NASLOV ORIGINALA SAJLAUH VW YMPAYKHEHMS no MATEMATHYECKOMY AHAJIM3Y LI BIY3OB PREVELI § RUSKOG Ing. I. UREMOVIC — Ing. Z. VISTRICKA REDAKTOR HRVATSKOSRPSKOGA IZDANJA G. S. BARANENKOY, —B. P. DEMIDOVIC, —_V. A. JEFIMENKo, 5. M. KOGAN, G.L. LUNG, E. F. PORSNEVA, E. P, SYCEVA, SV. FROLOY, RJ. SOSTAK, A. R. JANPOLISKIJ ZADACI | RUESENI PRIMIERI IZ VISE MATEMATIKE S PRIMJENOM NA TEHNICKE NAUKE PETO ISPRAVLIENO IZDANJE. REDaKToR: BP. DEMIDOVIC TEHNICKA KNITGA ZAGREBTisak *BIROGRAFIKA« — suBOTICA PREDGOVOR PRVOM IzDANJU Gisdivo iz razniby postrucja vise matematike mote se samo onda temeljito ako s© pojedine metode i racunski postupet uvjeabaju yelavaniem veceg jgis primiera. Poveh toga je neophodno da se vidi i primjena tih metods na prot Xeme prirodnih i drugih nauka te na tehnitke probleme. ‘To je dakake narech ‘2ano za one koji matematiku izuéavaju upravo radi th primera Zhitku.koja evo izlazi u prijevodu sastavilo je vie ruskih autora pod redak liom BF. Demidovica, Ona se odlikuje bogatstvom dobro odabrankh srieiena 2 svih podrutja vise analise, iz diferencijalnog racuna, integtalnog racune Paki, fencijalnih jednadzbi, a obradene sui metode pribliénog racunanje. Prt tony Gea tekstu dana kratka, ali temeljtatcoriska objaénjenja i lijep bro] potpure toredenin Sandacdnih primera. Za sve sumericke zadatke dana su na kraju knlige een Gig gg2s zdatke, oznaéene sa jednom ili dvie ajeadice (*) uz bro} i hake ape Taclodatka se mogu nici neke najvsznijetablice | niz nacrtanih Krivulla U seroen tekstu takoder ima preko stotine ertezs (Ooseg obubvacenog materijala vidi se potanje iz sauréaja. Mote se redi da je luzeto u obvi sve Sto ulazi w okvir uvodnih predavanja vige matematine wr fibre {lima | visokim Solana, » izuzetkom analiticke geometrije Kojo se redovas rors Vvecuju posebne zbirke zadataka, \Vieruiem da je iziavanjem ove odliéne 2birke Tehnicka kajiga, Zagreb, znatno clakéala izuéavanje vibe matematike svim studentima koji se nome bere tle kee Blavnim predmetom stadia, bilo kao sredstvom Koje im je nesphodne oa wlan. Kanie tehnickih ili drugih nauka, jer pored primjera koji sluge uvjefbavenfe Ine, Rralnih postupaka ima veik broj primera gdje se ti postupel primjeniuie wy ken kkretne tehnicke i fizikalne probleme D. Blanuta PREDGOVOR PETOM IZDANJU Ovo pet izdunje izlavi kav popravljeno. U njemu su otklonjene sve capar Zene grafitke pogreske, a pojedine definicje i poimovi temebitje su, polasajens Neke ispravke i preinake primili smo od redaktora ruskog izdanja BYP. Desat, doviga, pa smo ih u cijelosti, uz jos neke nade, uvrstli u ovo iedanie Vierujemo da ce ovako preradeno, novo izdanje, jos vike olakéati izucava- je wie matematike svim studentima, 1 narotito studentima kojima sa ,-Demi- dovigevi zadaci' abvezan udabenik U listopadu 1978, 1. Uremovié — 2, VistrichaSADRZAJ Predgovor Glava 1 Uvod w analizu 1. Pojam funkeije ~ 2. Grafovi elementarnih funkeija 3. Limesi 4. Neizmjerno male i neizmjerno velike velitine 5. Neprekinutost funkeija Glava I Deriviranje funkeija 1. Nepostedna izratunavanje derivaciia 2. Tablicno derivieanje - 3. Derivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane 4. Primjena derivacija u_geometrji i mehanici 5. Derivacije vigeg reda 6. Diferencijali prvog i vise reda 7. Teoremi srednje vrijednosti 8. Taylorova formula 9. L'Hospital-Bernoullijevo pravilo za neodredene oblike Glava III, Ekstremi funk 1. Bkstremi funk jednog argumenta 2. Smjer konkavnosti. Tatke infleksiie 3. Asimptote 4. Konstrukeija grafova funkeija prema karakteristi¢nim tackama 5. Diferencijal luka. Zakriviienost primjene derivacija u geometriji Glava IV. Neodreder integral I. Neposredno integriranje 2. Metoda supstitucije 3. Parefjalna integracija 4 5 Jednostavniji imegrali s kvadratnim trinomom Integriranje racionalnih funkeija u n 16 2 3 36 a a a7 58 a “7 n 16 n 2 83 83 9 92 95 100 10s os m2 116 7 128 SADRRAT Integricunje nekih iracionalnih fuakedja . Integriranje trigonometrijskih. funkeija Integriranje hiperbolnin funkeija kih i hipesbolnih supstitu Primjena trigonometr jana odredivanje integrat obtika | Rs VoePFBEEC) ds poe je R raconsa funk cia 10, Tntegrianje raznih wanscendentnih fankcia 11, Primjena redukcionih formula 12, Integriranje raznih fukin « Glava V. Odredeni integral 1. Odredeni integral kao limes sum: 2. Taratunavanje odredenih integrale pomoc neodredenih 3. Nepravi integral 4. Zamjena varijable u odredenom integralu 5, Parcijalna integracija .. 6. Teorem 0 srednjo} vrijednosti 7. Povrline ravninskih likova 8, Duljina taka krivulje 9. Volumeni tijela 10, Povrsina rotacione plohe I, Momenti, Tediits, Guldinovi teocemi 12, Primjena odredenih integrala na rjeSavanje zadataka i fizike Glava VIL Funkei 1. Osnovni pojmovi es 2. Neprekinutost 3, Parcijalne deri 4. Totalni diferencijal funkeije 5. Deriviranje slozenih funkcija 6 1. 8 Derivacija uw zadanom smjeru i gradient funkcije Derivacije i diferencijali vigeg rela je toralnih diferencia snje impli 10. Zamjena varijabli 11, ‘Tangeneijaina ravnina i normala na plobu 12. Taylorova formula za funkcije vike varijabli 13. Bkstremi funkefja vibe varijabli . 14. Zadaci za odredivanje najvedih i mjmaniih vrjednosti fankcija 15. Singularne tacke ravninskih krivuja . 10 zadanih. fenkeiia 1s 1s. 1B 134 136 136 136 139 139 MI 144 148 150 151 153 158 ol 165 166 170 7 177 181 182 185 187 198 194 203 210 21s 218 220 24 26 16. Ovojnica . 17, Dubjna tuka prostomne krivulje 18, Vektorska funkeija skalarnog argumenta 19. Popratni trobrid prostorne Krivulje 20. Zakrivlienost i torzija prostorne krivalie Glave VIL Vigesteuki 4 krivuljni integral 1. Dvostrukd integral u pravokutnim koordinatama 2. Zamjena varijabli w dvostrukom integral 3. Teraéunavanje povedina likova 4, Tzraéunavanje volumena tijela 5, Tzracunavanje povrsina ploha 6. Primjene dvostrukog integrala u mehanici 7. ‘Trosteuki integrali 8. Nepravi integrali ovisni o parametru, Nepravi vigestruki integrali 9. Krivuljni integral 10. Plosni integrali 11, Formula Ostrogradskog-Gaussa 12, Elementi teorije pola Glava VIII, Redovi 1. Redavi brojeva 2. Redovi funkcija 3. Taylorow red 4, Fourierovi redovi Glava IX. Difereneijatne jednadzbe 1. Provjera resenja, Sastavljanj diferencijalnih ednadabi porodtica k vulja, Povetni uvjeti 2. Diferencijaine jednadabe prvog reda 5 ierencnne edad progres eprranin vail, Or togonaline trajektorie 4. Homogene diferencjane jednadibe prvog reda 5. Lineatne diferencijane jednadzbe prvog reda, Bernoullijeva jednadiba 6, Egzaktne diferencijalne jednadabe. Eulerov multiplikator 7. Diferencijaine jednadzhe prvog reda koje nisu rijefene s obzirom na Serivaciiu : 8. Lagrangeova i Clairautova jednad2ba 9. Razne diferencijane jednadzbe prvog reda 10, Diferencijaine jednadabe viseg reda 1, Linearne diferencijalne jednadzbe 283 283 295 301 307 au 31 314 316 319 320 323 2s 328 9 4 3380 sapnear 12, Linearne diferencijalne jednadzbe drugog reda s konstantnim Kocfi- cijentima 13, Linearne diferencijalne jednadabe vigera od drugog reda s Konstant- nim koeficijentima 14, Eulerova jednadzba 15, Sistemi diferencijalnih jednadzbi 16, Integriranje diferencijainih jednadzbi pomoéu redova potenciia 17. Zadaci za Fourierovu metodu Glava X. Pribligni ragun Ratunanje s priblignim vrijednostima Interpolacja funkeija ........ Odredtivanje realnih korijena jednadebi Numericko integriranje funketja Numericka integracija obiénih diferencijalnih jednadzhi Pribligno izratunavanje Fourierovih koeficijenata Odgovori Prilozi 1. Greki alfaber TT, Neke konstante TIL. Reciproéne vriiednosti, potencije, korijeni, logaritmi IV. Trigonometrijske funkeije V. Eksponencijalne, hiperbotne i trigonometrijske funkeije VL. Neke krivulie 340 345 346 347 350 352 355 355 359 363 368 37 378 381 475 475 476 478 479 480 GLAVAT UVOD U ANALIZU 1. Pojam funkeije ¥ Realai brojevi. Racionslne j iacionane brojeve naxivamo realnin brajevima. ‘Pod apiaianom orjednsn reainog bro a podrazujevamo nenezatival bro) lal odeeden wei lala toda jo1a°0,1 lel ~ay ada fe a0. Za bil Foe Teale brojeve a eed nelednadba a+b] 0, Hi. ako je n>. Nata natin, podrutie define Funke ei dvau interval Mcocee1 i lexcten "= Inverme funkeije. Ako 24 sve vijednostzavisne vanble y fankoje fs) joe sassy y = JG) modemo jelnozmatno.sjeiti_po vatlabli st. ako posto taka fom SSP) da fey =/lg(o)}, tala Je fonkeija <™ (9) Il uobicaenom Genakom = gy i teens od 3 foo, Olipleina fe da je gL/Go}ea th. funkeie fe) 1 eG) tu meduachrs “Openit,jednadiba y= (3) defini itera invert fuksiiy x—f-¥¢s) ix ake, da je y SF") 25 sve 9 Koh ow rjetnont nk fC. ringer 2. Za Sunkia ore o coredimo inverzms funksi 5) U dalinjem tumatenya sve earmatrane vrvednostivlitina smateat Gem reanim. ako ne bude Taito drukijereten,12 vo v ANauiz ‘cto, Ako jednadtbu (1) sijetimo po x, dobivamo Ptetny =~ =) ie Podrutie detinisie funkeie @2) otigledno je ovo: sey Slane mms fone, tc ada nem, don ay ge ie = 9G) (Fe), je deinrano zn sew in skapa'aledneat Waakehe neh ie ako Hen onto Sank @ ‘Runkciu, sadanu jsdoadsbom, koja nije risena po zavisno} vials nasivama ipl 0) (hardioida). 60829 (a>0) (lemniskara). Konstruirgjte grafove funkcija koje su zadane parametarski 1. =P, y= (semikubna parabola, 12+, x = 10c084, y= sint (elisa). 1s*. x = 10608", y=10sin®r —(astroida). MAP. x= a(oort ttsing, y= aloint rc0s0) (eveleenta hrutiice. 5+, x = ie (Descartesow fist) A Conarovs eLEnmrARaaE FUNKCIIA a Ma, x= 7S Feaa (elute, MI 42, 2-2 (prema hiperbole) 148. x = 2eos*r, y= 2sinte (odsetak pravca). 149. x A502 x= a(2cos1—cos20), ym a(2sinr—sin 21) (Rardioida) Konstruirajte grafove funkeija koje su 2adane implicitno, BIT. x+y = 25 (Aruénica) 152 xy = 12 (hiperboa). 153, y= 2x (parabola lips) (parabola). tag tis. 155. y?= x7 (100-27), 156%. xP 4y) =a? (anroida), 157. x+y = 10lgy 158, x? = cosy. 159°, ap se" (oparitamska spirale). 160. 4» —3x¢ = 0 (Descartesow fist). 461, Sastavite formulu za prijelaz od Cebzijeve (C) skale na skalu Fahrenheita (F), ako znamo, da 0 °C odgovara 32°F 4 (00°C da odgovara 212 °F Konstruirste graf dobivene funkcje, 4162. U trokutu, kojemu je baza = 10 i visina A= 6, upisan je pravokutnik (s1. 5). Treba izraziti povrsinu y toga pravokutnika’ kao’ funkeiju njegove bare Konstruirajte graf te funkeije i nadite njenu naiveéu vrijednost, Slike. stika 6 163. Trokur ARC ima stranice BC ~ ai AC ~ b te promjenljivi kut + AOD — Gt 6) Tarazite y = povrsina A, ABC. kao funkeiju od x Konstruirajte graf ove funkeije i nadite njenu najvecu vrijednos,n uvop u Awana ' 164, Graficki sijetie ove jednadabe: a) 2x?7—Se42 0 by Pax ©) Igx=O,tx; 4) 10% =x; @) x= 1405sinx; A) cgx=x xen), 165. Grafitkirijetite ove sisteme jednadzbi: a xy b) xy 9 voxty Ott W0 postfi thay broj N=N'(@), daje brace za n>, Prinjer 1. Pokatim da je ® kien sens po ash rik it Se Petal ce wetatewe ; Prema tome, 24 staki portivnl broj¢ postoitakav bro} N= Lt da za nN vrled ejednadaba (2). Sie, de je bro} 2 Himes nian x=“ .isprava je formula (1 3 saves ea 2, Limes funkeije, Katemo, da funkoja /(0)r4 kala x-r0 (4 i a su brojew), ii dale fim f(a) = A, sho 74 svabi £0 posto ahav 8=3 ()>0, da je [@)-AlNC. Dgovorne piemo oe so ana, da je [f (I> E 2a 0 eal <8 (B), ae je E po volt odabran poiivan bro 1 Jednosteant Hmest. Ako je ai xa, tada dogovorno piemo x-+0~05 analgne, ako je ab sna, piSemo to ovakor x-na0. Brojeve Sla-0)= im Jo) i fla+0) raaivamo Hijet fies Funke f (3) w talk a5 dent Himes Sukie (2) tat a (ko ibe po- im J) Za postojnie limesa funkaje (2) hada x-+a uiino je | dovlino da veil jednshost Sa-0) = fa+0). ‘Ako postot tim f(3) i lim Jy(2 tadavtiede ov teoremi [As(o0-+f2 000] = lim f,(@)-+im fy 0s 2) Lim fy 0) - fa(20] = him f, (9) = Him 9 3) FimLf, 60) fo00] = lim fy (0) Him {69 Clim, 69 #0) 0 iis esto primjeniemo ove liese: at im(1 +o) =e = 2.71828 sin(L) = Primi 2 \ yma eee Ps se sor0.= im (oe = tm, (a2) Limes fankaie J) hada x20 tom alu, ailedne, ne pstoy von v aNanize 1 Dokazite da je limes niza 14 1 oe ada noe jednak uli, Za koje 6e vrijednosti » biti zadovoljena nejednadzba 1 (€ je po volii odabran pozitivni broj)? Tzraéunajte m ako je: a) © 001; Oe 167, Dokatite da je times niza 1 i y ada n->oo jednak 1. Za koje ce vrijednosti n>N biti zadovoljena nejed- nadiba byte (€ ie po voli odabran pozitivni broj)? Tzratunajte N, ako je: a) ©= 0,15 b) © = 0,01; 6) = 0,001 168. Dokadite da je lim? = Kakav pozitivni broj 8 treba odabrati 2a zadani pocitivni broj ¢ da iz nejed- nadibe b-21<6 dobivamo nejednadzbu benajce? Trraéunsjte 8 ako je: a) ©= 0,1; 6) 169, Objasnite taini smisao dogovornog pisanje: 001; de =0,001. 8) lim Igx= 005 6) lim 2= e056) lim f(a Odredite limese nizova o V2, Vav3,V2Vay3, 8) 0,2; 0,23; 0,233; 02333: 2 ines ay Tzraéunajte ove limese m Ee tm, jg ®t Dlnt2V0 tn. in[teSeta Gro aesr) we 2 174 tim 24D" en 176. a7. 178 179. tim(/n+1 Vn. 180, jim "Si! neal Pai trazeniu limes hrocienta dvajueeih potinoma w x fade xr, preporsivo je ‘obs elana kscejenta preted poate sa x defen naa poche th pole Sraleano postepana ju mnogim slaéajevima replomaka s iexionlnim ierazima, Primer 1 HGe+ Hx 185, tn OE#3)*Gs-21 fees26 von u ANALIZU 1 2x43, x 187, tim 2523. 188, tiny x x48 en eave Misael 190, im I im SEEN . ered sot Veta Ako st PG) 1 Q(2) let polinomi, a P(@)#0 ih (@)0, tada Limes racionanon razlomka Pe Ako je pak P(@)=Q(@)~0, vada s© preporuca razlomak skeatid jedanpet nee oe) lik: puta = binomom a wu4 eid 92. tin PaSEHO tin Se P28 194 im 2 cra 196, in ete a Trazi, koji sate irtcionalnoti, dovode se Sesto. racionalni oblik wodeniem nove variable Prinjer 4. Nadimo ote Rice. Akos savimo obivamo 3 amest ea ‘Drugi natin odtedivanja limes iacinanlog i2zaza je taj da iracionlnost prebacimo iz rojnka nazi k obrmto se nazis Boj Prinjer 5 vet 6 I eat vVitx-Vi-x 208, en, fn = aan, in ZEEAYE (4 0 10. tim’! Bete Ves ak aes ait, tim (/xta—v). 212 tim (Va(e+a)—3) 213. tim (ft —Sx+6—x) 216. lim x) 41-2). 215, fim (x +¥/1—»). Pri raéunan limes Sesto se koitimno formulor Primjer 6. sim BEE 218. aot sin 3x, zat tim 2 sinx—sina ira von 0 ANAL ' 225, 227. a) fim xsin+ ; . © tnssin! 3. lim(1—x)te= a * 2a imo 29, im ag2vcie(7—) 231, tim $= 208% ane m= 3e Pi odredivan times obiika lim [eoaF"'=c, 8 sie IF 90) positivns funkeia w nck okolini cathe a(x a), teba imal w vitu ot 1 ako egsistirsn kona limes lim pix)=A>0 i lim wi = 8. sii je Oc Ac ten, ag rojetim is) =A 1 4 lim te 0) tala je = As =~ onda pronation limes (3) neposrednos 3) ako f'n ) = Lin" G'Ge) = © onda saa 4 (2) = 1-+aCa) aie = (2) kaa xo C= lim [1 +2007 dle je ¢= 2,718... Neperoe bi) Prinjer 7 Nasimo snap s tantest Py idee. Ovdle je Ser lan: Prinior 8. Nadia Rjsere. Imam Prema tome je Prinsjer 9. lratunaimo Ridere, mame Ako provedemo napriel pokazant prstvory, dobivamo tna) -ae) + cant (eal von © ANALIZ0 a COpéenito fe korisne upartt da je 244, 248. 28. tim (= 250. au Aess) 281. lim (I-+sinx) 252%. a) lim (cos): by im (cos xy i eratunavanju nite navedenih limes Kotino je mati, woliko egrstira i postin lim fe dae “ Jim {in f()} =I fim f(0} Prinjer 10, Dokatims da ie jen, mam ne tig BOD inh 439") = nim (149 = Formalom (#) geso se Korstimo pri sefavaniu zedataka. + 10x) 253. tim [In(2x+1)—In(x +29] 254, tim #O*10D 1 TS 255. tig (tn i) 256, fim _x[ln(e+)-Inx}. 258%, lim 257. 261, lim 263. 2) tim; by tim somes: Bt Taragunajte ove jednostrane limese: mes. » 285. » » » » 269, 3) tim 2} » 8 a teat’ m0, s) tim —*; by ms xo? J BIN. y= tim (c0s"*x). 213. im 14x" (x20), my lim Boas rey Jim thx, ade je th jim —! et tim nee) [sin] Tim et el tien atte | lim suirajte grafove funkeija (w je prirodan broj) mm, y= im (0, mie 274, y= lim (arctg ns), 276, Pretvorite w obitan razlomak zadani mjeSoviti periodski razlomak = 013555... razmatrajud ga kao limes konaénog razlomks.322 277. 278. 278. 280, 21. von u asatiee 1 Sto se defava s korijenima kvadratne jedinadbe ax? +beto=0, ako kocficijent a te2i k nuli, a Koeficijenti 6 ic su konstantni, pri gemu je bo? Tzraéunajte limes unutarnjeg kuta pravilnog n-terokuta kada 2-> Nadite limes opsega pravilnih n-terokuta upisanih kruznici polumjera Ri ‘joj episanih, Rada noo Tzratunajte limes 2broja ordinata keivulie y =e boss, uw tatkama x = 0, 1, 25... 5 m kada n> 0. Tzraéunajte limes zbroja povréina kvadrata konstruiranih. na ordinatama krivalie y ao bazama, gdje je x = 1, 2, 3,5 m, uz uvjet da n-2o. Heracunajte limes kada n> oo duljine lomljene linije MyM, 1 logaritamsku spiralu My upisane ako vrhovi te finije imaju polarne kutove v ‘tika 7 Oddsjetak AB = a (sl. 7) pouijeljen je na jednakib dijelova, a na svakom od tih dijelova kao bazi konstruiran je istokraéni trokut s kutovima uz bazi jed- nnakim x = 45°, Pokazite, da se limes duljine dobivene lomljene linije razli- kkuje od duljine odsjetka 1B bez obzira na to Sto se w limesu lomljena linia geomettijski stapa s odsjeckom ABW Tatka ©, raspolaulia odsjetale AB = 1; tadka C, easpolavija odajetak ACs tacka Cy raspolavlja odsjetak C,C, tadka Cy raspolaviia odsjecak CC, itd Odredite granicni polozaj tacke C, kada n> =~. Kateta @ pravokutnog trokuta razdijeljena je na n jednakih dijelova, a na dobivenim odsjeécima konstruirani su upisani pravokutnici (s, 8). Odredite limes povrsine dobivenog stepenasteg lika, ako n-> 0, a NEIEMIERNO MALE 1 NRUAQERNO VELIKE veRAeiNE 33 286, Izracungjte konstante ki biz jednadabe tin (kn SH) Fa HL Objasnite geometriski smiseo jednadzbe (1), 287°. Neki kemijski proces tako teée da je prrast koligine mateije u svakom vre~ smenskom razmnaku + beskonatnog niza vremenskih razmaka (7,(+-1)2) 0, 1, 2.) proporcionalan Koliint materije u pocerku tog VreMenskOE. razmaka i velitini vremenskog razmaka. Pretpostavivsi da jew posetku roligina materije bila Q,, odredite KoliGinu materiie O, nakon vremena 1, ako se koliGina materije povecava svaki nti dio vremena + =~ Tzratunaite Q, = lim OW. 4, Neizmjerno male i neizmjerno velike veligine 1% Nelemjermo male velitine. Ako je Him #(2) = 0, ako je [x Gols 28 0 [eal <8 () tad Funke <(9) maneamo mezmorno malom cain ada sa. Analogno se definiraneizmerno mala vetina » (x) hada ->™ Zbvsh «produkt koaaésog brojaneemerno malihveiinakada x ~a takoder fe aizjerno sala veiina Kaa X--8 ‘Mko ou (3) 1 (3) nelzmjerno male welitne kad #23 5 tim2) se) aie je © neki bro eelitit of ule, onda fankeje (x) 482) nazivamo nelzmerno main e ‘ama ietgo eda; ako je pak C0, onda govorimo a je fnkja 2 (2) nezamjeeno mala vena ‘tegen w odnoss'ma B()- Funkiiu (x) nanvamo neionjcmna om elcnom tga rede ‘onan na fuss Bs) ako je lx) ROP Bie ie OIC] 406 oe BOX) ‘onda fanksje 2) 4 (3) nasvamo cheealentnin (i asinptotchijednahin) nczmjemo malin ‘eltname Bada x->4! " a(x) P9. Na primer, ada +0, imam: sine~xs tgx~xs In(Lty~x in Zoro} dviju neizmjerno malt velitna rath rodove ekvvaentan je sumandy niteg reds,4 yop © Awana 1 Limes kvocienta dvju neizmierno malih velitina ne mijenja se ako Glasove Keocienta ‘zamijcnimekvivaentnim vlitinama, U shladws ova tesremom pri rasunataniulonese ete a(x) Jim eBoy Prinjer 2). Netemjermo velike vel Ako 29 po vali odebeani velki broj A’ posi takay 9(N), da Je 2a O-"feal oh (N) zadovolena nejdbadsee Yeol>n, Sunkciiw £3) narivamo neiamjerno veikom velitnom tata xa, Analogno se definira neizmjerno velika veliina f (4) kada xr, Sliéno tom ako je ‘injno za neizmjerno male veliine, wed se pom neienjerme veltih veins tach Caos 288, 289, Dokazite da je funkeija Flay = OS neizmjerno mala veltina kada x20, Za koje je vsjednosti x zadoveliena nejednadzba aa aaa fOol 2. U kojim oolinama x2) je zadovoljena nejednadzba " ame Lente, ako je NV po volii edabran pozitivni broj? Taracunajte 8, ako je: a) N= 10; 6) N = 100; ¢) N= 1000, 21. 292. 293, 204, 295, K mpimneRNO veuake veLieIe 35 Odredite red veligine: a) oplosja kugle, b) volumena kugle, ako je polumjer kugle r neizmjerno mala veliéina I-og reda. Kakvi ée biti redovi vel polumjera kugle i volumena kugle u odnosu: na oplogje te kugle? ‘eka sredinji kut « kruénog isjetka ABO (s1, 9) polumjera R tei k nuli. Odredite redove neizmjerno malib velitina, u odnosu na neizmjerno mali 1) tetive AB; b) visine CD trokuta ABD; — ©) povrsine trokuta ABD. Odredite 2a x0, red veligine uw odnosu na x funkelja o 4g | 8 4) 1-cosx; 3 Stika 0 ©) tex-sinx Dokazite da je duljina neizmjerno malog luka kruénice konstantnog polum- jera ekvivalentna duljini tetive Jesu li ekvivalentni neizmjerno mali odsjeéak i neizmjerno mala polukruz~ nica, Konstruirana na tom odsjetku kao promjeru? Upotrebom reorema o kvocijentu dviju neizmjerno mali velitina izratunajte 296, tim Sinden Sx 0 Ge 297. im — mo Ini) fim 1 209, lim SOS 8O828 suiax 0 Te0sx ‘medusobno ekvi- Dokerite da su, kada x-+0, velitine > valenine. Siuzeti se tim rezuliatom pokazite da psi malom |x} vtijedi prib na. jednadzba eats vi c Primjenom formule (1) odredite priblizno a) ¥106; ») Yo97; ©) Vio; 4) V20 i usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablice.36 yop v aNaLi2y 1 B01, Dokasite da za x0 s taénoiéu do clanova reda a* vrijede priblizne jed~ nade: 9 teies +x ») Vettewar% (a>0); ©) (L+x)"21 tnx (n je prizodan broj); WU+0= Ms, aie ie M=Ige = 0.45429 Pole od wh forma erage pitino 1 1. iy J . yt. 3) Ls a) ViB; 59) 108; 6) 0954; 7) I 1 y 1,02’ 7 105° Xe Usporditedobivene vriednostis podacima i tabla 302, Pokatite, da je cijela racionalna funkeja PO) = agx" bar” 4... Hay (ay 40), kkad x-+00, neizmjemno velika velidina ekvivalentna najvigem Clanu ayy” 303. Neka x00. U; red porasta funkei i ¥ kao neizmjerno veliku velitinu prvog reda odredite 1001000; o Vee: SS @) Yen de 5. Neprekinutost funkeija 1, Definiiia neprekioutosti. Fuskeia f(s) nazivamo nepreknuon 8 x= (i stati 0) ho jen EP mane vr “ 1 ta fanksin tirana uth fj exsnica bot fs 2) egitira Konant lines lim fs 2) ta Times jednak vrijednost!funkcie u taki , limfCe) = $0, wo Stavimo li e+ag, Bie AE-+0, motemo uvjet (1) napisatiovako dim Af(8) = lim [6 +48)—)] Sy fankcia (0) je eprekinutaw ati € onda samo onda, ako w to} atk nizmjerno malom pr rasta arguienta odgovata‘neiznijeno mall pitt Packs @ NEPREXINUTOST FUNIKCIEA a Ako je funkcja neprekinuta w svgho} taki netog podrutjs Gntervala, segments ie), ade semua print fom pada Prinjr 1 Dokatime de Furkeia nepeekinata 2a taku vjednost arguments x. ietove. mame ae Ay = sin x.) — sin = 2 in S cos (x 74s imamo: lim Prema tome, funklja sin x neprekinuta je 24 — sox bm 2! Tatke prekiautosti funkeije, Govorim da fankis f(s) im print 2 tjdnost, ii tek 1), ko pripada podrasj defile furkeye, it J ganna mat podrute, ako {co tacks ni apnea ‘fet 2 aepekinutot fark 1 “Ta fui nije detinirana Prinjr 2. Baskin $(8)— =". 10a) prekinua je 28 lath x — 1s kako god bsmo iabrllbroj (1), dopunjena funk (2) ne Be bil neps= ‘Ako 24 furkeju f(2) postole Konatni time lin $0 ~ Fo = 0) 4 tim, £0) = Fee, £240) f(+0) medsobno jednaka, onde x, nazivamo foxebno tho Te S400) = F440), tat xy nazivamo ublonivom tachom preknuoe fc Semu nit ov roa {aitom prliato pres a bi fanksa /() bila w tk xy neprekinuta uno je§ dovolno da je se 0 = Se 4 0. om a = Doista je oxic38 Prinjer 4, Punkin v~ Prin 5 anki yoo 10 1 gle FCs) oanacava najvete cielo broja x (Ui, (3) je ie bro et aatvobaesjednadha x 2 Fg gale fe 0g" Ds prekinuta fe 3.10) ssako) Selobojnn) wahis k=O, ot, 2 -cy ped Cemu su se tatke prekinatost nice vest Zaina aka je io bj, nda je E(u -O) == 14 E G+). U svi deg thar ta fans Je otigednoy neptekinuta Sve tthe preinutosti funkije koje nu atke prekinuosti prve vith nasivamo tackana peckoost deat cit TU tatke prekinutont druge viol spadaju eakoder tach nezngerne primes one tatke sy 7a Roe Je bar jedan fedoras hmesa {0} sf -0) fea (ide Feu peimier 2 ties 10, 1y W2ki x= Oma prekinuostdruge vst Jer ovdle ne po stoje abe jednostant limese: {. Svojstva neprekinutih funketja. Pri ezzmatranu funkejas obzirom ng nepeckins- 1) 2b i produkt konatnow broiafunkeija, koje su u nekom podrutiy neprekinut, jest funk ‘in Roa fe neprekamuta tom stom podeadi, 2% Keocient_dviju_funkcija_neprekinuih. u_gckom podeusiu.neprckinuta je funkoia za ‘se veliedoost aguments fe fog podeusja 24 koje ivizor mile jednak ul 3) Ako je funkein f() neprekinutd_w intervalu (a, 0) pri Gemu i skup njenit viednostt sadrdanw jtervaa (A,B) a funk g(2 neprekinta w interea (4, B)ondaje slodena Fok p[/)} eprekimata iter a 5 LSEpnEKINUTOST FUNKELA 9 Fontes aa e merlin ae es va 1/6) ona oy] onl ok oh ea ee JOAN ee 1 dea tio A bh sot ten Postbnw pak ako je (904 (8)<0, fodnadtbe Kx) =0 fina u ietevalu (a, barem jedan teani Koren, B04, Pokadite da je funkctja y = xt neprekinuta za bilo Koju vrijednost_angu- (a cach 0, x=} 0, ako je x=0, =I, ako je <0. 385. a) y= x—E (x), d)y = XE (), ede je E(x) najvete cijelo broja x. 396. Navedite primjer koji Ge pokazati da zbro} dviju prekinutih Fenkcija moze iti neprekinuta funkeija 337", Neka jez pravi pozi mode u jednadzbi ni razlomak Koji tedi k nui (O 0. XIX, (Atshay y ya (xe XIL (¢ =e XX (Arch) <>. XIIL XIX, (Art)! (sis. XIV. (x>0, a>0). Xv. XXII (Aroth x) XVI. (chy 8 Pravilo deriviranje slotenih funketja. Ako je) =f(a) iu 9) H.9—fleGoh a upkcije'y a imaja deriva ta Je o Ii druktie pisano ay ay ou ae du dx ‘To prvi iene we ma laa ilo fog tonatnog bj anki Hoe evr ringer 1. Treatanaimo dervacfe funkeie ya (P54 DP Rieteje. Staves — 1, pri em jew (iy ot — 28 + 3 Primer 2. Teraturaimo derivacs funk +3, mat demo prema () Sul Qe —2) = WO — NG 26 + DE = sot Rieti. Savi wa sines v= 4s, Aobivamo Bus eo 4 = 12 in x con A ABLICNO DERIVIRANIE 49 Tzratunajte devivacije ovih funksija (u br. 368 do 408 ne primjeniuje se pravilo In(ax?+bx-+e) xo ave+2in+V. = ware - Gb 2.0 Vb 419, y = 3sinxoos? w-4sin' x cose 4 aa y= + Fags , ime 3 483. y = aresin xe tarceos <1 485. y = aresin ae, y = BOS 489. ye Ja? =x? Fa ares 491. y = aresin( =x) + 2x07 494, y = aresin(Ins). Stes +4 496. y = —areig 3 3 WE S01, Ftx) = Qma™ Fby asin x= cos fixe 503. Sar