Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Priručnik Za Voditelja Brodice U Boji

    Uploaded by

    Dino Mandic
    65 views34 pages
    Prirucnik potreban kod polaganja ispita za voiditelja brodice B kategorije.

    Original Title

    89526862 Priručnik Za Voditelja Brodice u Boji

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Prirucnik potreban kod polaganja ispita za voiditelja brodice B kategorije.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    65 views34 pages

    Priručnik Za Voditelja Brodice U Boji

    Uploaded by

    Dino Mandic
    Prirucnik potreban kod polaganja ispita za voiditelja brodice B kategorije.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 34
    MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA N MO ain't \ | \ ty Cr ae a ty QV yw We “dy * ah "ibid taishs 8 PRIRUCNIK ZA INTERNU UPORABU 435000 SLAVONSKI BROD MOTOBAJS do.0 mu MN Ja Fax: 038/268-010 (o 9:00 do 17:00) Info telefon svaki da: (08-208) 091/ 204 as67 SKOLA ZA VODITELJE BRODICE - CAMACA 091/520 7172 TRGOVINA, USLUGE I PROIZVODNJA Fema orobals@ gmail som MOTOBAJS d.0.0.~ 8k0LA a VoDITELJE BRODICE -CAMACA Navigacija Plosnata karta 30°N o t 30'S V 1 60°s 2 90°S (g) geografska girina _(0°-90)N - (sjeverno), iznad Ekvatora prema SP (Sjeverni pol) (0°-90°)S - (juzno), ispod Ekvatora prema JP (juzni pol) (A) (Geografska duljina) (0°-180°)E (istoéno) desno od Greenvicha (Nultog meridijana) (0*-180°)W (zapadno) lijevo od Greenvicha (Nultog meridi Mjesto (A) odredeno je koordinatama (9,A). Nema dva ista mjesta na zemaljskoj kugli ist ) koordinata. 1° (Jedan stupanj) = 60" (60 minuta) 1’ (Jedna minuta) = 60” (60 sekunda) 1 Minuta (g) je togno jedna Nm (NautiSka milja - 1852 m) 1/10 Nm = 1 (jedan) kabel (kab) = 185,2 m Opseg zemaljske kugle po Ekvatoru je oko 40.000 km; 40 000 : (360x60), luénih minuta = 1,852 km 1 (jedan) évor (év) = 1 Nauti¢ka milja/sat Na pomorskoj karti zemjopisna iirina éita se na lievom il desnom rubu, €@ zemjopisna dufina na gomjem ii donjem. Podjela zemijopisne Sine sluzii za odredivanje udallenosti, a zemljopisna dutina se u tu svihu ne moze korisi Kada 2eimo odrediti udalenos! zmedu dvie tocke na pomorsko| karti §estarom odredimo nihowu faicku udafenos i zatim tu veliciny prenesemo na lev if desni rub Karle (NE na gomil ii donji na podjelu gogalske siine prebrojimo stupnieve, minute, sekunde , odnosno mie i kabele. Udaijenost se uratava u : smijoma: ilo 2kabela MOTOBAMS 4.0.0. Take prot ‘Bita Greben Suh za niskevode 08 6B Grebenu rain hidrogratste mule + @ Posvodinigrebenopasan za navigaci (Oubina nepozrata) isa) Opasan podvodngreben(dubing toa) poznata) Pe iin nepeaata “tee bina panna 3 asuana pdr viva za eee nist ode EB Podrtina (samo se jarbolli) vidile)) rm. Potig, dia pocaia ‘Ah Nespas pari (Dina repent PA Pra pica D- Sunni poss D- Pes sumnve Ex} Lavaner pose Usdere | plate arate sol Tue Vesta ana z-aliv p-pjesak 2-2at0n rmemulj, muljeit U-wala Gib Vr prlaz~ vrata dees KAN - kanal kc-kamenje T)-Tesnac Gr Greben -Uaz He = Heid Marina kor -Koral 0-Otok, Otoe Sk Seoike Pol _poluotok tava lie Opasna plcina 8k - Banak, Brak Rt Pii-Opasnapliina ~ SKOLA ZA VODITELIE BRODICE - CAMACA, Oatale oan Dubin 2m (aobata) ==Dubina § m <- Dubina 10 m Piotsa stanica Sidrit za veltebrodove Sidnite za male brodove abearienosidrenje Odvojene rte rometa Podvodn kabel Podvdni cjevoves Graniea podria riblove Granicazabranenog podrutia Strujaoptenito (bina) Strujapime Struja osete Uzwatra radar exnata Seracenice Via - vidi kart Vpl vidi plan ab -zabranjeno prib-priblizno €- Gor (Mist) M- morsta milja OZP -Oglas za pomorce T-privremen kab - kabel (ulna) (ltat -geoar. rina (Long - 9e09. duljina *Stupan) ‘Minuta luke "Sekunda uta Sete +) rx ete ups ston A omate eto a ‘Sekt - Sektor ZT Sietea cools Seas Dt eon cceneno é b-bijelo Z sto sen bbl 105 Pid seine ree Sa Sv ona penis —— ee Pa prekice em 20 -Jecakotraanie svjetia | maka ee 85((2) - bjesak u rupi (biel) MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA a4 | fee | NX y - Ks Kurs je kut izmedu Meridijana i uzduznice bbroda. Ratuna se u smijeru kazalike na satu (0d 0 do 360 stupneva Kp - Kurs pravi Km - Kurs magnetski Kk Kurs kompasa Np Meridijan pravi Nm = Meridian magnetski Nk~ Meridian kompasa Var Varijacija Dev - Devijaciia Uk= var + dev = ukupna korektura Pretvaranje kurseva sa karte na kompas: Kk kp - (2 Var) - (+ Dev) Primer: Kp = 60 stupnjeva, iz pomorske karte Var = (+2), in tablice devjacije Dev = (+4) k=? Ki = 60- (+2) (+4) = 60-2- 4 54° sa kompasa ra kart Kp = Kk + (+Var) + (Dev) Primijer: Kk = 220°; Var = (+3"), Dev = (-1") Ko=? Kp= 220.6 (42) + (-1) = 22204+3-1= 222" Ramat ‘Azimut je kut izmedu Meridijana i smjera na ‘objekt. Ratuna se od 0 do 360 stupnjeva u smjeru kazaljke na satu SO = smjerani objekt Wp = Azimut pravi Wm = Azimut magnetski Wk= Azimut kompasa L= Praméani kut Pretvaranje azimuta Wp = Wk + (2Var) + (Dev) Wh = Wp - (Var) - (Dev) ¥ a T MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA | Za odreden’sut}kurs se | ettava tat da jecan navi’ tWokut 4 dutom stanicom se polo ra ery tursa tes omocu drugog trokuta ta) Ser povidbe prenese na Sisjednuertan merlin i raruiu yetova Tada seu | pomot pode ustupnevima atom tokutu ina rus eova ott kus Kp = Kk, ako se ne ize Korekcjaturseva ar, dei Never tena 36070" Esti teen 9° 5 Gu oem 180" W (apa tea 270° 360" = 32 vera 36032. 1,25 aroha MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA 9 = 43278" = 016252" E B= 24Nm Tablica devijac Odstupanje dstupanje Ki Dev Ke Dev ° 7 70 7 10 5 190 5 2» 105 200 sas 30 2 210 ° « a 220 4 0 +35 230 18 ® “ 240 2 % +45 250 28 %0 6 260 3 %0 6 20 “ 100 +45 280 45 10 4 230 “45 120 8 300 3 120 +28 310 45 0 +28 x20 4 150 2 330 3 160 +18 0 2 170 a5 350 a8 7 AB-2,4Nm_ MOTOBAMS d.0.0.- SKOLA ZA VODITELJE BRODICE -CAMACA Odredivanje pozicije plovila Odredivanje pozicije plovila u obalnoj navigaciji moze se izvrsiti pomoéu nekoliko metoda. Opisati cemo dva natina: Sdva azimuta Primer: Kurs pravi (Kp) = 55° Zavrijeme plovidbe u jednom momentu snimljeni su azimuti na objekte Pié Mi Na kartu se uertaju azimuti pravi (Wp): Plt Mlin WP = 284° Svetionik Rt Gradir ‘azimuta odreduje poziciju plovila. Praméanim kutom (45°-90°) Kad snimani objekt dode pod kut 45°, odnosno 90, zabiljedimo vremena. Udaljenost A-B je prevaljeni put plovia, koji se izratuna iz brzine piovila i vremena za koje se taj put prijede s=Vxt (s=put; vebrzina U évorovima; ‘te vrijeme u satima). U nagem sluéaju s=2,4 Nm. Stranice u trokutu AB = CB. Svietionik Rt Gradina. Wp = 190% Sjeciste 2,4.Nm nanesemo na suboénu liniju od toéke (C): sjeciste je pozicja plovla(todka - B. Toénost pozicie ovisi o toénosti kursai brine plovila Varijacija - Devijacija Varijacija: Na stranici 21 je vidjvo da je Varijcija (Var) kut lzmedu mer magnetskog (Nm). Varijacia je u biti utjecaj zemaljskog magnetizma na magnetsku iglu (otkion magnetske igle uslijed zemaliskog magnetizma). Varijacija moze biti: (+) otkion prema istoku od (Np) i (otkion prema zapadu od (Np). Varijacija ovisi o geografskom polazaju, a ubiljezena je na rut vjetrova. Devijacija: Na stranici 21 je vidlivo da je devijacija (Dev) kut izmedu meridijana magnetskog (Nm) | meridijana kompasa (Nk). Devijacija je u biti utjecaj brodskog magnetizma (metaini dijelovi na plovilu) na magnetsku iglu. Devijacija moze biti: (+) otklon prema istoku od (Nm) i (-) otklon prema zapadu od (Nm). Devijacija je ovisna o kursu broda. Primjer tablice devijacije je prikazan na stranici 29. ‘Ato je deviacja veta od ca 3 trebaizvsiti kompezaciu kompasa (ovasten specialist i napravitinowu tablicu devjacie. jana pravog (Np) | meridijana Najnovie busole posjeduju automatsi sustav za kompezaciu MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA 1 Kutiste 5 Ruta jetrova 2- Magnett 6- Staten’ pokiopac 3 Plovak 7 Oznaka smiera plovidbe(uzdubnice broda) 4 Rubin /Siljaksa klobuidem 8 Tekutina (50% vada - 508 alkohol) F H DB I E J kK BRG 116 °M. MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA RAZUMIJEVANJE RADARA ROTIRAJUCI SKLOP odaiille signale a ) energije visoke frekvencije, zatim “osluskuje" povrat tih signala koji se odbijaju - od plovila, kopna, plutaéa, valova, éestica @ kige, ptica... “ciljeva’, u radar rjecniku. & ‘ 6G ZabiljeZeni kut odbijenog poslanog signala daje smjer povrata Vrijeme potrebno da se vrati daje udaljenost. 10 MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA MOTORI MOTORI SE DJELE PREMA: RADU: 2-TAKTNI- 1. TAKT- USISAVANJE, KOMPRESWJA 2, TAKT — EKSPANZIJA, ISPUH 4-TAKTNI 1. TAKT - USISAVANJE 2. TAKT- KOMPRESWA 3. TAKT - EKSPANZUA 4. TAKT- ISPUH TERMODINAMICKOM PROCESU: OTTO - Benzinski, 2 taktnii 4-taktni motor, za paljenje gorive smjese Koristiiskru sa svjotice DIESEL - Natta, mazut, za paljenje koristi kompresiju usljed koje se grije zrak u clindru, Cetverotaktni motori Proce pajona Stvarotakin motara so cbavja udvaoketa radio ‘takt - usisavanje: Klip se naiazi u silazu prvog okretaja, usisni venti je otvoren 2. takt- Kempresije: Kip se naar uziazu prog okvetaa. sion apuSm venti su zatvoreri,obavia se kompresija zraka 3. takt> ekspanzija: Klip se nalaziu silazu drugog okretaja, usisniiispusni venti su zatvoreni. Naziva se jo8 iradni takt 4. takt -Ispuh: Kiip se nalazi u uzlazu drugog okretaja, Ispusni venti je otvoren. Dvotaktni motori: Princip rada dvotaktnog motora u osnovi je isti kao i Getverotaktnog, s tom raziikom da dvotaktni motori obavijaju proces paljenja u jednom okretaju. Prvitakt cine usis i kompresija, a drugi ekspanzija | ispuh. Sve manje se koriste na manjim plovilima Diesel motor: Diesel motori mogu biti dvotaktni i Eetverotakini. Uobigajene je da se na manja plovila diesel motor! instaliraju kao ugradeni (stabini) motor to uglavnom éetverotakn. To je motor sa unutarnjim izgaranjem kod kojeg se goriva smjesa formira u clindru na taj nagin da se ubrizga gorivo u zrak komprimiran Kipom. pa do paljenja dolazi samozapalienjem. Otto motor (benzinski): Mogu biti dvotahtni | Zetverotaktni, Na manjim plovilima uglavnom se upotrebliavaly kao vanbrodski, Otto motor Je motor sa unutarnjim izgaranjem kod kojeg se goriva smjesa pall uljecajem vanjskog izvora na krajy takla kompresije. Priorema smjese obavia se u raspiinjacu, a do paljenja dolazi pomoéu svjecice koja se napala iz ‘magnetskag indukcjskog generatora PODMAZIVANJE | HLADENJE MOTORA Na motorima koji se koriste na manjim plovilima - brodicama zastupljeno su dva naéina podmazivanja motora, Vanbrodski benzinski motori oriste esto sustav podmazivanja gorivom, pa se 2bog toga dodaje odredeni postotak ula, ovisno o uputama proizvodata. Takovo gorivo poznao je pod imenom "mjesavina’. Ugradeni Diesel i Otto motor! podmazuju se prskanjom ulja po njihovim pokretnim dijelovima. Ulje se ne mijega ssa gorivom, nego se nalazi u posebnom spremniku koji se naziva karter. Povremeno je potrebno koliéinu ulja u karteru dopuniti novor, pa se savjetuje redovito kontrolranje razine ula - prije svakog ukljuéivanja motora, Hladenje motora moze biti vodeno i zraéno. Diesel motori najée8ée imaju vodeno hiadenje. Takovo hiadenje esto je zvedeno na naéin da tekuéinu koja hiadi motor, a koja je radi zastite motora slatka ili su jo) dedana sredstva za zaétitu, hladi morska voda. Od velikag znaéaja za dobro funkcioniranje ovog sistema su erpko, cjevovodi i dovolina kolisina tekutine u zatvorenom krugu. Motor se moze hadi | zrakom pomotu ventlatora i protoka zraka, U tom je sluéaju od velke vaznosti omoguét nesmetani dovod zraka do ventilator. i MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA Gd je A Brojaé okretala motora B- Mieraé goriva u rezervoaru C- Pritsak uja u motoru D- Temperatura rada motora E-Napon u akumulatoru OTKLANJANJE KVAROVA Gost uzrok kvaru na motoru je loge odréavanje, alii otkazivanje pojedinog sklopa na motor usijed vibraia ili Ldarea, Motor treba redovito sorsivati te poznavatitehnicke osnove za provjeru i otKlanjanje kvarova te osnovne postupke u svezi sa tim, kao Sto je Kvaru sistemu dovoda gorva, kvar na uredaju za pokvetanje motora i elektro instalacij, kvatusijed pregriavanja motora, osnovni problemi koji se javjaju pri startanju motora, osnovni postupe: pri mehaniékom odte¢enju udarca propuizora, te mjere | predostroznost izbjegavanja kvarova usiied logeg odrzavanja AKUMULATOR I GORIVO U danaénje vrijeme sve utestalje koriste se motori koji se pokreéu pomoéu elektro pokretaéa. Za pokretanje motora na taj nagin potrebna nam je elektriéna stryja ko dobivamo iz akumulatora koji nam sluzi za njezino ohranjivanje. Akumulator se uporabom tosi, pa je potrebno povremeno na njemu obaviti provjeru razine elektrolta | ofistiti spojnice te priévrstt ih. Veéina akumulatora sastoji se od olovnih elektroda potoplienih u sumpornu kiselinu ublazenu destiiranom vodom. Zbog toga previnut il teéen akumulator moze biti opasan, pa se pri rukovaniu istima savjetuje oprez. U uporabi je najéeSée dizel i mjeéavina benzina i ula za podmazivanje. Vrio je opasna ova druga smjesa, pa se kod kroanja goriva treba strogo pridréavati odredenih pravila: Spremnik gotiva uvijek mora biti u ispravnom stanju, ne smi biti izloZen suncu ili nekor drugom izvoru topline. Ako se tiekom manipulacije gorivom dio goriva, razije odmah treba osusiti mjesto gdje se to dogodilo, a u biizin treba uvick imati ureda) 2a gaSenje pozara Potrebno je izbjegavati radove | postupke koli bi mogli izazvatiiskrenje u blizini spremnika za gorivo, a za vrjeme dopune goriva na brodici ne smije biti putnika. Nakon kreanja potrebno je provjetiti prostor u kojemu se nalazi ‘motor, kao i ostale prostore kod koh je mogué dotok benzinskih plinova i para. ZASTITA MORA OD ONECISCENJA Danas se daje poseban znaéaj zastit, okolifa, a vezano uz nju i zastity mora. Republika Hrvatska je potpisnica razlicitn medunarodnin Konvencija o zaétiti okolia pa tako i Medunarodne konvencije o zastti mora od ‘onegiséenja uljima | drugim otpadnim tvarima s brodova pod nazivom MARPOL, Konvencija donosi paket propisa o zaititi mora, poglavito za podruéja zatvorenin mora: Sredozemno, Crveno, Crno i Baltiéko. Bucuei da je Jadransko mare dio Sredozemnog u njega je, po Kenvencij, zabranjeno svako ispustanje ulja, goriva i krutih otpadaka, osim olpadaka hrane u razgradivom stanju, ako ne sadrZava masnoée, Zbog navedenog svaka brodica mora imati odgovarajuéu posudu za prikupljanje otpadaka koji ée se potom odloditina zato predvideno mjesto na obali, 12 MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA PONASANUJE | PROPISI U PLOVIDBI Ne odreduju li propisi uéke kapetanije drukéije, motme brodice i brodice na jedra plove na udaljenosti od 200 metara od obale, osim u sluéaju kada je neophodno pioviti bize. Na kupalistima brodice moraju plovil na Ldaljenostima od najmanje 50 metara od ogradenog prostora, a ako prostor nije ograden na udaljenosti koja je vveéa od 150 metara od obale. Skuteri jet-ski plovila i ostala plovila na mlazni pogon ilina zraénom jastuku moraju ploviti na udalienostima koje su najmanje 300 metara od obale, a do tog pojasa dolaze toéno odredenim i obiljezenim koridorom i to najmanjom moguéom sigunom brzinom. Gliseri mogu gisirati na udaljenosti od rnajmanje 300 metara od obale i to samo na onim mjestima gdje glisiranje nije zabranjeno. Vje2banje skianja na vodi moze se cbaviati samo na onim mjestima koja je za tu namjenu odredila luéka kapetania. Kada gliser vude skijaa, u njamu se moraju nalaziti dvje punoljetne asobe. Brodice na vesia mogu plovit i na udaljenostima koja ‘su manje od 60 metara od obale. PONASANJE I RED U LUKAMA - odnosi se na sidrenje, pristajanje, kupanje, odréavanje tistoée i drugo. Provode ga oviastene osobe luéke kapetanije. U luci je zabranjeno pivati glsrat i skijati na vodi. zabranjeno je palit vatru na otvorenom ogniigtu na brocic’ ill obali, premjestati ili uKlanjati vezove i sidra drugih plovila - osim ako to nije nuzno radi sprieCavanja otite Stete i td. Ako brodica dolaziiz inozemsiva mora se prije ziaska zatraziti slobodan promet. Svaka promjena posade i putnika mora se prjavti Luekoj kapetanij. ZAKONI, OSTALI PROPISI | PODZAKONSKI AKTI VEZANI ZA PLOVIDBU | PLOVILA su propisani od strane nadleznog Ministarstva i izdani u *Narodnim novinama’ Nihovim odredbama ureduju se plovidba, uvjeti i pravila za plovidou, pravni status, uvjeti siguinosti plovidbo, luke, luéka podrutja i pravila na luékim podrugjima, podrutja piovidbe, materjalno- pravni odnosi glede plovila, stavijanje na tr2igte, uvjell | nadzor nad gradnjom piovila, upis | brisanje plovila iz oevidnika plovila, odredivanje ‘oznake | imena plovila, utvrdivanje sposobnosti za plovidbu plovla, te isprave plovi'a, posada plovila, naéin i uvieli za sljecanje uvjerenja i svjedodzbi o osposobljenosti plovila i zapovjednika jahti, te nadzor nad provedenjem odredaba vazecin propisa, Tehniska pravila koje se odnose na prevenciiu od onetiéenia unutamjih voda, mora i morskog okoliéa primjenjuju se na sva plovla koje plove unutamjim vodama, unutarrjim morskim vodama, tertorjalnom mory i astiGeno) ekolo$ko-ribolovnoj zoni Republike Hrvatske. ISPRAVE NA BRODICI + Dozvola za plovidbu brodice koja sadrii naziv tjela koje izdaje dozvolu; boj, datum i mjesto izdavania dozvole: ‘oznaku ‘ime, ako brodica ima ime, pozivni znak i godinu gradnje: namjeru: tip i materjal gradnje, broj trupa, ako ga ima, duljna brodice, nosvost i visinu teretne vodre linije za brodice za gospodarske namjene; 6. broj i snagu porivnog uredaja: - 7. ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedi8te viasrika: 8 najveéi dopusteni broj osoba: ‘8. najmanj bro] Elanova posade potreban za sigurnu plovidbu sa osposoblienjima: 10. najvegi dezvoljen bro} putnika, za brodice za prijevoz putnika; 11. podruéje plovidbe: 12. datum pregleda s rokom valianosti Mote se izdati na hrvatskom i engleskom jeziku. + Ostale isprave kao Sto su propisani atest Il certifkati za odredene uredale. 1B MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "A’ Kandidat za ispit mora imati najmanje 1S godina Zivota. $ polozenim ispitom moze upraviati s brodicom do 7m dugine | porivnom snagom motora do 15kW u podruélu plovidbe Illi IV &to cbuhvaéa ploviabu unutradnjim tefitorjainim morskim vodama i vodama koje su pristupagne s mora, Prema konstrukcij plovila, ova podrugja su ppodjeljena na tri zone agraniéenja - na plovidbu 6, 3 ii 1 NM od obale kopna il oloka. Uvjerenie o osposoblienosti \ijedi dozivotno. VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B" Kandidat mora imati naimanje 16 godina Zivota. Do svoje 18-te godine imat ée ogranigenje snage motora do 15 KW. Voditelj brodice kategorie "B" moze zapoviedali | upraviali s plovilom koje je upisano u oBevidnik kao "brodica’. To znati brodica do 12 m duljine ili do 15 BT-a te | prijevozom do 12 ukreanih osoba kao i jahtom do 12 m duljine ili do 30 BT-a. Sve lo samo za osobne (turisticke | Sportske) potrebe. a ne gospodarski pprjevoz jud' li teeta uz naplatu. Nema ogranigenja porivne snage motora - podruéje plovidbe LIV, a uvjerenie takoder vijedi dozivotno, KATEGORIE PLOVIDBE + Brodica il jahta ovisno 0 svojoj velidini, konstrukeil i drugim tehni¢kim karakteristikama moze plovit u sljedesim podrugjima plovidbe: 1, Podrutje plovidbe | — obuhvaéa medunarodru plovidbu svim morima i vodama koje su pristupaéne s mora 2, Podruéie plovidbe Il - obuhvaéa medunarodnu plovidou Jadranskim morem 3. Podrudje plovidbe Ill - obuhvaéa plovidbu unutragnjim morskim vodama, teritorjalnim vodama RH i vodama koje su pristupaéne s mora, + U podrudju plovidbe Ill. mogu postojati sliedeéa ogranisenja: Ila ~ do 6 Nm od obale kopna ili otoka: Ib - do 3 Nm od obale kopna ili otoka Ile — do 1 Nm od obale kopra ili otoka + Podruéje plovidbe IV koje obuhvaéa plovidbu lukama, zaljevima, rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do — ‘Muski uzao |e uzao koj slu2i za povezivanje dvaju konopa ‘ste debljine. Cesto se koristi,lako se veze i dobro dedi 58 4 ‘Sh Painjak ili gasa je uzao koji sluZi za izradu omée na kraj Zastavni uzao je Uzao koj sluzi za ppovezivanje dvaiu konopa razliéite debliine Ime je dobio ppo tome Sto se pomodu njega najéedée veze zastava na jarbol. Vezin uza0 le uza0 koji sluzi za vvezanje odbojnika uz bok brodice. Brzo se vve2e i lako se vertikalno pomiée, a dobro dri konopa, Tako dobivena oméa stavia se oko \ Spe! bitve, ana drugom kraju konopa nalazio se ‘rod il brodica, Plutaéin uzao je uzao koji sludi brodice na karku plutate, Sidreni uzao Je uzao kof siuzi za vezanie sidra a kraju sidrenog konopa NALAZI(BRODICA, SIDRO...) A »ZIVIM« KRAJEM SE VEZE UZAO, ‘SVAKIKONOP IMA »ZIVI« | »MRTVI« KRAJ. NA »MRTVOM« KRAJU SE OBIGNO VEC NESTO DUZINA KONOPA KOD SIDRENJA ODREBUJE SE PREMA SLJEDECOJ FORMULI: DUBINA MORA (m) X 3 = DUZINA KONOPA NA SIDRU 17 MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA METEOROLOGIJA \Vremensku prognozu kao i izvieSéa i upozorenja svakodnevno daje Radio Zagreb, ii putem - pomorske radiotelefonske postaje "Split Radio", "Rijeka Racio" i "Dubrovnik radio". Uvid u prognozu vremena takoder se moze izviSiti na oglasnim ploéama Luekih Kapetanija | njovih Ispostava. OBLACI - su pokazatelji vremenske prognoze d 4B “=e AL Bee ae a Sromanns co 2e 2 Sess mane MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA Vjetarje jedan od najéescih uzroka nezgoda i havavija na moru. Nepoznavanie karaktera pojedinog Vjetra poveéava moguénosti nezgoda, pa je ‘ste potrebno Sto bole upoznat da bi se u odredeno| situaclji moglo ‘optimalno postupit \VJETROVI NA JADRANU: BURA(GREGO) NE Vjetar __ Opasan vietar, dolazi vo brza. Obiéno puse zimi, Traje par dana. lznenadan, suh-hladan vjtar, jagine do 12 Bo, ‘Anticiklonaina bez oblaka i ciklonska / oblaéna - bura More /nivo - niska voda Barometarsk lak u porastu /Visoki lak [Burin Smjer:kopno- more _Jaéina (23) Bo. Donosi ljepo vijeme, Ijti puse najéesée noéu. Barometar - visok’ lak LEVANAT E Vjetar__ Giklona -vjetar 6 Kom, jadina do 7 Bo, Barometar promjeniivo NUGO-SIROKO SE Vjetar __Ciona-Opasan vetar skigom, jatine do 12 Bo, esto traje do tr dana. More /nivo - visoka voda Barometar onstarino u padu / tak nizak NUGO-OSTRO _S _Vjetar ___Vrlemo bez ablaka, jadine do 6 BO, obiéno se javija u periodu svibanj-rujan, traje par dana Barometar promjenlvo LEBIC(GARBIN) SW Vjetar___Opasan velar, dolazi brzo. Rijetko pute. Doseze jaéinu'ido 12 Bo. Barometarski tak -nizak PULENAT W_ Vietar —__Opasan vjetar, dolazi brzo. Rijetko pute Doseze jaéinu ido 12 Bo, Barometarski tak -nizak MAESTRAL NW Vjetar___ Obiéno puSe [atl posljepodne, jatine do 6 Bo. na otvorenom moru moze stvorit dosta visoke valove. Vtlo dobar je za jedrerie. Barometar - visoki tia. ITRAMUNTANA N Vjetar ___Dosta neugodan vjetar,jatine do 9 Bo. Baromatar - Visok’ tiak NEVERA ‘SW-NW Vjetar Vilo opasan vjetar. Dolazak nevere moze se_prepoznal (Neverin) po teskim tamnim oblacima iz navedenih smjerova, ‘munjama (sijevanje, grmijavina i oborine}. Traje kratko (1-2 sata), jagine do 12 Bo. Obiéno se javiia u leo} sezori, pri spamom vremenu, ali rijetko. Radi sigumosti preporuéa se zakloniti od direktnog ludara vietra Barometar / Promjenjjvo. Brzina_nekog vielra izraZava se u pomorstvu évorovima, a moze se izraziti | Beaufortovom (Boforover) ljestvicom. Beaufortova lestvica istovremeno daje i predvideru visinu valova. Morske struje su horizontaina kretanja mora. Svaka struja ima svo) smjer, brzinu | stalnost. Mogu biti staine i promjeniive, Za razlku od vjetra Gil se smjer odreduje "u ru2u" vjetrova sme struje se odreduie “iz ruze" fodnosno ako struja dolazi iz pravca sjevera naziva se juznom strujom. Stalne struje u Jadranu imaju smjer jugoistok - sjeverozapad uz nagu, a obratan uz taljansku obalu. Za plovidbu morska struja moze biti smetnia Utolko &to usporava i skroéo brodicu sa kursa, pa je pri plovidbi potrebno Ce8ée kontroliati svoju poziciu Plima (podizanje razine mora) i oseka (spustanje razine mora) su vertikaine oscilaciie morske razine, a nastaju pod utjecajem gravitacionin sila Sunca i Mjeseca na Zemiiu, 19 MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA SKALA STANJA MORA (za Jadran) u_prognozama PMC-Split TAKOST WETRA ‘STANJE MORA (OPIS POJAVA U PRIRODI 5 naw | ROS =i Ponatano, uz obs 5 sune| tga | Yehe sina vetrana gopruimorsko} | "toarskin boda 8 kmih | évorovi mora ry ean 'sednim jedrom ot | (Ot “iho Om ae de vert, More emi | gue we eu komaom & re 8 Gato kao zeal (more kao ule. as iro = 5 oT t8 ‘Pravac vetra mate $e odredt, po cimu, votrahe | joc, a _ na plovitena nose tok 1 1 eyed plu Sara le, pout aac Labor - on est rv, bez pene, na vn nlm Seis en | 46 | Vjetar se osjeca na hcu. léée Su8ti Sarniikratki | Vjetar nadima jedra tako da 2 2) WEow ese maj dakerast ele, ase | wg ow benom tc02 Poe oa ‘elome te joe) foe 9 | 10 | ei male rantice se rau ze ve mao | Plovia na cre potniu se 3 zastave. Vrlo mal valovi. Kreste se pocimiju | naginjat | plove brzinom 3 Sativa | ume | 08 ‘rn Pom pana byisns 4 nm Te ‘Sa zemije se posite pratina. Mali valow, bjet | Dobar vietar za jedrene, awh Drea dom na , Spc na hala 986 “on 98 | 17-8 nao be prema’ Pomaye ses | Povla setulae vrimwcpcitw Lig] inne {2 naib Soar fae — ene © | m2 Tioga Hoe minke ge 30 | yoo ca eat po ou 6 om ‘ast vt vlo Na sen iestara jin | Janse Salon Po ut Joi yar 3 2 pine ai S| oe | es 7 ‘Stave sabia se iu, Hod prot vita oedan aMuwaunal os Saris neaannsonctame mee | Peaesaus bc | vrojscviear voce |_4 aoe "| wre | sao valovto ‘Veta fom granestabla.Visok valow. Kreste 8 Vora ndese v biks va Mora patira | Sra pla so ata uth in vu vate | ss | [Sarre woos = mee ll ae sok valov, debele pruge pene. Nova pratne "an omanke wave Ja op vita i 7 eo-102 | 48-55 ‘Vito visok! valowi s dugim krestama u oblku pence U en porte vce tra Bee nana var ° Soe toa-117 00-08 Neobiéno visoki valovi. More je potpuno , Downs bom pono Jol ct vir wo | ans Wie-199 | e471 7 vor Zrakie pun mosh ratie Mor fptpuns ve Dt Viostewio Sl 20 MOTOBAUS d.0.0.- KOLA ZA VODITELWE BRODICE - CAMACA PRAVILO IZBJEGAVANJA SUDARA Sva plovila, pod PRETJECANJA jedrima ii Plovilo koje pretjoge motorom, moraju se duno je sklanjati se, éak i onda ako je to | | drat obale

    You might also like