Pokrivanje krovova

slamom

U prolosti je slama bila materijal iz

okolia koji je nakon etve bio vrlo
dostupan pa se esto koristila kao krovni
pokrov
Njom su se jeftino prekrivale kue za
stanovanje i gospodarski objekti.
Slamnati krovovi imaju dobru toplinsku
zatitu i ljeti i zimi, te zatitu od
atmosferskih prilika,imaju dobru
termoizolaciju, nepropusni su i lagani te
uz najjednostavniju njegu dugotrajni
(oko 40 godina), meutim vrlo su
osjetljivi na vatru i moraju se kemijskim

Priprema slame
Osim slama od penice, koristi se i slama od rai
koja se cijeni kao najbolja.
U poljima se odabiru plodnije povrine na kojima
se sije i uzgaja ra specijalno za pokrove.
Zrela se ra anje srpom da bi bilo to manje
lomova slame.
Prije nego se slama moe postavljati potrebno je
povezati snopove od 20 do 30 cm
promjera,odrezati sve na jednakoj duini,povezati
ih te iz snopova postavljenih na skelu osvojiti zrno
penice odnosno rai i snopove poeljati .

Postavljanje
Podloga za pokrov tradicionalno se radi se od
oguljenih motki promjera 4 do 5 cm, a u novije
doba,slino kao i kod crijepa,upotrebljavaju se
gredice presjeka 48 x 48 mm postavljene na
meusobnom razmaku 25 do 35 cm.
Slamnati sekrov, nakon to su svezani svi
snopovi, iao i eljao ime se dobila
jednolina povrina. Takav oblik olakavao je
slijevanje kie preko vlati, a da pri tom ne bi,
krivo usmjerenim vlatima prodirao dublje u
slojeve i prokinjavao. Zagovornici koritenja
prirodnih materijala slamu smatraju poeljnim
materijalom jer ima dobra izolacijska svojstva,
pa su danas osim pokrivanja krovova poznate
metode baliranja slame i popunjavanja drvenih
zidnih konstrukcija.

Najvei problem ovoga krovita bio je vrh sljeme

koje je bilo teko zatiti od prokinjavanja. Tako su
ljudi taj problem rjeavali to su na sam vrh spoja
dvaju strana krovita stavljali dvije iroke daske
koje su meusobno spojili avlima kako bi dobili
sljemenjak. Na taj su nain krovite zatitili od
prokinjavanja.

Slamnati sekrov, nakon to su svezani svi snopovi,

iao i eljao ime se dobila jednolina
povrina. Takav oblik olakavao je slijevanje kie
preko vlati, a da pri tom ne bi, krivo usmjerenim
vlatima prodirao dublje u slojeve i prokinjavao.
Zagovornici koritenja prirodnih materijala slamu
smatraju poeljnim materijalom jer ima dobra
izolacijska svojstva, pa su danas osim pokrivanja

Cijena slamnatog krova

Cijena jednog snopa je oko 60 kn,a za krov veliine 8 x4
metara potrebno je oko 250 snopova to ini ovakve
krovove
relativno jeftinima.

Slamnati krovovi danas su vrlo rijetki,rade se veinom

kao
etnoloki spomenici ili egzotini krovovi na vilama.
Danas, jo uvijek uprkos sveopoj urbanizaciji moete
pronai kue sa slamnatim krovovima ili suhim raslinjem,
jer to je jo uvijek praktino i jeftino. U nekim razvijenim
zemljama ljudi jo uvijek njeguju taj stari nain izrade
krovita koji predstavljaju romantian povratak u prolost

Literatura:
http://www.svijetokonas.net/zanimljivosti-iz-svijeta/slamnati-krovo
vi/
http://www.drvene-kuce.eu/pokrov.php
http://www.gradimo.hr/clanak/slama-za-pokrivanje-krovova/20525