uprava podru ja rije nog sliva putem organizacione jedinice
za inspekcijski nadzor.
lan 52.
Prava i obaveze inspektora
Prava i obaveze inspektora su:
- kontrola stanja voda i vodnog reima;
- kontrola primjene standarda emisija i zabrana,
- utvr ivanje stvarnog stanja voda i vodnog reima u slu aju krenja zabrana odre enih ovim
zakonom, provedbenih propisa donesenih u skladu sa ovim zakonom i ostalih propisa iz oblasti
zatite okolia koji se primjenjuju na optere enje voda kao i krenja propisa iz podru ja
obavjetavanja inspekcijskih organa.
Ukoliko ustvrdi da nije postupljeno u skladu sa odredbama ovog zakona i provedbenim propisima
donesenih u skladu sa ovim zakonom, inspektor donosi rjeenje kojime nalae:
- zabranu ili ograni avanje ostvarivanja prava ukoliko se to pravo ostvaruje bez ili u suprotnosti
sa vodnom saglasno u;
- obustavu izgradnje ili druge vrste koritenja prostora ukoliko se provode bez ili u suprotnosti sa
vodnom saglasno u;
- privremenu obustavu aktivnosti;
- zabranu upotrebe postrojenja ili ure aja ukoliko se koriste bez ili u suprotnosti sa vodnom

saglasno u;
- zabranu ili ograni enje isputanja ili drenau supstanci u vode ukoliko se provode u suprotnosti
sa odredbama ovog zakona i vra anje u prvobitno stanje;
- zabranu uklanjanje aluvijuma sa povrinskih voda;
- sanaciju tete i povrat u prvobitno stanje;
- preduzimanje rehabilitacionih mjera za eliminiranje izvora i posljedica pretjeranog optere enja
voda ili prijedlae federalnoj upravi podru ja rije nog sliva pripreme i provo enje programa
rehabilitacije u skladu sa propisima iz podru ja zatite okolia i
- druge neophodne mjere u skladu sa ovim zakonom i provedbenim propisima donesenim u
skladu sa ovim zakonom.
alba na rjeenje inspektora podnosi se Federalnom ministarstvu.
alba ne odlae izvrenje rjeenja.
lan 53.
Usmena odluka
Inspektor moe donijeti usmenu odluku i narediti njeno trenutno provo enje:
- ukoliko postoji neposredna opasnost od zaga ivanja vode za pi e, povrinskih ili podzemnih
voda;
- ukoliko je dolo do pojave sue ili nedostatka vode ili se poteko e u snabdijevanju vodom za
pi e mogu javiti iz drugih razloga;
- ukoliko postoji neposredna opasnost od poplava, bujica, klizita, odrona ili lavina;
- da bi se osigurala op a upotreba i pruanje javnih usluga u skladu sa ovim zakonom ukoliko
vlasnik ili drugi posjednik obalnog ili vodnog zemljita ne dozvoljava prijelaz preko svojeg
zemljita ili izvo enje radova vezanih za pruanje javnih usluga;
-da bi se osiguralo izvo enje radova vezanih za istraivanje podzemnih voda u skladu sa ovim
zakonom i
- u drugim slu ajevima utvr enim zakonom.
Elementarne nepogode iz alineja 2. i 3. ovog lana utvr uje nadleni organ u skladu sa posebnim
propisima.
lan 54.
Inspektor zatite voda ima pravo:
- na nesmentan pristup obali ili vodnom zemljitu;
- na ulazak u vodoprivredna postrojenja koja su namijenjena posebnoj upotrebi ili koritenju vode
i vodnih dobara,
- zahtijevati od vlasnika, ostalih korisnika ili upravnika vodoprivrednih postrojenja ili ure aja da
mu osiguraju pristup li nim dokumentima lica, dokumentima o koritenju vode i dokumentuju
bilo koje krenje odredbi ovog zakona ili provedbenih propisa donesenih u skladu sa ovim
zakonom.

Ukoliko inspektor u vrenju inspekcionog nadzora utvrdi da je za preduzimanje mjera nadlean

drugi organ, duan ga je odmah obavijestiti.
Ukoliko postoji osnovana sumnja da je po injeno krivi no djelo za koje se po inilac goni po
slubenoj dunosti, inspektor je duan odmah obavijestiti nadleni organ policije.
Inspektor ima pravo da izrekne i naplati nov anu kaznu za lica koja su po inila prekraj propisan
ovim zakonom.
lan 55.
Uvjeti za inspektore zatite voda
Za inspektora zatite voda moe se postaviti lice sa visokom stru nom spremom, poloenim
stru nim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva na tim i sli nim poslovima.
Inspektori zatite voda nose slubenu iskaznicu.
Federalni ministar pravde propisuje oblik i sadraj iskaznice, a iskaznicu izdaje federalni
ministar.
VII - U E E JAVNOSTI
lan 56.
U e e javnosti
U e e javnosti u donoenju odluka u oblasti zatite voda osigurava se na na in propisan
Zakonom o zatiti okolia.
Federalna uprava podru ja rijenog sliva obavezno zapoljava slubenika zaduenog za davanje
informacija i podsticanje javnog monitoringa u cilju aktivnog u e a gra ana u zatiti voda.
VIII - FINANSIRANJE
lan 57.
Finansiranje administracije zatite voda
Finansiranje aktivnosti propisanih ovim zakonom osigurava se iz Federalnog fonda za zatitu
okolia u skladu sa Zakonom o federalnom fondu za zatitu okolia.

IX - KAZNENE ODREDBE
lan 58.
Nov anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj svako
pravno lice koje:
- koristi vodu za op u upotrebu u podru ju u kome je takva upotreba zabranjena ili ograni ena ili
je u suprotnosti sa propisima;
- ne omogu i privremeno koritenje svoga zemljita;
- ometa slobodan prilaz vodi ili vodnom dobru preko svog zemljita ili onemogu ava op u
upotrebu vode ili vodnog dobra;
- podie privremene ili stalne prepreke na obali ili vodnom zemljitu ime se spre ava slobodan
prilaz vodi ili vodnom dobru;
- onemogu ava slobodan prilaz obali ili vodnom zemljitu javnim slubama;
- onemogu ava rad postrojenja i mjerne opreme za istraivanje, iskopavanje i buenje, testirno
pumpanje, uzimanje uzoraka zemljita i ostale radove koji se odnose na testove monitoringa i
mjerenje supstanci;
- isputa otpadne vode direktno u podzemne vode;
- indirektno isputa otpad i emituje toplinu u podzemne vode ili apsorbuje toplotu iz podzemnih
voda suprotno odredbama ovog zakona;
- isputa otpadne vode u prirodna jezera, ribnjake, pojilita i ostale prirodne vodne rezervoare koji
imaju stalno ili privremeno ulijevanje i odlijevanje unutranjih ili podzemnih voda i u vodne
rezervoare koji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili koritenja mineralnih sirovina ili na druge
sli ne na ine koritenja;
- koristi vode iz vjeta kih jezera, ribnjaka, pojilita i ostalih prirodnih vodnih rezervoara koji
imaju stalno ili privremeno ulijevanje i odlijvanje unutranjih ili podzemnih voda na takav na in
da se unaza uje njihovo ekoloko i hemijsko stanje;
- ubri ili koristi sredstva za zatitu bilja na obalnom zemljitu u suprotnosti sa odredbama ovog
zakona;
- prijevozi teret i vri plovidbu na naftni pogon na unutranjim vodama u suprotnosti sa
odredbama ovog zakona;
- isputa otpadne vode iz plovila direktno u vodu;
- vri pranje vozila i ostalih maina i ure aja u povrinskim vodama ili na vodnom zemljitu;
- isputa ili odlae supstance ili predmete u vodu ili isputa otpadne vode to bi moglo ugroziti
ivote i zdravlje ljudi, akvati nih i semiakvati nih ekosistema, oteati proticanje voda ili ugroziti
vodoprivredna postrojenja i ure aje;
- odlae ili pretovara opasne supstance u vrstom, te nom ili gasovitom stanju;
- odlae ekstrahovane ili otpadne materijale ili ostale sli ne supstance;
- koristi ili provodi aktivnosti na prirodnim vodnim rezervoarima uklju uju i mo vare to bi
moglo ugroziti njihov vodni reim ili prirodne karakteristike;
- uklanja aluvijume u suprotnosti sa propisanim uvjetima, na inima i kriterijima ili kri obaveze
ili na ine povrata aluvijuma u unutranje vode;
- djeluje u eutrofskom podru ju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona;
- koristi obale i vodno zemljite ime pogorava reim ispusta;
- ne preduzima aktivnosti radi spre avanja negativnih posljedica vode na povrinama koje su
ote ene ili izmijenjene uslijed gra enja,
- provodi aktivnosti ili koristi prostor u rizi nim podru jima u suprotnosti sa uvjetima utvr enim
u Planu upravljanja podru jem rije nog sliva.

Nov anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM za prekraje iz stava 1. ovog lana
kaznit e se fizi ko lice.
Nov anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM za prekraje iz stava 1. ovog lana
kaznit e se odgovorno lice u pravnom licu.
X - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 59.
Propise iz l. 5. stav 4, lana 13. stav 3, lana 15. stav 1, lana 20. stav 8, lana 24. stav 2, lana
33. stav 4,; donijet e Vlada Federacije u roku od od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Propise iz lana 7. stav 3, lana 21. stav 1, lana 23. stav. 2. i 4, lana 27. stav 3, lana 28. stav 4,
lana 29. stav 3, lana 31. stav. 4, lana 32. stav 2. i 3. lana 38. stav 1, 4. i 5, lana 40. stav 5,
lana 41. stav 5, lana 43. stav 3. i 10, lana 47. stav 5,; donijet e Federalni ministar u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 60.
Danom po etka primjene ovog zakona prestaju da vae odredbe posebnih propisa koje reguliraju
pitanje zatite voda.
lan 61.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH", a primjenjivat e se nakon stupanja na snagu novog Zakona o vodama, a
najdue jednu godinu od dana objavljivanja ovog zakona.
Predsjedavaju i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Mati , s. r.
Predsjedavaju itelj
Predstavni kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahomovi , s. r.